1

GRKA MITOLOGIJA 1. SIZIFOV POSAO Sizif je osniva grada Korinta. Nekoliko je puta prevario bogove pa je bio kanjen tako da je u podzemnom svijetu Tartaru morao neprekidno gurati uz brijeg veliki kamen, no kad bi doao do vrha, kamen bi se ponovo otkotrljao natrag. Simbol je besmislenog posla. 2. TANTALOVE MUKE Tantal je bio Zeusov sin i njegov miljenik. Budui da se elio izjednaiti sa bogovima, stavio je na kunju njihovu mo sveznanja. Zeus ga je kaznio tako da mora u Tartaru vjeno stajati edan u vodi, a kad bi poelio zagrabiti vodu ona bi se povukla. Iznad njega vise grane prepune slatkog voa koje vjetar podigne kad Tantal posegne rukom. Simbol je patnji. 3. IKSIONOV KOTA Iksion je pokuao zavesti Zeusovu enu Heru, a Zeus ga je kaznio zavezavi ga za kota koji se neprekidno okree. 4. DAMOKLOV MA Damoklo je povijesna osoba, a ne mit. Bio je sluga na dvoru sirakukog tiranina Dionizija Mlaeg (367.- 344.pr. Kr.) a svoj poloaj postigao je ulizivanjem. Kad je sastavio vrlo pohvalan i laskav govor u ast svoga gospodara, Dionizije mu je priredio gozbu i postavio ga na elo stola. Ubrzo je Damoklo molio da ga gospodar oslobodi te poasti, jer mu je Dionizije iznad glave objesio ma koji je visio o vrlo tankoj niti. Simbol je prijetee opasnosti. 5. GORDIJSKI VOR vor, svezan izvanredno zamreno, kojim je frigijski kralj Gordije,privezao jaram uz rudo svojih kola. Proroite je objavilo da e onaj tko ga razmrsi postati gospodarem svijeta. To je prema legendi navodno polo za rukom Aleksandru Makedonskom koji ga je rasjekao maem. Razrijeiti gordijski vor znai na jednostavan nain rijeiti zapleten i teak zadatak. 6. MIDINO ZLATO Mida je bio sin kralja Gordije i veliki tovatelj boga Dioniza. Jednom je u umi naao pijanog Silena, pooima Dionizovog. Kad ga je doveo kui Dioniz mu je obeao da e mu ispuniti svaku elju. Mida je poelio da se sve to dotakne pretvori u zlato. I sve je bilo divno i krasno dok nije ogladnio a kruh se pretvorio u zlato kao i vino koje je elio okusiti. Tada je zamolio Dioniza da mu skine aroliju. Oprao se u rijeci Paktol (danas Gedir) koja je od tada bila zlatonosna. 7. OTMICA EUROPE Europa je bila djevojka koja je usnula san da se za nju bore dvije ene. Jedna je predstavljala njezinu domovinu Aziju, a druga zemlju koja jo nije imala ime. Azija je pobijedila i Europu je morala izruiti suparnici. Uskoro je Europa doznala znaenje sna. Dok je boravila na morskoj obali sa svojim prijateljicama, oteo ju je Zeus, pretvorivi se u predivnog zlatnog bika koji je izronio iz morske pjene. Odveo je Europu na Kretu i ondje mu je ona rodila tri sina, meu kojima je posebno poznat Minos. (minojska kultura), budui vladar Krete, a kasnije sudac u podzemnom svijetu. 8. MINOTAUR OVJEK BIK Minos je bio dobar i pravedan vladar na Kreti i vladao je prema Zeusovim nalozima. Jednom je Posejdon poslao iz mora prekrasnog bika sa eljom da mu bude rtvovan. Minos je tog bika zadrao za sebe, a Posejdonu rtvovao nekog obinog iz svoje staje. Za osvetu Posejdon je uinio da Minosova ena Pasifaja rodi nakazu i ona je rodila Minotaura koji je imao tijelo ovjeka, a glavu bika. Minotaur je ivio u posebno sagraenoj prostoriji sa mnogo lanih ulaza tzv. Labirintu kojeg je izgradio Dedal.

2

9. IKAROV LET Dedal je bio najbolji atenski graditelj, ali je morao pobjei, jer je ubio svog neaka koji je oito postajao sve boljim majstorom. Dedal je sa sinom Ikarom doplovio na Kretu. Ondje je sagradio Labirint za Minotaura, a kad je bio gotov Minos ga nije htio pustiti kako ne bi otkrio tajnu ulaza i prolaza. Dedal nije mogao pobjei ni kopnom ni morem pa je odluio odletjeti. Sebi i sinu napravio je krila od ptijih pera povezavi ih voskom. Njegov sin Ikar nije posluao savjete oca da ne leti previsoko, jer e suneve zrake otopiti vosak, pa je pao u more i utopio se. 10. ARIJADNINA NIT Atenjani su zbog ubojstva Minosova sina na sveatenskim sportskim igrama morali Kreanima slati svakih devet godina sedam mladia i sedam djevojaka koji bi zavrili kao hrana za Minotaura. Mladi Tezej bio je sin atenskog kralja Egeja i zamolio je oca da bude u grupi mladia koji e krenuti na Kretu. Ako ubije Minotaura vratit e se s bijelim jedrima, a ako pogine jedra e biti crna. im je doao na Kretu u Tezeja se zaljubila Minosova ker Arijadna i dala mu ma i klupko vune. Tezej je zavezao nit na ulazu i odmotavao je, a kad je ubio Minotaura lako je naao izlaz zamatajui klupko. Tezej i Arijadna zajednosu pobjegli brodom.Tezej je Arijadnu ostavio na otoku Naksu gdje je postala Dionizovom enom. Na povratku Tezejev brod zahvatila je oluja koja je nitila bijela jedra pa su se vraali sa crnim jedrima. Kralj Egej ekao je na hridi povratak sina i kad je ugledao crna jedra bacio se sa klisure u more koje se od tada zove Egejsko more. 11. PROMETEJEVA VATRA Prometej je bio Titan i silno je volio ljude. elei im olakati teak ivot ukrao je vatru s Olimpa pa se ljudi viu nisu smrzavali i poeli su kuhati i pei hranu. Osim toga nauio ih je obraivati zemlju, izraivati alate, graditi nastambe, ploviti, loviti ribu, prepoznavati ljekovite trave i jo mnogo toga. To se nije dopalo Zeusu i dao je Prometeja okovati na planinu Kavkaz. Prometej je imao dar proricanja, ali Zeusu nije htio odati kakva e mu biti vlast. Godinama je Prometej visio okovan na Kavkazu, a svako jutro dolazio je orao koji mu je kljucao jetru. Ona bi se preko noi obnovila. Od stranih muka oslobodio ga je Heraklo. 12. PANDORINA KUTIJA Zeus je elio kazniti ljudski rod, jer su dobivi vatru postali razumniji i moni. Naredio je bogu Hefestu da od zemlje i vode naini prekrasnu djevojku koju su ostali bogovi obdarili svojim darovima (Pandora = svim darovima obdarena). Pandora je dobila i krinjicu koju nije smjela otvarati. Kad ju je Hermo doveo na zemlju u nju se zaljubio Epimetej, Prometejev brat. Nije posluao savjet svoga brata da se ne eni s Pandorom. Pandora sama, od znatielje ili jer ju je na to nagovorio Epimetej, podigla je poklopac i iz krinjice su izletjela sva mogua zla, nevolje, muke, obijesti i bolesti koje su se razletjele po svijetu. Pandora je brzo zatvorila krinjicu ali bilo je prekasno. Ipak na dnu kutije ostala je samo nada. 13. JABUKA RAZDORA Na svadbu smrtnika Peleja i morske nimfe Tetide koja se odravala u peini kentaura Hirona bili su pozvani svi bogovi i boice osim Eride, boice svae. Ona je sama dola na svadbu i pred tri boice Heru, Atenu i Afroditu bacila zlatnu jabuku s natpisom Najljepoj! Boice su se posvaale oko jabuke, jer je svaka mislila da je ba ona zasluuje. 14. PARISOV SUD Budui da se boice nisu mogle dogovoriti kojoj e pripasti zlatna jabuka otile su k Zeus, a on ih je poslao na planinu Idu iznad Troje gdje je pastir Paris, ne znajui jo da je sin trojanskoga kralja Prijama, uvao kraljeva stada. Paris je bio neodluan, jer su sve tri boice bile prekrasne. Svaka od boica ponudila je Parisu neto kao nagradu, ako ba njoj dodijeli zlatnu jabuku. Hera mu je ponudila vlast nad cijelom Azijom, Atena slavu i pobjedu u svakom ratu, a Afrodita najljepu enu na svijetu. Kao obinom pastiru ovo zadnje inilo mu se najprimamljivije pa je jabuku dodijelio Afroditi.

