7/24/2019 FM eseji 12

1/54

4. FINANSIJSKA OKOLINA

- Sva preduzea na razliite naine posluju unutar finansijso! siste"a oji se sastoji od "no#tvainstitu$ija itr%i#ta.

-Kad preduzee privre"eno investira neativna sredstva u utr%ive &artije od vrednosti' ono i"adiretan ontat s finansijsi" tr%i#ti"a.

-#to je zani"ljivo od finansijsi& tr%i#ta jeste injeni$a da se poslovna preduzea uvije natjeujedna sa dru!i"a na tr%i#ti"a proizvoda' a na finansijsi" tr%i#ti"a ona "oraju nepreidnosara(ivati

Svrha finansijskih trita

Svr&a finansijsi& tr%i#ta je efiasna aloa$ija #tednje rajnji" orisni$i"a.

- Finansijsa i"ovina stvara se sa"o onda ad su investi$ije eono"sejedini$e u"aterijalnu )realnu* i"ovinu vee od #tednje' pa se ta razlia finansira pozaj"ljivanje"ili izdavanje" dioni$a )a podrazu"jeva se da je i dru!a strana voljna da pozaj"i* + ovajodnos zaj"opri"$a i zaj"odav$a odre(uje kamata

-,az"jena sredstava evidentira na o"adi"a papira ili &artija od vrednosti oje su finansijsaimovina imaocai finansijsa obaveza izdavaoca.

Finansijka trita

to nisu tolio fizia "jesta' ne!o su to vi#e "e&aniz"i za us"jeravanje #tednje onani"

investitori"a u realnu )"aterijalnu* i"ovinu- Finansijsa tr%i#ta "o!u se podijeliti na

r%i#te Nov$a i

r%i#te Kapitala

r%i#te nov$a odnosi se naupovinu i prodaju ratoro$ni& vladini& i orporativni& du%nii&&artija od vrijednosti )oje dospijevaju prije ne!o sto istene !odina*.

r%i#te apitala se /avi du!oroni" du%nii" ivlasnii" o/vezni$a"a i dioni$a"a.

- 0nutar tr%i#ta nov$a i apitala postoje primarno isekundarnofinansijso tr%i#te.

1ri"arno finansijso tr%i#te je tr%i#te 2novih emisija3 tj.tr%i#te na oje" se prvi putupuju iprodaju novi vrijednosni papiri'

7/24/2019 FM eseji 12

2/54

Na seundarno" tr%i#tu se upuju i prodaju ve postojee vrijednosne papire. A transa$ije sapostojei" vrijednosni" papiri"a ne osiguravajudodatna sredstva za finansiranje apitalni&investi$ija.

Finansijski posrednici

o sredstava od #tedi#a a investitori"a u realnu i"ovinu "o%e /iti direktan' a ao postojefinansijsi posredni$i taj to "o%e /iti i indirektan.

Finansijsi 1osredni$i - su finansijse institu$ije oje pri"aju nova$ od #tedi#a i ta sredstvaoriste za odo/ravanje zaj"ova za dru!e finansijse investi$ije u nji&ovo i"e.

Finansijsi posredni$i se sastoje od finansijsi& institu$ija ao #to su Ko"er$ijalne ane'5tedne Institu$ije' Osi!uravajua 6ru#tva' 1enzijsiFondovi' Finansijse Institu$ije i 0zaja"ni

Fondovi.- Finansijsi posredni$i upuju diretne )pri"arne* vrijednosne papire i za uzvrat javnosti

izdaju svoje vlastite indiretne )seundarne* vrijednosne papire.

7. Depozitne institucije+ o"er$ijalne /ane najva%niji su izvor sredstava za preduzea u$ijelini.

ane od pojedina$a' o"panija i vlada pri"aju depozite )po vi(enju i oroene*' te za uzvratodo/ravaju zaj"ove.

8. Osiguravajua drutva+ postoje dvije vrste osi!uravajui& dru#tava9 dru#tva zaosi!uravanje i"ovine i dru#tva za %ivotno osi!uranje

-osi!uravajua dru#tva stvaraju reserve priupljeni" sredstvi"a od uplata pre"ija oja seasnije investiraju u finansijsu i"ovinu

-dru#tva za osi!uranje od nepo!oda + osi!uravaju protiv po%ara' ra(a' pro"etni& i slini&nez!oda

-dru#tva za %ivotno osi!uranje- osi!uravaju protiv s"rtni& sluajeva

. Osta!i finansijski posrednici-

-penzioni fondovi i ostali "irovinsi fondovi+ osnivaju se da osi!uraju do&oda pojedin$i"a adse u"irove.1a tao u tou svo! radno! vijea zaposleni$i' ao i poslodav$i' uplauju doprinose uto fondove.)te priupljenje doprinose fondovi investiraju te u"irovljeni" radni$i"a i& asnijeperiodino isplauju*

7/24/2019 FM eseji 12

3/54

0 fazi au"ula$ije ne oporezuje se nova$ oji uplau' a ada se isplauju onda se oporezujepri"atelj.

-uzaja"ni investi$ijsi fondovi-ovavi fondovi pri"aju nova$ oji ula%u pojedin$i te !ainvestiraju u pose/ne vrste finansijse i"ovine

-finansijse institu$ije- odo/ravaju preduzei"a potro#ae redite' nena"jense redite iosi!urane zaj"ove. e institu$ije stvaraju apital e"itovanje" a$ija' ao i zadu%ivanje"'

Finansijski brokeri

Odredene finansijse institu$ije o/avljaju potre/nu /roersu fun$iju.

-Kad /roeri spajaju one strane oji"a tre/aju sredstva sa oni"a oje i"aju #tednju' oni neo/avljaju diretnu fun$iju zaj"odav$a' ne!o djeluju ao a!enti ili posredni$i.

- "nvesticione bankesu posredni$i uljueni u prodaju orpora$ijsi& dioni$a i o/vezni$a.

Investi$iona /ana je zapravo Finansijsa institu$ija oja upisuje )upuje po

fiasnoj $ijeni na fisni datu"* nove &artije od vrijednosti radi dalje prodaje.

-#ipotekarna banka-je Finansijsa institu$jja oja upuje &ipotee u $ilju dalje prodaje.

:. ALOKA;IJA S,

7/24/2019 FM eseji 12

4/54

0tr%ivost )ili lividnost* + vrijednosni& papira odnosi se na "o!unost vlasnia da je pretvoriu !otovinu

-postoje 8 di"enzije utr%ivosti9 -ostvarena $ijena

-potre/no vrije"e da se proda i"ovina

O/je di"enzije su povezane tao da je vrlo $esto "o!u$e prodati i"ovinu u rato" periodu'ao je dovoljno sni%ena $ijena

6ospijee -?artije od vrijednosti oje i"aju sli$an rizi od neizvr#enja o/aveza i sli$nuutr%ivost i oje ne"aju razli%ite porese uti$aje i dalje se "o!u prodavati po razli$iti"prinosi"a. ,azlo! za to je vrije"e

Nai"e dospijee vrijednosni& papira esto "o%e i"ati sna%an uina na oeivani povrat iliprinos

- 5to je dulje dospijee to je vei rizi flutura$ije tr%i#ne vrijednosti &artije od vrijednosti)zato tre/a investitori"a ponuditi veu pre"iju rizia da /i i& se potalo na ula!anje udu!orone vrijednosne papire*

Oporezivost - Ka"atni pri&od od dr%avni& i "uni$ipalni& &artija od vrijednosti oslo/oden jeporeza. e se one na tr%i#tu prodaju uz ni%i prinos do dospijea ne!o trezorse i orporativnevrednosne &artije isto! dospijea

Oso/ine op$ija - ovdje se raz"atra da li &artija od vrednosti sadr%i op$ijse oso/ine ao sto supovla#tena onverzija ili varanti

Infla$ija -Sto je vi#a o$eivana infla$ija' visi je no"inalni prinos na &artije od vrijednosti@ a #toje ni%a o$eivana infla$ija' nizi je no"inalan prinos.

. KON;

7/24/2019 FM eseji 12

5/54

!oin! $on$ern "odel )fir"a posluje /esonano" vre"enu* Svi ovi o/li$i "o!u se isazati rozD osnovna "etoda vrednovanja fir"e9

7.nji!ovodstveni "etod 8.tr%i#ni "etod D.disontni "etod

Livida$ijsa vrijednost je iznos nov$a oji /i se "o!ao do/iti ada /i seada /i se i"ovina ilidio i"ovine prodala izvan poslovne or!aniza$ije. a jevrijednost izrazito oprena vrijednosti odneo!ranieno! vre"enso!poslovanja preduzea' #to predstavlja iznos za oji /i se preduzea"o!loprodati sve do posluje ontinuirano. e su dvije vrijednosti vrlo rijeto jednae' poneadje o"panija stvarno vrijednija "rtva ne!o %iva.

