fdu - akademske osnovne studije zimski ljetnji semestar ... ii godina.pdf · dejvid a kuk: istorija...

>>> FDU - Akademske osnovne studije DRAMATURGIJA II godina

ZIMSKI SEMESTAR

III

LJETNJI SEMESTAR IV

P R E D M E T Br. časova ECTS Br. časova ECTS

II godina

Br. Naziv predmeta

Obavezni

Izborni

Zimski semestar

fond časova nedjeljno

ECTS

Ljetnji semestar

fond časova nedjeljno

ECTS

1. Dramaturgija III x 6 (4P+2V) 5 2. Filmski i TV scenario III x 6 (4P+2V) 5 3. Svjetska drama i pozorište III x 2 3 4. Dramatologija III x 2 3 5. Filmska i TV režija I x 2 3 6. Istorija filma I x 2 3 7. Psihologija umjetnosti I x 2 2 8. Južnoslovenska drama i

pozorište I x 2 3

9. Produkcija I x 2 3 1. Dramaturgija IV x 6 (4P+2V) 5 2. Filmski i TV scenario IV x 6 (4P+2V) 5 3. Svjetska drama i pozorište IV x 2 3 4. Dramatologija IV x 2 3 5. Filmska i TV režija II x 2 3 6. Istorija filma II x 2 3 7. Psihologija umjetnosti II x 2 2 8. Južnoslovenska drama i

pozorište II x 2 3

9. Produkcija II x 2 3 Ukupno 26 30 26 30

Naziv predmeat: Dramaturgija III

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

obavezni III 5 6 (4P+2V)

Studijski programi za koje se organizuje,DRAMATURGIJA, osnovne studije (Nazivi osnovnih studijskih programa, dužina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviđeno slušanje predmeta)

Uslovljenost drugim predmetima: (Navesti predmete koje je neophodno prethodno položiti da bi se predmet mogao uspješno pratiti, a u slučaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta) Ciljevi izučavanja predmeta: (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izučavanjem predmeta)

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Stevan Koprivica, Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, vjezbe, seminari Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku

semestra) Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra

Uvodno predavanje iz tehnike drame: o postavci cjelovečenjeg komada Vježbe: analiza prethodnih studentskih drama. Trazenje price za komad Teorija drame: Aristotelova poetika. Citanje i analiza ideja za pricu komada Teorija drame: poetike renesanse Vjezbe: postavke karaktera komada Teorija drame: poetike klasicizma, uvod. Usvajanje price i karaktera Teorija drame: Lesing, Didro Vježbe: pozorišna kritika i analiza dramske predstave Rad na kritikama Teorija drame: Igo Artikulacija premisa cjelovecernjeg komada, prica i karakteri Usvajanje kritika Pregled nastavnih jedinica iz teoriuje drame Rad na definitivnom sinopsisu Usvajanje sinopsisa Završni ispit Odgovaranje poznavanje teorije drame i napisan cjelovit sinopsis Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATA Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 4 sati predavanja 2 sati vježbi 0 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad

Redovno pracenje nastave i pohadajnje vjezbi. Rad na tekstu. Rad na kritikama. Gledanje tekuce pozorisne produkcije. Aktivitet na casovima

Literatura: Vladimir Stamenkovic: Teorija drame 18 i 19 vijek. Artistotel: Poetika, Lesing: Hamburska dramaturgija, Didro: Paradoks o glumcu) Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Zavrsni ispit na kraju semestra, usmeni i pismeni dio Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Stevan Koprivica Napomena: Dodatne informacije o predmetu

Naziv predmeta Dramaturgija IV


obavezni cetvrti 5 6 (4P+2V) Studijski programi za koje se organizuje :osnovne studije DRAMATURGIJA, druga godina (IV semestar) 180 ECTS kredita (Nazivi osnovnih studijskih programa, dužina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviđeno slušanje predmeta) Uslovljenost drugim predmetima: Polozeni ispiti dramaturgije III semstar

Ciljevi izučavanja predmeta: Osposoblhjavanje studenata da napisu cjelovecerni pozorisni komad, upoznavanje studenata sa glavnim dramskim poetikama XX vijeka

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Stevan Koprivica, Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, vjezbe, seminari Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra) Pripremne nedjelje I nedjelja

II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Analiza sinopisa iz prethondog semsestra i instruktaza za dalji rad Dramski pravci XX vijeka, uvodno predavanje Rad na dramama, od sinopisa ka cejlovitom komadu Citanje radova, po fazama rada, anliza i instruktaza Poetika Samuela Beketa Citanje i analiza faze rada na cjelioverecnjem komadu Poetika Ezena Joneska Rad na komadima Poetika Bertodla Brehta Rad na komadima Petika Zan Pol Sarta Rad na komdima Rad na komadima Poetika Living teatra Rad na komadima Rad sa studentima na seminarskim radovima o dominatnim poetikama xx vijeka Usvajanje ispitne verzije cjelovecernjeg komada Usavajanje seminarskih radova Rad na definitivnim verzijama pozorisnog komada i semniarskih radova Završni ispit Odgovaranje poznavanje teorije drame i napisani seminarski radovi i cejlovecernji pozorisni komad Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok



