Filozofska pitanjaEmpirizamRacionalizam

Problem metode Francis Bacon eli neto novo, novi organon, temeljitu preobrazbu. Kritizira staru logiku i zalae se za indukciju jer je jedino ta metoda korisna ljudskom rodu. Ali ne prosto nabrajanje, nego jedinstvo eksperimentalne i racionalne sposobnosti sabiranja i preraivanja. Trai intelektualni angaman, ali ne brzopletost nego sistematinost. Djelovanje koje je usmjereno prema spoznaji uzroka i opih zakona prirode. Iskustvom emo doi do sistematinosti pa onda do spoznaje.Hobbes, iako se usmjerio na prouavanje drutva, poetno je empiristiko gledite da je osjet poetak i glavni izvor spoznaje pomalo racionalistiki nadopunio u duhu matematike, pa mu je spoznaja raunanje: zbrajanje i oduzimanje.

Otri kritiar racionalizma i uroenih ideja, John Locke, svoju filozofiju temelji na shvaanju da je na duh tabula rasa i da sva naa spoznaja potjee iz iskustva. Njega dijeli na izvanjsko( koje kao svoj izvor ima predmete osjeta) i unutarnje (koje svoj izvor ima u radnjama naeg duha). Berkeley ima tri vrste ideja s obzirom na tri metode spoznaje tih ideja. To su one koje su dobivene putem osjeta, one koje su rezultat radnji duha i one dobivene pamenjem i matom.

Slino kao i ostali empiristi David Hume temeljem ljudskih zakljuaka smatra naelo uzronosti. Zapravo to je navika da oekujemo isti slijed doivljaja kakav smo ve vie puta doivjeli. Govori o dvije vrste spoznaje: a'priori i a'posteriori koje su jedna drugoj proturjene te time negira i racionalizam i empirizam. Rene Descartes utemeljuje etiri vrlo jednostavna pravila metode. A to su: naelo da nita ne prihvatimo kao istinito osim onoga to spoznajemo jasno i razgovijetno, naelo da tekou treba ralaniti na jednostavne dijelove, sintetizirati od jednostavnog k sloenom, provjeravati potpunosti postupka. Rui sva dotadanja filozofska miljenja i tvrdi da je jedini kriterij istinitosti jasnost i razgovijetnost spoznaje, a sve polazi od uroenih ideja. Tvrdi da neovisno o iskustvu postoje apriorne spoznaje koje sami izazivamo. Kako ih izazivamo? Razmiljanjem.Zar nije to onda steeno iskustvo? Sistematian je poput Bacona, ali pomalo nedoreeno istinitost svodi na ,,clare et distincte'' odnosno polazi od miljenja da Bog svojim savrenstvom jami da se ne varamo u onome to spoznajemo jasno i razgovijetno. Baruch de Spinoza izlae geometrijski nain jer smatra da je red i veza ideja jednak redu i vezi stvari. Donosi definicije i aksiome pa postavke, koje dokazuje pozivanjem na definicije, aksiome ili ve dokazane postavke. Pomalo se vrti u krugu aksioma i pretpostavki, pa ne moe dokazati ni jedno ni drugo na pravi nain.

Leibniz prihvaa Lockeovo miljenje da u razumu nema niega to prije nije bilo u osjetilima. Za njega je razum ukupnost uroenih ideja koje su temelj nunih istina. A to su: istine uma i istine iskustva. Prve se temelje na naelu proturjenosti a druge na naelu dovoljnoga razloga.

SupstancijaEmpiristi se ne bave toliko odreivanjem supstancije nego su definirali predmet filozofije. Hobess kae da su to prirodno tijelo, drava i ovjek. Berkeley govori o stvarima kao kompleksima osjeta, a Hume sve predmete ljudskoga uma dijeli na odnose ideja i injenice. Dok s druge strane Bacon razvija svoju teoriju o idolima. Dijeli ih u etiri skupine i smatra da su to zablude, predrasude, krivi pojmovi koji ometaju pristup istini u ljudskoj svijesti. A Berkeley negira materiju. Tvrdi da postoji samo duh koji opaa i kompleksi ideja (osjeta) koje on doivljava. Grijei u zakljuku da je onda i sama egzistencija tih materijalnih premeta nemogua nezavisno od tih osjeta tj. da su predmeti zapravo samo skupovi osjeta koji postoje u naem duhu. Descartes priznaje samo dvije najvie vrste stvari: duhovne ili misaone, tj. one koje pripadaju duhu i misaonoj supstanciji, i materijalne, one koje pripadaju protenoj supstanciji, tj. tijelu. Materiju iskljuivo shvaa kao protenost, prostornost, djeljivost,pokret kojim vladaju zakoni mehanike. Ponavlja ono to su mnogi filozofi rekli prije njega.Sredinji pojam Spinozine filozofije jest pojam supstancije. Odreuje ju kao uzrok same sebe (causa sui), ali suprotno Descartesu tvrdi da je supstancija nuno jedna, a to je Bog ili priroda, beskonana stvaralaka vjena priroda svega to jest, natura naturans. Atributima naziva svojstva supstancije. Samo Bog mora imati sve atribute. Modusi su stanja supstancije, natura naturata. Leibniz se suprotstavlja i Descartesu i Spinozi, tj. mehanicizmu i monizmu. Tvrdi da se svijet sastoji od beskrajna mnotva duhovnih atoma, koje naziva monade. To su neprotene jednostavne cjelovite individualne supstancije i ista aktivnost. Mie protenost i u prvi plan stavlja zbivanje, silu, aktivnost, neprekidnu promjenu.