Knji!ovodstvena vrijednost i"ovine jeste raunovodstvena vrijednosti"ovine + tro#a i"ovineu"anjen za au"uliranu a"ortiza$iju.Knji!ovodstvena vrijednost preduzea jednaa jedolarsoj razli$i iz"e(u uupne i"ovine preduzea i nje!ovi& o/aveza i prioritetni& dioni$a ojesenalaze u /ilansu stanja.1o#to se nji!ovodstvena vrijednost te"elji na &istorisi"vrijednosti"a ona"o%e i"ati vrlo "alo veze sa tr%i#no" vrijedno#u i"ovine ili preduzea.

r%i#na vrijednost i"ovine je tr%i#na $ijena po ojoj se tr!uje i"ovino" naotvoreno" tr%i#tu.

Stvarna vrijednost =1 je nje!ova eono"sa vrijednost. Alternativne "etode pro$jene projeta iiz/ora oje se upotre/ljavajuod o$jene isplativosti ula!anja su9

7.razdo/lje povrata + "etoda dodavanja za o$jenjivanje toa vrij.projeta 8.interna stopa prinosa

D.neto sada#nja vrijednost 4.indes profita/ilnosti

7/24/2019 FM eseji 12

6/54

6isontirani to nov$a )6;F* je "etoda pro$jene i iz/ora inv. projetaoja disontira toovenov$a uzi"ajui u o/zir vre"ensu vrijednost nov$a. ,azdo/lje povrata )11* predstavlja /roj!odina potre/ana za povrat poetno! izdata nov$a na projeat. Iao ta "jera osi!urava !ru/unaznaulividnosti projeta' ona je sla/a "jera profita/ilnosti jer9

7.zane"aruje toove nov$a oji se pojavljuju naon istea 11 8.zane"aruje vre"ensu vrij.nov$a

D.i"a !ru/i riterij pro&vaanja' odn. su/jetivno odre(enu tau od/a$ivanja Ao je izraunato11 E od "asi"alno pri&vatljivo! 11 G prijedlo! se pri&vaa' a ao je o/rnuto G nepri&vaa se.

Hlavni nedostata "etode 11 je to #to ne raz"atra toove nov$a oji se javljaju naon istearazdo/lja povrata i #to zane"aruje vre"ensu vrijednost nov$a

. 60NI>KI =,IJ

7/24/2019 FM eseji 12

7/54

S o/ziro" na "jesto e"isije' razliuju se9

do"ae o/vezni$e'

strane o/vezni$e i

euroo/vezni$e.

6o"ae o/vezni$e su e"itovane u ze"lji rezidenta i u loalnoj valuti.Strane o/vezni$e e"itujunerezidenti u loalnoj valuti. Strane o/vezni$e e"itovane u SA6-u se zovuyankeeo/vezni$e' uJapanusamuraio/vezni$e' a u =elioj ritaniji bulldogo/vezni$e.

Na tr%i#tu euroo/vezni$a o/ino ne"a re!istra' pa se vlasni#tvo doazuje posjedovanje"

vrijednosno! papira )en!l.security ceritificate*.

7/24/2019 FM eseji 12

8/54

o"panije i nadna$ionalne institu$ije poput Svjetse /ane.

Jedna od opasnosti ojoj se izla%u investitori oji upuju o/vezni$e je da e"itent nee "oiizvr#iti preuzetu o/avezu isplate prinosa po o/vezni$i. Naravno da reditni rizi )en!l. default

risk* nije isti od svi& !rupa e"itenata.=lade' oje i"aju "o da priupljaju poreze i da e"itujunova$' se s"atraju e"itenti"a najni%e! rizia' pa a i /ezrizini" unutar sa"e dr%ave' doorporativne o/vezni$e nose vei rizi' ovisno o reditno" rejtin!u o"panije e"itenta.r%i#taapitala su poazala veliu inovativnost od reiranja novi& o/lia o/vezni$a.

ao o/vezni$e sa fisni" prinoso" "o!u /iti 9

o/ine o/vezni$e )en!l.straights*'

o/vezni$e sa lauzulo" opoziva ili otupa prije dospijea )en!l. callable+ ada pravo opozivazadr%ava e"itent i en!l.puttable+ada pravo podno#enja na prijevre"eni otup zadr%ava upa$*i

onverti/ilne o/vezni$e )en!l. convertible*. Ostale vrste o/vezni$a su o/vezni$e sa varija/ilni"prinoso" )npr. 6o&odovne ili prinosne o/vezni$e + en!l. revenue bond*' o/vezni$e /ez upona iindesne o/vezni$e.

O/vezni$a je du!oroni instru"ent du!a ije je onano dospijee o/ino 7M ili vi#e !odina.Osnovni poj"ovi oji se ve%u za o/vezni$u9 no"inalna vrijednost + vrijednost navedenanao/vezni$i' uponsa a"atna stopa' dospijee + vrije"e ad je o"panija o/avezna platitivlasniu o/vezni$e no"inalnu )par* vrijednost o/vezni$e.

rezorsa nota i o/vezni$a )en!l. treasury note, treasury bond* su du%nii instru"enti

tr%i#ta apitala oje e"ituje "inistarstvo finansija )trezora* jedne dr%ave. Jedna od osnovni&razlia iz"e(u nota i o/vezni$a je u to"e da o/vezni$a "o%e /iti opozvana od

strane e"itenta )o/ino u zadnji& pet !odina do dospijea*' a nota ne "o%e. Op$ija opoziva znaida vlada "o%e zatra%iti od vlasnia o/vezni$e da proda o/vezni$u prije njeno! dospijea natra!

7/24/2019 FM eseji 12

9/54

vladi po unaprijed odre(enoj $ijeni. Iz to! razlo!a o/vezni$e sa op$ijo" opoziva "oraju ponuditiinvestitori"a vei prinos ao o"penza$iju za ovu opasnost. Heneralno' trezorsi instru"entitr%i#ta apitala ne"aju reditni rizi' jer za nji& !arantuje sa"a dr%ava pa se razlie uoeivani" prinosi"a pripisuju razliito" dospijeu' razliito" stepenu lividnosti instru"entana seundarno" tr%i#tu.

Instru"enti dr%avni& a!en$ija su dru!i nivo nerizini& du%nii& instru"enata iza oji& u dru!ojliniji )iza sa"i& e"itenata* stoji dr%ava' ali /ez espli$itne !aran$ije ao od trezorsi&du%nii& instru"enata. Instru"enti dr%avni& a!en$ija se oriste u svr&u finansiranja odre(eni&setora eono"ije spe$ifino.

Op#tinse o/vezni$e su du%nii instru"enti tr%i#ta apitala oje e"ituju jedini$e loalne

sa"ouprave ao #to su opine i !radovi' s ti" da' #ire !ledano' iste arateristie i"aju io/vezni$e iji su e"itenti aerodro"i i sl. Osnovna razlia u odnosu na instru"ente dr%avni&a!en$ija je u to"e da postoji odre(ena izlo%enost reditno" riziu' ao i

7/24/2019 FM eseji 12

10/54

to da su uponi po ovi" vrijednosni" papiri"a esto izuzeti od plaanja poreza' #to sa $ilje"izjednaavanja prinosa uvjetuje ni%e uponse stope u odnosu na dru!e o/vezni$e isto! rizia.

Korporativne o/vezni$e o"o!uuju privatni" o"panija"a da posu(uju diretno odinvesti$ijse javnosti. Osi!uravaju periodino upone i isplatu sa"e !lavni$e o dospijeu.Osnovna razlia u odnosu na dr%avne o/vezni$e je u postojanju reditno! rizia' ovisno orejtin!u sa"e o"panijeBe"itenta. Korporativne o/vezni$e "o!u /iti osi!urane olateralo" ojiinvestitora #titi od rizia !u/ita i !arantuje isplatu upona i !lavni$e' te neosi!urane )zadu%ni$e-en!l. debentures* ada ne"a olaterala.

0 sluaju steaja' vlasni zadu%ni$e postaje o/ini povjerila$ o"panije. Iao su o/vezni$eneosi!urane' vlasni$i zadu%ni$a i"aju odre(enu za#titu na te"elju o!ranienja iz u!ovorapovjerenja' pose/no od /ilo avi& stavi ne!ativno!-o/eanja' oje o"paniju spreavaju dazalo%i /ilo #ta od svoje i"ovine )oja ve nije zalo%ena* dru!i" povjerio$i"a.

6o&odovna o/vezni$a je o/vezni$a za oju isplata a"ate ovisi o zaradi o"panije.o%epostojati u"ulativna "o!unost' ad se za odre(enu !odinu neisplaene a"ate au"uliraju.Ali' u"ulativna je o/aveza o/ino o!raniena na ne vi#e od tri !odine. 6o&odovna o/vezni$a jeseniornija od o/ine i prioritetne dioni$e. Isplaene a"ate se "o!uod/iti od poreza.

?ipotearne o/vezni$e su o/vezni$e osi!urane &ipoteo" na vlasni#tvo )neretnine* izdavatelja.Ao o"panija ne po#tuje /ilo oji uvjet iz u!ovora povjerenja' izvr#itelj' u"jesto vlasniao/vezni$a' i"a "o provo(enja prisilne naplate tj preuz"anja neretnine injene prodaje. 1ri&odiod prodaje se oriste za isplatu vlasnia o/vezni$a.