Redovno pracenje nastave i pohadajnje vjezbi. Rad na tekstovima. Aktivitet na casovima

Literatura: Slobodan Selenić“ Dramski pravci xx veka“, drame Beketa, Joneska, Brehta, Sartra, kritike i eseji

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Zavrsni ispit na kraju semestra, usmeni i pismeni dio

Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Stevan Koprivica Napomena: Dodatne informacije o predmetu

Naziv pred Kmeta: FILMS I I TV SCENARIO 3 Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

5 6 (4P+2V)

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije, Dramaturgija, 3 godine (6 semstara) 180 ECTS kredita (Nazivi osnovnih studijskih programa, dužina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviđeno slušanje predmeta) Uslovljenost drugim predmetima: Položen ispiti iz Filmskog i TV scenarija 2, zavrsena 1 godina (I i II semestar) (Navesti predmete koje je neophodno prethodno položiti da bi se predmet mogao uspješno pratiti, a u slučaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta) Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa različitim oblicima filmske i TV dramaturgije, sticanje veštine pisanja srednjemetražnih formi, ovladavanje veštinom komponovanja dramske radnje (zaplet, likovi, dijalozi) u jednosatnom formatu. (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izučavanjem predmeta) Ime i prezime nastavnika i saradnika: nastavnik: Srdjan Koljević, docent,saradnik: Jelena Milošević Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vežbe po principu dramaturške radionice, analitičke diskusije, video projekcije. Dramaturška analiza svih faza rada na scenariju za biografski TV film (sinopsis, storilajn, scenosled, tritment, scenario). Usmene i pismene analize i obuka u analitičkom dramaturškom radu, konsultacije o teorijskom radu (metodologija, prikupljanje gradje, korišćenje i izbor literature, koncipiranje rada). (Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku

semestra) Pripremne nedjelje I nedjelja


Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Biografski TV film – pojam i dramaturške propozicije Ideje za biografski TV film – izbor ličnosti Sinopsisi za biografski TV film – radne verzije Sinopsis za biografski TV film – finalne verzije Teorijski rad: analiza opusa autora – pojam i propozicije Teorijski rad: izbor autora za teorijski rad Storilajn za biografski TV film – radne verzije Storilajn za biograski TV film – finalne verzije Dramaturška sistematizacija prikupljenje gradje za biografski TV film Teorijski rad: sistematizacija gradje i izbor metodologije Scenosled za biografski TV film – prve verzije Scenosled za biografski TV film – druge, radne verzije Scenosled za biografski TV film – finalne verzije Teorijski rad: presek rada Tritment za biografski TV film – prve verzije Završni ispit- Prve verzije Tritmenta za biografski TV film, i koncept teorijskog rada Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATA Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 4 sati predavanja2 sati vježbi0 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad

Navesti obaveze studenata u toku nastave Pisanje faza scenarija za biografski TV film, predvidjeno planom i programom; istraživanje za potrebe scenarija i teorijskog rada; kreativno i analitično angažovanje na časovima

Literatura: Dejvid Mek Kvin: Televizija- medijski priručnik Federiko Felini: Napraviti film Nebojša Pajkić i Saša Radojević (pr.): Svetlo u tami 2, Nova filmska Evropa Roberto Roselini: Fragmenti sećanja Dejvid A Kuk: Istorija filma II (Navesti osnovnu i dopunsku literaturu koji studenti treba da koriste za učenje, pripremu zadataka, kolokvijuma i završnog ispita)

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Angažovanje i kreativno učešće na času (analiza, dramaturška radionica): Izrada faze sinopsisa za biografski TV film: Izrada faze scenosleda za biografski TV film: Izrada faze tritmenta za biografski TV film: Završni ispit: (Navesti oblike provjere znanja sa pripadajućim brojem poena, broj poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu) Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Srdjan Koljević Napomena: Dodatne informacije o predmetu

Naziv pred Kmeta: FILMS I I TV SCENARIO 4 Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

IV 5 6

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije, Dramaturgija, 3 godinE (6 semestara) 180 ECTS kredita (Nazivi osnovnih studijskih programa, dužina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviđeno slušanje predmeta) Uslovljenost drugim predmetima: Položen ispiti iz Filmskog i TV scenarija 3, (Navesti predmete koje je neophodno prethodno položiti da bi se predmet mogao uspješno pratiti, a u slučaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta) Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa različitim oblicima filmske i TV dramaturgije, sticanje veštine dramaturške obrade dokumentarnog materijala, ovladavanje veštinom komponovanja dramske radnje (zaplet, likovi, dijalozi) u jednosatnom formatu. (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izučavanjem predmeta) Ime i prezime nastavnika i saradnika: nastavnik: Srdjan Koljević, vanredni profesor saradnik: Jelena Milošević Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vežbe po principu dramaturške radionice, analitičke diskusije, video projekcije. Dramaturška analiza svih faza rada na scenariju za biografski TV film (sinopsis, storilajn, scenosled, tritment, scenario). Usmene i pismene analize i obuka u analitičkom dramaturškom radu, konsultacije o teorijskom radu (metodologija, prikupljanje gradje, korišćenje i izbor literature, koncipiranje rada). (Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku

semestra) Pripremne nedjelje

I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Tritment za biografski TV film – druge verzije Tritment za biografski TV film – treće verzije Teorijski rad: analize koncepta Projekcije odabranih filmova za teorijski rad Tritment za biografski TV film – finalna verzija Projekcije odabranih filmova za teorijski rad Teorijski rad: prva verzija Scenario za biografski TV film – prva verzija Projekcije biografskih filmova Analize prikazanih biografskih filmova Teorijski rad: druga verzija Scenario za biografski TV film – druga verzija Analiza drugih verzija scenarija Teorijski rad: finalna verzija Scenario za biografski TV film – treća verzija