3

15. AHILEJEVA PETA Ahilej je sin Peleja i morske nimfe Tetide. Kad se rodila majka ga je uronila u valove podzemne rijeke Stiks i kalila u vatri kako bi mu podarila besmrtnost, a drala ga je za lijevu petu koja je bila jedino ranjivo mjesto na Ahilejevu tijelu. Ahilej je bio najvei grki junak u trojanskome ratu, a desete godine rata ubio ga je Paris ija ga je strijela voena bogom Apolonom pogodila u petu. Ranjivo mjesto svakog ovjeka. Bolna toka. 16. DANAJSKI DAR U desetoj godina rata Grci su odluili Troju osvojiti lukavstvom. Na Odisejev prijedlog sagradili su drvenoga konja u iju su se unutranjost sakrili ponajbolji grki junaci. Svoj su logor spalili, a brodove sakrili iza otoka Teneda hinei svoj odlazak. Konja su ostavili na trojanskoj obali. Trojanci nisu znali to da uine s konjem. Grci su ostavili jednog svezanog junaka koji je trebao Trojancima slagati da su ga htjeli rtvovati za sretan povratak u domovinu. Konja su izgradili po nalogu Atene kako bi se iskupili za krau njena kipa iz trojanskoga hrama, ali je bio prevelik da ga nose sa sobom. Trojanci su povjerovali i poeli ruiti bedeme kako bi konja unijeli u grad. Jedini koji se tome protivio bio je Apolonov sveenik Laokoont koji je rekao da se boji neprijatelja i kad darove nose (Quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentes.) Budui da su bogovi odluili da Troja mora pasti, Laokoont je bio kanjen tako da su iz mora izronile dvije velike morske zmije koje su zadavile njega i dvojicu njegovih sinova. Ovo su Trojanci protumaili kao boji znak i osvetu Atene, pa su se pourili uvesti konja u grad to se pokazalo loim potezom. 17. PENELOPINA VJERNOST Penelopa se za Odiseja udala iz ljubavi a nedugo, kako im se rodio sin Telemah, Odisej je morao u trojanski rat. Rat je trajao deset godina, a jo deset godina Odisej je lutao morima dok se nije vratio u svoju rodnu Itaku. Dvadeset godina Penelopa je vjerno ekala svog mua, a tijekom vremena poeli su je opsjedati prosci. Penelopa je nastojala dobiti na vremenu pa je varala prosce. Budui da je izjavila kako e se udati za jednog od njih kad starom Odisejevom ocu Laertu isplete pogrebno ruho, ona je po noi parala ono to je po danu satkala, no prosci su to otkrili. Kad se Odisej vratio pobio je sve prosce. 18. SCILA I HARIBDA Bile su morske nemani u Mesinskom tjesnacu koje su unitavale brodove. Scila( ona koja razdire) bila je opasna litica o koju su se razbijali brodovi. Imala je est glava na dugakim vratovima i dvanaest kandi kojima je hvatala mornare. Sa sicilijanske strasne vrebala je Haribda(ona koja usisava) opasan vir koji su brodovi mogli izbjei samo dok je spavala, a tri put na dan je uvlaila i izbacivala vodu. Inter Scyllam et Charybdim. Incidit in Scyillam qui vult vitare Charrybdim. 19. PJEV SIRENA Bile su kerke muze Terpsihore i sve su lijepo pjevale pa su i same Muze izazvale na dvoboj koji su izgubile. Muze su ih kaznile tako da su ih pretvorile u udovita s ptijim tijelom i enskim glavama.ivjele su na cvjetnom otoku (moda Kapri) blizu Scile i Haribde i svojim pjevom mamile mornare koje bi zadavile i pile im krv. Odolio im je samo Odisej. 20. SFINGINA ZAGONETKA Sfinga je neman sa enskom glavom, lavljim tijelom i ptijim krilima. ivjela je na planini pokraj Tebe u Grkoj i putnicima postavljala zagonetku koju je saznala od Muza. Tko ujutro ide na etiri noge, u podne na dvije a naveer na tri? Sve ljude koji nisu znali odgovor Sfinga bi rastrgla. Zagonetku je rijeio Edip : To je ovjek., a Sfinga se bacila sa stijene. 22.EDIPOV KOMPLEKS Edip je u neznanju ubio svog oca tebanskoga kralja Laja. Rijeivi Sfinginu zagonetku postao je tebanskim kraljem i nita ne slutei oenio se svojom majkom Jokastom te s njom imao etvero djece, sinove Eteokla i Polinika i kerke Antigonu i Izmenu. Kad je saznao istinu oslijepio se