. =LASNI>KI =,IJ

7/24/2019 FM eseji 12

11/54

isljuivo o"panija' jer dr%ava' opine' !radovi' vladine a!en$ije i dr. ne "o!u e"itovativlasnie instru"ente finansiranja.

O/ina dioni$a predstavlja osnovni vlasnii vrijednosni papir oji iorporira prava !lasa na!odi#njoj sup#tini dioniara' pravo na dividendu' pravo uvid u isprave I dou"enta$iju e"itentai pravu pree upnje od novi& e"isija o/ini& dioni$a. 6o je isplata prinosa na o/vezni$uinvestitori"a zaonsa o/aveza o"panije' isplata dividende dioniari"a to nije' pa se sto!adioni$e nazivaju jo# i instru"enti"a sa varija/ilni" pri&odi"a. O/ina dioni$a poput prioritetnedioni$e ne"a ro dospijea. No"inalna vrijednost jedne dioni$e je jednostavno zapisani /roj uu!ovoru o osnivanju. ,azlia iz"e(u e"itirane $ijene I no"inalne ili utvr(ene $ijene odra%avase ao pre"ija na uplaeni apital. Knji!ovodstvena vrijednost po o"adu o/ine dioni$e jedioniarsa !lavni$a odnosno uupna i"ovina "inus o/aveze i prioritetne dioni$e podjeljeno s/roje" dioni$a u opti$aju. r%i#navrijednost dioni$e je teua $ijena po ojoj

7/24/2019 FM eseji 12

12/54

se dioni$e dr%e' ona je fun$ija teui& ioeivani& /udui& dividendi o"panije' i predvi(eno!rizia za dioni$u.

1rioritetna dioni$a je &i/ridni nain finansiranja' oji i"a arateristie i vlasnio! i du%nio!vrijednosno! papira.O/eava isplatu fisno! prinosa' dividendi svae !odine' pa je u ovo"se!"entu naj/li%a o/vezni$i /ez dospijea. 1rioritetne dioni$e o/eavaju dividendu' alidividenda ne "ora /iti isplaena ao o"panija ne"a uvjeta za njenu isplatu. 0"jesto to!a'prioritetne dioni$e su o/ino u"ulativne' te se neisplaene dividende u"uliraju. 0 sluajulivida$ije ili steaja' potra%ivanja preferen$ijalni& dioniara na i"ovinudolaze naonpotra%ivanja povjerio$a' ali prije potra%ivanja o/ini& dioniara. Iao prioritet na dioni$a nosiodre(enu dividendu' stvarno je plaanje dividende disre$iono pravo prije ne!o fisna o/avezao"panije. Osi" ve spo"enuti& u"ulativni& prioritetni& dioni$a' postoje i parti$ipativneprioritetne dioni$e oje' osi" fisne dividende' inorporiraju pravo na ue#e u raspodjeli do/iti

u odre(eno" pro$entu. 1rioritetne dioni$e "o!u' dalje' /iti sa lauzulo" opoziva i to od straneo"panije e"itenta' pa se zovu opozivi" prioritetni" dioni$a"a. o!u /iti onverti/ilne' i to uo/ine dioni$e po tano odre(eno" o"jeru onverzije.0 novije vrije"e javljaju se prioritetnedioni$e ija se dividenda vezuje za teuu a"atnu stopu.Ipa naje#a vrsta prioritetni& dioni$asu' u"ulativne' neparti$ipativne i neopozive prioritetne dioni$e. Jedinstvena arateristiao/ini& i prioritetni& dioni$a je da nji&ovi vlasni$i i"aju li"itirane o/aveze u odnosu na o/avezeo"panije. Nai"e' ao o"panija ode pod steaj' vlasni o/ine i prioritetne dioni$e "o%eiz!u/iti najvi#e ono #to je ini$ijalno ulo%io' /ez o/zira na veliinu o/aveza o"panije.

P. =,

7/24/2019 FM eseji 12

13/54

dru!a vrijednost. =rednovanje o/vezni$a se vr#i jednostavni" "etodo" disontovanjaoeivani& novani& toova od obveznice po diskontnojstopi. Oeivani novani toovi sudeter"inisani o/ras$i"a otplate ojisu definisani u "o"entu e"isije za svau seriju.6isontna

stopa ao dru!a deter"inanta $ijene' pored novani& toova' je rezultanta struture rizia serijeo/vezni$a. Ao je n/roj !odina do dospijea o/vezni$e'NVno"inalna vrijednost o/vezni$e' C!odi#nji upon' kd

7/24/2019 FM eseji 12

14/54

za&tijevana stopa prinosa investitora ili disontna stopa' slijedea for"ula u svojoj rudi"entarnojfor"i' ili ne#to "odifi$irana' "o%e na" poslu%iti za vrednovanje' izraunavanje sada#njevrijednosti9

Kuponsa a"atna stopa navedena je na o/vezni$i' i to je iznos !odi#nje plaene a"atepodjeljen no"inalno" vrijedno#u o/vezni$e. 0 pro$jeni vrijednosti o/vezni$e najva%nije jedisontovanje' te novani toovi oje /i i"atelj vrijednosni$e do/io tijeo" %ivota instru"enta.

Sada#nja vrijednost o/vezni$e oja daje vjenu rentu )niad ne dospijeva* jednaajeapitaliziranoj vrijednosti /esonano! toa isplate a"ata.

Kod O/vezni$a /ez Kupona ne"a periodini& isplata a"ata' ve se oneprodaju uz veliidisont od svoje no"inalne vrijednosti. Kupa$ tave o/vezni$e ostvaruje pri&od oji se sastojiod postepeno! poveanja vrijednosti o/vezni$e u odnosu na njenu poetnu upovnu $ijenu ojaje ni%a od no"inalne' sve do se ne otupi po no"inalnoj vrijednosti na dan dospijea. =jenarenta je o/ini anuitet ije isplate ili pri"it$i niad ne prestaju. Odre(ivanje sada#nje vrijednostiove pose/ne vrste anuiteta' nalazi svoju pri"jenu od pro$jene vrijednosti /esonaneo/vezni$e.

7M. 1,INOS 6O 6OS1IJ

7/24/2019 FM eseji 12

15/54

interna stopa renta/ilnosti o/vezni$e. ate"atii'to je disontna a"atna stopa ojaizjednaava sada#nju vrijednost svi& oeivani& isplataa"ata i isplate !lavni$e na dan dospijeas teuo" tr%i#no" $ijeno" o/vezni$e.

77. O6

7/24/2019 FM eseji 12

16/54

vrednovanja o/ini& dioni$a' a ovaj pristup je slian i dru!i" "odeli"a disontovani& dividendi.

odel onstantno! rasta dividendi je najpopularnija varija$ija 66-a' a poznatiji je aoHordonov "odel. Kree se od pretpostave da investitor pro$jenjuje visinu dividendi za/esonaan /roj perioda u /udunosti. 6a /i ovo /ilo "o!ue' pretpostavlja se da e /uduedividende rasti po onstantnoj stopi rastagiz perioda u period' neo!ranieno

du!o. Kod ovo! "odela je esen$ijalno pitanje pro$jene za&tijevane stope prinosa ki stope rastadividendig' jer e od razlie u nazivniu zavisiti fer $ijena dioni$e. Sve #to uzrouje s"anjenjeove razlie vodit e rastu $ijene' ao i

o/rnuto. Ao je stopa rasta dividendi nula'g !M' tada izraz popri"a o/li9

=e je reeno da o"panije oje ostvaruju iznadprosjene stope rasta too" odre(eno! /roja!odina nisu po!odne za vrednovanje po 66-u onstantno! rasta oji se doi"a jednostavno' aliipa vrijedi sa"o pod uvjeto" onstantno! rasta dividendi. Kao /i se o"o!uilo prevazila%enjeovavi& pro/le"a i /ilo u stanju fer vrednovati prave rastue o"panije' u prasi dolazi do

!eneraliza$ije 66-a onstantno! rasta ao /i se prila!odio rast oji se odvija u dvije' tri ilivi#e faza' pri razliiti" stopa"a. Kod "odela dvofazno! rasta oznai"o prvu fazu rasta sa gatoo""!odina' naon oje se stopa rasta vraa na prosjenu du!orono odr%ivu stopugn' ojatraje neo!ranieno du!o. ;ijena dioni$e ije dividende rastu u dvije faze je ao slijedi9

1ri e"u je

7D.,IIK I

1,INOS 1O,FOLIJA=,IJ

7/24/2019 FM eseji 12

17/54

Supinvesti$ija. Oeivani prinos na portfolio je ponderisani prosje oeivani& prinosanavrijednosni$e oje ine portfolio. 1onderi su jednai udjelu uupni& sredstava ulo%eni& usvauvrijednosni$u )su"a pondera "ora /iti 7MMT*. Standardna devija$ija nije ponderirani prosjestandardni& devija$ija na pojedine vrijednosni$e. Kovarijansa je statistia "jeraoja poazujedo oje! se stupnja dvije varija/le reu zajedno. 1ozitivna vrijednost znaida se' u prosjeu'

one reu u isto" s"ijeru.Koefi$ijent orela$ije je standardiziranastatistia "jera linearne vezeiz"e(u dviju varija/li.