Završni ispit Scenario za biografski TV film, i Teorijski rad: opus jednog autora Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok



Navesti obaveze studenata u toku nastave Pisanje faza scenarija za biografski TV film, predvidjeno planom i programom; istraživanje za potrebe scenarija i teorijskog rada; kreativno i analitično angažovanje na časovima

Literatura: Ž. Omon, A Bergala, M. Mari i M. Verne – Estetika filma E.S. Herman, R.V.Mekčesni – Globalni mediji Luis Herman: Scenario za film i televiziju Srdjan Koljević (pr): Na putu do filma (Navesti osnovnu i dopunsku literaturu koji studenti treba da koriste za učenje, pripremu zadataka, kolokvijuma i završnog ispita)

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Angažovanje i kreativno učešće na času (analiza, dramaturška radionica): Izrada faze sinopsisa za biografski TV film: Izrada faze scenosleda za biografski TV film: Izrada faze tritmenta za biografski TV film: Završni ispit: (Navesti oblike provjere znanja sa pripadajućim brojem poena, broj poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu) Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Srdjan Koljević Napomena: Dodatne informacije o predmetu

Naziv predmeta: SVJETSKA DRAMA III


(vidi napomenu) Obavezan III 3 2

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske osnovne studije Dramaturgija - FDU (VI sem. 180 ECTS kredita) (Nazivi osnovnih studijskih programa, dužina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviđeno slušanje predmeta) Uslovljenost drugim predmetima: (Navesti predmete koje je neophodno prethodno položiti da bi se predmet mogao uspješno pratiti, a u slučaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta) Nema uslova Ciljevi izučavanja predmeta: teorijski pojmovi i istorija svj. drame i pozorišta (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izučavanjem predmeta) Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Siniša Jelušić Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanja, konsultacije Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra) Pripremne nedjelje I nedjelja


Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semastra Drama i pozorište 18. Vijek. Didro 1 Didro 2 Lesing 1 Lesing 2 Predromantizam Kolokvijum Gete I Gete II, Gete III Romantizam: Pojam Siler I Siler II Engleska roman. Drama Bajron, Seli Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATA nedjeljno

4 ECTS x 40/30 = 5 sati – 4 sata predavanja 1 sat samostalnog rada

u semestru Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 64 Neophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije početka semestra): 2 x4 sata = 8 Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 =120 sati Dopunski rad: 48 sati Struktura opterećenja: 64 sati nastve +8 sati + 48 sati dopunski rad =120

Navesti obaveze studenata u toku nastave - Literatura: (Navesti osnovnu i dopunsku literaturu koji studenti treba da koriste za učenje, pripremu zadataka, kolokvijuma

i završnog ispita) - Čezare Molinari, Istorija pozorišta, Beograd, 1982 - S. D'Amico, Povijest dramskog teatra II, Zagreb, 1972 - Dragan Klaić, Pozorište 4000 godina : hronologija, Beograd, 1989 - Žan Divinjo, Sociologija pozorišta, Beograd, 1978 - Rečnik književnih termina, II izd. Beograd, 1992 - Robert Pignarre, Povjest kazališta, Zagreb, 1970 - Raško Jovanović, Pozorište i drama, Beograd, 1984 - E. Barba i N. Savareze, Tajna umetnost glumaca: rečnik poz. Antropologije, Beograd, 1996. - R. Harvud, Istorija pozorišta, Beograd, 1998. - Teorija drame: 18 i 19. vek, prir. Vladimir Stamenković, Beograd, 1989; Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: (Navesti oblike provjere znanja sa pripadajućim brojem poena, broj poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu) 2 kolokvijuma (2x20), zadaci (10), završni ispit (50) – prelazna ocjena 51 Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku)Analize/predavanja neophodno je dopuniti video projekcijama pozorišnih predstava drugim oblicima vizuelnog predstavljanja dramskog teksta.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Siniša Jelušić Napomena: Dodatne informacije o predmetu

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske osnovne studije Dramaturgija - FDU (VI sem. 180 ECTS kredita) (Nazivi osnovnih studijskih programa, dužina njihovog trajanja i broj ECTS kredita na kojima je predviđeno slušanje predmeta) Uslovljenost drugim predmetima: (Navesti predmete koje je neophodno prethodno položiti da bi se predmet mogao uspješno pratiti, a u slučaju potrebe i literaturu koju je neophodno koristiti za pripremanje tih predmeta) Nema uslova Ciljevi izučavanja predmeta: teorijski pojmovi i istorija svj. drame i pozorišta (Navesti nastavne ciljeve koji treba da se postignu izučavanjem predmeta) Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Siniša Jelušić Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad....) Predavanja, konsultacije Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra) Pripremne nedjelje I nedjelja