4

kopom sa haljine svoje majke i supruge poto se ona objesila. Osjeaj spolne ljubavi djeteta prema roditelju drugog spola. 23. GORGONIN POGLED Gorgone su bile tri sestre stravina izgleda i tko god bi ih pogledao skamenio bi se. Bile su mjeavina ptica s metalnim krilima, starih ena navoranih lica i spljotena nosa, sa ivotinjskim uima, dugim onjacima i akama od kovine, a umjesto kose na glavi su bile zmije otrovnice. Najpoznatija je gorgona i jedina smrtna bila Meduza. 24.KRILATI KONJ Gorgonu Meduzu ubio je junak Perzej kad joj se pribliio u krilatim sandalima i s arobnom kacigom, a glavu joj je odrezao maem zatitivi se od njena pogleda tako da je prema njoj okrenuo svoj tit. Iz tijela umirue Meduze izletio je krilati konj Pegaz. 25.UVA KAO KERBER Bio je pas i uvao je ulaz u Had, podzemno carstvo. Bio je brat tebanske Sfinge. Imao je tri glave, oko ije bile su smotane zmije, a rep je zavravao zmajskom glavom. 26. HIMERA Bila je Kerberova sestra. Kombinacija je lava, divlje koze i zmije sa zmajskom glavom. Imala je divovsku snagu i rigala je vatru iz sva tri drijela. Ubio ju je strijelom Belerofont pribliivi joj se na krilatom konju Pegazu kojeg je uhvatio na izvoru dok je pio vodu. 27. LERNEJSKA HIDRA- SIMBOL RAZNIH UDOVITA Takoer Kerberova sestra, neman sa zmijskim tijelom i devet zmajskih glava. ivjela je u movarama kraj grada Lerna a ljudi su protiv nje bili nemoni jer bi joj iz svake odsjeene glave izrasle dvije nove. Jedna od tih glava bila je k tome besmrtna. Ubio ju je Heraklo uz pomo svog prijatelja Jolaja. Tifon 28. HARPIJE Iako su prvotno prikazivane kao lijepe krilate ene s divnom kosom brze poput vjetra, kasnije su prikazivane kao ptice stranog zadaha sa enskim licem koje sve gutaju i uvijek su gladne. Pvobitna im je uloga kao boica otrog vjetra bila da odnose due mrtvih u podzemni svijet. Sinonim za odbojnu i svadljivu enu, poput rimske Furije. 29.BOICE OSVETE: GRKE ERINIJE - RIMSKE FURIJE One su bile boice osvete i prokletstva i slubenice boga Hada. Bile su stare i rune ene u crnoj odjei s crvenim pojasom, oiju podlivenih krvlju. Umjesto prstiju imale su kande, a umjesto pramenova kose - zmije. Glavna im je zadaa bila da progone najvee zloince koji su prolili tuu krv, a na zemlju su dolazil iz podzemno carstva zaogrnute maglom.Erinije neto blaa izgleda u bijeloj odjei zvale su se Eumenide (Milostive). Sinonim za goropadnu enu. 30. JEDNOOKI KIKLOPI Divovi Kiklopi, prema Homeru, ive na dalekom zapadu, u peinama na vrhovima planina. Ne obrauju zemlju ali im ipak nikne penica i vinova loza. Dane provode pravei sir i uvajui stada koja ljubomorno paze u stalnom strahu da ih ljudi ne otmu. Zbog tog straha i prodiru ljude. Najpoznatiji Kiklop bio je Posejdonov sin Polifem kojeg je oslijepio.Odisej Prema Hesiodu mitu bila su tri Kiklopa /Bront,Sterop, Argej/, sinovi Urana i Geje roeni nakon titana. 31. KENTAURI- LJUDI KONJI S malim iznimkama bila su to stvorenja surova, divlja i neprijateljski raspoloena prema ljudima u liku poluljudi polukonja. Veinom se javljaju u anonimnoj masi, tek neke znamo poimence. Nes je poginuo od Heraklove strijele kad je htio napastovati njegovu enu Dejaniru. Za osvetu umirui Nes savjetovao je Dejaniru neka njegovom krvlju, ako je ikad Heraklo

5

prestane voljeti, natrlja njegov plat sa unutarnje stvari te e na taj nain opet zadobiti muevljevu ljubav. Dejanira je tako i uinila ne znajui da je Nesova krv. zatrovana te je muu prouzroila strane boli zbog kojih je napustio ovaj svijet. Hiron za razliku od svojih sunarodnjaka bio je mudar i obrazovan. Odgajao je Jazona, Peleja, Ahileja i jo neke junake. Veliki prijatelj bio mu je Heraklo ali ga je nesretnim sluajem pogodio otrovnom strijelom. Budui da nije vie mogao trpjeti boli, odrekao se besmrtnosti i odluio je umrijeti i to u zamjenu za titana Prometeja. 32. ZMAJ PITON Bio je sin boice zemlje Geje, odvratan zmaj tijela pokrivena ljuskama a ivio je u dubokoj uvali podno planine Parnas. Po Herinoj zapovijedi trebao je ubiti titanku Letu koja je iekivala Zeusovu djecu. Piton je progonio Letu sve dok se uz Zeusovu pomo nije spasila na otoku Delu i ondje rodila blizance Apolona i Artemidu. Kad je Apolon odrastao ubio je strijelama Pitona i tom prilikom otpjevao prvi pean. Na mjestu gdje je ubio Pitona Apolon je podigao hram i proroite, a da bi se zaboravilo Pitonovo ime grad Pito preimenovao je u Delfe. 33. GOVORI KAO PITIJA Ovo bi znailo govoriti dvoznano, kao to je to inila sveenica u Apolonovom hramu u Delfima. Pitija nije ime jedne odreene osobe ve titula sveenice ijim je posredovanjem Apolon objavljivao Zeusovu volju. Pitija je bila starija ena koja je sjedila na tronocu iznad pukotine u stijeni i udisala opojna isparavanje, zapadala u ekstazu, a sveenici su zapisivali i tumaili njene rijei. U Delfe su odlazili mitski junaci ali Pitijino miljenje traili su i mnogi dravnici kao Solon, Temistoklo ili Aleksandar Veliki. 33. ARGONAUTI I ZLATNO RUNO Argonauti su mornari broda Arga koji su pod vodstvom Jazona ili u Kolhidu na Crnom moru po zlatno runo. Meu 50 argonauta bili su Heraklo, Tezej, braa Kastor i Polideuk, Asklepije Orfej i mnogi drugi. Nakon mnogo potekoa na putu Jazon se dokopao zlatnog runa koje je ukrao u Aresovom gaju, a u tome mu je obilato pomogla mona arobnica Medeja koja mu je postala enom. 34. PTICA FENIKS U grke i rimske mitove dola je iz Egipta kao aplja to boravi uz movare kao utjelovljenje sunca koje se obnavlja u tridesetogodinjim ciklusima simbolizirajui ivot. Grci su vjerovali da ova ptica ima udesnu mo i da se svakih pet stotina godina spali u svom gnijezdu a iz pepela ustaje pomlaena. Tako je postala simbol uskrsnua koji su preuzeli krani. 35. NARCIS Narcis je bio sin rjenog boga Kefira i nimfe Liriope. Bio je jako lijep te se u njega zaljubila nimfa Eho. On joj nije uzvratio ljubav, a Eho je venula od enje dok joj nije ostao samo glas. Jednog dana kad je htio popiti vodu iz izvora ugledao je svoj lik u vodi i istog se trena zaljubio. Uzaludno je pokuavao rukama zagrliti sliku u vodi ne znajui da je to njegova slika. Umro je od enje za samim sobom pretvorivi se u cvijet ute boje koji nosi njegovo ime. Narcisoidnost samozaljubljenost. 36. HERMAFRODIT Prelijepi sin Hermesa i Afrodite ,odbijao je ljubav nimfe Salmakide, ali kad je nakon lova uao u vodu izvora kod Halikarnasa da se okupa, nimfa ga je zagrlila. Bogovi su usliali njenu molbu da se zauvijek sjedine. Salmakida i Hermafrodit sjedinili su se u jedno bie s osobinama djeaka i djevojice. Uao je u vodu kao mukarac, a izaao kao dvospolno bie. Termin za bie koje ima i enske i muke spolne organe ( esta pojava kod biljaka ).