74. ;A1IAL ASS

7/24/2019 FM eseji 12

18/54

Ovaj "odel pou#ava iz"jeriti pona#anje tr%i#ta ' jednostavan je te se "o%e pri"jeniti na stvarni%ivot.0 tavi" uslovi"a oeuje se od investi$ije da o/ez/ijedi prinos oji je propor$ionalanveliini siste"so! rizia.

Osnovna varijanta ;A1 ree od neolio pretpostavi sa $ilje" pojednostavljenja pro/le"a9

Investitora je "no!o i nji&ova pojedinana i"ovina je sro"na u pore(enju sa uupni"/o!atstvo". Investitori suprice-takeri.

Svi investitori pos"atraju jedan isti period investiranja

Investitori su o!ranieni na onu i"ovinu ojo" se javno tr!uje' poput dioni$a' o/vezni$a' tei"aju "o!unost nerizino! posu(ivanja i investiranja. Sva i"ovina

ojo" se javno ne tr!uje )ljudsi apital' privatna preduzea i sl.* je isljuena.

Ne"a transa$ijsi& tro#ova i ne"a poreza na prinose.Svi investitori oriste aroUitzev "odel portfolio sele$ije.

Svi investitori analiziraju vrijednosne papire na isti nain' pa za isti set $ijena vrijedno sni&papira i istu nerizinu stopu prinosa svi investitori i"aju isti opti"alan portfolio rizini&vrijednosni& papira. 6ru!i" rije"a' nji&ova oeivanja su &o"o!ena.S o/ziro" da se s"atrada je tr%i#te u ravnote%i' neop&odno je da sva i"ovina /ude uljuena u ovaj portfolio upropor$iji u ojoj uestvuje u uupnoj tr%i#noj apitaliza$iji. ;A1 uazuje na to da je

adevatna rizio pre"ija na neu i"ovinu odre(ena ontri/u$ijo" te i"ovine riziu uupno!portfolija investitora.

e"eljna jednaina ;A1-a je9

7/24/2019 FM eseji 12

19/54

!dje je Vj na!i/ arateristino! prav$a oji

opisuje odnos iz"e(u dodatni& prinosa na projeat i prinosa na tr%i#ni portfelj.

,p je za&tijevana stopa povrata ,f je /ezrizina stopa povrata

Wp je /eta I "jeri siste"si rizi dioni$a ," je oeivani povrat tr%i#no! portfolija

Izraz na" a%e da se u tr%i#noj ravnote%i vrijednosni papir vrednuje tao da je nje!ova riziopre"ija propor$ionalna rizio pre"iji tr%i#no! portfolija' i da je taj fator propor$ionalnosti'ustvari' /eta vrijednosno! papira' tj."jera siste"atso! rizia. 6ru!i" rijei"a' oeivani prinosrizino! vrijednosno! papira o"penzira sa"o siste"atsi dio rizia' jer se podrazu"ijeva da jenesiste"atsi dio rizia iz/je!nut efiasno" diverzifia$ijo" i"anentno" tr%i#no" portfoliju.e(uti" siste"si rizi se

7/24/2019 FM eseji 12

20/54

ne "o%e iz/jei diverzifia$ijo". 5to je siste"si rizi =1 vei ' to e investitor oeivati veiprinos na =1

7:. A,KOXI

7/24/2019 FM eseji 12

21/54

rojne studije su poazale da je velia poetna orist diverzifia$ije' te da je PMT od"asi"alne oristi od diverzifi$iranja posti!nuto od portfolija oja /roje ve od 78 do 7dioni$a. Istra%ivanja poazuju da poveavanje" /roja dioni$a u portfoliju' pa dodajui a i

nasu"i$e iza/rane dioni$e' dolazi do s"anjenja standardne devija$ije portfolija. Ovirno!ovorei' jednao ponderisan portfolio sa DM ili vi#e sluajno iza/rani& dioni$a e i"ati relativno"ali nesiste"atsi rizi. Nje!ov uupni rizi e /iti

sa"o "alo vei ne!o tr%i#ni rizi' te je ovaav portfolio do/ro diverzifi$iran. Slia ilustruje aodiverzifia$ija rezultira s"anjenje" spe$ifino! rizia I uprosjeenje" tr%i#no! rizia.Nivosiste"atso! rizia "o!ue je dodatno redu$irati jedino interna$ionalno" diverzifia$ijo".,izioji se zadr%ava i naon estenzivne diverzifia$ije se zove siste"atsi rizi' neiz/je%ivi rizi'

tj.rizi vezan za tr%i#te u $jelini' ao #to su npr. infla$ija' pro"jene u poreznoj politi$i'o!ranienja retanja apitala' politii rizi i sl. Nasuprot to"e' rizi oji se uspje#no otlanjadiverzifia$ijo" je nesiste"atsi rizi' tj. iz/je%ivi rizi' rizi vezan za onretnu o"paniju'ao npr. #traj' neprijateljso preuzi"anje' ostava diretora i sl. 0in$i diverzifia$ije sedodatno po/olj#avaju "e(unarodno" diverzifia$ijo" jer su poslovni $ilusi pojedinani&ze"alja rijeto savr#eno pozitivno orelirani' a u nei" periodi"a su i inverzni. eta sepos"atra ao standardizirana "jera siste"atso! rizia' iz razlo!a #to stavlja u odnosovarijansu /ilo oje! vrijednosno! papira u odnosu na tr%i#ni portfolio sa varijanso" tr%i#no!portfolija. Kao rezultat' W tr%i#no! portfolija iznosi 7. Sto!a' ao nei vrijednosni papir i"a Wveu od 7' to znai da i"a vei nor"aliziran siste"atsi rizi ne!o #to !a i"a tr%i#te' tj. ree se

vi#e volatilno ne!o $jeloupni tr%i#ni portfolio. aav vrijednosni papir opisuje"o ao a!resivan.Ao je W neo! vrijednosno! papira "anja od 7' tada a%e"o da se radi o defanzivno"vrijednosno" papiru iji su prinosi "anje volatilni ne!o tr%i#te u $jelini.

aroUitzeva diverzifia$ija

7/24/2019 FM eseji 12

22/54

Openito se "o%e rei da je i"ovina oja se dr%i u portfoliju "anje rizilna od one oje se

dr%I izolovano. 1ri

analizi rizinosti

portfolija potre/no je

odrediti osnovne

para"etre distri/u$ije

vjerovatnoe prinosa

portfolija. o su

oeivani prinos i

varijansa )standardna

devija$ija* portfolija.

?arr aroUitz'

do/itni No/elove

na!rade' razvio je

/azne on$epte

"oderne portfolio teorije. 0 svo" djelu iz 7P:8.!odine' Y1ortfolio Sele$tionY razvio jepro$eduru oda/ira efiasni& portfolija' tj. portfolija oja

do"iniraju nad dru!i" "o!ui" portfoliji"a.

7/24/2019 FM eseji 12

23/54

pozitivno orelirani 7' sup "o!ui& portfolija od ula!anja u ove dvije dioni$e je prava linijaiz"e(u taaa A i . 0vije ada je oefi$ijent orela$ije "anji od Z7' postoji nea orist odreiranja portolija' tj. i"a"o uina diverzifia$ije' oji se o!leda u zarivljenosti linije seta"o!ui& portfolija' a ovaj efeat naziva"o aroUitzevo" diverzfia$ijo". ,izi portfolija jetao sve "anji #to je orela$ijsi oefi$ijent /li%i -7. Sup "o!ui& portfolija od ula!anja u

dioni$e"i#za sluaj perfetne ne!ativne orela$ije [7' je predstavljen linija"a iz"e(utaaa A i ;' te ; I . 0 ovo" sluaju uina diverzfia$ije je "asi"alan. ae ;' 6' < i F sudonja !rani$a efiasne linije )efiasno! supa' efiasni& portfolija*.6iverzifia$ija rizia sepostie uspje#ni" o"/iniranje" vrijednosni& papira. 0spje#no

7/24/2019 FM eseji 12

24/54

o"/iniranje vrijednosni& papira se postie tao #to se oda/iru vrijednosni papiri oji su svai sasvai" sla/o orelirani' odnosno iji se prinosi reu inverzno.