Završena nedelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semastra Francuska: Igo, Dima (Otac), De Vinji, De Misi Postromanticka njemacka dramaturgija: BihnerI Bihner II. Kolokvijum Razvoj opere: Verdi Razvoj ruske drame I: Puskin, Ostrovski. Razvoj ruske drame II Gogolj Razvoj ruske drame III: Tolstoj Gorki, Andrejev Pojava naturalizma: Zola Majningenovci i A. Antoan Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATA Nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vježbi 2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave Literatura: (Navesti osnovnu i dopunsku literaturu koji studenti treba da koriste za učenje, pripremu zadataka, kolokvijuma i završnog ispita) Dragan Klaić, Pozorište – Hronologija 4000 godina, Beograd, 1989; Frančesko Molinari, Istorija pozorišta, Beograd, 1982; R. Harvud, Istorija pozorišta, Beograd, 1998; Robert Pignarre, Povijest kazališta, Zagreb, 1970; Rejmond Vilijams, Drama od Ibzrna do Brehta, Beograd, 1970; Radovan Vučković, Moderna drama, Sarajevo, 1982; Mihailo Pavlović, Francusko pozorište između dva rata, Beograd, 1971; F. Fergason, Suština pozorišta, Beograd, 1970, Drama (Rađanje moderne književnosti), prir. M. Miočinović, Beograd, 1975. Estetika modernog teatra, prir. R. Savić, D. Rnjak, Beograd, 1976, S. Selenić, Dramski pravci XX veka, Beograd, 1971, S. Selenić, Angažman u dramskoj formi, Beograd, 1975; Hugo Klajn, Pojave i problemi savremenog pozorišta, Novi Sad, 1969; Peter Sondi, Teorija moderne drame, Beograd, 1995, Folker Kloc, Zatvorena i otvorena forma u drami, Beograd, 1995; Đ. Lukač, Istorija razvoja moderne drame, Beograd, 1978; Piter Bruk, Prazan prostor, Beograd, 1995; Erwin Piscator, Političko kazalište, Zagreb, 1985; Ričard Šekner, Ka postmodernom pozorištu – Između antropologije i pozorišta, Beograd, 1992;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: (Navesti oblike provjere znanja sa pripadajućim brojem poena, broj poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu) 2 kolokvijuma (2x20), zadaci (10), završni ispit (50) – prelazna ocjena 51 Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku)Analize/predavanja neophodno je dopuniti video projekcijama pozorišnih predstava drugim oblicima vizuelnog predstavljanja dramskog teksta.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Siniša Jelušić Napomena: Dodatne informacije o predmetu

Naziiv predmeta: SVJETSKA DRAMA IV


(vidi napomenu) Obavezan IV 3 2

Naziv predmeta: DRAMATOLOGIJA III


(vidi napomenu) III 3 2

Studijski programi za koje se organizuje : DRAMATURGIJA

Uslovljenost drugim predmetima: nema

Ciljevi izučavanja predmeta: Izucavanje bazicnih teorijskih pojmova za pristup analizi dramskog teksta i teorije drame. Teorija dramskog diskursa i nacela interpretacije dramskog teksta. Analiza i imterpretacija matateorijskih pojmova kojima se definiše onotologija drame/dramsog diskurza. Posebna pažnja usmerene je na antičku teoriju drame: ARISTOTEL Ime i prezime nastavnika i saradnika: PROF. DR SINIŠA JELUŠIĆ Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe,seminarski radovi, video projekcije, konsultacije, ... Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra) Pripremne nedjelje I nedjelja

II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Aristotel: Istoriografij, pjesništvo, filozofija

Priča i Radnja. Mimesis - diegesis Pojmovi: Vjerovatnost i Nužnost Radnja i Pathos Priča, radnja i situacija (M. Pfister) Priča kao supstrat dramskih i narativnih tekstova Pojam situacije Par: tekst – radnja (V. Zuppa) Radnja i naracija Kolokvijum Aristotel: Definicija tragedije Mimesis i pojam ozbiljne radnje Gvor i dramski tekst Radnja/ergon i naracija Sazaljenje i strah:K atharsis

Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok



Navesti obaveze studenata u toku nastave Literatura: Aristotel: O pjesničkom umijeću, Zagreb: August Cesarec, 1983. Manfred Ffister, drama: teorija i analiza, zagreb, 1998. Nikola Batušić, Uvod u teatrologiju, Zagreb, 1991. An Ibersfeld, Ključni termini pozorišne analize, Beograd, b.g. An Ibersfeld, Čitanje pozorišta, Beograd, 1982. V. Turner: Od rituala do teatra; A. Weber: Tragično i istorija; Teorija tragedije, (prir. Z. Stojanović) F. Fergason, Suština pozorišta, Beograd, 1970.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: (Navesti oblike provjere znanja sa pripadajućim brojem poena, broj poena za završni ispit i broj poena za prelaznu ocjenu) Učešće i aktivnosti na časovima– 10 poena Izrada vježbi i seminarskog rada(kolokvijuma) – 40 poena ( 20+20 ) Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51.

Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku) Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. Dr Siniša Jelušić Napomena: Dodatne informacije o predmetu

Naziv predmeta: DRAMATOLOGIJA IV


(vidi napomenu) IV 3 2

Studijski programi za koje se organizuje : DRAMATURGIJA

Uslovljenost drugim predmetima: NEMA

Ciljevi izučavanja predmeta: Izucavanje bazicnih teorijskih pojmova za pristup analizi dramskog teksta i teorije drame. Teorija dramskog diskursa i nacela interpretacije dramskog teksta. Analiza i imterpretacija matateorijskih pojmova kojima se definiše onotologija drame/dramsog diskurza. Posebna pažnja usmerene je na kritičko propitivanje temeljnih pojmova ARISTOTELOVE Poetike. Ime i prezime nastavnika i saradnika: PROF. DR SINIŠA JELUŠIĆ Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, dijalog, vježbe,seminarski radovi, video projekcije, konsultacije, ... Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra) Pripremne nedjelje

I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra. Kritika A. Pojma katarze: B. Breht KATHARSIS: istorija tumačenja Niče protiv Aritlotela Florans Dipon: Aristotel ili vampir zapadnog pozorišta – jedna savremena kritika Epske komunikacijske strukture u drami Epiziranje drame. Tehnike epske komunikacije Jezička komunikacija Dramski jezik i svakodnevni jezik Polifunkcionalnost dramskog jezika Kolokvijum Pojam teatrologija E. Barba: dramatologija/teatrologija Teatar i religiozno proishođenje: Dionis Tetarski prostor: proishođenje amfiteatra Theoria i theatron Theoria/ theatron kao oblik relacije s Transcedentnim




Navesti obaveze studenata u toku nastave Literatura:

Aristotel: O pjesničkom umijeću, Zagreb: August Cesarec, 1983. Manfred Ffister, drama: teorija i analiza, zagreb, 1998. Nikola Batušić, Uvod u teatrologiju, Zagreb, 1991. An Ibersfeld, Ključni termini pozorišne analize, Beograd, b.g Lešić, Zdenko: Teorija drame II, Sarajevo 1977. An Ibersfeld, Čitanje pozorišta, Beograd, 1982. V. Turner: Od rituala do teatra; A. Weber: Tragično i istorija; Teorija tragedije, (prir. Z. Stojanović) F. Fergason, Suština pozorišta, Beograd, 1970.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Učešće i aktivnosti na časovima– 10 poena Izrada vježbi i seminarskog rada(kolokvijuma) – 40 poena ( 20+20 ) Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51 Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovatistranom jeziku) Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. Dr Siniša Jelušić Napomena: Dodatne informacije o predmetu

Naziv pred osmeta: Južn lovenska drama i pozorište I Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezan III 3 2

Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije Dramaturgija, studijski program Fakulteta dramskih umjetnosti (studije traju 6 semestara-6*30 bodova, kredita: 180 ECTS kredita Uslovljenost drugim predmetima: nije uslovljen polaganjem drugih predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa utvrđenim saznanjima iz istorije južnoslovenske drame i pozorišta (teorija i istorija), razvijanje saznajnih elemenata na osnovu toga i uspostavljanje analitičko-kritičkog stava kao osnove za nadgradnju; Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Darko Antović Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, učešće u debati, izrada seminarskih radova. Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)

Pripremna nedjelja Priprema i upis semestra

I nedjelja Uvodno predavanje: pojam, cilj, zadatak predmeta, upoznavanje sa metodom rada (monološko-dijaloška, domaći zadaci, samostalni ili grupni seminarski radovi, debata...) , literatura...

II nedjelja Tragovi pozorišnog života u srednjovjekovnim državama (Zeta, Raška, Bosna...); Pozorišni elementi u usmenom narodnom stvaralaštvu – »Narodno glumovanje«

III nedjelja Dorenesansna dramska književnost – pozorišni oblici kod južnoslovenskih naroda – Crnogorsko primorje, Boka Kotorska, Dalmacija

IV nedjelja Humanizam i renesansa na slovenskom jugu; XV i XVI vijek, Dubrovnik, Boka; Dramska književnost do Marina Držića: Džore Držić, Mavro Vetranović, Hanibal Lucić, Nikola Nalješković

V nedjelja Humanizam i renesansa na slovenskom jugu; Marin Držić i epigoni; Pozorišni život za vrijeme renesanse: Dubrovnik, Kotor, Hvar...

