1

Feniks br. 12

JU Gimnazija CetinjeJU Gimnazija CetinjeJU Gimnazija Cetinje

DECEMBAR 2014

Digitalni pravopis

Moţemo tvrditi da jeste ili pobijati da nije ...

Ekskurzija iz ugla profesora

Stambena zadruga prosvjetnih radnika “Solidarno”

Kako “prevariti” Internet

Intervju sa profesorom Petrom Špadijerom

Primitivizam iz ugla jedne uĉenice

Iz biblioteke “NJEGOŠ “ Cetinje

Srednja likovna škola “Petar Lubarda” - Cetinje

Đorđije Đole Radulović

Dan škole

Dark shade

Intervju sa direktoricom vrtića „Zagorka Ivanović“

Intervju sa izvršnim direktorom štamparije “Obod”

ZELENI PAKET

ISSN 2336-9906

Glavna i odgovorna urednica:

Sneţana Miletić

Lektori:

Biljana Vuksanović

Milka Kraljević

Veljko Kadija (Engleski jezik)

Suzana Šebesta (Italijanski jezik)

Tatjana Zeković (Francuski i Latinski jezik)

Veselinka Grbović (Ruski jezik)

Za izdavaĉa (priprema i dizajn):

Sneţana Miletić

Štampa:

Štamparija “OBOD” Cetinje

Tiraţ:

1000 primjeraka

E-mail za ĉasopis:

feniksct@gmail.com

Redakcija: SADRŢAJ:

Razgovor sa učenikom .....4

Intervju sa profesorom .....5

Intervju sa direktorom štamparije “Obod”...7

Intervju sa direktoricom vrtića .....12

SZ “Solidarno”.....14

SLŠ ,,Petar Lubarda” ......15

Ekskurzija iz ugla profesora .....17

Zeleni paket............19

Dan škole......21

Iz biblioteke “Njegoš“.....22

Digitalni pravopis.....24

Strani jezici.....31

Odabrani pismeni rad.....38

Kako “prevariti” Internet.....39

Dark shade.....41

Primitivizam iz ugla učenika.....42

JU Gimnazija je ove godine slavila 134 godine postojanja. Nalazi se u gornjem dijelu grada,

gdje zajedno sa Mješovitom i Likovnom školom ĉini srednješkolsko obrazovanje na Cetinju.

Školske 2014/15. godini upisano je 324 uĉenika. Ima 38 zaposlenih. Nastava je organizovana u

jednoj smjeni ( 730– 1330 h).

Adresa: JU Gimnazija, Bulevar Crnogorskih junaka 95, 81 250 Cetinje;

Tel/fax: +382 41 230 055 ; E-mail: gimnazijact@t-com, gimnazijacet@t-com.me

3

RIJEĈ UREDNICE

Časopis „Feniks“, kao pilot projekat pokrenut je školske 2009/2010 godine u

elektronskoj formi, na inicijativu profesorice informatike Snežane Miletić, uz saradnju

mnogih učenika i nekoliko profesora. Osim dobre volje, za realizaciju ovog projekta

nijesu bila potrebna nikakva materijalna sredstva. To je prostor gdje svako moţe da

prezentuje svoje ideje, talenat i postignute rezultate u školi i van nje.

Ovaj projekat se pokazao kao višestruko koristan za učenike jer:

upoznaju i primjenjuju informaciono - komunikacionu tehnologiju;

otkrivaju i usavršavaju talenat ( pisanje, slikanje i dr. );

razvijaju kreativnost i timski rad;

ostvaruju korelaciju sa nastavnim predmetima;

stiču novinarske vještine;

razvijaju kritičko mišljenje;

upoznaju se sa novim razvojnim trendovima i mnogo više.

Sve ovo je značajno iskustvo koje će učenici iskoristiti u budućem ličnom i profesionalnom razvoju.

Kao i na svakom početku, pitali smo se da li će imati odjeka, da li će stati i hoće li zaţivjeti ovaj

projekat? MeĎutim, naš „Feniks” je “poletio” i “leti”, noseći mnogo toga lijepog i pozitivnog prema

Vama. Nadajmo se još dugo, dugo...

S ponosom ističemo da smo, zahvaljujući brojnim sponzorima, istaknutim u našem časopisu,

“poletjeli” još visočije. Njihovo razumijevanje nam je omogućilo da se časopis objavljuje i u štampanoj

formi.

U štampanoj formi časopis će biti arhiviran u Narodnoj biblioteci ,,Njegoš”, u Nacionalnoj

biblioteci ,,ĐurĎe Crnojević”, kao i u našoj Školskoj biblioteci u odreĎenom broju primjeraka.

Sve brojeve ĉasopisa moţete pogledati na web adresi

http://issuu.com/gimnazija-cetinje/docs

“Ne učimo za školu, nego za život!” - SENECA

“Suština znanja je da ga primijeniš, ako ga imaš! Ako ga nemaš, priznaj i uči! “ - CONFUCIUS

4

RAZGOVOR SA UĈENIKOM ĐORĐIJEM ĐOLOM RADULOVIĆEM

Učenik ĐorĎije Đole Radulović objavio je prvu zbirku pjesama, a ima samo 15

godina, što je i bio povod da se uradi intervju sa njim.

M: 25.11.2014.god. je bila promocija tvoje prve zbirke poezije „Prisustvo

odsutnosti“. Interesuje me kakvi su tvoji utisci?

Đ: Jako sam zadovoljan kako je protekla promocija, kao i odzivom

ljudi kojima se moja poezija uĉinila interesantnom.

M: Kako je nastala zbirka poezije „Prisustvo odsutnosti“ i koliko dugo si

radio na njoj?

Đ: Već duţi period se bavim pisanjem tako da se u jednom momentu

prosto nametnulo i pitanje objavljivanja zbirke.

M: U čemu nalaziš inspiraciju za svoje stihove?

Đ: Sve što me okruţuje, sve što mi se ĉini lijepim, grad u kom ţivim, knjiga koju

ĉitam, sve mi daje inspiraciju da napišem po neki stih.

M: Tvoja zbirka osim pjesama sadrţi i likovne priloge, tako da si se pokazao i kao „slikar“.

Đ: Jesam, to su radovi koji su nastali mnogo ranije od pjesama, jer su me u jednom

periodu mog ţivota preokupirale boje, oblici koje sam prenosio na platno.

M: Jedan od tvojih mnogobrojnih radova izabran je za plakat pozorišne predstave, o čemu

se radi?

Đ: U pitanju je pozorišna predstava „Trg ratnika“ u reţiji Lidije Dedović, koja je

izvedena u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, sezone 2005/6.

M: S obzirom na to da se baviš pisanjem, pretpostavljam, da ti je jedna od bitnijih

preokupacija, čitanje.

Đ: Ĉitanje i pisanje su, u mom sluĉaju, nerazdvojni.Pisci koji me trenutno interesuju i

fasciniraju su: Ivo Andrić, Ţak Prever, Desanka Maksimović, Vitomir Vito Nikolić,

Danilo Kiš...

M: Pomenuo si da si se ranije bavio slikarstvom.U kolikoj mjeri se danas baviš time?

Đ: Mnogo manje, nego ranije, ali svakako s vremena na vrijeme, latim se ĉetkice i

platna. U posljednje vrijeme posebno mi je interesantan rad sa tušem.

M: Pored pisanja, slikanja i škole, čime se baviš u slobodno vrijeme?

Đ: Kao i svi moji vršnjaci, slušam muziku, gledam filmove, ĉesto posjećujem pozorište,

izloţbe, promocije knjiga...

M: Pored poezije,da li se baviš pisanjem i nekih drugih knjiţevnih formi?

Đ: Naravno, posebno mi je interesantno pisanje kratkih priĉa i eseja.

M: Da li u budućnosti moţemo očekivati i neku zbirku priča?

Đ: Na to pitanje teško mogu da dam odgovor, jer ima materijala i za tako nešto, ali ću

svakako odluĉiti, kada za to doĊe vrijeme, uz eventualne konsultacije sa izdavaĉem!

Prof. Mirjana Vučković

5

Intervju sa profesorom Petrom Špadijerom

U ovom broju časopisa želimo Vam predstaviti našeg profesora biologije.

Profesore, možete li nam reći nešto o sebi?

Rođen sam 1971., oženjen sam i otac dvije ćerke.

Kao profesor biologije, od 1999. godine radio sam u Srednjoj stručnoj školi,

osnovnim školama ,,Boro Vukmirović” na Rijeci Crnojevića i ,,Lovćenski

partizanski odred”, a poslednje tri godine radim u Gimnaziji. Ujedno, trener sam

za oblasti ,,Kritičko mišljenje”, ,,Zeleni paket”, saradnik Ispitnog centra, gdje sam

učestvovao u kreiranju plana i testova predmet - biologija na polumaturskom

ispitu, saradnik Zavoda za udţbenike, kao recenzent udţbenika Priroda za

osnovnu školu. MeĎu prvih dvadesetak nastavnika u Crnoj Gori dobio sam zvanje nastavnik-mentor.

Zašto je Vaš izbor zanimanja bila baš prosvjeta?

Biologija je, uz knjiţevnost, moja ljubav iz srednjoškolskih dana. Prva sam generacija studenata

odsjeka Biologija na podgoričkom PMF-u. Izabrao sam, namjerno, pedagoški smjer jer mi je rad u učionici,

koliko god to danas čudno zvučalo, uvijek bio privlačan. Saznanje da kreiraš nečiju ličnost, vodiš je kroz svijet

jedne predivne nauke, ostvaruješ svakodnevnu interakciju, ali i učiš od mlaĎih, posao je koji me ispunjava već

15 godina. Potom, školovao sam se u vremenu kad se zanimanje prosvjetara cijenilo više nego danas, a imena

kao što su Mila Popović, Ljilja Vujanović, Branko Gazivoda, SrĊa Marinović i još mnoga druga kod kojih

sam učio ili imao čast da sa njima radim, ulivala su poštovanje i povjerenje.

Na koji način uspijevate zainteresovati učenike za učenje ?