7. SL + ,I5NA LINIJA =1

Odnos oeivano! prinosa i /ete !rafii se predstavlja tr%i#no" linijo" vrijednosno! papira)SL*.aj s"jer odra%ava linearnu pozitivnu vezu iz"e(u prinosa oji za&tijevaju investitori isiste"so! rizia. Oeivani prinos rizino! vrijednosno! papira je odre(en nerizino" stopo"'rf' uveano" za rizio pre"iju sa"o! vrijednosno! papira. ,izio pre"ija je odre(enasiste"atsi"

rizio" vrijednosno! papira I vladajuo" tr%i#no" rizio pre"ijo". 0 tr%i#noj ravnote%i svivrijednosni papiri "oraju le%ati na SL prav$u. o znai da svi vrijednosni papiri tre/aju /itivrednovani na nain da pro$ijenjene stope prinosa' /udu onzistentne sa

nivoo" siste"atso! rizia. ,azlia iz"eu ove pro$ijenjene stope prinosa i fer stope prinosa senaziva alfo" vrijednosno! papira.

Ao nea dioni$a' npr. dioni$a$' le%i iznad SL prav$a' tj. ao je njen oeivani prinos vei odono! oji orespondira /eti to! vrijednosno! papira' tada a%e"o da je ta dioni$a pod$ijenjena' anjena alfa i"a pozitivnu vrijednost. 1otra%nja za ovi" dioni$a"a /i porasla' #to /i dovelo do

rasta nji&ovi& $ijena i pada oeivani& prinosa' sve do se dioni$a ne vrati u ravnote%u )na SLprava$*.

Ao se dioni$a nalazi ispod SL prav$a' npr. dioni$a%' tada a%e"o da je dioni$a pre$ijenjena'a njena alfa je ne!ativna. Ovavu dioni$u investitori iz/je!avaju@ njena $ijena pada' a prinosi

7/24/2019 FM eseji 12

25/54

rastu sve do uspostavljanja ponovne ravnote%e.0 tr%i#noj ravnote%i alfa vrijednosno! papira jejednaa nuli.

7. SA=O=I IN=

7/24/2019 FM eseji 12

26/54

Investitori vrlo rijeto ula%u $ijelo svoje /o!atstvo u sa"o jednui"ovinu ili investi$iju. Oniradije onstruiraju portfolio ili sup investi$ija)o"/ina$ija 8 ili vi#e =1 ili sredstava*. Stavovipre"a riziu u zavisnosti od evivalenata si!urnosti );

7/24/2019 FM eseji 12

27/54

1ostoje dvije vrste poazatelja profita/ilnosti' oni oji poazuju profita/ilnost u odnosu napri&ode od prodaje I oni oji poazuju profita/ilnost u odnosu na investi$ije. ajedno onipoazuju uupnu uinovitost poslovanja preduzea.

1rofita/ilnost u odnosu na pri&od od prodaje

1rofita/ilnost u odnosu na pri&ode od prodaje ),OA* na" !ovori olia je do/it preduzea uodnosu na pri&ode od prodaje' naon #to oduz"e"o tro#ove proizvodnje do/ara + "ar%a /rutodo/iti

Odre(enija "jera je "jera profita/ilnosti pri&oda od prodaje + "ar%a neto do/iti' oja se raunaao9

7/24/2019 FM eseji 12

28/54

Ona na" poazuje olia je neto do/it po jednoj novanoj jedini$i pri&oda od prodaje.1os"atrajui ova dva iznosa zajedno' "o%e"o do/iti /olji uvid u poslovanje preduzea.

1rofita/ilnost u odnosu na investi$ije

1rinos na ula!anje ) ,OI *. =ea profita/ilnost po novanoj jedini$i pri&oda od prodaje uz ne#toni%i prinos na

ula!anje' potvr(uje da preduzee oristi vi#e i"ovine za stvaranje jedne novane jedini$epri&oda od prodaje ne!o tipino preduzee iz te djelatnosti I o/rnuto.

1rinos na !lavni$u ) ,O< * je poazatelj oji stavlja u odnos neto do/it naon poreza I !lavni$uoju su dioniari ulo%ili u preduzee.

Ovaj na" poazatelj !ovori o sposo/nosti ostvarivanja zarade u odnosu na nji!ovodstvenuvrijednost dionii& ula!anja' te se esto oristi u uspore(ivanju dva ili vi#e preduzea.

7P. 1OKAA

7/24/2019 FM eseji 12

29/54

Odnosi lividnosti "jere sposo/nost preduzea da pod"iri ratorone o/aveze.Oni upore(ujuratorone o/aveze s ratoroni" izvori"a dostupni" za pod"irivanje ti& o/aveza.

i odnosi su9 7.teu i odnos

8.odnos iselosti )/rzi test*

eui odnos je teua i"ovina podijeljena teui" o/aveza"a9

7/24/2019 FM eseji 12

30/54

5to je teui odnos \ G preduzee i"a veu sposo/nost platiti svoje o/aveze.aj se odnos "orapos"atrati ao !ru/a "jera jer ne uzi"a u o/zir lividnost pojedini& o"ponenti teuei"ovine.

Odnos iselosti )/rzi test* slu%i ao dodata teue" odnosu i predstavlja odnos9

1oazuje sposo/nost preduzea da pod"iri svoje o/aveze svojo" najlividnijo"i"ovino".Odnosi finan.polu!e )zadu%enosti* su9

5to je odnos du!a i !lavni$e ] G vei je nivo finansiranja oji osi!uravaju dioniar i vea jeza#tita )!aran$ija za#tite* u sluaju s"anjenja vrijednosti i"ovine ili diretni& !u/itaa.

7/24/2019 FM eseji 12

31/54

5to je odnos du!a i uupne i"ovine \ G finan.,izi \' i o/rnuto.

0upna apitaliza$ija 0upni du!oroni du! Z 6ionia pre"ija

Odnosi zadu%enosti poazuju relativne odnose vjerovnii& i vlasnii& doprinosa apitala.

8M. 1OKAA

7/24/2019 FM eseji 12

32/54

Ovaj na" odnos !ovori olio su puta u tou !odine potra%ivanja od upa$a /ila pretvorena unova$. 5to je vei o/rtaj' to je rae vrije"e iz"e(u standardne prodaje I naplate. 1otra%ivanjasu lividna sa"o do ono! trenuta do ada "o!u /iti naplaena u razu"no" rou.

Koefi$ijent o/rtaja potra%ivanja u dani"a ),6* na" !ovori olii je prosjean /roj dananaplate nenaplaeni& potra%ivanja.

Kao se predu!o prosjeno razdo/lje naplate s"atralo#i" tao I vrlo rato prosjeno razdo/ljenaplate "o%e /iti si"pto" vrlo restitivne reditne politie.

Ativnosti plaanja

Koefi$ijent o/rtaja o/aveza )1*

Hodi#nje na/ave na redit

O/aveze

Koefi$ijent o/rtaja o/aveza u dani"a )16* predstavlja poazatelj oji na" !ovori oprosjeno" dospijeu o/aveza preduzea pre"a do/avljai"a.

Ativnosti vezane za zali&e

7/24/2019 FM eseji 12

33/54

Koefi$ijent o/rtaja zali&a ) I *na" poazuje olio je preduzee efiasno u upravljanjuzali&a"a.

ro#a prodati& proizvoda

ali&e

Ovaj na" oefi$ijent !ovori olio se puta too" !odine zali&e pretvore u potr%ivanja rozprodaju.5to je o/rtaj zali&a vei' to je upravljanje zali&a"a efiasnije I zali&e su lividnije.

1onead viso o/rtaj zali&a uazuje na postojanje nea%urnosti u na/ava"a I "o%e /iti si"pto"pojave nedostata zali&a. ,elativno niza o/rtaj zali&a je vrlo esto zna vi#a zali&a' sporo!rje#avanja zali&a Ili stari& zali&a.

Koefi$ijent o/rtaja zali&a u dani"a ) I6 * na" !ovori olio je dana u prosjeu potre/no da sezali&e pretvore u potra%ivanja pre"a up$i"a preo prodaje.

7/24/2019 FM eseji 12

34/54

Koefi$ijent o/rtaja uupne i"ovine ) apitala *

Ovaj na" oefi$ijent poazuje relativnu efiasnost ojo" preduzee oristi svoju uupnui"ovinu za stvaranje pri&oda.

87.1OKAA

7/24/2019 FM eseji 12

35/54

7* 1oazatelji lividnosti

Odnosi lividnosti upotre/ljavaju se za "jerenje sposo/nosti preduzea da pod"irisvojratorone o/aveze.Oni uspore(uju ratorone o/aveze s ratoroni" izvori"a

dostupni" za pod"irenje ti& o/aveza.

1oazatelji lividnosti o/u&vataju9

poazatelje ute"eljene na osnosu teue ative i teue passive a*teua lividnost

/*radno raspolo%ivi $apital $*u/rzana lividnost

poazatelje ute"eljene na "o!unosti pretvaranja teue ative u nova$

7/24/2019 FM eseji 12

36/54

a*/roj o/rta zali&a

/*prosjeno vrije"e naplate potra%ivanja od upa$a

1oazatelji ute"eljeni na odnosu teue ative i teue pasive9

a*eua lividnost predstavlja odnos iz"e(u teue ative i teue pasive

i poazuje sposo/nost preduzea da porije svoje teue o/aveze svojo" teuo"i"ovino".1o%eljni" se s"atra odnos teui& sredstava pre"a teui" o/aveza"a 897-tzv. pravilo pal$a.eoretsi' #to je vei teui odnos' preduzee i"a veusposo/nost platiti svoje o/aveze.