VI nedjelja Pozorište i drama baroka; Dubrovnik: Ivan Gundulić, Junije Palmotić; Komedija XVII i XVIII vijeka, prevodi Molijerovih komedija – «franćezarije» i izvorna dubrovačka komedija XVIII vijeka. Barok u Boki; Ivan Antun Nenadić, Krsto Ivanović; Rustični teatar i tradicija religijske drame...Gavril Stefanović Venclović

VII nedjelja Slobodna nedelja VIII nedjelja Školsko pozorište kod Srba i Hrvata; Sremski Karlovci, Temišvar, Subotica, Novi Sad, Zagreb,,,; Emanuel

(Mihail) Kozačinski, Traedokomedija i uticaj na razvoj istorijske drame IX nedjelja Pozorište u doba prosvećenosti: Društveno-politički aspekti racionalističke pozorišne poetike, novi žanrovi;

Joakim Vujić, pozorišni rad i djelo; Stefan Stefanović, Smert Uroša petago, poslednjeg cara srpskog; Lazar Lazarević, Prijatelji

X nedjelja Jovan Sterija Popović, život, književni i javni rad i djelo; Vidovi književne djelatnosti – pjesme, romani drame, tragedije, komedije. Društvene i kulturne prilike Sterijinog doba i njegova koncepcija pozorišta – veza sa teorijskom postavkama prosvetiteljskih pisaca; Sterijina komedije i njegovi «ozbiljni žanrovi»

XI nedjelja Kolokvijum XII nedjelja Pozorište i dramska književnost u doba romantizma; Jovan Subotić, Miloš Obilić; Djura Jakšić, Jelisaveta

knjeginja crnogorska; Laza Kostić, život i književni rad, njegova drama u stihu: Maksim Crnojević, komedija: Gordana; Ivan Kukuljević Sakcinski, dramski rad.

XIII nedjelja Pozorišni život u XIX vijeku; Karakteristike prve polovine XIX vijeka; Pozorišne grupe; Osnivanje nacionalnih pozorišta: Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, Narodnog pozorišta u Beogradu, Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu; Kotorsko pozorište u XIX vijeku; Antun Kojović i pozorišni rad u Budvi;

XIV nedjelja Pozorišni život u XIX vijeku; Pozorišni život u XIX vijeku u Crnoj Gori; Značaj književnog rada Petra II Petrovića Njegoša (Gorski vijenac, Lažni car Šćepan Mali). Uloga knjaza Nikole u dramskoj književnosti i pozorišnom životu Crne Gore (Balkanska carica…); Osnivanje i rad Zetskog Doma na Cetinju.

XV nedjelja Postromantičarski period dramske književnosti i ponovni procvat komedije; Realistična književnost i novi procvat komedije; Kosta Trifković (Francusko - Pruski rat, Izbiračica) i njegov odnos prema Steriji, njegova komedija i njeni realistički aspekti; Milovan Glišić: Podvala; Milutin Ilić: Novo doba.

XVI nedjelja Završni ispit XVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, pročitaju drame prema spisku koji im se dostavlja na početku semestra, a koji proizilazi iz Programa i učestvuju u debati. Opterećenje studenata u časovima: Nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vježbi 2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Literatura: Petar Marjanović: Pozorište u srpskim zemljama srednjeg veka, Zbornik matice srpske za scenske umetnosti i muziku, broj 14, Novi Sad, 1994; Nikola Batušić: Povijest hrvatskog kazališta, Zagreb, 1978; Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 1, Hrvatska književnost srednjeg vijeka, Zagreb, 1969; Prof. dr Darko Antović, Prilog proučavanju istorije dramske književnosti, Jedna sakralna drama nepoznatog peraškog autora XVII vijeka «Prikazanje razgovora Jesusova s učenicima svojijema u brijeme napokonje večere», Boka, 23, Herceg Novi, 2003; dr Darko Antović, Dorenesansna dramska književnost Boke Kotorske – Crkvena prikazanja, Boka 25, Herceg Novi, 2005; Dr Radoslav Rotković: Oblici i dometi bokokotorskih prikazanja, Podgorica, 2000; Mihovil Kombol: Povijest hrvatske književnosti do preporoda, Zagreb, 1961; Frano Čale: Marin Držić, Zagreb 1971; Marin Držić (priredio M. Pantić), Beograd, 1964; Miloš Milošević, Gracija Brajković: Poezija baroka, Titograd, 1976; Svetislav Šumarević: Pozorište kod Srba, Beograd, 1939; Dr Miraš Kićović: Školsko pozorište kod Srba, Zbornik radova Instituta za proučavanje književnosti, SAN, knjiga 2, Beograd, 1952; Edicija: Srpska književnost - Drama, knjige od 1-16, Nolit, Beograd, 1987; Borivoje Stojković: Istorija srpskog pozorišta od srednjeg veka do modernog doba, Beograd 1979; Jovan Sterija Popović, priredio Vaso Milinčević, Beograd, 1965; Darko Antović: Kotorsko pozorište u XIX vijeku, Podgorica, 1998; Darko Antović: Filip J. Kovačević, život i djelo sa posebnim osvrtom na pozorišni rad, Kotor, 2001; Zoran Šoškić: Zetski dom, Novi Sad, 1992; Pavao Cindrić: Hrvatski i srpski teatar, Zagreb, 1960; Ratko Djurović: Crnogorsko dramsko stvaralaštvo do 1941. godine, Stvaranje 1., Titograd, 1976;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Uredno pohađanje nastave i učešće u radu – 0-5 poena - domaći zadatak – debata – 0-2 poena - seminarski rad – debata – 0-3 poena - kolokvijum - 0-40 poena - završni ispit - 0-50 poena

Minimum poena za prelaznu ocjenu kumulativno 51 poen Ocjena A B C D E

Broj poena 91-100 81-90 71-80 61-70 51-60

Posebne naznake za predmet: nema Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Darko Antović