Učionicu smatram i hramom i pozornicom i mjestom sastanka prijatelja. Trudim se da moja

predavanja budu jasna, interesantna, dinamična, da Ďake zainteresuju za teme koje obraĎujemo, uključujem ih

da ne budu pasivni posmatrači i slušaoci. Imam sreću što predajem predmet koji ne ostavlja ravnodušnim i

čije su činjenice dostupne i lako provjerljive. Izbor metode ili tehnike koju koristim na času je spontan, biram

u zavisnosti od atmosfere u odjeljenju, početka ili kraja radnog dana, spremnosti učenika da saraĎuju. Kao

hendikep ocjenjujem to što kabinet nema video-projektor, koji bi časove dodatno obogatio. No, pomagala i

sredstva poput grafoskopa, modela i mikroskopskih preparata nikad ne gube svoju čar. Ja ih mnogo koristim,

izmeĎu ostalog i zbog toga što sam uţasno loš crtač.

6

Kakav je Vaš odnos prema učenicima?

Mislim da imam korektan odnos prema učenicima, mada tu je njihov sud

mjerodavniji. Trudim se da poštovanje steknem trudom pri predavanju, razumijevanjem pri

ispitivanju, jasnim i doslednim kriterijumom ocjenjivanja, saopštavanjem i obrazlaganjem

svake date ocjene, otvorenošću za sve sugestije, probleme i pomoć i na času i van njega. Čini

mi se da je to dobitna kombinacija u kojoj zadovoljstvo nalazim ja ali i moji učenici. Nije mi

problem da činjenice koje nijesu jasne objašnjavam onoliko puta koliko je potrebno da budu

jasne, iz časa u čas. Ljuti me, jedino, kad se sve ovo ponuĎeno ne ţeli iskoristiti i kad učenici ne

ţele uloţiti ni minimum truda sve dok ih ne uhvati »trenutak inspiracije« pa pokušaju

nadoknaditi časove propuštenih prilika u dan ili dva učenja. Da to moţe tako onda škole ne bi

postojale. No,...

Profesore, moţete li nam reći nešto o Dječijem parlamentu?

Dječiji parlament je dio mog rada na koji sam vrlo ponosan. Već deset godina vodim

ovo Ďačko tijelo, prvo u okviru škole ,,L.P.O” , a potom i na nivou grada, čiji je cilj zaštita

dječijih prava zagarantovanih Konvencijom UN o pravima djeteta. Uspjeli smo, za svo to

vrijeme, djecu upoznati sa njihovim pravima i aktivno ih uključiti u ţivot zajednice. Šest puta

smo učestvovali u radu skupštine Crne Gore i dva puta u radu skupštine Prijestonice. Od

značaja je da tamo nijesmo stigli kao podmladak nikakve političke partije već kao predstavnici

djece Cetinja i Crne Gore. Ovu vrstu posla nemoguće je raditi bez punog povjerenja djece i

njihove saradnje, a što sam, nadam se, uspio pridobiti.

Hvala Vam profesore, bili ste iscrpni :)

ĐorĎije Đole Radulović 11

7

Intervju sa bivšim uĉenikom Cetinjske Gimnazije, sada izvršnim

direktorom štamparije “Obod”

O Cetinjskoj Gimnazijji, koja sledeće godine biljeţi 135 godina od početka rada

prve gimnazije u Crnoj Gori i o štampariji „Obod”, koja nastavlja tradiciju prve

štamparije na jugoistoku Evrope i koja je ove godine obiljeţila jedinstveni jubilej, 520

godina od štampanja prve knjige, razgovaramo sa dipl.ecc Slobodanom Borozanom,

bivšim učenikom Cetinjske Gimnazije a sada izvršnim direktorom štamparije „Obod”.

Kako Cetinjska Gimnazija zauzima značajno mjesto u crnogorskoj duhovnoj i

kulturnoj baštini, a istovremeno ima i nemjerljivu prosvjetiteljsku ulogu, moţete li nam

izloţiti kratak istorijat njenog razvoja .

Najznačajniji period razvoja prosvjete u Crnoj

Gori može se vezati za dolazak Jovana Pavlovića,

profesora i prvog direktora Cetinjske Gimnazije koja je

počela sa radom 1880. godine.

Nije poznat neki posebni akt kojim se utvrđuje

osnivanje Gimnazije a pretpostavlja se da je tu inicijativu

pokrenuo sam knjaz Nikola koji je tražio da se učini sve

za otvaranje Srednjeg zavoda – gimnazije. Ta riječ vlada-

reva smatra se da je bila dovoljna, da se morala ispoštova-

ti, te se počelo raditi na otvaranju još jedne srednje škole u

Crnoj Gori, gimnazije.

Cetinjska Gimnazija, a njen tačan naziv je glasio

„Knjaževska crnogorska državna gimnazija na Cetinju”, počela je sa radom 03. septembra

1880. godine, kao treći po redu srednjoškolski zavod u Crnoj Gori, poslije Bogoslovije i

Djevojačkog instituta.

Prva školska godina 1880/1881 počela je sa ukupno 16 učenika. Učenici prve

generacije gimnazijalaca su bili većinom djeca iz bogatih i uglednih porodica iz Crne

Gore, ali i onih koji su bili u rodbinskim odnosima sa knjazom Nikolom. Nastava se odvi-

jala u prostorijama Cetinjskog manastira, a već od naredne školske godine u Biljardi je

bilo uređeno nekoliko prostorija za učenike i nastavno osoblje, gdje će biti smještena sve

do 1915. godine kada, zbog vanrednih prilika u zemlji, zbog Prvog svjetskog rata,

odnosno austro-ugarske okupacije, nije radila naredne tri godine.

Gimnazija je školske 1918/1919. godine dobila novi prostor za rad, zgradu – Pres-

tolonasljednikov dvor, današnju rezidenciju predsjednika, gdje će ostati sve do oktobra

1947. godine kada je prešla sa radom u novu, za to namjenski izgrađenu zgradu.

Nastavni plan za prve generacije „Knjaževske crnogorske državne gimnazije” je

urađen po uzoru na srednjoškolske institucije iz okruženja, sa sedmičnim fondom časova

koji se kretao od 26 do 31, a učenici su tokom četiri razreda izučavali pored srpskog još

četiri jezika, matematiku, fiziku, hemiju, geografiju, istoriju, vjeronauku, kaligrafiju,

crtanje, gimnastiku…

8

Gimnazija je nakon osnivanja, po svom nastavnom planu i po predmetima imala

karakter realne gimnazije i kao takva je radila sve do školske 1885/86 godine, kada je

prešla na klasičan oblik rada, a akcenat nastave je bio stavljen na jezike, prije svega

latinski i grčki što je ipak opterećivalo ukupnu nastavu i rad Gimnazije. Zbog toga je bilo

prigovora i od strane nastavnog osoblja i od strane učenika.

Zahtjevale su se određene reforme koje su uslijedile u zadnjoj deceniji

devetnaestog vijeka, kada su se pojedini predmeti prilagodili uzrastu i razredima.

Prva generacija „Knjaževske crnogorske državne gimnazije” uspješno je završila

školsku godinu, a tako uspješno je stvarala i sljedeća generacija školske 1881/82. g.

U prvi razred je upisano 13 učenika, a u drugi 10 učenika. Dakle, u drugi razred je upisa-

no 6 učenika manje u odnosu na broj upisanih u prvoj generaciji. Moguće je da je neki

učenik iz te prve generacije napustio školovanje, a neko je od njih nastavio školovanje u

inostranstvu. Zna se da je već naredne školske godine treći razred upisalo 7 učenika i

školske 1883/84 godine prvi razred je pohađao čak 41 učenik, drugi 27 učenika, treći 11,

a četvrti razred 6 učenika.

Tada se stvaraju i bolji uslovi za rad koji su omogućili školskoj omladini da ima

bolje uslove za školovanje kako bi se što bolje pripremili za različite državne poslove ili

nastavak školovanja u inostranstvu.

Za vrijeme svog 134-godišnjeg postojanja Cetinjska Gimnazija je dala nemjerljiv

doprinos razvoju prosvjete i obrazovanja u Crnoj Gori. Odnjegovala je brojne generacije

učenika koji su predstavljali svojevrsne poslenike i vrhunske stvaraoce i koji su na

najbolji mogući način predstavljali Cetinje i Crnu Goru u svim oblastima ţivota i rada i

kao stručni i naučni radnici, kao istaknuti knjiţevni stvaraoci, rodoljubi i revolucionari,

političari, umjetnici, sportisti.

Kako znaĉajno mjesto u Crnogorskoj kulturnoj baštini zauzima i štamparija

”Obod”, koja ove godine proslavlja 520 godina štamparstva u Crnoj Gori, odnosno

od štampanja prve knjige na jugoistoku Evrope „Oktoiha prvoglasnika” u

Crnojevića štampariji, interesuje nas Vaše viĊenje njenog uticaja na razvoj

prosvetiteljstva i kulture?

Početak rada štamparstva u Crnoj Gori vezuje se za ime crnogorskog gospodara

ĐurĎa Crnojevića, sina Ivanovog, osnivača Cetinja, čovjeka jakog karaktera, koji je svoj

ţivot i rad posvetio svojoj Crnoj Gori i njenom prosvjećivanju.

ĐuraĎ je bio obrazovan čovjek i ljubitelj knjige, uvjeren da knjiga ima vječni

smisao i značaj. Izum tehnike toga doba, štampariju za pečatanje knjiga, kupio je u

Mlecima, odakle je bila i ĐuraĎeva ţena i podario je svojemu narodu kao nastavljač i

nasljednik slavnih prethodnika.

Najstarija štampana knjiga iz štamparije Crnojevića, čiju tradiciju nastavlja

štamaprija „Obod” je „Oktoih prvoglasnik”, čije je štampanje započelo na brdu Obod

kod Rijeke Crnojevića 1493. g., a završena na Cetinju četvrtog januara 1494. g.

9

Pored „Oktoiha prvoglasnika”, najznačajnijeg i najsrdačnijeg djela knjige koja se najviše

koristila prilikom bogosluţenja u pravoslavnim crkvama, iz tipografije Crnojevića, koliko je do

sada poznato, izašle su još četiri knjige: „Oktoih petoglasnik”, štampan vjerovatno 1494.

godine koji je prva ilustrovana juţnoslovenska knjiga, zatim „Psaltir sa posljedovanjem”, po

obimu najveća knjiga, a istovremeno sa tehničke strane i najsavremenija. Sljedeća štampana

knjiga je “Molitvenik” koji je sadrţao tekstove liturgije za posebne potrebe a posljednja poznata

Crnojevića inkunabula je “ČetvorojevanĎelje”, koja je vjerovatno štampana 1496. godine. Osim

ovih knjiga sa razlogom se pretpostavlja da je u Crnojevića štampariji štampano još knjiga, ali

one nijesu pronaĎene.