/*,adno raspolo%ivi apital je razlia iz"e(u teue ative i teue passive. 0azuje napozitivno' odnosno ne!ativno preoraenje teue ative nad teuo" pasivo". 6ru!i"rijei"a' daje infor"a$iju o apitalu oji stoji na raspola!anju za pod"irenje teui& o/aveza ineoeivani& novani& izdataa.

$*0/rzana lividnost jeste razlia iz"e(u teue i"ovine i zali&a podijeljena teui"o/aveza"a. 1oazuje sposo/nost preduzea da pod"iri svoje teue o/aveze svojo"najlividnijo" i"ovino".Ovaj odnos daje /olju "jeru lividnosti ne!o teui odnos' s o/ziro"

da su iz teue i"ovine isljuene zali&e ao njennaj"anje lividan dio.1o%eljni" se s"atraodnos 797.

1oazatelji ute"eljeni na "o!unosti pretvaranje teue ative u nova$9

roj o/rta zali&a - predstavlja odnos tro#ova za prodane zali&e i prosjeno!

stanjazali&a.1oazuje olio se puta prosjena vrijednost zali&a pretvori u potra%ivanja odupa$au tou jedne poslovne !odine.

1rosjeno vrije"e naplate potra%ivanja od upa$a - predstavlja odnos

7/24/2019 FM eseji 12

37/54

iz"e(u potra%ivanja od upa$a i uupno naplaeni& potra%ivanja podjeljena sa D:. 6ajeinfor"a$iju ada e potra%ivanja od upa$a stvarno /iti naplaena.

8* 1oazatelji solventnosti

Lividnost i solventnost su eono"se ate!orije oje su "e(uso/no uso povezane.Solventnostje sposo/nost preduzea da u rou pod"iri svoje du!orone o/aveze. 0 du!o" rou' preduzeaoja odr%avaju planiranu lividnost ne /i tre/ala i"ati vei& pro/le"a sa solventno#u. 0rato" rou' lividnost i solventnost ne "oraju /iti "e(uso/no usla(ene' jer nelividnopreduzee "o%e /iti u rato" rou solventno' i o/rnuto.Op#ti o/raza$ za izr%avanje stepenasolventnosti preduzea je slijedei9

S ^ O

!dje je9 S raspolo%iva novana sredstva na odre(eni dan )novana sredstva na odre(enida nuveana za sve novane prilive to! dana O uupno dospjele o/aveze to! dana. 1olazei odpred&odno! o/ras$a "o!ue je definisati9

7/24/2019 FM eseji 12

38/54

Opti"alnu solventnost- raspolo%iva novana sredstva oji"a preduzee uspjeva pod"iriti svojedospjele o/aveze' uz ostata rezerve solventnosti za neoeivane o/aveze

1retjeranu solventnost- raspolo%iva novana sredstva znatno pre"a#uju nje!ovedospjeleo/aveze' dale eono"inost i renta/ilnost preduzea su naru#eni.

Hraninu solventnost- rasplo%iva novana sredstva su jednaa dospjeli" o/aveza"a

1rivre"enu insolventnost- preduzee ne"a dovoljno raspolo%ivi& novani&sredstava da pod"iri

svoje dospjele o/aveze

rajnu insolventnost prduzea- situa$ija u ojoj se nad preduzee" provodi steaj'odnosnolivida$ija

I=

7/24/2019 FM eseji 12

39/54

jer je pravo da se ne#to upi po veoj $ijeni izvr#enja "anje vrijedno. O/rnuto' $ijenaputop$ijeraste sa porasto" $ijene izvr#enja' jer je pravo da se ne#to proda po veoj $ijeni vi#e vrijedno.

Forvard u!ovor je u!ovor iz"e(u dvije strane oji definira uvjete raz"jene oja e se desitiiz"e(u nji& na nei dan u /udunosti. 0!ovor definira #ta e se raz"jenjivati' $ijenu po ojoj ese vr#iti raz"jena i datu" u /udunosti )ili listu datu"a* ada e do raz"jene doi. 6ru!i"rijei"a' forvard u!ovor le%i u $ijeni danas za neu raz"jenu oja e se desiti u /udunosti i!eneralno ne"a niavo! plaanja iz"e(u dvije strane do sa"e isporue. Forvard u!ovori i"ajuprednost #to su u potpunosti prila!o(eni ao /i zadovoljili potre/e o/je strane' ao po pitanjuveliine transa$ije' tao i po pitanju datu"a isporue. Ipa' najvei nedostata forvard u!ovoraje #to ne "o!u /iti otazani' osi" uz

7/24/2019 FM eseji 12

40/54

pristana o/je strane. ao(er' o/aveza jedne strane ne "o%e !eneralno /iti prenesena na treustranu. 0rato' forvard u!ovore ne "o%e"o s"atrati ni lividni" niti utr%ivi" tr%i#ni""aterijalo". Osi" to!a' prisutna je izlo%enost reditno" riziu' jer ne postoji niava !aran$ija

da jedna strana nee zapasti u finansijse pote#oe i da e /iti u stanju izvr#iti u!ovor.

Fjuers je tao(er u!ovor iz"e(u dvije strane oji definira uvjete raz"jene oja e se desitiiz"e(u nji& na nei dan u /udunosti. Fjuers se ipa po "no!o e"u razliuje od forvardu!ovora i ura(en je tao da otloni /rojne nedostate forvarda. Fjuersi su standardiziraniu!ovori o raz"jeni spe$ifine ro/e u spe$ifinoj oliini sa tano odre(eno" isporuo" ilidano" dospijea. 1ri to"e' detalji u!ovora se ne "o!u "ijenjati i do!ovarati iz"e(u dvijestrane' jer se radi o standardizirano" u!ovoru . Fjuersi eli"iniraju pro/le"e nelividnosti i

izlo%enost reditno" riziu oji su povezani sa forvardi"a jednostavno uvodei lirin#u uuoja !arantira izvr#enje svi& u!ovora intervenirajui u svi" transa$ija"a i postajui for"alnadru!a strana svao! u!ovora. 1ostojanje o/aveze da upi pred"et u!ovora od strane vlasniadu!e pozi$ije je ono #to fjuerse razliuje od callop$ija. =lasni callop$ije i"a /olju pozi$ijuod up$a fjuers u!ovora .Op$ija izisuje tro#ove u vidu op$ijse pre"ije' do fjuers u!ovori"o!u /iti slopljeni i /ez tro#ova. Ko"panija tao(er "o%e e"itovati izvedene vrijednosnepapire' te je esto I vrijednost sa"e o"panije pod utje$aje" transa$ija vlasnia ovi&instru"enata. Ko"panije e"ituju prava )en!l. rights* i varante )en!l. &arrants*' oji vlasniudonose pravo da upi o/ine dioni$e od o"panije po u!ovorenoj $ijeni unutar odre(eno!vre"enso! perioda' te onverti/ilne vrijednosne papire )o/vezni$e I preferen$ijalne dioni$e*'

oje vlasniu donose pravo da izvr#i onverziju o/vezni$a ili preferen$ijalni& dioni$a za o/inedioni$e pod odre(eni" uvjeti"a.

84. S,A

7/24/2019 FM eseji 12

41/54

$ijena' S; vezane i"ovine tre/a /iti vea od ;I' do jeputop$ija u nov$u onda ada je trenutnatr%i#na $ijena' S;E ;I.

Op$ija je izvan nov$a ao je $ijena vezane i"ovine nepovoljna u odnosu na $ijenu izvr#enja' tj.ao /i upa$ op$ije !u/io izvr#avanje" op$ije. Callop$ija je izvan nov$a onda ada je S; E ;I'aputop$ija onda ada je S; G ;I.

7/24/2019 FM eseji 12

42/54

Op$ija je pri nov$u ao je $ijena vezane i"ovine jednaa $ijeni izvr#enja. I calliputop$ija supri nov$u onda ada je S; ;I' tj. Ao je $ijena izvr#enja jednaa spot $ijeni vezane i"ovine.

Op$ija je porivena ada njen sastavlja posjeduje vezanu i"ovinu za oju je sastavio op$iju'odnosno ada i"a otvorenu orespondirajuu pozi$iju suprotnu onoj zauzetoj u op$iji pre"avezanoj i"ovini.'utop$ija je porivena ada sastavlja i"a ratu pozi$iju u vezanoj i"ovini.Callop$ija je porivena ada sastavlja i"a vezanu i"ovinu u posjedu.