Napomena: Studentima se dostavlja kompletan detaljan program na početku semestra

Naziv pred osmeta: Južn lovenska drama i pozorište II Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezan IV 3 2

Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije Dramaturgija, studijski program Fakulteta dramskih umjetnosti (studije traju 6 semestara-6*30 bodova, kredita: 180 ECTS kredita Uslovljenost drugim predmetima: nije uslovljen polaganjem drugih predmeta Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa utvrđenim saznanjima iz istorije južnoslovenske drame i pozorišta (teorija i istorija), razvijanje saznajnih elemenata na osnovu toga i uspostavljanje analitičko-kritičkog stava kao osnove za nadgradnju; Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Darko Antović Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, učešće u debati, izrada seminarskih radova. Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)

Pripremna nedjelja

Priprema i upis semestra

I nedjelja Uvodno predavanje: pojam, cilj, zadatak predmeta, upoznavanje sa metodom rada (monološko-dijaloška, domaći zadaci, samostalni ili grupni seminarski radovi, debata...) , literatura...

II nedjelja Branislav Nušić; Život i rad; Vidovi književnog rada a posebno komedije, drame, tragedijelibreta.

III nedjelja Pozorišne prilike do prvog svjetskog rata; Stasavanje nove glumačke generacije, stvaranje čvršće veze pozorišta i publike; Nove repertoarske tendencije. Obnavljanje J.S. Popovića i klasična djela svjetske dramaturgije od Šekspira do Ibzena, "Dobro skrojeni komadi"(Sardu, Scrib...)

IV nedjelja Pozorišne prilike do prvog svjetskog rata; Prvi profesionalni reditelji. Veze nacionalnih pozorišta južnoslovenskih naroda; Predstavnici dramske književnosti do I svjetskog rata.

V nedjelja Pozorišne prilike u Hrvatskoj (krajemXIX početkom XX vijeka); Ivo Vojnović: osnovne tematsko - stilske i jezičke osobine Vojnovićeve dramatike; Milan Ogizović.

VI nedjelja Osobenosti pozorišnog života između dva rata; Najmarkantnije pojave u međuratnoj dramskoj književnosti i teatru; Pozorišna kritika; Pregled crnogorskog dramskog stvaralaštva do 1941. godine; Diletantska pozorišta u Crnoj Gori i Narodno pozorište Zetske banovine 1931. godine -Cetinje.

VII nedjelja Slobodna nedelja VIII nedjelja Miroslav Krleža (1893-1981) i hrvatska dramska književnost između dva rata; Krležin odnos

prema dramskoj tradiciji i njegova ocjena tradicije, pozorišna kritika i sudbina njegovih drama na sceni, faze Krležinog dramskog razvoja; Simbolističke drame; Ekspresionalistička drama; Prelazno razdoblje; Ciklus o Glembajevima i tradicija građanske drame; Posebnosti Areteja. Milan Begović; Ranko Marinković.

IX nedjelja Pozorišna aktivnost za vrijeme II svjetskog rata; Pozorišna aktivnost u jugoslovenskom pokretu otpora - posebno Kazalište narodnog oslobođenja; pozorišna aktivnost u zarobljeničkim i koncentracionim logorima i na okupiranoj teritoriji; Narodno pozorište Crne Gore (22.11.1944. godine)

X nedjelja Obnova pozorišnog života poslije II svjetskog rata; Stavovi nove vlasti prema pozorištu; periodadministrativnog upravljanja pozorištima i sovjetski uticaj na idejnom i teatarskom planu(dogmatsko shvatanje sistema Stanislavskog); Profesionalna pozorišta u Crnoj Gori (osnovanjerad, formiranje CNPa).

XI nedjelja Kolokvijum XII nedjelja Nove pozorišne tendencije poslije 1950. godine; Otvaranje prema repertoaru teatra Zapada i

produktivnija klima u umjetničkom smislu; Osnivanje BITEF-a (1967.) i uticaj svjetskog pozorišta na razvoj pozorišta kod nas; osnivanje Sterijinog pozorja (1956.) i njegov značaj za razvoj savremene drame; značajne teatarske ličnosti poslije II svjetskog rata; Osobine scenografije, kostimografije i scenske muzike; Pozorišna kritika od Eli Fincija do Jovana Hristića.

XIII nedjelja Osnovni pravci dramske književnosti poslije II svjetskog rata;Miloš Crnjanski;Djordje Lebović i Aleksandar Obrenović: Nebeski odred; Jovan Hristić;Velimir Lukić; Borislav Mihajlović-Mihiz; Aleksandar Popović; Ljubomir Simović: Putujuće pozorište Šopalović;Dušan Kovačević.

XIV nedjelja Najmalađa generacija dramskih pisaca; Milica Novaković: Kamen za pod glavu; Deana Leskovar: Slike žalosnih događaja; Dušan Jovanović: Oslobodjenje Skoplja; Goran Stefanovski: Divlje meso.

XV nedjelja Savremeno pozorište i drama u Crnoj Gori; Borislav Pekić: Generali ili srodstvo po oružju; Žarko Komanin: Pelinovo;Veljko Radović: Medalja; Osobine i stremljenja pozorišnog života od 1945. godine do danas; sumarni pregled u Jugoslaviji, Srbiji i Crnoj Gori i posebno u Crnoj Gori.