ĐurĎevim odlaskom sa Cetinja prestaje i štampanje knjiga u Crnoj Gori, ali su tradiciju

crnogorskog štamparstva nastavili naši ljudi koji su ţivjeli u drugim krajevima, prije svega u

Veneciji. Tako je Boţidar Vuković Podgoričanin osnovao štampariju u kojoj je štampao 9

knjiga, a poslije njegove smrti sin mu Vićenco nastavlja kontinuitet ćiriličnog štamparstva i

štampa takoĎe 9 knjiga. Posljednja knjiga štampana ćirilicom u Veneciji, u štampariji

“Gimanija”, je “Psaltir” iz 1638. godine.

Crnogorski gospodari iz dinastije Petrović pokušavaju da obnove Crnojevića štampariju

svjesni njenog značaja za razvoj prosvetiteljstva i kulture. To je pošlo za rukom Petru II

Petroviću Njegošu, koji je kupio štampariju u Sankt Peterburgu za 3000 rubalja i početkom

1834. godine donio je u Cetinje. Tako je Cetinje poslije 340 godina ponovo dobilo svoju

štampariju.

Zanimljivo je da je knjaz Danilo, prilikom napada Omer-paše Latasa na Crnu Goru

usljed nedostatka municije naredio da se olovna slova Njegoševe štamparije pretope i od njih

naprave puščani meci rekavši da: „ako bude Crne Gore – biće i štamparije”, te da će obnoviti

štampariju. Odrţao je riječ. Uz pomoć Ljube Nenadovića nabavio je štampariju iz Beča,

tehnički je obogatio od 1858-1860. godine i od tada štamparsko-izdavačka djelatost u Crnoj

Gori teče kontinuirano do danas.

Poslije Drugog svjetskog rata štamaprija radi pod nazivom Drţavna štamparija, a od

1952. g. kao Samostalno štamparsko-izdavačko preduzeće „Obod”.

Uspješan rad štamparije prekidaju prirodne nepogode koje joj nanose ogromne štete.

Do temelja je izgorela 1968. godine. Kada je ponovo osposobljena za rad uslijedio je

katastrofalni zemljotres 1979. godine u kojem je takoĎe bila oštećena, a sedam godina kasnije, u

velikoj poplavi koja je zadesila Cetinje, potpuno su poplavljeni svi proizvodni pogoni

štamparije.

Ipak, i pored svih ovih nedaća, štamparija „Obod” se održala, i nastavila sa radom.

Uvijek je znala da se održi predstavljajući sjajnu zublju crnogorskog štamparstva, tako da danas

predstavlja stabilno preduzeće tehnički, organizaciono i kadrovski dobro opremljeno, dobro

pozicionirano i vodeće preduzeće u Crnoj Gori i regionu kada je u pitanju štamparska industri-

ja.

10

Ne mogu se pobrojiti svi značajni naslovi i projekti, izuzetno vrijedne knjige i

edicije koje su štampane u štampariji „Obod”. Iz tog razloga nam je još draţe što se

i naš list „Feniks”, list Cetinjske Gimnazije štampa baš u ovoj štampariji, koja ima

veoma dugu i bogatu tradiciju.

U saznanju smo da ste i Vi svojevremeno u ovoj istoj štampariji štampali svoj

Omladinski list koji ove godine ima svoj jubilej - 30 godina od štampanja prvog

broja. Moţete li nam reći nešto više o tome?

U prvoj polovini osamedesetih godina prošlog vijeka, tačnije u aprilu 1984.

g., u vrijeme kada sam obavljao funkciju predsjednika omladine Cetinja, jedna grupa

mladih cetinjskih intelektualaca pokrenula je list tadašnjeg Saveza socijalističke

omladine Cetinja, kojem smo dali naziv „Mi”. Kompletan rad na pripremi i ureĎenju

lista bio je utemeljen na entuzijazmu i dobrovoljnom radu. List je imao informativnu,

ali i edukativnu i afirmativnu dimenziju i kao takav je bio predmet paţnje i

interesovanja ne samo mladih već i svih ţitelja grada.

Mladi su uvijek bili aktivni sudionici i nosioci progresa, imali aktivno

kreativni i kritički stav prema stvarnosti u cilju uvoĎenja novih ideja i mijenjanja te

stvarnosti i njenog unapreĎivanja. To je bio i jedan od razloga i motiva za pokretanje

lista.

Inače, čitav posao oko priprema lista za štampu, prilozi, korektura, strip itd,

kao i njegovo tehničko ureĎenje raĎeno je isključivo volonterski, sa puno ljubavi i

entuzijazma. Ne treba naglašavati koliko su tada tehničke mogućnosti bile

ograničene, nije bilo kompjutera, mobilnih telefona, moderne štamparske opreme itd.

tako da je rad na svakom broju bio pravi izazov. Radilo se kako se znalo i kako se i

koliko moglo. Redakciju su sačinjavali: Borislav Cimeša, kao glavni urednik, ja

kao odgovorni urednik, Vojisalv – Budo Gledić, kao tehnički urednik, Dragan

Mrvaljević sekretar redakcije, i članovi: Velimir Jovanović, Slavko Perović i

Zoran Stanojević .

11

List je imao i svoj izdavački savjet od 13 članova, čiji je predsjednik bio Luka

Milunović, kao i veliki broj saradnika, afirmisanih novinara i umjetnika, ali i onih koje je tek

trebalo uvesti u svijet novinarstva.

List „Mi” je izlazio tromjesečno, izašlo je osam brojeva, ali naţalost poslije dvije godine

izlaţenja, i pored dobrog prijema kod čitalaca, list je prestao sa izlaţenjem.

Ali ipak. list „Mi” je ostao svojevrstan hroničar jednog vremena, i pratilac i biljeţnik

dogaĎaja iz društvenog ţivota, umjetnosti, kulture, sporta, a bio je i mjesto za oglašavanje

knjiţevnih stvaralaca. Prof. Sneţana Miletić

12

Intervju sa direktoricom vrtića „Zagorka Ivanović“

Senkom Vuksanović na Cetinju

Najveće crnogorsko priznanje u oblasti obrazovanja i vaspitanja „OKTOIH“ za 2014. godinu

dodijeljeno je Javnoj predškolskoj ustanovi „Zagorka Ivanović“ u Cetinju. To je bio i povod da

razgovaramo sa direktoricom ove ustanove.

Dugo ste u ovom poslu. Zašo ste se odlučili na ovako human

poziv?

Igrom slučaja htjela sam da budem učiteljica ali pošto nijesam mo-

gla da se zaposlim kao učiteljica, završila sam za vaspitača. Ni-

jesam se pokajala. Najmlađi su često i najzahvalniji. Kao vaspitač,

radila sam 12 i po godina; 23 radim kao direktor, ali nijesam izašla

iz domena vaspitača. Prisustvujem svemu što se radi. Smatram da

je posao vaspitača najvažniji i najodgovorniji posao na svijetu.

U čemu se ogledaju ljepote ovog poziva?

Kada vam svako jutro roditelj dovede ono sto je njemu najsvetije, Vi pravite nešto od njega; gledate

ga kako stasava, od prve do šeste godine, dok ne krene u školu. Djeca su prava bašta mašte.

Ima li možda i neprijatnih trenutaka?

Bude, naravno. Javne ličnosti na udaru su svega. Roditelji, sredina, znaju da zaborave sve ono lijepo

što se uradi u vrtiću.

Ali i interesantnih, pretpostavljam. Da li biste podijelili jedan takav?

U junu mjesecu, prilikom upisa, došao je mladic i rekao da bi rado upisao svoje dijete u naš vrtić.

Kroz razgovor sam saznala da je išao u isti vrtić i da je mnogo volio svoju vaspitačicu, koja se zvala

Senka. Pitala sam ga da li me prepoznaje i rekao je ne. Ljepota je u tome što nije; znači da je pričao

istinu. To su male stvari koje puno znače.

Ovaj vrtić ima bogatu istoriju. Šta nam možete reći o njoj?

Osnovan je 16. februara 1903. godine. Zvao se Djetski sat i bio je pod pokroviteljstvom naše ruske

princeze, Milice Nikolajević. Ponosni smo na tu istoriju i na ono što radimo. Dobitnici smo trinaesto-

novembarske nagrade, kao i najprestižnije državne nagrade “OKTOIH”. Prepoznatljivi smo i po

smotri folklorskog stvaralašva, kao i po maloj maturi koju smo prvi počeli da radimo prije 10 godi-

na, po koloniji prijateljstva koju smo mi obnovili i čiji smo domaćini bili 2003. godine. Cetinje je

grad istorije i kulture i obrazovanja, sve što je počelo, počelo je tu.

13

Da li se upisuje djece koliko se nekada upisivalo?

Mi odavno nemamo dovoljno djece za upis. 19 januara 1987.

zatekli smo 1160. Svi su upisani. “Tara”, “Bojana”, “Obod” i

“Košuta” su još uvijek radili. Imali smo mnogo veći broj

stanovnika i djece. Onda su počele male migracije prema pri-

morju i Podgorici. U poslednje 2 godine imamo povećanje.

545 djece upisano je prošle, a 520 ove godine. Po

obuhvaćenosti smo na prvom mjestu u Crnoj Gori, a po

jaslicama smo iznad prosjeka, bez obzira na to što roditelji ne

rade. Vjerovatno ih zbog stručnosti vaspitača upisuju u vrtić.

Razlika izmedju prethodnih i današnjih generacija?

Postoji jedna i to očigledna; da su nam sadašnji mališani mnogo više razmaženi,

ali to je razumljivo jer su nekada roditelji radili od 6 do 3 i imali su manje

mogućnosti za neka druženja sa drugima. Danas imamo parkove, telefone,

tablet kompjutere i ostalo. Savremeniji su i roditelji i djeca.

Šta se, po vašem mišljenju, može učiniti da boravak djece u vrticu bude

još prijatniji?

Što se nas tiče, sve što je u našoj mogućnosti, mi ispunimo. Djeci jeste prijatno.