Op$ija je neporivena ada sastavlja op$ije ne"a vezanu i"ovinu )callop$ija* odnosno adane"a otvorenu orespondirajuu pozi$iju suprotnu onoj zauzetoj u op$iji pre"a vezanoj i"ovini

)putop$ija*. Neporivene op$ije su rizinije od poriveni&. Op$ija"a se zauzi"aju du!a i ratainvesti$ijsa pozi$ija pre"a u nji"a vezanoj i"ovini. Kupovina callop$ije na dioni$e se javljaao alternativa upovini dioni$e i njeno" dr%anju z/o! oeivano! rasta $ijene dioni$e.Kupovinaputop$ije na dioni$e se javlja ao alternativna strate!ija ratoj prodaji dioni$e' tj.prodaji dioni$e oju ne"a"o' oeujui da e njena $ijena pasti i da e"o zaraditi tao #to e"oasnije upiti dioni$u po ni%oj $ijeni od $ijene po ojoj s"o je prodali.

Analiza prelo"ni& taaa je jedan od alata analize op$ija i analize razliiti& strate!ija ojeuljuuju op$ije. 1relo"ne tae su arateristine tae na !rafioni"a do/itaB!u/itainvestitora za razliite "o!ue $ijene vezane i"ovine.

1relo"na taa up$a callop$ije je z/ir $ijene izvr#enja i op$ijse pre"ije plaene za tu op$ijupo jedini$i vezane i"ovine. 1relo"na taa up$aputop$ije je razlia $ijene izvr#enja i op$ijsepre"ije plaane za tu op$iju po jedini$i vezane i"ovine.

1relo"na taa prodav$a callop$ije je z/ir $ijene izvr#enja i op$ijse pre"ije po jedini$i vezane

i"ovine. 1relo"na taa prodav$aputop$ije je razlia $ijene izvr#enja i op$ijse pre"ije pojedini$i vezane i"ovine.

8:. 01,A=LJANJ< O,NI KA1IALO

7/24/2019 FM eseji 12

43/54

1ostoje dva poj"a o/rtno! apitala9 7. neto o/rtni $apital

8./ruto o/rtni $apital

Kada se oristi izraz o/rtni apital pod nji" se op$enito podrazu"jeva

neto o/rtni apital' oji predstavlja novanu razliu iz"e(u teue i"ovine i teui& o/aveza.On je jedan od poazatelja raz"jera do oje! je tvrta za#tiena od pro/le"a nelividnosti.

ruto o/rtni $apital -investi$ija tvrte u teuu i"ovinu ) u o/liu !otovine' utr%ivi&vrijednosni$a' potra%ivanja i zali&a*

1ro/le"i o/rtno! apitala

7/24/2019 FM eseji 12

44/54

Opti"alna oliina ) ili razina* teue i"ovine

1ri odre(ivanju od!ovarajue oliine ili razine ' teue i"ovine "enad%"ent "ora raz"isliti oraz"jeni iz"e(u profita/ilnosti i rizia. 1roizvodnja je nepreidna u pos"atran o" periodu uoje" postoje nee odredjene proizvodne razine. a svau pose/nu razinu preduzee "ora i"ati"no!o/rojne razli$ite razine teu$e i"ovine.Na po$etu postoje odredjene D razli$ite alternativeo politi$i teu$e i"ovine.Sto je ve$a proizvodnja vea potre/a za investiranje" u teu$ui"ovinu' ao /i se ta proizvodnja odrzala.

edjuti" taj odnos nije linearan9 teu$a se i"ovina pove$ava opadaju$o" stopo" uodnosu naproizvodnju. 1otre/no je ve$e propor$ionalno ula!anje u teu$u i"ovinu ada se proizvodesa"o neolio jedini$a proizvoda ne!o asnije ada preduze$e "oze efiasnije oristiti svojui"ovinu. Ao izjednai"o lividnost sa _onzervativno#u2 politia A jenajonzervativnija' jerod svi& razina proizvodnje politia A o"o!uuje veu teuui"ovinu ne!o /ilo oja dru!a

politia. 5to je vea razina teu$e i"ovine' ve$a je lividnost preduzea' ad je sve ostalojednao.

1olitia ; je naj"anje lividna i "o%e /iti oznaenaao _ a!resivna 2. naaj politia o/rtno!apitala u odnosu na lividnost 9

=isoo E--------------G Niso

Lividnost politia A politia politia ;

1rofita/ilnost politia ; politia politia A

,izi politia ; politia politia A

Kretanje" od politie A pre"a politi$i ; rezultira dru!i" efeti"a osi"

poveane profita/ilnosti. S"anjenje nov$a s"anjuje sposo/nost o"panije u ispunjavanjufinansijsi& o/aveza. 1olitia ; je najrizinija politia o/rtno! apitala.Ona je tao(er politiaoja na!la#ava profita/ilnost nad lividno#u.

6va najosnovnija naela u finansija"a 9

7/24/2019 FM eseji 12

45/54

1rofita/ilnost se "jenja o/rnuto propor$ionalno s lividno#u 1oveana se lividnostu!lavno"posti%e !u/ito" dijela profita/ilnosti.

1rofita/ilnost se ree zajedno s rizio"

) tj. 1ostoji propor$ionalnost iz"e(u rizia i prinosa*.

0 potrazi za veo" profita/ilnosti ' "ora"o oeivati preuzi"anje vei& rizia

8.FINANASI,ANJ<

7/24/2019 FM eseji 12

46/54

jednao.0olio preduze$e uz"e ratoro$nu posud/u radi iz!radnje novo! po!ona'toovi!otovine od to! po!ona ne$e /iti dostatni da u rato" rou otplate zaj"ove' i z/o!to!apreduze$e "ora snositi rizi da zaj"odava$ ne$e o/noviti zaja" na dan dospije$a.aj /i se rizirefinansiranja "o!ao s"anjiti prvenstveno finansiranje" po!ona nadu!oro$noj /azi. Ao /i sepreduze$e naslo u tesoj situa$iji zaj"odav$i "o!u o/novu zaj"ova s"atrati suvise rizi$no" i

za&tjevati &itnu naplatu svoji& potrazivanja. 0sladu sa to" situa$jo" preduze$e da /i otplatilosvoje o/aveze "oralo /i ili prodavatii"ovinu da pri/avi nova$ ili da pro!lasi ste$aj.7

1ropor$ionalnost rizia i tro#ova- razlie u riziu iz"e(u ratorono! idu!orono!finansiranja "oraju /iti izjednaene s razlia"a u tro#ovi"a a"ata.5to jedu!oronijiraspored dina"ie dospjea du!ovanja preduzea vjerovatnije je da e finanisiranje/iti suplje. I"a"o o/rnuto propor$ionalni odnos rizia I profita/ilnosti. Kratoro$na du!ovanjau!lavno" nose ve$i rizi ne!o du!oro$na du!ovanja' ali i "anji

7/24/2019 FM eseji 12

47/54

trosa. Na!rani$u si!urnosti oju je preduze$e postavilo "oze se "isliti ao na razliu iz"edjuo$eivani& neto toova nov$a preduze$a i u!ovoreni& rata otplate du!a i ta !rani$asi!urnostiovisi o orjenta$iji "enadz"enta nasuprot riziu. Odlue "enadz"enta odredit $eonaj dio teu$ei"ovine oji $e /iti finansiran roz teu$e o/aveze' te onaj oji $e /iti finansiran na du!oro$nojosnovi. Ova politia finansiranja preduzea naziva se _ onzervativna politia _ .5to je

finansijsa politia preduzea onzervativnija tro#a je vei.

A!resivna finansijsa politia + je suprotna onzervativnoj finansijsoj politi$i.1reduzeefinansira dio svoje stalne teue i"ovine ratoroni" zadu%ivanje".Kao rezultatono"ora refinansirati taj du! po dospjeu ' a to uljuuje ele"ent rizia.Oeivana!rani$asi!urnosti vezana uz politiu preduzea o "je#avini ratorono! i du!orono!finansiranja"o%e /iti pozitivna ' ne!ativna i nula.Nula /i /ila u sluaju politie za#tite.1reduze$e "oze stvarati !rani$u si!urnosti poveavajui svoju teu$u i"ovinu' sto!a preduze$e

"oze s"anjiti rizi !otovinse nesolventnosti /ilo produljuju$i raspored dospije$a du!ovanja'/ilo ostavljaju$i ve$e svote ratoro$ne teu$e i"ovine. Odrzavanje politieratoro$no!finansiranja za potre/e ratoro$ne ili privre"ene i"ovine' te du!oro$no!finansiranja za potre/e du!orone ili stalne i"ovine u!rozilo supinu strate!ija u"jereno!rizia- profita/ilnosti sto s"o nazivali pristupo" zastite finansiranju.