SpoznajaZa sve empiriste izvor spoznaje je naravno iskustvo. Bacon otvara vidike i pokazuje smjer u kojem treba filozofska misao krenuti. Hobess govori u duhu empirizma da je osjet poetak i glavni izvor spoznaje. Locke sve zaokruuje u reenicu: Nema niega u razumu to prije toga nije bilo u osjetilima. Prvi sustavni empirist. Odredio je izvor, podrijetlo, domet i doseg ljudske spoznaje, a tumai ju kao opaaj odnosa izmeu ideja kao odnosa u naoj svijesti. Razvija tri stupnja spoznaje. Intuitivna je najvia, najjasnija i najsigurnija, a sastoji se u neposrednu opaanju, slaganju ili neslaganju dviju ideja. Demonstrativna otkriva slaganje ili neslaganje ideja posredovanjem drugih ideja tj. dokazivanjem. Senzitivna otkriva pojedinanu egzistenciju konanih bia izvan nas. Zanimljiva je podjela spoznaje za koju je uvjet broj ideja koje spoznajemo. Opaanje i promatranje su najvanije metode u filozofiji. Berkeley kree od misli da je Bog izvor osjeta i da je naa spoznaja materijalnih predmeta nemogua bez osjeta.

Humeov stav je agnostiki i skeptiki jer tvrdi da objektivno nuna spoznaja ne postoji. Treba baciti u zaborav sve to polazi od nekakvog apstraktnog zakljuivanja a nije sadrano na iskustvu o injenicama. Treba odbaciti sve obmane i varke.Tvrdi da razum nije dorastao da nam bude glavni vodi u ivotu, nego su pouzdaniji vodii vjera, navika i iskustvo.Descartes smatra da samo razum moe odrediti to je istinito i da je istim miljenjem mogue neovisno o iskustvu spoznati zbilju. Takve istine nazivaju se apriornim spoznajama i uroenim idejama. Deterministiki filozof Spinoza u paralelizmu pronalazi izvor spoznaje. Red i veza ideja jesu isti kao red i veza stvari, a duh i tijelo su jedna te ista stvar, koja se shvaa as pod atributom miljenja, as pod atributom protenosti. Postavlja stupnjeve spoznaje: afektivna (spoznaja naih vlastitih stanja), racionalna (spoznajemo i moduse i atribute) i metafizika ( spoznaja atributa Boga ili prirode).Leibniz nadopunjava Lockea i time dokazuje racionalizam. Govori da u razumu nema niega to prije nije bilo u osjetilima, osim samog razuma. Razum i uroene ideje su prve, a ne osjetila i iskustvo.

Drutvo i dravaU ovom pitanju od empirista najvie se istaknuo Thomas Hobbes. Drava nije boanska tvorevina, nego rezultat drutvenog ugovora . Dok nema zajednike vlasti i zakona, ljudi se nalaze u ratu svaki protiv svakoga. ovjek je ovjeku vuk. Nagonsko je bie i agresivno uva sebe od drugih. Realistino gledanje na ivot i ljudske motive. Zanimljiva mu je definicija drave. Mnotvo razumom ujedinjeno u jednu linost. Nosilac te linosti ima apsolutnu vlast, a podanici ne mogu mijenjati oblik vladavine jer je ugovor neopoziv. Problem nastupa kada nosilac linosti radi sebi u korist, a drugima na tetu. Locke se suprotstavlja tezi o potrebi apsolutne vlasti. Nauava o prirodnom stanju koje odlikuje jednakost meu ljudima i sloboda. Prirodni zakon- razum- ui ljude da su jednaki i da ne smiju nanositi tetu jedan drugome. Nauava o neotuivim ovjekovim pravima. Zagovara potrebu podjele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i federativnu . Trajni je suveren samo narod, a suverenitet je neotuiv. Opravdava pravo naroda na revoluciju.Descartes sumnja u sve i time dolazi do definicije samoga ovjeka kao misaonog bia i slavne reenice - mislim, dakle jesam. Samo ovjek ima miljenje, ostala bia su strojevi. Spinoza nauava da u prirodnom stanju svaki pojedinac u borbi za samoodranje ima prirodno pravo na sve to moe. Shvaa prednost ivota u zajednici ali svrhu drave pronalazi u jamenju slobode ljudima, a ne u dranju ljudi u strahu. Pomalo podsjea na Platonovu dravu. Idealizam i dravni socijalizam.Leibniz je predstavnik metafizikog optimizma. Tvrdi da je Bog stvorio najbolji, najsavreniji od svih svjetova to ga je svojom beskonanom mudrou mogao spoznati, dobrotom odabrati i voljom stvoriti.

Na temeljima antropocentrine renesansne filozofije izdie se novovjekovna filozofija sa dva reprezentativna pravca: racionalizmom i empirizmom. Iako razliciti u ishoditu (izvoru spoznaje), namjera im je ista, a to je velianje stvari koja je jedinstvena za ovjeka razum. Razum nam treba biti osnovno orue u borbi protiv zabluda i predrasuda, koje nam prijee put do istine. Posebno mi se svia Baconova krilatica, znanje je mo, zato to jedino znanjem moemo prevladati mrak neznanja u koji svakodnevno zapadamo. Moda suvremeni ovjek treba poput Descartesa odluno odbaciti sve autoritete koji mu se nameu i svojim vlastitim razumom razluiti istinu od zablude, makar zavrio poput jadnog Spinoze. ak i prema Locku, utemeljitelju empirizma, razum mora biti najvii sudac i vodi u svemu i kada svaki ovjek bude ravnao svoje odluke i postupke prema razumu, moda tek onda ovaj svijet usitinu postane najbolji od svih moguih svijetova. Ivan Juri 4.b