Da li su roditelji zadovoljni, to je znak pitanja. Treba zaposliti ljekara pedijatra

ili opste prakse koji ce svako jutro sa medicinskom sestrom raditi trijažu i

bolesnu djecu vraćati kući. Pravdam donekle i roditelje koji rade kod privatnika i

koji nemaju mogućnosti da izađu sa posla. Njihove mališane, ukoliko obole, tre-

ba izolovati; igrati se, pjevati sa njima, da bi taj roditelj ipak zaradio to parče

hljeba. Što se ostalog tiče imaju edukativni program, šetnje, likovni i ostali

pribor, novu posteljinu, ormariće, krevetiće. Pokušacemo vremenom da i u vritću

u Jabučkoj ulici namještaj zamijenimo. Posebno se ponosimo time što smo bili u

mogućnosti da odgojimo dvomesječnu bebu - Aleksu koji je 19. avgusta napunio

3 godine, i kome ovom prilikom želimo brz oporavak i da se što prije vrati kod

nas.

Nikolina Belada II1

14

Stambena zadruga prosvjetnih radnika “Solidarno”

Povodom realizacije značajnog projekta SZ “Solidarno” u Prijestonici Cetinje,

kojim se rešava veoma bitno pitanje prosvjetnih radnika, razgovarali smo sa direktorom

mr Zoranom Stanišićem.

Kako i koliko doprinosi SZ “Solidarno” u rešavanju stambenih pitanja zaposlenih u prosvjeti?

SZ ‟‟Solidarno‟‟ je izgradnjom stambenih objekata na lokacijama koje su

dodijeljene od strane Lokalnih samouprava, oslobođene svih komunalija i

priključaka ubrzala proces rješavanja gorućeg problema u prosvjeti. SZ

‟‟Solidarno „‟ je od osnivanja, maja. 2002. godine do sada uspjela da izgra-

di u 12 opština širom Crne Gore, 331 stambenu jedinicu ( u 14 stambenih

objekata), a u narednom dvogodišnjem periodu očekuje se izgradnja i

predaja na korišćenje još 355 stambenih jedinica. Takođe je, za individu-

alno rješavanje stambenog pitanja zadrugarima opredijelila iznos od preko

3 milona eura, kao jedan od osnovnih oblika rješavanja stambenog pitanja

zadrugara, širom Crne Gore.

Na koji način obezbjeđujete finansijska sredstva za realizaciju ovih projekata ?

Principi rada SZ ‟‟Solidarno‟‟ su princip solidarnosti i princip dobrovoljnosti. Računa se na

solidarnost i pomoć svih prosvjetnih radnika u cilju zajedničkog prosvjetnog interesa. Prihodi SZ

‟‟Solidarno‟‟ se ostvaruju po osnovu članarine zadrugara i povraćaja kreditnih sredstava, kao i po

osnovu uplata Vlade Crne Gore i Resornog Ministartsva. Očekuje se, da usvojeni Zakon o Stambenim

zadrugama da podstrek ovom obliku udruživanja zainteresovanih strana, naročito ako se ima u vidu

Zakonom stvorena mogućnost da i pravna lica mogu biti članovi zadruge, što ranije nije bio slučaj.

Na koji način je Lokalna samouprava uključena u realizaciju Vaših projekata ?

Uključivanjem Lokalnih samouprava u projekte SZ ‟‟Solidarno‟‟ kroz obezbjeđenje zemljišta i

oslobađanja od naknada za komunalno opremanje zemljišta, daje se podstrek privatno-javnom

partnerstvu koje je prepoznato kao jedan od značajnih oblika stambenog finansiranja zemljama u

tranziciji. Najsvježiji primjer saradnje i uključivanja neke Lokalne samoupave u projekte SZ

‟‟Solidarno‟‟ jeste primjer Prijestonice, čiji su najodgovorniji ljudi imali razumijevanje za probleme

stanovanja svojih sugrađana, u ovom slučaju prosvjetnih radnika – zadrugara, pa su, poštujući i

prepoznajući značaj privatno-javnog partnerstva u ovoj oblasti, ušli u realizaciju jednog značajnog pro-

jekta koji će rezultirati izgradnjom 35 stambenih jedinica za potrebe Cetinjskih zadrugara .

Kada očekujete završetak projekta u Prijestonici Cetinje?

Blagodeti ovog značajnog projekta, zadrugari SZ ‟‟Solidarno‟‟ ove Opštine počeće da uživaju

sredinom 2015. godine, koja ujedno predstavlja godinu inovacija u sprovođenju aktivnosti organa SZ

‟‟Solidarno‟‟ i organa Lokalnih samouprava u mnogim drugim Opštinama širom Crne Gore.

Šta je ključ Vašeg dosadašnjeg uspjeha i kako ćete ostvariti još veće?

Sve ovo ukazuje na neminovnost većeg povjerenja u SZ ‟‟Solidarno‟‟ jer mi idemo postepeno

ali stalno naprijed, kada je stambena politika u pitanju.Takođe, što masovnije učlanjenje u SZ

‟‟Solidarno‟‟ je bitno, jer ćemo na taj način postići i bolje rezultate na polju ostvarenja osnovnih ciljeva

socijalne stambene politike, zbog kojih je i SZ ‟‟Solidarno‟‟ osnovana.

Prof. Snežana Miletić

15

Srednja likovna škola ,,Petar Lubarda” - Cetinje

Istorijat nastanka prve umjetničke škole vezuje se za njene idejne

tvorce, poznate crnogorske umjetnike Petra Lubardu i Mila

Milunovića, koji su je osnovali na Cetinju davne 1946. godine. Škola

se ubrzo seli u Herceg Novi (1948) i krajem pedesetih godina se

ukida, a kao kadrovska škola ponovo se konstituiše na Cetinju 1991.

god. i do danas je školovala veliki broj savremenih crnogorskih

umjetnika i likovnih pedagoga

Danas srednju likovnu školu čine dva obrazovna programa:

Likovni saradnik – slikar, koji nudi klasično slikarsko obrazovanje,

kao i kvalitetno obrazovanje kroz niz drugih likovnih disciplina, kao

što su: crtanje, vajanje, grafika, konzervacija restauracija, zidne

tehnike, slikanje kopija...

Grafiĉki dizajner – saradnik, koji nudi savremenu edukaciju iz oblasti vizuelnih

komunikacija, grafičkog oblikovanja knjige , grafičkih programa, tipografije, plakata, pisma,

fotografije i filma...

Renovirana 2008 godine, opremljena savremenim nastavnim sredstvima, Srednja likovna

škola je danas obrazovno - kreativno jezgro koje okuplja mlade talente iz cijele Crne Gore. U

školi je više od 70% učenika sa strane, moţemo slobodno reći da škola predstavlja Crnu Goru u

malom. Imamo ucenike iz Pljevalja, Bijelog Polja, Berana, Nikšića, Podgorice, Budve, Bara,

Tivta, Herceg Novog .

Dio učenika putuje, dio njih je u privatnom smještaju, a dio je u studentskom domu.

Uslovi u domu su izvanredni, a ono sto je posebno u ovom domu je osim kvalitetnog smještaja i

ishrane briga i paţnja osoblja i direktorice Vesne Miranović, što je veliko olakšanje i sigurnost za

roditelje.

Ono što našu i sve umjetničke škole čini jedinstvenim je to da se za upis vrši provjera

sposobnosti , polaţe se prijemni ispit koji se sastoji iz crtanja i slikanja i dizajnerskih rješenja za

smjer Grafički dizajner. Svake godine upišemo po 10 učenika na oba smjera. Rad sa malim

brojem učenika je svakako privilegija i za učenika i za profesora, svakom učeniku se posvećuje

maksimalna paţnja. Kvalitetan i posvećen nastavni kadar škole predanim radom i pristupom

kanališe kreativnost i stvaralački duh ovih talentovanih mladih ljudi, o čemu svjedoče i brojni

uspjesi i priznanja koja naši učenici postiţu na konkursima u zemlji i inostranstvu, ali i sve veći

broj izloţbi učeničkih radova koje škola godišnje realizuje.

Pored izloţbi, škola organizuje i veliki broj aktivnosti koje učenicima omogućavaju

aktivan pristup savremenoj likovnoj sceni Crne Gore i šire. Neke od tih aktivnosti su i predavanja

domaćih i stranih umjetnika, tematske radionice, projekti i saradnja sa umjetničkim školama u

zemlji i regionu, a već peti put zaredom škola je realizovala i godišnji likovni konkurs za

osnovce „Mali likovni susreti“ i izloţbu najuspješnijih radova ovog konkursa u svojim

prostorijama. Ovaj konkurs ima za cilj popularizaciju i afirmaciju likovne umjetnosti, tačnije

likovnog obrazovanja kod djece osnovno - školskog uzrasta.

16

Da je naša škola prepoznata kao respektabilna obrazovna ustanova , govori i

činjenica da za naše aktivnosti i projekte imamo izvanrednu podršku od Ministarstva

prosvjete, sa Ministarstvom kulture smo potpisali memorandum o saradnji, tako da je

u planu izloţba radova bivših učenika škole, a tu je i Prijestonica Cetinje.

Podršku imamo i od ustanova kulture, saradjujemo sa NMCG, NB „Đurdje

Crnojević“, Galerijom „Velimir Leković“ iz Bara, Muzeji i galerije Podgorice,

Umjetničkom kolonijom Danilovgrad, Muzejom novca, Herceg Festom, kao i sa

NVO sektorom, Fondacijom Petar Lubarda sa kojom smo na zajedničkom fondu

očuvanja i popularizacije imena i djela velikog umjetnika čije ime škola sa ponosom

nosi, zatim Maticom crnogorskom, NVO Artesano iz Podgorice.

Pomenula bih i naše prijatelje Ljiljanu Ljišku Zeković i Anastasiju Miranović

istoričarke umjetnosti , kao i bivšeg direktora škole Radoslava Miloševića Atosa.

Škola ima izuzetnu saradnju sa FLU, UDG i Univerzitetom Mediteran , tako da naši

učenici nadju sebi mjesto na jednom od njih, zavisno od interesovanja.

Sa UDG smo ostvarili saradnju u vidu zajedničkih radionica i projekata, tako da smo

i ove godine planirali da im se predstavimo godišnjom izloţbom radova u njihovom

izloţbenom prostoru.

Od prošle godine škola je članica mreţe umjetničkih škola koje su u okviru

Centralne Evropske Inicijative , na konferenciji u Budimpešti predstavljale zemlju iz

koje dolaze.