6

DVANAEST HERAKLOVIH POSLOVA PO NALOGU KRALJA EURISTEJA

1. Ubio je ( zadavio ) Nemejskog lava 2. Ubio je Lernejsku Hidru 3. Donio je Euristeju Kerinejsku koutu ( imala je zlatne rogove ) 4. Svladao je Erimantskog vepra koji je pustoio okolicu brda Erimanta 5. Oistio je ( u jednom danu ) staje elidskog kralja Augija 6. Otjerao je Stimfalide, mesoderske ptice s jezera Stimfal u Arkadiji 7. Uhvatio je divljeg bika koji je pustoio otok Kretu 8. Doveo je Eristeju kobile kralja Diomeda iz Trakije 9. Donio je pojas Amazonke Hipolite 10. Ubio je diva Geriona i doveo je njegova goveda Euristeju 11. Donio je zlatne jabuke iz vrta Hesperida 12. Siao je u Had, svladao je Kerbera i dovukao ga na zemlju

RIJEKE PODZEMNOGA SVIJETA: LETA - rijeka zaborava iz koje su pile due umrlih kako bi se odvojile od radosti i tuge ivota STIKS (ili STIGA) - rijeka zaklinjanja bogova; zakletva je neoboriva, neopoziva i najsvetija, okruuje carstvo mrtvih sa devet krugova, u njezine valove Tetida je uranjala Ahileja kako bi postao besmrtan AHERONT - rijeka bola preko koje Haron amcem prevozi due umrlih KOKIT - rijeka tuge, pritoka Stiksa, oni koji ostaju nepokopani moraju 100 godina ekati na obala Kokita trenutak kad e ih Haron prevesti Aherontom FLEGETON ( ili PIRIFLEGETON) uarena rijeka, pritoka Aheronta, iz nje potjee lava koja izbija kroz vulkane

7

RIMSKA MITOLOGIJA Rimljani su svoje bogove preuzeli od Grka te grku mitologije prilagodili svojim ciljevima mijenjajui mitove. U najranijoj rimskoj religiji nema mitologije. Tipino rimski mitovi ne odnose se toliko na bogove i boice i na daleku prolost koliko na povijesne dogaaje i linosti iz prolosti ( Romul i Rem ). Rimljani su svakoj stvari i pojavi u prirodi pridavali neko boanstvo.

SVEENICI graani odabrani da doivotno ili privremeno obavljaju obrede OBREDNA MJESTA sveti gajevi (luci ) ili hramovi ( templa ) SUOVETAURILIA istovremeno rtvovanje svinje, ovce i bika KOLEGIJ PONTIFIKA najugledniji kolegij sveenika PONTIFEX MAXIMUS vrhovni sveenik ( pontifikat ) ARVALSKA BRAA ( FRATRES ARVALES ) kolegij od 12 sveenika koji se brinuo o kultu boginje Cerere. U mjesecu svibnju, za vrijeme Ambarvalia, oni su obilazili polja i vrili njihovo ritualno ienje pjevajui staru obrednu pjesmu. FLAMINI - sveenici pojedinih bogova AUSPICIUM tumaenje prema ptijem letu; obavljali su ga AUGURI (AUGURES) HARUSPICI ( HARUSPICES ) tumai prema utrobama ivotinja Vano mjesto u rimskoj mitologiji zauzimali su demoni zatitnici : LARI (LARES) najprije zatitnici njiva, putova i raskra, kasnije zatitnici svake pojedine kue (Lar familiaris), kod vanijih dogaaja (roenje, svadba, smrt) kitili su se i obdarivali njihovi oltari MANI (MANES) due pokojnika; rtve su se prinosile na grobovima pokojnika PENATI (PENATES) kuna boanstva, zatitnici zaliha hrane; rtveno mjesto je kuno ognjite Osobito su tovali SATURNA (gr. Kron) boanstvo sjetve i poljoprivrednih radova. SATURNALIJE svetkovina slavljena krajem prosinca, oznaavala je kraj starog i poetak novoga godinjeg razdoblja ( Nova godina )- slavila se veselo i buno, prireivao se karneval- robovi su bili jednaki svojim gospodarima DIONIZ (BACCHUS) Bakho, poistovjeivali su ga s duhom vina Liberom JAN (IANUS) bog prolaza, gradskih i kunih vrata, bog svakog poetka; prikazivan je sa dva lica jer je promatrao svaki ulaz i izlaz; dok je trajao rat, vrata hrama su bila irom otvorena; nema pandana u gr. mitologiji - IANUA = vrata JUPITER (gr. ZEUS) vrhovno rimsko boanstvo,bog neba,svjetlosti i munje;pokoravali su mu se svi bogovi i ljudi;- osobito su ga tovali vinogradari,- zatitnik rimske drave, posveen mu je ORAO epiteti: Iuppitor Victor) =koji donosi pobjedu, Iuppitor Stator = koji zaustavlja neprijatelje -hram na Kapitoliju IUNONA (gr. HERA) Jupiterova ena , zatitnica braka, poroda, obitelji - posveene su joj bile Kapitolijske guske

8

LEDA

ZEUS

SEMELA ALKMENA EURINOMA

HARITE HERAKLO DIONIZ POLIDEUK HELENA

MAJA

DEMETRA

HERA

LETA

TEMIDA

METIDA

MNEMOSINA

EUROPA

DANAJA

HEBA AREST HEFEST

HORE MOIRE

ATENA

MUZE

APOLON ARTEMIDA PERZEFONA

HERMES

PERZEJ

RADAMANT SARPEDON MINOS

9

ETIMOLOKI MORFEMI

Vana napomena: neki se prefiksi mogu nai kao sufiksi, a neki sufiksi kao prefiksi npr. kronologija sinkrono biologija- simbioza PREFIKSALNI MORFEMI (nota bene crvenom bojom su oblici iz grkoga jezika, a crnom iz latinskoga jezika) PREFIKS JEZIK ZNAENJE PRIMJER A- AN- grki ne-, bez,

negacija osnovne rijei

anarhija,ateist,apolitian, atom,asimetrija, aritmija, afonija, anoniman

A-AB- ABS (APS-)

latinski od-, iz- raz- aberacija(zastranjivanje), abortus, abnormalan, apstrakcija (odvlaenje), apstinencija (odustajanje)

AD- latinski pri-, uz-, do- aditiv, advent, adoracija (oboavanje), adopcija (posvojenje) adaptacija (prilagodba)

AMBI- latinski dvo- ambivalentno (dvojake vrijednosti) AMFI-

grki oko-,okolo- amfiteatar, amfora,amfibija

AN-ANA- grki uz-,na-,nad-pri- anafora (podizanje) ANTE latinski pred-,pre-prije antedatirati (staviti raniji datum), ante Christum

natum (kratica a.Ch.n.), antecepirati /esto anticipirati (unaprijed neto uzeti, prije poeti)

ANTI grki protu-protiv-nasuprot

antiterorizam, antipropaganda,antitalent, antifriz

APO grki od-,iz-, pre-, raz-

apostrof (izostavnik), apostol (koji je odaslan), apograf (prijepis) apoteoza (prijetvorba u boga)

AUT-AUTO-

grki samo-, sam po sebi

automobil, autograf (rukopis) autokrat, autobiografija, autonomija, autohton (samonikao), autodidaktika

BI- latinski dvo-, obo-, dvostruk

bilingvalan, bigamist (koji ima dvije ene, koja ima dva mua), bifurkacija (ravanje)

CENTRI-CENTRO-

gr.lat sredo-, srednjo-, sredinji

centralizam

DE- latinski od-, iz-, raz- deponij (odlagalite) depozit (polog), devastirati(poharati) demencija, demobilizacija devalvacija (umanjivanje)

HIP- gr pod-, ispod, dolje, nisko

hipotermija(pothlaenost),hipokoristik(umanjenica) hipokrizija( pretvaranje), hipokaust