8.01,A=LJANJ< HOO=INO

ri su razlo!a za dr%anje !otovine9

transa$ijsi "otiv )da /i se ispunila plaanja*'

#peulativni "otiv )da /i se isoristile privre"ene "o!unosti zarade* i

"otiv pro"i#ljeno! opreza )da /i se ostvarila si!urnost ao /i se ispunile neoeivane potre/eza !otovino"*

0pravljanje !otovino" podrazu"ijeva efiasno priupljanje' raspodjelu'

te privre"eno investiranje !otovine. 1roraun !otovine slu%i ao te"elj za pro!noze o !otovini iza njenu ontrolu. 1reduzee e i"ati oristi od u/rzano! pri"anja !otovine iusporavanja isplate!otovine. 1reduzee %eli u/rzati naplatu svoji& potra%ivanja tao da #to prije "o%e i"ati oristi

7/24/2019 FM eseji 12

48/54

od nov$a. Isto tao' preduzee %eli platiti svoje o/aveze #to jeasnije "o!ue' a da se odr%ireditni polo%aj preduzea sa do/avljai"a' tao da "o%e"asi"alno isoristiti nova$ oji vei"a. rojne su "etode o/liovane ao /i se u/rzao pro$es naplate i provodi se na jedan odsljedei& naina9 /rza pripre"a i slanje rauna'u/rzana plaanja upa$a preduzeu' tesraivanje vre"ena uplate. 6a /i u/rzalo naplaivanje preduzee "o%e oristiti

o"pjuterizovano izdavanje rauna' pret&odno odo/rena du!ovanja' siste" zaljuano!pretin$a. 1ret&odno odo/rena du!ovanja podrazu "ijevaju zaljuenje u!ovora sa up$e" ojidopu#ta da se auto"atsi od/ijedu!ovanje sa nje!ovo! rauna na odre(eni datu"' te prenesusredstva sa upeve /ane

na /anu preduzea. aljuani pretina$ je pretina$ oji preduzee i"a u /an$i za pri"anjenovani& po#ilji upa$a.Kon$entra$ija !otovine se provodi ao /i se po/olj#ala ontrolapriliva i odliva !otovine' s"anjila neativna stanja !otovine' i osi!uralo efetivnij einvestiranje.

0sporavanje isplate !otovine se provodi roz /anovno odu!ovlaenje'ontr olu isplata'udaljenu isplatu.

7/24/2019 FM eseji 12

49/54

8. 01,A=LJANJ< 0,I=I =,IJ

7/24/2019 FM eseji 12

50/54

0pravljanje potra%ivanji"a o/u&vata9 7.politie davanja redita i naplate

8. analiziranje reditno! aplianta

Kreditni standardi u osnovi se svode na period reditiranja i popuste)/onuse oje "i daje"ona#e" du%niu*. o je "ini"alni valitet reditneredi/ilnosti podnosio$a za&tjeva za redit ojije pri&vatljiv od stranefir"e.

Sla/ljenje reditni& standarda fir"e i"a sljedee tro#ove9

7.vei reditni odjel D.o/ra(ivanje dodatni& rauna

8.dodatni slu%/enii rad 4.!u/i$i od lo#e! du!a

:.oportunitetni tro#ovi

1otra%ivanja su jedna od najlividnije i"ovine fir"e. ato ine po%eljno osi!uranje ratorono!zaj"a sa stajali#ta zaj"odav$a. Osnovnipro/le" s to" vrsto" osi!urnja jesu tro#a pro$esiranjazalo!a' te riziod prevare z/o! "o!ue! zaj"opri"evo! zala!anja nepostojei& potra%ivanja.Ko"panija "o%e tra%iti zaja" na osnovi potra%ivanja /ilood o"er$ijalne /ane' /ilo odfinansijse o"panije. Fir"e e u!lavno" prvo pou#ati sa /ano"' jer /ane o/ino naplaujuni%ea"ate ne!o finansijse o"panije. 1ri o$jenjivanju za&tjeva za zaja"' zaj"odava$ eanalizirati valitetu potra%ivanja preduzea ao /i doznao olio na osnovu nji& "o%epozaj"iti. 5to je vea valiteta potra%ivanja

7/24/2019 FM eseji 12

51/54

oje fir"a dr%i' to je vi#i postota oji zaj"odava$ %eli datina osnovi vrijednosti potra%ivanja.aja" podr%an potra%ivanji"a "o%e/iti na nenotifia$ijsoj i notifia$ijsoj osnovi. 0"jestozala!anjapotra%ivanja' fir"a se "o%e upustiti u naplatu potra%ivanja ao /i sedo"o!la!otovine. 6o!ovori o naplati potra%ivanja vode se na osnoviu!ovora iz"e(u fatora i lijenta.Osnovni su izvori naplate potra%ivanjao"er$ijalne /ane' zastupnie podru%ni$e /anarsi&

&oldin!a' te odre(eni starolinijsi zastupni$i.

8:. 01,A=LJANJ< ALI?AA

- !lavni zadata 0pravljanja zali&a"a je o/ez/ijediti onu oliinu zali&a oja je neop&odna zanor"alnu proizvodnju ili fun$ionisanje neo! siste"a

ali&e stvaraju vezu iz"e(u proizvodnje i prodaje proizvoda.- Svaa proizvodna o"panija za vrije"e proizvodnje "ora i"ati odre(enu oliinu zali&a

No zali&e !otovi& proizvoda - nisu potre/ne u najstro%ije" s"islu' ne!o one daju frr"i odre(enuflesi/ilnost.

1rivre"ene zali&e )zali&e iz"e(u razliiti& faza proizvodnje ili usladi#tenja* - dopu#tajuefiasno planiranje proizvodnje i isori#tenje sredstava'- jer /ez ove vrste zali&a' svai stepen proizvodnje "orao /i da ea pret&odni stepen da dovr#ijednu jedini$u.

- Naravno upravljanje zali&a"a i"a I svoji& nedostatakaao #to su uupan trosa dr%anjazali&a' te tro#ovi usladi#tenja i $uvanja' ao I potre/an prinos na apital oji je vezan uzali&a"a.

A ao dodatni nedostata i"a"o opasnost od zastarjevanja.

-i"a"o razliite vrste zali&a u jednoj proizvodnoj fir"i + pa tao i"a"o sirovinse' rad-u-tou'privre"ene i zali&e !otovi& proizvoda.

1reduzea esto lasifi$iraju artile na zali&i u supine tao daosi!uraju naje#u provjerunajva%niji& artiala.

$.%&' metoda kontor!e za!ihe- sprovodi se svrstavanje" pred"eta poslovanja u tri lase'

A'';

-A klasa se vrlo esto provjerava dok B I C mogu imati mnogo manje rigorozne I ne tako esteprovjere

-nei a%u da je A; ontrola zali&a "etoda oja po/li%e ontroli#e suplje ne!o jeftinijezali&e.

7/24/2019 FM eseji 12

52/54

- Ona daje uvid u to #ta tre/a da /ude na zali&a"a' ada tre/a da se na/avi i u ojoj oliini' #todovodi do s"anjenja zali&a s!abo traenih artika!a (' kategorija)*ali u isto vre"e i s"anjenjanesta#i$e oni& proizvoda oji su najtraeniji (% kategorija*.

+.,konomska ko!iina narudbe (,O -Economic Order Quantity* je oliina zali&a neo!artila oji tre/a naruiti ao /i se "ini"izirao uupni tro#a zali&a too" planso! razdo/ljapreduzea.

-

7/24/2019 FM eseji 12

53/54

Koliina si!urnosne zali&e zavisi od "no!o fatora9

- nesi!urnosti potra%nje

#to je vea nesi!urnost Gsi!urnosna zali&a raste

- tro#a nedostata ro/e

#to je vei tro#a nedostata ro/e Gsi!urnosna zali&a \ raste

- tro#a dr%anja dodatni& zali&a

#to je vei tro#a dr%anja dodatni& zali&aG si!urnosna zali&a se te%eodr%ava

2. 3ano na vrijeme (4"3)-ideja je da se zali&e na/ave i uvedu u proizvodnju tanona vrije"e ada su potre/ne.

- ;ilj JI pristupa je onstantno po/olj#anje produtivnosti' valitteta proizvoda i proizvodneflesi/ilnosti' a ne sa"o s"anjenje zali&a.

- JI zavisi od vrste proizvodno! pro$esa I prirode do/avljai& industrija' a to je znaajan $iljveine o"panija.

1roizvodnja _Just-in-ti"e2 i"a sledee arateristie9

- proizvodnja po narud%/ini'- proizvodnja u "ali" serija"a'- proizvodnja sa _nula !re#o"Y'- proivodnja sa najrai" $iluso" izrade'- proizvodnja /ez sladi#ta'- proizvodnja /ez zali&a )!otovi& proizvoda*'- niza nivo an!a%ovano! apitala'- ni%i tro#ovi'- velio isori#enje apa$iteta itd.

Kontrola JI zali&a "o%e se pos"atrati ao aria u lan$u ativnosti oje su vezane za retanjedo/ara od stadiju"a sirovo! "aterijala' pa sve do rajnje! orisnia ili up$a.- Ove ativnosti zajedno se nazivaju "enadz"ent lan$a sna/devanja )S; - *upply Chainanagement+

7/24/2019 FM eseji 12

54/54

6a /i djelovao JI siste" potre/no je sljedee9

7.!eo!rafsa on$entra$ija

8.1ouzdani valitet

D."re%a do/avljaa na oju se "o%e uti$ati4.ontrolisani transportni sste" :.flesi/ilnostproizvodnje

."ale supine proizvoda iz jedno! $ilusa.djelotvorno pri"anje i pospre"anje ro/e .jaa podr#a "enad%"enta