Sve ovo čini nas posebnim i ponosnim što se u ovoj školi njeguju mladi talentovani

ljudi koji se bave najljepšim poslom na svijetu, koji iako nije baš uvijek isplativ i

nimalo lak, čini i njih i svijet oko nas i ljepšim i boljim.

Naši obrazovni programi se stalno osavremenjavaju, radi se na stvaranju

novih smjerova, proširuje se saradnja sa srodnim institucijama, povećava se broj

aktivnosti škole, dok je način rada usmjeren ka tome da učenici izgrade što bolju

osnovu za studiranje na svim umjetnickim fakultetima, ali i da stečenim znanjima i

vještinama obezbijede sebi egzistenciju.

Direktorica Gordana Tomašević

17

EKSKURZIJA IZ UGLA PROFESORA

“Blago tebi, ideš na ekskurziju. Kakva divna maršuta. Baš ti zavidim.” – Kaže mi koleginica koja je

na ekskurziju išla kao đak prije 10-15 godina.

Smješkam se samouvjereno. Poznato je da sam ja super-žena, poznajem tu djecu u dušu, a i ona me

baš, baš vole. Poštuju me, ma to su super djeca, sa njima i na Mars bez razmišljanja.

Koleginica sa višekratnim (strukim) iskustvom sa ekskurzijom, značajno klima glavom: ”Šta god da

ti padne na pamet da bi mogli da urade, biće bar 10 puta gore.”

Sa druge strane dopire: ”Ne znam što se od ekskurzije pravi takav bauk. Ja se super provedem i

naspavam.”

Kolega me vodi na stranu i dijeli par korisnih i praktičnih savjeta. Sve upijam, kao sunđer.

Ujutro, već problem: dvoje hoće na isto sjedište, pa hoće…

Pođosmo, konačno. Turbo folkeri šalju delegaciju sa CD-om. Ponosno kažu da je to 500 pjesama,

Ceca, Aca Lukas, Jelena Karleuša, milina jedna.

Tehno-elektronska grupa se buni, rokeri sležu ramenima i stavljaju slušalice u uši.

Nismo stigli ni do Budve, viču: “Pauza, hoćemo pauzu, dosta je vožnje!”

Objašnjavamo da će pauze biti na svaka 2-3 sata. Gunđaju.

500 - 600 - 700 - 800 km. Uh, brate, hoće li doći kraj ovome?

Hotel “žnj” kategorije, ali konačno čvrsto tlo pod nogama.

“Pih, kakva je ovo hrana. Ja ovo ne jedem. Imam još sendviča, ostalo mi…”

Za drugim stolom, grupa oduševljenih djevojčica, olizale tanjir, traže repete.

U holu srijećemo grupicu “starijih” ljudi, polu-izgubljeni, zeleni u licu, raščupani. Sigurno profesori

na ekskurziji. Ćaskamo opušteno. ”Ma, naša djeca su baš dobra.” – hvalimo se - “neće biti tako

strašno”.

Pitaju nas koji nam je dan? ”1-2 dan” kažemo.

Klimaju glavom i tužno nas gledaju. “Vidjećete”- kažu -“Mi idemo malo da plačemo, imamo još 2

dana do kraja ekskurzije.”

Šetnja kroz grad, vodič se ubi objašnjavajući, sa svih strana dolijeću pitanja… “Gdje je tržni centar?

Moramo li mi sa vama, možemo li sami da šetamo? Baš me briga što je ta crkva iz 15. vijeka, što

sad slušamo predavanje iz istorije?”

18

Oko vodiča se okuplja grupica entuzijasta, e, oni su došli da vide što više i ima tako da

bude!”

-Disko noć! Uzbuđenje, strka. I momci su se, čak, istuširali (šalim se). Navraćaju da

bace pogled. Mlade, lijepe, “skockale se”, sijaju. Oduševljena sam.

Poselednja uputstva:”Da ne uzimaju piće od nepoznatih, momcima da ne pretjeraju i ne

miješaju pića.”

Značajno se smješkaju. Imaju 17 - 18 godina, nijesu mali. Imaju čak i iskustvo, na

rođendanu kod…popili su par pića i ništa im nije bilo. Znaju kad treba da prestanu. Što

brinem toliko?

Vraćamo se iz diskoteke, par njih počinje da povraća već u autobusu, druga grupa će

ipak sačekati do hotela.

Prekrasna, besana noć.

Dobro su se oni informisali o ekskurziji. Zašto baš njima ništa nije dozvoljeno, kao da

su u zatvoru.

Pričali su njima starija braća, sestre, drugovi, ponekome otac, stric ujak.

Znaju oni da je ovo prilika da budeš miljenik djevojaka, neki tamo bratov (tatin, uja-

kov…) drug nije uspio pa su mu se svi rugali kad su se vratili sa ekskurzije.

Kerberi šetaju hodnikom, stara vještica, što ne ode više da spava, moraće se preko

balkona do druge sobe.

Izvlačimo slamku. Kolega izlazi i kruži oko hotela tražeći alpiniste na balkonima. Što

lijepo nijesam ostala kući?

Opet vožnja. Kunjamo, kao da su ekseri na ovim sjedištima.

Sa zadnjih sjedišta dopiru krici, urlanje…

Molimo za malo mira, neka djeca pokušavaju da spavaju. “Kakvo spavanje! Ovo je

ekskurzija, ne spava se, svi su mi tako rekli!”-viče, a oči mu krvave i pogled staklast od

premora. Da ga pitam kako se zove ko zna kako bi mi odgovorio.

Deseti dan. Put se otegao, grupica entuzijasta pokušava da pjeva i napravi atmosferu.

Dobra su ova djeca, ali radujem se činjenici da sjutra ne moram u školu.

Znate kako kažu:”Kad bi jeli tortu svakoga dana, dosadila bi vam.”

Meni je ove “torte” bilo dosta, sada bi mi prijalo pusto ostrvo.

Sa ljubavlju, Vaša profesorica Aneta Novotni.

19

ZELENI PAKET

(uz ekološku sekciju)

Ekologija je biološka disciplina, nastala u istražvanjima Darvina i Hekela još sredi-

nom XIX vijeka. Danas predstavlja nezaobilazan dio mnogih, na prvi pogled udaljenih

grana ljudske djelatnosti. U naše vrijeme ekonomija, gradjevinarstvo, brodogradnja, turi-

zam ili industrija nemaju svoju perspektivu bez temeljitog proučvaja i uključvanja ekologi-

je. Ekologija, što više, danas predstavlja jedinu svijetlu perspektivu za opstanak ljudske

vrste na Planeti, a čini se i života uopšte.

Nemaran odnos prema životnoj sredini, od pojave industrijalizacije pa do deceniju-

dvije unazad, doveo je u pitanje kvalitet života, pa čak i samu egzistenciju za veliki broj

vrsta na Zemlji. U takvoj situaciji nameće se nužnost ekološke edukacije od prvih školskih

koraka, pa i ranije.

“Zeleni paket” predstavlja multimedijalni obrazovni materijal. Namijenjen je, bar

u prvoj varijanti, učenicima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola. Osnovna namjena

Zelenog paketa je da kroz detaljno uradjene planove predavanja, zbirku edukativnih,

animiranih video-klipova, interaktivni CD-ROM i “igru dilema”, formira ekološku svijest,

moralne vrijednosti i nesebičan odnos prema svijetu koji nas okružuje.

Struktura Zelenog paketa sastoji se od 22 teme, koje se odnose na zaštitu životne

sredine i održivi razvoj. Teme su podijeljene u 5 poglavlja:

- komponente životne sredine,

- opasnosti za životnu sredinu,

- čovjekove aktivnosti i uticaji,

- globalni izazovi i

- vrijednosti (moralne vrijednosti u odnosu na potrošnju,zdravlje, životnu sredinu, graĎa-

nska prava i odgovornosti).

Sam projekat stvoren je u saradnji izmedju Regionalnog centra za životnu sredinu

istočne i centralne evrope i Tojote.

20

Mogućnost primjene u nastavi

Osnovu Zelenog paketa čine planovi predavanja, koji su ilustrovani animiranim filmo-

vima i potkrijepljeni igrama dileme i informativnim listovima. Planovi su uradjeni vrlo de-

taljno i temeljito i od velike su pomoci kako nastavniku tako i učeniku. Potenciraju kritičko

mišljenje, čime se postize duboka i sveobuhvatna angažovanost učenikovih intelektualnih ka-

paciteta. Ujedno, ovi planovi često insistiraju na uključivanju lokalne zajednice. Tako, učenici

sami postaju ekoloski edukatori za svoje porodice ili sugradjane.

Animirani filmovi,dati uz teme koje se u planovima obradjuju, su kratke forme sa ja-

snom, upečatljivom porukom. Akcenat je, u ovom slucaju, na poruci koju filmovi nose. A ona,

vrlo ubjedljivo, formira moralne vrijednosti i ekoloski pogled na svijet. Igre dilema osmišljene

su tako da se učenici stavljaju pred vise rešenja jednog ekoloskog problema. Ovim putem,

učenici shvataju da ne postoji jedno, gotovo, rešenje datog problema, već da je put do rešenja

– proces.

Ovaj kratki prikaz trebalo bi da posluţi upoznavanju sa projektom Zeleni paket.

Drţava koja pretenduje da se zove ekoloskom i, ujedno, drţava čije školstvo prolazi kroz

reformu, primjenom jednog ovakvog projekta moţe biti samo na dobitku.

Prof. Petar Špadijer

21

DAN ŠKOLE

Povodom dana škole, 12.11.2014. godine u cetinjskoj Gimnaziji, odrţale su se

radionice iz raznih predmeta. Učenici su uz pomoć profesora, priredili interesantan program

predstavljajući zanimljive teme iz raznih oblasti. Pokazali su veliku kreativnost kroz mnogo

zanimljivih podataka iz sljedećih predmeta: biologija, istorija, matematika, crnogorski jezik,

engleski jezik, italijanski jezik, francuski jezik, psihologija, hemija, fizika, likovna

umjetnost i informatika.

Vanja Kavaja I3

22

I u ovom broju nastavljamo da Vas obavjestavamo sa novostima iz Biblioteke.