HIPER- grki pre-, nad-, preko-, iznad, previe

hiperprodukcija, hipertrofija(prekomjerno poveanje), hiperbola (preuveliavanje), hipersenzibilan (preosjetljiv)

DES-DEZ-

latinski raz- , iz-, od- dezorijentacija(zbunjenost), dezintegracija (raspadanje) dezinfekcija (razkuivanje) dezodorans (lat. odor=miris), dezinformacija

DI- latinski raz-, od- diferencija (razlika), difamirati (ozloglasiti),digresija (odstupanje), disimilacija (raspadanje) diskriminirati (odijeliti),

10

DI- grki dvo- diglosan (dvojezian), dilema (dvostruka pretpostavka)

DIS DIS

latinski grki

raz-, na protivne strane ne- negacija osnovne rijei

dislokacija (razmjetaj), disfunkcija, diskrepancija (razdor, neskladnost) disleksija (smetnje kod itanja), dislalija (poremeaj u govorenju

DIJA- grki pro-,meu-kroz- preko

dijalog (razgovor), dijagnoza (raspoznavanje),dijakritini (razlikovni) znak, dijaliza (rastavljanje) dijagonalan (poprean)

E-EK-EKS-

gr.lat iz-, od-, van ekstenzija (protezanje), emitirati (odaslati) eksterijer (vanjtina), emigrirati (iseliti), eksplozija, ekstradicija (predaja)

EGZO- grki van- ,izvan, egzotian (neobian), egzogamija (enidba enama iz drugog plemena),

EKSTRA- latinski van-, izvan-preko

ekstravertiran (okrenut vanjskom svijetu), ekstremizam (sklonost za krajnje uzore), ekstrapolacija (proirivanje)

EKVI- latinski jednako-, isto-, ravno

ekvilibrist (koji odrava ravnoteu), ekvivalencija (istovrijednost),ekvinocij (ravnodnevnica)

EN- EM grki u- ,na- usred encefalitis (upala mozga), embolija (zaepljenje) ENDO- grki unutar,

unutranji endoskopija (pretraga unutarnjih organa uvoenjem cjevice,endogamija (enidba enama istog plemena)

EP-EPI- grki na-,nad- do-pri-,kod

epitaf (nadgrobni natpis ili spomenik), episkop (nadzornik, biskup), epidemija (poast), epilog (svretak govora),

EU- grki dobro euforija (veselje, razdraganost)eutanazija(olakavanje smrtne muke), eufemizam (upotreba blae rijei), Evanelje (dobra, radosna vijest)

FIL-FILO-

gr koji voli, koji ljubi

filantrop (ovjekoljubac), filozof (koji voli mudrost)

IN-IM- latinski u-, na- prema, k invazija (napad), invokacija (priziv, zaziv), investirati (uloiti), inicirati (poeti, potaknuti), impresija (utisak, dojam), infuzija (ulijevanje), indikacija (ukazivanje), inkarnacija (utjelovljenje)

IN-IM- latinski ne-, bez-negacija osnovne rijei

invalid (nejak), inkontinencija (nesuzdrljivost), imobilizirati (uiniti nepokretnim), inkompatibilan (nespojiv), indiskrecija (nesmotrenost)

INFRA- latinski pod-, ispod- nie od (komparativ inferior)

infrastruktura , inferioran

INTER- latinski meu-, izmeu- interpolacija (naknadno umetanje), interval (razmak, udaljenost), interregnum( meuvlae)

INTRA- latinski nutar, usred, meu

intravenozno (u venu), intra muros ( unutar zidova = skrovito)

INTRO- latinski u-, unutra- introdukcija (uvoenje), introspekcija (poniranje u sebe)

KATA- grki sa- niz-, po-, katastrofa (propast, slom), kataklizma (nesrea,

11

propast),katalog (popis) KON-KOM-KO-

latinski s-, su-, sa-, skupa

konvencija (dogovor, sporazum),konverzacija (prijateljavanje, razgovaranje), konzervacija (ouvanje), konzilij (savjet, sastanak), konkurentan (usporedan pa zato i suparniki), konsenzus (slaganje u miljenju, dogovor)

KONTRA latinski protu-, protiv, nasuprot

kontradiktoran (proturjean),kontrast (jako izraena protivnost), kontrarevolucija

KVAZI latinski gotovo,skoro, toboe, navodno

kvaziumjetnost, kvazimajstor

MESO-MEZO-

grki srednji, koji je u sredini

Mezopotamija (zemlja izmeu dvije rijeke) mezzosopran

MET-META-

grki sa-, uz-, meu- za-, po-

metamorfoza (prijetvorba),

MONO- grki jedno-, jedino- iskljuivo

monogamija (brak s jednom enom ili muem), monoteist (koji vjeruje u jednog boga)

NEO- grki novo-, mlado neoterici (Katul), neoklasicizam (umjet.pravac 19.st) OLIGO- grki malo-, kratko-

slabo oligarhija (vlast malobrojnih),

PAN-PANT-

grki sve-, koji obuhvaa sve, na sve se odnosi

panteon (hram posveen svim bogovima),panorama (slika kraja koji se nadaleko prostire), paneuropska unija, Pandora

PARA- grki uz- ,protu-, preko-, mimo-

parazit (koji jede zajedno s nekim, paraliza (oduzetost), parapsihologija, paranoja (ludost), paradoks ( mimo oekivanog miljenja)

PATO- grki bolestan patologija (znanost o bolesnim procesima), patogen (koji izaziva bolest)

PER- latinski po-,oko-, pre-pro-, preko

perpetuum mobile (vjeno pokretljivo), permanentan (postojan), perforirati (probuiti), perspektiva (gledanje preko, na daljinu, budunost)

PERI- grki oko-, o- perivoj (starogrki gr.peribolos = ograda,novogrki perivoli =javni park, umica), period (obilaenje), peristil (okruen stupovima), periferan (rubni),perinatalni

POLI- grki mnogo-,vie poligamija (mnogoenstvo), poliandrija (brak jedne ene s vie mueva), poliglot (viejezian), poligon (mnogokut),polisindeton (gomilanje veznika u reenici), polihistor (sveznadar), polisemija (mnogoznanost), polivalencija (mnogovrijednost), poliptih (umjetnina sa vie od tri ploe, strane,slike)

POST- latinski po-,poslije, za- iza, straga

postdiplomski (koji se studira iza zavrenog studija), postdatirati (staviti kasniji datum), post factum (prekasno), post Christum natum (kratica p.Ch.n.),

PRE- latinski pred-,pre-prije prevencija (predusretnue, spreavanje) preparacija (priprema), pretenzija (zahtjev, elja), preferirati (davati prednost), preludij (predigra), preokupacija (preoptereenost), prepotencija (nadmo)

PRETER- latinski mimo-,osim pretermisija (isputanje) PRO- latinski za-, u korist pronatalni ( u korist raanja),propozicija (prijedlog),

12

protekcija (zatita), projekcija (plan, zamisao), progresija (napredak, poboljanje) prospekt (tiskani pregled), promocija (promaknue)

PRO- grki pred-prije-rano-ispred

prolog (predgovor), prognozirati (predviati), program (propis) , proscenij (prednji dio pozornice),

PROS- grki do-, kod-k-prema-

proskineza (naklon kleanjem),

PROT- grki prvo-glavno prototip (prauzor), proton, protokol(ni) (zapisnik,pravila ceremonijala, p.posjet(prvi posjet novog diplomatskog predstavnika)