Najčitanije knjige u proteklom periodu na ODJELJENJU ZA ODRASLE:

1.Paolo Koeljo – ,,Preljuba”

2.Vesna Dedić Milojević – ,,Zagrli me”

3.Ken Folet – ,,Zima sveta”

4.Nele Karajlić – ,,Fajront u Sarajevu”

5.Toni Parsons – ,,Jedan po jedan”

6.Lujza Hej – ,,Moć je u vama”

7.Gijom Muso – ,,Central Park”

8.Harlan Koben – ,,Drţi se”

9.Simonida Miljković – ,,Ljubav u doba kokaina”

10.Sandra Braun – ,,Dah skandala”

DJEĈIJE ODJELJENJE:

Pored obavezne školske lektire nastojimo da fond Dječijeg odjeljenja popunjavamo

adekvatnim naslovima zabavne literature namijenjene ovom uzrastu i voĎeni njihovim

čitalačkim izborima i ţeljama bogatimo ovaj fond. Našu Biblioteku posjećuje i veliki

broj tinejĎţera koji traţe literaturu koja odgovara njihovim godinama.Trenutno najčitaniji

naslovi su:

1.Keti Kesidi – ,,Skarlet; Srce od sladoleda”

2.Elena Kedros – ,,Djevojcice sa Olimpa”

3.Uroš Petrović – ,,Mračne tajne Ginkove ulice”

5.Miroslav Antić – ,,Pogodi kako se raste “

23

U biblioteci je 19.05.2014. predstavljen

knjiţevni portret Lala N.Brkovića. O

knjiţevniku i njegovom djelu govorili su

publicista Boro Cimeša i prof. Sreten Vujović.

Medijator večeri bio je prof. Nikola Vujanović.

Biblioteka je 22.07. organizovala Autorsko

veče Ljubomira Ljuba Mudreše. O autoru i

djelu govorio je prof. Sreten Vujović, a stihove

iz njegove zbirke pjesama „Brojanica“ čitale su

bibliotekarke Ksenija Janković i Ana

Pavlićević.

Zbirku pjesama „Tragovima sunca“ predstavio

je 24.09. mladi cetinjski pjesnik Dušan

Jabučanin. O Dušanu i njegovom plodnom

stvaralačkom umijeću govorio je prof. Sreten

Vujović. Poezija ovog mladog pjesnika odiše

osjećajnošću, nadahnućem i nagovještava da se

radi o pjesniku sa potencijalom. Stihove su

govorile bibliotekarke Ksenija Janković i Ana

Pavlićević.

U okviru manifestacije Oktobar - Mjesec knjige

02.10. i 09.10. naša Biblioteka organizovala je

program namijenjen učenicima prvih razreda

OŠ „LPO“ i „Njegoš“. Tog dana djecu smo

upoznali sa radom i aktivnostima biblioteke,

kao i sa bogatim fondom knjiga. U oktobru

smo nastavili sa tradicionalnim besplatnim

upisom prvaka. Kroz ovakve vrste programa i

radionica nastojimo da probudimo

interesovanje kod djece kako bi razvili ljubav

prema knjizi i čitanju.

Biblioteka je u saradnji sa Lokalnim Ďačkim

parlamentom, 07.10.2014. godine organizovala

razgovor o knjizi i čitanju pod nazivom

„Knjiga i ja“. O ovoj veoma zanimljivoj temi

govorili su: profesori, bibliotekari, roditelji i

učenici osnovnih i srednjih škola. Prvenstveni

cilj ovog druţenja bilo je popularisanje knjige,

gdje smo svoja iskustva prenijeli na djecu kako

bi shvatili da knjiga nije samo školska obaveza

nego i smjernica ka kulturnom uzdizanju.

Autorsko veče prof. dr Čedomira Bogićevića

upriličeno 06.11.2014. bilo je veoma posjećeno

i propraćeno od strane elekronskih i štampanih

medija. O autoru i njegovom stvaralaštvu

govorili su: dr Radomir Prelević, dr Goran

Sekulović, prof. Sreten Zeković i mr Dragica

Lompar. Direktorica Saša Lovre – Boţović

posjetila je Sajam knjiga u Beogradu, dok je

koleginica Sanja Radović prisustvovala

konferenciji COBISS–a odrţanoj u Mariboru.

Naša ustanova nastoji da proprati sve dogadjaje

koji su od vaţnosti za funkcionisanje i

napredovanje bibliotekarske struke. Veliki

značaj poklanjamo bogaćenju fondova kako bi

u potpunosti zadovoljili ukuse naših čitalaca.

Biblioteka „Njegoš“ će u narednom periodu

nastaviti sa organizovanjem svojih programskih

aktivnosti koje ćemo sa zadovoljstvom

podijeliti sa Vama u narednom broju.

Pripremile:

Bibliotekarke, Ksenija Janković i Ana

Pavlićević.

AKTIVNOSTI

24

25

26

27

28

29

30

Preuzeto sa linka:

http://www.istokpavlovic.com/blog/digitalni-pravopis

Pripremila: Prof. Sneţana Miletić

31

Dvadesetprvi vijek: Novi pećinski ĉovjek

#RAZMISITIOTOME

Prvo ţelim ovo naglasiti: mi imamo

različite vrste knjiţevnosti koje su

zasnovane na našoj izgubljenoj

generaciji. Zašto smo tako izgubljeni?

Zašto se nalazimo na pogrešnom putu?

Ko je kriv? Ko,ko,ko...?

Ima mnogo pitanja i odgovora, gdje oko

95% toga je protiv našeg mišljenja. Da,

mi smo divlji, bezbriţni i veoma blizu

padanja, ali ne mogu a da se ne zapitam:

,,Zašto?“

Naslov ove priče je ovakav jer, iz mog

ugla gledanja, mi se trebamo restartovati

i pogledati unazad. Ne mislim na PRAVI

početak, ali pogledajte pećinske ljude -

oni su samo mislili na preţivljavanje,

ţivot i ljubav (kada su shvatili da postoji).

Svi mi isto mislimo o tome , ali sada ima

previše ţica zakačenih za to (od ljubavi

do pištolja i rata, od ţivota do mučenja i

mrţnje...). Na primjer, danas ne moţete

vidjeti djecu kako beru cvijeće, ali ih

moţete vidjeti sa svojim tabletima. Niko

više ne pogleda gore i kaţe: ,,O,kako je

divan dan!“ prije nego što pogleda na

internetu kakva je prognoza. Internet i

sama tehnologija nije kriva, mi smo.

21st Century: The new cave man

#THINKABOUTIT

First, I want to say this: we have

different kinds of literature that are

based on our lost generation. Why are

we so lost? Why are we on the wrong

road? Who is guilty? Who,who,who...?

There are a lot of questions and

answers, where about 95% of it are

against our opinion. Yes, we are wild,

care free and very close to falling, but I

can`t not to wonder: “Why?“

The title of this story is like this

because, from my point of view, we

need to restart and look back.I don`t

mean – the REAL begining, but look

at the cave men - they only thought

about survival, life and love (when they

realised it exists). We all think about it

as well, but now it has so many strings

attached to it (from love to guns and

war, from life to torture and hate...). For

example, today you can`t see kids

picking flowers, but you can see them

with their tablets. No one even looks up

and says: “Oh,what a beautiful day!“,

before they checked the Internet to see

what`s the weather going to be. The

Internet and the technology itself aren`t

guilty, we are.

32

Even I, a 15 year old girl, can say that we

have a pretty decent life (besides the

economy,politics ...). I am scared because we

do not know enough about the world. We

maybe see it on the web, but , when we read

it, we have a second of sadness and then just

scroll it down from our memory. There are so

many situations going on in a blink of an eye,

where from the city of wonders , you can just

see ash. We can not enter each other s̀ minds,

but, I fell like I am seeing just a little piece of

the picture and that I need to know more.

The entire story is in the eye of the beholder,

but, today, a lot of people put on sunglasses

and just walk away. The key to everything

good and bad are emotions, but, they are

hidden behind a mask of denial, facebook

messages , a level of selfishness which is

getting bigger and bigger and it can t̀ be taken

off by just one presentation about behavior

today in school.

Anyway, the point of being lost , in my

opinion, had to come some day. In the last

century and before, people felt trauma and

saw what it is like to lose everything and what

is at stake. We maybe see some things now,

but today, our (teens) main problems are not

beyond the prohibition of the human rights.

Actually, we are pretty clueless as humans

and I think it is not okay.

That s̀ why we should #thinkaboutit and

prove that we are not lost, just blind for

finding the right path.

Čak i ja, petnaestogodišnja djevojčica, mogu

reći da imamo dosta pristojan ţivot (pored

ekonomije, politike...). Uplašena sam, jer mi ne

znamo dovoljno o svijetu. Mi ga moţda vidimo

na web-u, ali kada ga pročitamo imamo

sekundu tuge i onda ga samo spustimo iz naše

memorije. Postoje mnoge situacije koje se

dešavaju u treptaju oka, gdje od grada čuda

moţeš samo vidjeti pepeo.Mi ne moţemo ući

jedni drugima u umove, ali osjećam se kao da

vidim samo jedan mali dio slike i da mi je

potrebno da znam više. Čitava priča se nalazi u

oku posmatrača, ali, danas, mnogi stave

naočare za sunce i samo odu. Ključ svega

dobrog i lošeg su emocije, ali su one sakrivene

iza maske poricanja, facebook poruka, nivoa

sebičnosti koji postaje sve veći i veći i ona se

ne moţe skinuti samo jednom prezentacijom o

današnjem ponašanju u školi.

Inače, tačka izgubljenosti, po mom mišljenju,

morala je doći jednog dana. U prošlom vijeku i

ranije ljudi su osjetili traumu i vidjeli šta znači

izgubiti sve i šta je na kocki. Mi moţda vidimo

neke stvari sada, ali, danas, naši (tinejdţera)

glavni problemi nisu iznad zabrane ljudskih

prava. Ustvari, mi smo poprilično beznadeţni

kao ljudi i ja mislim da to nije dobro.

Zato trebamo #razmislitiotome i dokazati da

mi nismo izgubljeni, već samo da smo slijepi u

potrazi prave staze.

Kristina Marković I3

33

Frasi che ispirano

1. „Se tu non mi ami, non importa, sono in grado di amare per tutti e due.” - Ernest

Hemingway

„Ako me i ne voliš, nije vaţno, ja ionako mogu voljeti za dvoje.“

2. „Quando vuoi davvero l’amore lo troverai che ti aspetta.“ – Oscar Wild

„Kada ţeliš pravu ljubav, naći ćeš onog ko te čeka.”