PSEUDO- grki lano-krivo pseudonim (izmiljeno ime), pseudointelektualno RE- latinski pre- po-,opet,

ponovo,natrag

reforma (promjena), regeneracija (obnova), reinkarnacija (ponovno utjelovljenje), rekapitulacija (ponavljanje, prisjeanje), rekonvalescenija (vrijeme oporavljanja)

RETRO- latinski natrag,unazad retroaktivno (unazadno), retrogradno( unatrag stupajue), retrospektiva (osvrtanje na prolost)

SEMI- HEMI-

latinski grki

polu-,napola semiton (poluton), hemisfera (polutka,polukugla)

SIN-SIM- grki sa-,su-,skupa sinekija (sustarnastvo), simbioza (suivot), sinopsis (pregled), sinteza (sastavljanje), sinod (sastanak) sinonim (slinoznanica), sinkrono (istovremeno), sinagoga (zbornica, idovski hram), simpozij (skup)

SKLERO- grki suho, tvrdo skleroza (ovapnjenje kalcifikacija ) nekih organa SOMAT- grki tjelesan somatski (uvjetovan tjelesnim promjenama) SUB-SUP latinski pod-,ispod-nie

od surogat >subrogatus =stavljen umjesto drugog) (nadomjestak), subverzija (potajni rad na ruenju), subjekt (podmetak), subvencija (pripomo), supstrat (podloga,temelj) ,supstancija (prabit, jezgra) supstitut (zamjenik), subfebrilan (pod temperaturom, grozniav)

SUPER- latinski nad- ,pre-preko supervizor (nadglednik), supersonian(iznad, bri od zvuka)

TAHI- grki brzo,hitro tahograf (mjera brzine), tahikardija (ubrzano lupanje srca)

TAKSI- grki koji se odnosi na red,poredak

Taxi, taksa( uredba, pristojba), taksativno nabrajanje (poimenino nabrajanje svih sluajeva )

TELE- grki daleko,u daljinu teleskop, telepatija, telefon, telekomunikacija TEO- grki koji se odnosi

na boga teologija, teokracija (vlast pripada sveenstvu, npr.Vatikan)

TERMO- grki koji se odnosi na toplinu

termometar, Termopili, terme (toplice), termografija (snimanje predmeta u mraku tj. njihovog toplinskog zraenja)

TOPO- grki koji se odnosi na mjesto

toponim (ime nekog mjesta), topalgija (bol koja se javlja na strogo ogranieno podruje tijela) ,utopija (mjesto kojeg nema)

TRANS- latinski pre-,preko-, nad-, s one strane

transport (prijenos = transfer= translacija), transformacija (preobraaj), transcedentan (koji prelazi granice iskustva),transkripcija (prijepis zvukova), transliteracija (prijepis slovima druge

13

abecede), ULTRA- latinski nad-,preko-vie ultrasonian (nadzvuan), ultramarin (skupocjena

modra mineralna boja iz prirodnog lazurnog kamena) VARIO- latinski areno,razliito,

promjenljivo varijanta (promjena), varijabilan (promjenljiv), varirati (mijenjati lik)

VICE- latinski pod(reen), koji zamjenjuje

viceadmiral

ZOO- grki koji se odnosi na ivot i ivo bie

zoologija

SUFIKSALNI MORFEMI Nota bene- crvena boja- sufiksi iz grkog jezika, crna boja- iz latinskog jezika -AGOG, -AGOGIJA KOJI VODI pedagog -ALG,-ALGIJA BOL, BOLNI analgetik -CID UBIJANJE suicid -FOB,-FOBIJA STRAH klaustrofobija -FON, FONIJA GLAS radiofonija -GAM, -GAMIJA ENSTVO poligamija -GEN,-GENIJA POSTANAK, RAANJE genetika, generacija -GNOZA, -GNOSTIKI ZNANJE, SPOZNANJE, dijagnoza

POZNAVANJE -GON, -GONALAN KUTNI poligon -GON, -GONIJA RODAN, ROEN kozmogonija

ROENJE -GRAF,-GRAFIJA PISANJE kaligrafija -HROM, -KROM BOJA kromosom -HRON, -KRON VRIJEME kronika, anakrono -ID, -IDAN IDIZAM LIK, SLIAN, NALIK narcisoidan -IJATAR, -IJATRIJA LIJENIK, LIJENIKI pedijatar -KINEZA,-KINETIKI KRETANJE, GIBANJE kinetika -KRAT,- KRATIJA VLADAM, VLAST autokracija

14

-LATRIJA OBOAVANJE idolatrija -LIT, -LIZA RASTAVLJANJE dijaliza -LOG,-LOGIJA -SLOVLJE, ZNANSTVO filologija -MAN,-MANIJA LUDOST,POMAMA manijak,piroman -MANTEIA GATANJE hiromantija MNEZA,-MNEZIJA SJEANJE NA, PAMENJE amnezija -MORF,-MORFAN LIK, KOJI IMA OBLIK NEEG polimorfan -NOMIJA ZAKONSKI, ZAKONIT, ekonomija

PRAVILAN -ONIM,-ONIMAN KOJI SE NAZIVA anoniman -OPTIKI VIDNI, optiar

KOJI SE ODNOSI NA VID -SKOP GLEDANJE, PROMATRANJE stetoskop -SFERA KUGLA, LOPTA hemisfera -STAT- STATIKI KOJI STOJI, OSTAJE geostatika -TEKA SPREMITE, POSUDA datoteka , pinakoteka -TERM,- TERMIKI TOPAO termalan -TEZA STAVLJANJE antiteza -TIP TIPIJA LIK, NALIK atipian -TOM- TOMIJA REZANJE anatomija, -TROF- TROFAN KOJI SE HRANI hipertrofirati

15

DICTA ET SENTENTIAE

CICERON Historia est magistra vitae. Povijest je uiteljica ivota. O tempora, o mores! O vremena, o obiaji! Quousque tandem abutere, Catilina, patientia nostra? Dokle e, Katilino, iskoritavati nau strpljivost? Omnia praeclara rara. Sve to je dragocjeno, rijetko je. Cum tacent, clamant. Dok ute, viu. Hannibal ad (ante) portas. Hanibal pred vratima. Pro domo sua. Za svoj dom. U svoju korist. Summum ius, summa iniuria. Najvee pravo (zna biti) najvea nepravda. Fortunae rota. Kolo sree. Suum cuique. Svakomu njegovo. Ubi bene, ibi patria. Gdje mi je dobro, tamo mi je i domovina. (Ciceron citira Pakuvija.) Reduviam curo, cum capiti mederi debeam. Brinem se za zanoktice, kad bi trebalo spaavati glavu. (Grad se plijeni, a baba se elja.) CEZAR Alea iacta est. Kocka je baena. (53.pr. Kr. prelazi rijeku Rubikon i time poinje rat protiv Pompeja.) Veni, vidi, vici! Dooh, vidjeh, pobjedih! Lakonskom kratkoom(Laconica brevitas) javlja svoju pobjedu nad pontskim kraljem Farnakom 47. pr. Kr. kod Zele. Etiam tu, mi fili? Zar i ti, moj sine. Posljednje Cezarove rijei izgovorene 15. oujka 44.pr. Kr ( na Martovske Ide) kad je meu ubojicama ugledao svog posinka Bruta . HORACIJE Carpe diem! Iskoristi dan! Non omnis moriar. Neu sav umrijeti. In medias res! U sredite stvari! Ab ovo. Od jajeta. /Za Homera./ Ab ovo usque ad mala. Exegi monumentum aere perennius. Podigao sam spomenik trajniji od mjedi. Dulce et decorum est pro patria mori. Slatko je i asno umrijeti za domovinu. Dignum laude virum Musa vetat mori. Muza ne da umrijeti muu dostojnom hvale. Dimidium facti, qui coepit, habet. Polovicu djela ima tko pone. Nunc est bibendum, nunc pede libero pulsanda tellus. Sada treba piti, sada slobodno plesati. Invita Minerva. Protiv volje Minervine. (Bez sposobnosti i znanja.) Aut prodesse volunt aut delectare poetae. Pjesnici ele ili koristiti ili razveseljavati. Laudator temporis acti. Hvalitelj prolih vremena. ( Za Livija.) OVIDIJE Ut desint vires, tamen est laudanda voluntas. Pa makar nedostaje snage, ipak treba pohvaliti volju. Donec eris sospes, multos numerabis amicos. Dok god si u snazi, imat e mnogo prijatelja. Aut non tentaris, aut perfice! Ili ne pokuavaj, ili dovri! Omnia possideat, non possidet aera Minos. Neka sve posjeduje Minos, ali ne posjeduje zrak. Sic erat in fatis. Tako je bilo sueno. VERGILIJE Omnia vincit amor. Ljubav sve pobjeuje. Fama volat. Glasina leti. Quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentes. togod to bilo, bojim se Danajaca i kad darove nose. ( Sveenik Laokoont o trojanskom konju, danajski dar ). Audentes fortuna iuvat. Smionima pomae srea.

16

Ubi mel, ibi fel. Gdje ima meda, ondje ima i ui. Altum silentium. Duboka tiina KATUL Odi et amo. Mrzim i ljubim. Vivamus, mea Lesbia, atque amemus. ivimo, moja Lezbijo, i ljubimo se! Perfer et obdura; multa graviora tulisti. Podnesi i izdri, podnio si ve i mnogo tee. TACIT Sine ira et studio. Bez mrnje i pristranosti. KATON STARIJI: Ceterum censeo Carthaginem delendam esse. Uostalom, smatram da Kartagu treba razoriti. Rem tene, verba sequentur. Dri se teme (predmeta), rijei e dolaziti same od sebe! BIJANT: Omnia mea mecum porto. Sve svoje nosim sa sobom.(Citat kod Val.Maks. i Cicerona) ARHIMED: Noli turbare circulos meos. Nemoj dirati moje krugove. (Navodno posljednje rijei prije nego ga je u njegovom dvoritu u Sirakuzi 212.g. pr.Kr. ubio rimski vojnik dok je u pijesku crtao geometrijske likove.) PLAUT Nomen et omen. Ime je ujedno i znamenje. Summa summarum. Ukupni iznos. Sve u svemu. TERENCIJE Sapienti sat. Mudrome dosta. Lupus in fabula. Vuk u prii. Homo sum; humani nihil a me alieni puto. ovjek sam i nita ljudsko nije mi strano. Ne quid nimis. Nita odvie. (Prema grkoj Meden agan.) v.Seneka JUVENAL Mens sana in corpore sano. Zdrav duh u zdravom tijelu. Panem et circenses! Kruha i igara! Difficille est satiram non scribere. Teko je ne pisati satiru. (Teko je tome se ne narugati.) Graecia mendax. Laljiva Grka. MARCIJAL Ut ameris, ama! Da bude ljubljen, ljubi! ENIJE Amicus certus in re incerta cernitur. Pravi se prijatelj upoznaje u nevolji. SALUSTIJE Punica fides. Punska vjera. Vjerolomstvo. SENEKA Licentia poetica. Pjesnika sloboda. Pjesnicima je svata doputeno. Si vis amari, ama! Ako eli biti ljubljen, ljubi! Imperare sibi, maximum est imperium. Vladati sobom najvea je vlast. Nihil nimis. Nita odvie. (Prema grkoj Meden agan.)

17

APOLONOV HRAM U DELFIMA: Nosce te ipsum! Upoznaj samog sebe! (Natpis na ulazu na grkom: Gnothi seauton) Ibis redibis , numquam , peribis in bello. (Pitijino proroanstvo). APEL GRKI SLIKAR Nulla dies sine linea. Nijedan dan bez poteza kistom. UZ APOLONA I MUZE: Aurora Musis amica. Zora je prijateljica Muza. Inter arma Musae silent. Za vrijeme rata Muze ute. Post nubila Phoebus. Poslije oblaka sunce.

CAR KALIGULA Oderint, dum metuant! Neka me mrze, samo neka me se boje. CAR NERON Qualis artifex pereo! (Kakav umjetnik pogibam!) posljednje rijei KRATKE IZREKE Alma mater. Majka hraniteljica. (Obino se misli na sveuilite). Cave canem! uvaj se psa! Fama est. Glas je. Pria se. Ex libris. Iz knjiga. (Oznaka vlasnitva) Ex parte. Djelomice. In absentia. U odsutnosti. Ipso facto. Samim inom. Samo po sebi. Vis maior. Via sila. Una voce. Jednoglasno. Sua sponte. Svojevoljno. Vade mecum! Idi sa mnom! / za pisane vodie i prirunike/ Hic Rhodus, sic salta! Tu je Rod, tu skai! Lapsus linguae /calami / memoriae. Pogreka u govoru/ pisanju/ pamenju. Lege artis. Po svim pravilima umijea ( struke). De lege. Po zakonu De lege ferenda. O zakonu koji treba biti donesen. De lege lata. O za konu koji je ve primijenjen. Horribile visu / auditu / dictu. Strano je vidjeti/ uti/ rei./ Festina lente! uri se polako! Cum grano salis. Sa zrnom soli. (Oprezno) Ex cathedra. S katedre. Autoritativno tvrditi. Varietas delectat. Raznolikost veseli. De facto. Stvarno. De iure. Po pravu. A priori. Unaprijed. Per se. Sam po sebi. Persona grata. Draga,(uvaena ) osoba. Sui generis. Svoje vrste. Osobit. In genere. Openito. Divide et impera! Podijeli, pa vladaj! (Prema izjavi franc. kralja Ljudevita XI u 15.st.) Exempli gratia. Radi primjera. Saxa loquuntur. Kamenje govori. (Kameni spomenici rjeito govore o prolim vremenima.) Tabula rasa. Neispisana ploa. Ad Kalendas Graecas. Na grke kalende. Nikada. Kad na vrbi rodi groe. Ad hoc. Za ovu priliku.