3. „La sola cosa che si possiede è l'amore che si dà „ - Isabel Allende

„Jedina stvar koju posjedujemo je ljubav koju damo.“

4. „L’amore vuole tutto e ha ragione.“ – Ludwig Van Beethoven

„Ljubav je potrebna svakome i ima razlog za to“.

5. „La felicità è amore, nient'altro.“ - Hermann Hese

„Ljubav je sreća, ništa drugo.“

6. „ La vita è il fiore per il quale l'amore è il miele.“ – Victor Hugo

„Ţivot je cvijet za koji je ljubav med.“

7. „L'amore è libero, non è mai sottomesso al destino“ – Apollinare

„Ljubav je slobodna i nikad se ne podvrgava sudbini“

8. „L'amore che tranquillizza il cuore in pace piena, regalami.“ – Rabindranath Tagore

„Pokloni mi ljubav koja smiruje srce u punom miru.“

9. „L'amore è la poesia dei sensi.“ – Honore De Balzac

„Ljubav je poezija čula.“

10. „Il vero amore è come una finestra illuminata in una notte buia. Il vero amore è una

quiete accesa.“ – Giuseppe Ungheretti

„Prava ljubav je kao prozor osvjetljenja u mračnoj noći. Prava ljubav uvijek tu.“

11. „ L'unico modo per non far conoscere agli altri i propri limiti, è di non oltrepassarli

mai.“ - G.Leopardi

„Jedini nacin da ljudi ne saznaju svoje granice je da ih nikada ne prelaze“

12. „L’uomo è un piccolo mondo.“ – Democrito

„Čovjek je jedan mali svijet“

34

13. „L'uomo è la misura di tutte le cose“ – Pitagora

„Čovjek je mjera svih stvari”.

14. „Non si possiede ciò che non si comprende“ - Goethe

„Ne posjeduje se ono što se ne uključuje“

15. „Ama ciò che ti rende felice, ma non amare la tua felicità“ – Gustave Thibon

„Voli onog koji te usrećuje a ne samu sreću.“

16. „Non c'è speranza senza paura né paura senza speranza“ - Carol Wojtyla

„Nema nade bez straha, niti straha bez nade“

17. „L'amicizia è una nave abbastanza grande per portare due persone quando si naviga

in acque tranquille, ma riservata ad una sola quando il mare si fa agitato.“ – Elias

Canetti

„Ljubav je kao brod dovoljno velik da u njega stanu dvoje ljudi tokom mirne

plovidbe, ali i dovoljno mal kad more postane nemirno.“

18. „Ognuno vuole amici potenti. Ma loro ne vogliono di più potenti.“ – Elias Canetti

„Svi ţele moćne prijatelje, ali oni ţele još moćnije“

19. „L'amore non vuole avere, vuole soltanto amare.“ - Hermann Hesse

„Ljubav ne ţeli da ima, samo ţeli da voli.“

20. „L'amore è l'ala che Dio ha dato all'anima per salire sino a lui“ - Micheleangelo

Buonarotti

„Ljubav je krilo koje je Bog poklonio duši da stigne do njega”.

21. „Una sola rosa può essere il mio giardino … un solo amico, il mio Mondo.“ – Leo

Buscaglia

„Samo jedna ruţa moţe biti moj vrt... samo jedan prijatelj čitav svijet“

22. „Trova il tempo di essere amico è la strada della felicità“ – Madre Teresa di Calcutta

„PronaĎi put da budeš prijatelj, to je put sreće.“

23. „Un vero amico è chi ti prende per la mano e ti tocca il cuore.“ – Gabriel García

Márquez

„ Pravi prijatelj je onaj koji te uzme za ruku i dodirne ti srce.“

24. „Chi è amico di tutti non è amico di nessuno“ - Arthur Schopenhaurer

„Svačiji prijatelj je ničiji.“

Pripremio: Gojko Ratković IV1

35

NEKE FRANCUSKE IZREKE:

1. À goupil endormi rien ne tombe en la gueule.

Miran jezik, mirna glava.

2. A grands maux, grands remèdes.

Doslovno: Velike bolesti zahtijevaju velike /teške ljekove – Očajničke situacije

zahtijevaju očajničke mjere.

3. À cheval donné on ne regarde pas les dents.

Poklonjenom konju se ne gleda u zube.

4. A qui il a été beaucoup donné, il sera beaucoup demandé.

Onome kome se mnogo da, od njega se mnogo i očekuje.

5. Amour, toux et fumée En ne secret sont demeurée.

Ljubav, dim i kašalj je teško sakriti.

6. Bacchus a noyé plus de gens que Neptune.

Vino je udavilo više nego more (Bacchus – Bog vina).

7. Bon coeur ne peut mentir.

Srce vidi dalje nego li glava.

8. Ce que tout le monde dit doit être vrai.

Što svi kaţu to mora biti istina!

9. C'est le ton qui fait la chanson.

(doslovno: ton čini pjesmu) Nije stvar u tome što radiš, nego kako to radiš.

10. Gardez-vous des faux prophètes.

Čuvaj se laţnih proroka, koji doĎu u ovčiju koţu a iznutra su zli vukovi.

Pripremio: Nemanja Đukić IV2

36

Р у с с к и е п о г о в о р к и

Б е р е г и п л а т ь е с н о в у, а ч е с т ь с м о л о д у .

Košulju čuvaj dok je nova, a poštenje od malih nogu.

2. В е к ж и в и , в е к у ч и сь .

Čovjek se uči dok je ţiv.

3. В р е м я д о р о ж е з о л о т а

Vrijeme je skuplje od zlata.

4. В с е м у с в о ё в р е м я .

Sve u svoje vrijeme.

5. В с я с е м ь я в м е с т е, т а к и д у ш а н а м е с т е.

Kad je porodica na okupu i duši je milo.

6. В к о м д о б р а н е т, в т о м п р а в д ы м а л о.

Ko nije dobar, nije ni pravičan.

7. Г о р д ы м б ы т ь - г л у п ы м с л ы т ь .

Tasto čeljade – gotova budala.

8. К к о м у с е р д ц е л е ж и т, т у д а о н о и б е ж и т.

Kome srce teţi, onome i bjeţi.

9. К т о р а н о в т а ё т, т о м у Б о г д а ё т.

Ko rano rani, dvije sreće grabi.

10. Л у ч ш е п о з д н о, ч е м н и к о г д а.

Bolje ikad, nego nikad.

11. М а л е н ь к о е д е л о л у ч ш е б о л ь ш о г о б е з д е л ь я .

Bolje je imalo uraditi nego mnogo besposličiti.

12. Н е ж и в и ч у ж и м у м о м.

Uţdaj se u svoju pamet.

13. Н е с м ей с я ч у ж о й б е д е !

Ne podsmijevaj se tuĎoj nesreći!

14. Н е с пе ш и р у г а т ь , с пе ш и в ы с л у ш а т ь.

Prvo saslušaj pa onda grdi.

15. П е ш к о м х о д и т ь - д о л г о ж и т ь.

Ko dugo hoda – dugo i ţivi.

16. П л о х о т о м у, к т о д о б р о не д е л а е т н и к о м у.

Ko dobro ne čini, nek se gorem nada.

17. К о н е ц - д е л у в е н е ц.

Konac djelo krasi.

Pripremila: Jovana Martinović IV1

37

NEKE LATINSKE IZREKE:

“Abyssus abyssum invocat.” – Jedna greška vuče drugu za sobom.

“Alea iacta est!” – Kocka je bačena. – Julije Cezar

“Ama et fac, quod vis.” – Voli i radi što ţeliš. – Augustin

“Amicus certus in re incerta cernitur.” – (doslovno) Prijatelj se u nevolji poznaje.

“Amor omnia vincit.” – Ljubav pobjeĎuje sve.

“Beata vita perfecta sapientia efficitur.” – Blaţeni se ţivot ostvaruje savršenom mudrošću.

“Bella gerant alii, tu felix Austria nube.” – Dok drugi ratuju, ti se, srećna Austrijo, ţeni. –

Marija Terezija, koja je politikom ţenidbe Ďece postizala mir sa susjednim zemljama.

“Bella matribus detestata.” – Majke mrze ratove. – Horacije

“Bene docet, qui bene distinguit.” – Dobro uči, ko dobro razlikuje.

“Beneficium accipere est libertatem vendere.” – Uslugu primiti, znači prodati svoju

slobodu.

“Beneficia non obtruduntur.” – Dobra djela ne štete.

“Ars gratia artis”. – Umjetnost radi umjetnosti.

“Carpe diem, quam minimum credula postero!” – Iskoristi dan, ne vjeruj sljedećem. –

Horacije

“Cave canem!” – Pazi se psa! – natpis na starorimskim ulazima dvorišta

“Clara pacta, boni amici.” – “Čist račun, duga ljubav.”

“Claude os, aperi oculos!” – Zatvori usta, otvori oči!

“Cogito ergo sum.” – "Mislim, dakle postojim.” – René Descartes

Pripremili učenici latinskog jezika: Nemanja Đukić i Andrea Vujović IV2

38

Odabrani pismeni rad!

Možemo tvrditi da jeste ili pobijati da nije, ali uzaludno je laganje samog

sebe i bježanje od istine

Od momenta kada postajemo sastavni dio svijeta, koračamo neizvjesnom stazom života na

kojoj, svaki korak predstavlja iskušenje sa kojim se treba boriti. Pokušavamo da ostvarimo svoje snove

i dođemo do željenog cilja.

Kada se dogodi da nešto ne ide tokom kakvim smo htjeli, pronalazimo krivce, pa svoje

greške pripisujemo sudbini, nekim drugim ljudima, društvu, vremenu… Međutim, kako bi se to

danas, u svijetu moderne tehnologije reklo, sami programiramo ţivot. Bitno je znati da je istina suština

svega postojećeg. Ukoliko pronađemo put istine sigurno je da nijesmo pogriješili. ,,Put do istine; istina

je sama; istina nije rezultat, vec kompletan proces dolaska do nje”, rekao je veliki filozof Hegel. Jasno

je da nije lako spoznati istinu, ali ukoliko ne saznamo njenu vrijednost, nećemo doseći najveću

mudrost života.