18

Ad notam. Na znanje. Do znanja. Bona fide. U dobroj vjeri (najboljoj namjeri.) suprotno : Mala fide. Ad bestias! Ad metalla! Pred zvijeri! U rudnike! Tempus fugit. Vrijeme bjei. Sub Iove. Pod vedrim nebom. Orbis terrarum. Svijet. Urbi et orbi. Rimu i svijetu. Deus ex machina. Bog iz stroja. In flagranti. Na samom djelu. In vino veritas. U vinu je istina. Licentia poetica. Pjesnika sloboda. Corpus delicti. Tijelo zloina. (Dokazni materijal) Nolens volens. Htio, ne htio. Milom ili silom. Memento mori! Sjeti se smrti! Memento te hominem esse! Sjeti se da si samo ovjek! Per acclamationem. Jednoglasnim javnim odobravanjem. Panem et circenses! Kruha i igara! Modus vivendi. Nain ivljenja. Modus operandi. Nain djelovanja. Ars dicendi/ scribendi. Govorniko umijee/ umijee pisanja. Inter nos. Izmeu nas. = Sub rosa. Pod ruom. Povjerljivo. Sub Iove. Pod vedrim nebom. Optima fide. U najboljoj vjeri (u potenoj namejri ), ; suprotno: Mala fide. Summa cum laude. S najveom pohvalom. Suum cuique. Svakome njegovo. Manus manum lavat. Ruka ruku mije. Alpha et omega. Poetak i kraj. (Otk 1,8) Ecce homo! Evo ovjeka! (Iv 19,5) Corpus Christi. Tijelo Kristovo. Vae soli! Teko onome tko je sam! (Prop 4,10) Non plus ultra. Dovde i ne dalje. Za ono to je nenadmaivo (Job 38,11) Fiat lux! Neka bude svjetlo! (Post,1,3) In saecula saeculorum. U vjeke vjekova. (Ps 83, 5 I DR.) Margaritas ante porcos. (Ne bacajte) biserje pred svinje. (Mt 7,6) Antemurale Christianitatis. Predzie kranstva. (Hrvati u borbi s Turcima) Agnus Dei. Jaganjac boji. (Iv 1,29) Pax vobis. Mir vama. (Iv 20,19) Quo vadis, Domine? Kamo ide, Gospodine? Mea culpa. Moj grijeh. Gloria in excelsis Deo. Slava Bogu na visini. Osculum Iudae. Judin cjelov. Izdajstvo Dominus vobiscum! Mir s vama Dies salutaris. Dan spasenja. (Veliki petak) Noli me tangere! Nemoj me dirati! (Iv 20,17) Pontifex maximus. Vrhovni sveenik. Arte et Marte. Umjetnou i ratom.. (Geslo Karla XII) Tres faciunt collegium. Trojica ine drutvo. Do, ut des. Dajem da mi da. ( danas pravilo uzajamne koncesije). Dies fastus. Sudni dan. (Dan u koji se smjelo suditi, radni dan) Testis unus, testis nullus. Jedan svjedok, kao ni jedan Post factum. Poslije uinjenog. Post festum. Poslije praznika. Kasno. Status quo. Trenutano stanje stvari. Per aspera ad astra. Kroz trnje do zvijezda. Aurea mediocritas. Zlatna sredina

19

Pro et contra. Za i protiv. Gaudeamus. Radujmo se! Errata corrige! Ispravi pogreke! Curriculum vitae. Tijek ivota. ivotopis. Biografija. Cursus honorum. Red stjecanja asti. Ora et labora! Moli i radi! Terra incognita. Nepoznata zemlja. Pacta conventa. Zakljueni sporazumi. Dulce cum utili. Ugodno s korisnim. Res, non verba. Djela, ne rijei. Relata refero. Priam kako sam uo. (Po to kupio, po to prodao.) Ipse dixit. Sam je rekao. (Pitagorini uenici ovim rijeima su se pozivali na uiteljev autoritet.) Cornu copiae. Rog obilja. Cogito, ergo sum. Mislim, dakle postojim. (Decartes) Periculum in mora. Opasnost je u odlaganju. Pater familias. Otac obitelji. Brevi manu. Na brzu ruku. Na brzinu. Motu proprio. Iz vlastite pobude Casus belli. Povod za rat. Bis dat, qui cito dat. Dvaput daje, tko brzo daje. Ubi concordia, ibi victoria. Gdje je sloga, tu je i pobjeda. Nomina sunt odiosa. Mrsko je spominjati imena. Poeta nascitur, orator fit. Pjesnik se raa, govornikom se postaje. Honores mutant mores. asti mijenjaju obiaje tj. ljudsko ponaanje. Ubi tu Gaius, ego Gaia. Gdje si ti Gaj, ja sam Gaja. Hodie mihi, cras tibi. Danas meni, sutra tebi. Audiatur et altera pars. Neka se uje i druga strana. Qualis rex, talis grex. Kakav pastir, takvo stado. Qualis vita, finis ita. Kakav ivot, takva smrt. Quot capita, tot sententiae. Koliko ljudi, toliko miljenja, Quot linguas calles, tot homines vales. Koliko jezika zna, toliko ljudi vrijedi. Regnum regno non praescribit leges. Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone.(Hrvati poruuju Maarima) Repetitio est mater studiorum. Ponavljanje je majka mudrosti. Sic transit gloria mundi. Tako prolazi slava svijeta. Verba movent, exempla trahunt. Rijei odlijeu, zapisano ostaje. Ave, Imperator, morituri te salutant. Zdravo, care, pozdravljaju te koji e umrijeti. In silvam ligna ferre. Nositi drva u umu. (Raditi nekoristan posao). Piscem natare doces. Ui ribi plivati. De gustibus non est disputandum. O ukusima ne treba raspravljati. Si tacuisses, philosophus mansisses. Da si utio bio bi ostao filozof. Ius Romanum. Rimsko pravo. Ius canonicum. Crkveno pravo. Ius civile. Graansko pravo. Ius commercii. Trgovako pravo. Ius divinum. Boansko pravo. Ius gentium. Meunarodno pravo. Ius privatum. Privatno pravo. Ius publicum. Javno, dravno pravo. Ius connubii. Pravo sklapanja braka s pripadnikom drugog stalea ili drave. Ius gladii. Pravo maa. Pravo nad ivotom i smru. Ius vitae necisque. Pravo nad ivotom i smru koje je imao pater familias. Ius humanum. Ljudsko pravo.

20

ABBREVIATIONES /KRATICE/ KRATICA PUNI OBLIK IZRAZA PRIJEVOD

A.D. anno Domini ljeta Gospodnjeg a.a. ad acta meu spise a.m. ante meridiem prije podne p.m. post meridiem poslije podne

S.P.Q.R Senatus populusque Romanus Senat i narod rimski (slubeni naziv rimske drave)

e.g. exempli gratia radi primjera h.c. honoris causa zbog asti i.e. id est to jest etc. et cetera i drugo; i ostalo A.U.C ab urbe condita od osnutka grada l.c. Ioco citato na navedenom mjestu m.p. manu propria vlastoruno o.p. opus citatum navedeno djelo s.l. sine loco bez oznake mjesta L.S. locus sigilli mjesto peata N.N. nomen nescio ne znam ime; netko nepoznat N.B. nota bene Dobro upamti! P.S. post scriptum poslije pisanja m. masculinum muki rod f. femininum enski rod n. neutrum srednji rod v.v. vice versa obrnuto v.s. vide supra vidi gore v.i. vide infra vidi dolje seq. sequens sljedee sci. scientiae znanosti sc. scilicet razumijeva se q.e. quod est to jest cca. circa oko h.a. hoc anno ove godine ibid. ibidem na istom mjestu id. idem isto ign. ignotus nepoznat

I.N.R.I. Iesus Nasarenus Rex Iudaeorum Isus Nazareanin kralj idova

IHS Iesus Christus Salvator Isus Krist Spasitelj I.H.S. In hoc signo vinces. U ovom e znaku pobijediti. p.t. pleno titulo Punim naslovom t.t. terminus technicus struni izraz p. pagina stranica cf. confer usporedi D.V. Deo volente Bojom voljom H.R.I.P. hic requiescit in pace ovdje poiva u miru Q. quasi kao S.C Senatus Consultum Odluka Senata vs. versus protiv vox pop. vox populi glas naroda