Često, naţalost, ne razmišljajući o posljedicama izgovorene riječi ili postupka, ni o tome da su

odgovorni za sve sto čine, ljudi pribjegavaju lažima. U trenucima nesnalaženja, a bez dovoljno mo-

ralne hrabrosti, čini im se da je laž olakšavajuća i manje bolna, i prigrabe je kao spas, zaboravljajući

pritom da se laž razotkrije, a čovjek - lažov ostaje osramoćen. Zato moramo postati odgovorni i

razumni, i razmišljati o posljedicama svega sto činimo. Istina nema dvije strane, istina je jedna, i

čovjek mora biti svjestan da samo ako govori istinu ispunjava svoju svetu duţnost. Naţalost, danas se

ne živi u skladu sa ovakvim uvjerenjem, sa istinom kao najvažnijom vrlinom. Ona se često zaobilazi,

zasjenjuje lažima, valjda iz neke lakomislene potrebe da se predstavimo drugačijim. Zaobilaziti istinu

je uzaludno, zavaravanje samog sebe beskorisno, čeka nas na kraju ono najteže - ,, muka razgovora sa

sobom”.

Najveći uspjeh je dozvoliti istini da nas vodi, a ko to uspije dosegao je suštinu i smisao života.

Istina je luča, zublja koja , kako reče Njegoš , “nit dogori, niti svjetlost gubi”.

Kamban Ivan IV3

39

Kako “prevariti” Internet

Na Internetu svako moţe pronaći nešto interesantno za sebe. Puno je servisa na

Internetu bez kojih ne bi mogli zamisliti dan, npr. Google, Youtube, Facebook... Danas

ćete saznati za neke koji nijesu puno popularni u našem području ali su itekako poznati u

svijetu. Ali, naţalost, ovi na koje ja mislim su zabranjeni u našoj zemlji. Ipak postoji

način da ih otključamo. U nekoliko koraka ću vam pokazati kako da to uradite, ali prije

svega da Vas upoznam sa njima.

Spotify

Omogućava direktno puštanje muzike sa Interneta (eng. stream-ovanje).

Na njemu je muzika pretežno na engleskom jeziku, ali u posljednje vri-

jeme se na njemu može nači sve više naše muzike. Postoji i softver koji

se može preuzeti sa njihovog sajta.

Pandora

Pandora je Internet radio. Ali nije nalik na druge već on pušta

muziku koja se vama sviđa. U početku vas pita i prati muziku koju

slušate i na osnovu toga ubuduće pušta muziku tako da ne morate

sami da birate. Probajte ga, možda vas obraduje nekom pjesmom

koju se ne bi sjetili da pustite.

Netflix

Netflix je servis koji vam omogućava da u bilo kom trenutku

uključite bilo koji film ili omiljenu seriju. Nije besplatan, mjesečna

pretplata je $7.99(6.43 €).

Hulu

Hulu je veoma sličan Netflix-u. Ne razlikuju se mnogo, teško je

dati procjenu koji je bolji. Kad se sve uzme u obzir, možda Netflix

ima malu prednost. Cijena je ista (6.43 €) s tim što Hulu, za razliku

od Netflix-a, ne ograničava broj uređaja na kojima ga možete

koristiti za jednu pretplatu. Hulu i Netflix se mogu koristiti na raz-

nim platformama, čak i na tv-u ako posjedujete smart tv.Oni koji nemaju mogu da kupe

neku od brojnih konzola da bi to postigli.

Ima ih još puno, vremenom ćete nailaziti na nove. A sada da Vas upoznam sa

softverom koji nam omogućava pristup ovim servisima. U pitanju je „Hola Better

Internet“, softver koji radi na skoro svim platformama. Postoji i ekstenzija za najpoznati-

je pretraživače od pretraživača kao sto su Chrome, Firefox i Internet Explorer. Važno je

napomenuti da radi i na mobilnim platformama Android i iOS.

40

Softver se moţe preuzeri na web adresi www.hola.org. Sajt će sam ocijeniti koji

pretraţivač koristite i proslijediti Vam odgovarajući softver ako kliknete na Get Hola,

It’s free. Ne bi trebalo da bude tesko da ga instalirate. Ja koristim Chrome, treba da

kliknem add i to je to.

Udjite na sajt koji želite otključati i slijedite korake.

U desnom gornjem uglu pretraživača se nalazi ikonica softvera.

Sada izaberite državu za koju je dozvoljen sajt koji želite posjeti-

ti.Preporučujem USA, jer je praktično sve otključano za nju.

Uživajte u korišćenu ovih servisa.

A sada za one koji žele da znaju više da kažem na kojem principu sve ovo radi.

Nije toliko komplikovano, naime svaki uredjaj (računar, tablet, telefon, e-čitač, ...)

posjeduje sopstvenu IP adresu (npr. 127.23.1.122). Do te adrese ovakvi sajtovi dodju bez

ikakvih problema, na taj način znaju našu lokaciju. Ovo možete sami provjeriti za svoj

IP, udjite na web adresu www.iptrackeronline.com i pokazaće vam lokaciju vaše IP

adrese. Sajt nas zatim šalje na stranicu koja služi da nam objasni da u našoj zemlji nije

moguće koristiti njihove usluge. Kada mi promijenimo državu koristeći softver on

mijenja naš IP i koristi VPN (Virtual Private Network). VPN je internet tehnologija za

sigurni prenos podataka preko interneta. Koristeći VPN možemo komunicirati sa nekim

na daljini putem interneta a da niko na mreži između nas ne može doći do tih podataka.

Tako Hola i slični servisi štite sebe i nas, što od firme na čiji sajt ulazimo, što od našeg

internet provajdera. VPN se sastoji iz VPN klijenta (nas u ovom slučaju) i VPN servera

(Hola server). Cilj je da podaci sigurno stignu od klijenta do servera. Hakeri teško mogu

doći do podataka koji putuju ovakvom mrežom jer su podaci šifrovani (eng. Encrypted

data). Druga otežavajuća okolnost za hakere je to što VPN detektuje takve napade i traži

drugu Internet putanju do VPN servera.

Pripremio: Mirko Jovanović IV2

41

If I could go

If I could run away

I would do it

With no second mind.

Cause this world

Is not made for lovers

For friends,

It's made for enemies

For fight and war.

I wish I could change it

Change our destiny

Change our people

Just change all...

But this world

Is not for fighters

It's not for saviours

It's for evil kings

Anger, selfishness.

This world is a place

Where evil wins

Where hero dies

Where night is day

Where day is night

Where moon is big

And sun is small.

This is the world

Where no one cares

No one loves

Just everyone hates.

I wish there was a way

To show to people

The right way

The place

Where sun shines

Where day is light

Where love is life.

I wish there was someone

To make them understand

make them believe

Make them trust

Fight for their dreams.

But this is the world

Full of fools,

Full of cowards

Scared to try

Scared to live

Scared to shine.

This is the world

Where night rules

Where enemies live

And heroes die.

Darija Perović II1

DARK SHADE

42

PRIMITIVIZAM I KOSTURI SA BIJELIM MANTILIMA

(bol koja neće nestati)

Kod svakog čovjeka, tokom ţivota, doĎe onaj momenat kada mu trepavica uĎe u

oko. Znate li onaj grozan osjećaj kojeg ne moţete da se otarasite u toj situaciji? Onaj bol

gdje podsvjesno shvatamo kako je lijepo gledati svijet slobodno? To su, po mom

mišljenju, ljudi koje vuče primitivizam – SVE ono neadekvatno ponašanje osobe ili

grupe ljudi i mnoge druge stvari koje moţete pročitati na Vikipediji.

Oni su dio nas, utopljeni u društvo i svojim nevidljivim, prljavim prstima se

miješaju u dešavanja, a kada dodje do neke situacije, oni pokvare tvoj ugao gledanja,

kvare sliku tvog horizonta. Sama riječ je nastala u latinskom jeziku - primitivismum, što

nam govori o tome da još od davnina ti kosturi sa bijelim mantilima su se nalazili pod

zrakom svjetlosti, iza sjenke. Kada smo u prilici da ih nacrtamo. Meni bi izgledali

ovako jer oni nemaju svoju masu i srce, već samo podrhtavajuće kosti koje su ţedne

uznemirene krvi i pokrivene pametnim lažima sa dugim rukavima, a druge ljude vide

samo kao ţivotne mase pod njihovim nogama. Naučnik Albert Ajnštajn je rekao:

,, Što je organizam primitivniji, to mu je ţivotni put strmiji, a ţivotni vijek kraći“.

Ako pogledamo tu strminu primitivizma koja se sastoji od krivina ţivota i

čovjekove povezanosti sa glupošću, te krivine kosturi preskaču pomoću nevinih ljudi kao

njihovih merdevina i ako toliko doţive, mogu stići do vrha i samog “uspjeha bola“. Zato

nastaju stvari kao fašizam i rasizam, skupine krvi, straha i vlasti koje isisaju sve dobro iz

ţivota, ako ne i sami ţivot (a ima ih još).

Primitivizam, iako ne ţelimo priznati, putuje kroz generacije kao vjetar kroz kosu

koji ućutkavamo da se ne bismo suočili sa istinom i zbog toga nosimo maske sa laţnim

osmijesima.

Zato se postavlja pitanje: ,,Kada ćemo MI, koji imamo ţivota iza tih maski,

skinuti ih i razbistriti sivilo primitivizma?“

Kristina Marković I3

43

Učenik na testu!

Naučno istraživanje

Danilo Marković I1

44

„MENADŢER TIM GIMNAZIJE CETINJE“

Počeo je sa radom od aprila 2013.godine. Članovi tima su učenici, profesori, roditelji

i prijatelji Gimnazije Cetinje. Za članstvo u ovom timu je potrebna samo dobra volja

svih koji ţele poboljšati materijalne uslove za rad i kreiranje novih brojeva časopisa.

Ovaj projekat pomaţe učenicima da stvore osnovu za saradnju i pronaĎu način da

svoje projekte realizuju u budućnosti. MTGCT radi na stvaranju jedinstvene Baze

podataka: prijatelja časopisa, svih pojedinaca i institucija koji podrţavaju ovaj

projekat.

Nadamo se da ćete podrţati našu kreativnost i timski rad uplaćujući odreĊena sredstva na naš ţiro

raĉun za stvaranje uĉeniĉkog fonda i štampanje školskog lista

(JU GIMNAZIJA-ĐAĈKI PARLAMENT 535-13193-76).

U znak zahvalnosti mi ćemo sa ponosom istaći Vašu reklamu u našem ĉasopisu, kao i na Internetu.

Mirjana Markišić penzionerka

DR ALEKSANDAR KOVAČEVIĆ

advokat

Diskont pića "Different trade" CT

“MR” CT