XVI nedjelja Završni ispit XVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, pročitaju drame prema spisku koji im se dostavlja na početku semestra, a koji proizilazi iz Programa i učestvuju u debati. Opterećenje studenata u časovima:

Nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vježbi 2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Literatura: Nikola Batušić: Povijest hrvatskog kazališta, Zagreb, 1978; Edicija: Srpska književnost - Drama, knjige od 16 -25, Nolit, Beograd, 1987; Borivoje Stojković: Istorija srpskog pozorišta od srednjeg veka do modernog doba, Beograd 1979; Zoran Šoškić: Zetski dom, Novi Sad, 1992; Pavao Cindrić: Hrvatski i srpski teatar, Zagreb, 1960; Ratko Djurović: Crnogorsko dramsko stvaralaštvo do 1941. godine, Stvaranje 1., Titograd, 1976; Milan Grol: Iz pozorišta predratne Srbije, SKZ, Beograd 1952; Djoko Pejović: Razvitak pozorišne kulture u Crnoj Gori, Stvaranje 10, Titograd 1966; Raško Jovanović: Ivo Vojnović, Institut za književnost i umetnost, Beograd 1974; Marjan Matković: Dramaturški eseji, MH, Zagreb 1949; Miroslav Krleža: Zbornik radova, JAZU, Zagreb 1963; Darko Gašparović: Dramatika Krležijana, Prolog, Zagreb 1977; Petar Marjanović: Srpski dramski pisci XX stoleća, Matica srpska, Novi Sad, FDU, Beograd, Akademija umetnosti, Novi Sad, 1997; Tome Arsovski, Kole Čašule...,Savremena makedonska drama, Beograd, 1975; Savremena drama i pozorište u Crnoj Gori, Sterijino pozorje, Novi Sad 1987;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Uredno pohađanje nastave i učešće u radu – 0-5 poena; domaći zadatak – debata – 0-2 poena; - seminarski rad – debata – 0-3 poena; kolokvijum - 0-40 poena; - završni ispit - 0-50 poena;

Minimum poena za prelaznu ocjenu kumulativno 51 poen Ocjena A B C D E

Broj poena 91-100 81-90 71-80 61-70 51-60

Posebne naznake za predmet: nema Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Darko Antović

Napomena: Studentima se dostavlja kompletan detaljan program na početku semestra

Naziv predmeta: Istorija fima 1


obavezan III 3 2p

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije. Akadesmki studijski program DRAMATURGIJA. Uslovljenost drugim predmetima: nema uslovljenosti drugim predmetima. Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja o bitnim etapama razvoja filma kao umjetnosti. Studenti treba da razviju sposobnost dubljeg sagledavanja i razumijevanja filma. Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Zoran Koprivica Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, projekcija i analiza filmova. Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja


Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Predistorija i počeci filma Razvoj narativnog filma: Žorž Melijes; Razvoj koncepta kontinuirane montaže: Edvin S. Porter Film d'Art; Brajtonska škola; Italijanski superspektakl Stvaranje jezika filma: Dejvid Vork Grifit Glavna Grifitova djela: Rađanje jedne nacije, Netrpeljivost Prvi kolokvijum Slobodna nedjelja Skandinavski film: Francuski impresionizam i avangarda Sovjetski nijemi film Sergej Mihajlovič Ajzenštajn: Oklopnjača Potemkin Holivud dvadesetih Čarli Čaplin: Svjetlosti velegrada Drugi kolokvijum Pronalazak zvuka na filmu; Francuski poetski realizam Britanski igrani i dokumentarni film tridesetih




Navesti obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu, aktivno učestvuju u debatama i urade seminarski rad na zadatu temu.

Literatura: Ulrih Gregor / Eno Patalas: Istorija filmske umetnosti 1,2. Institut za film, Beograd, 1977. Dejvid Kuk: Istorija filma I. Clio, 2005. Vladimir Petrić: Razvoj filmskih vrsta (kako se razvijao film). Umetnička Akademija u Beogradu, Beograd, 1970. Mira Lim / Antonjin Lim: Najvažnija umetnost (Istočnoevropski film u dvadesetom veku).Clio, 2006. THE OXFORD HISTORY OF WORLD CINEMA. Geoffrey Nowell-Smith, ed. Oxford University Press, New York, 1997. Vladimir Pogačić: Nemi svedoci. Naučna knjiga / Institut za film. Beograd, 1990. Čaplin: estetika vizuelne komike.Radoslav Lazić, red. Foto Futura, 2009. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma po 15 bodova; 1 seminarski rad 10 bodova, Prisustvo nastavi 10 bodova, Završni ispit – 50 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen. Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku) PREDAVANJA SE MOGU IZVODITI NA ENGLESKOM JEZIKU. Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Zoran Koprivica Napomena: Dodatne informacije o predmetu Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

Istorija filma 2


obavezan IV 3 2p

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije. Akadesmki studijski program DRAMATURGIJA. Uslovljenost drugim predmetima: nema uslovljenosti drugim predmetima. Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja o bitnim etapama razvoja filma kao umjetnosti. Studenti treba da razviju sposobnost dubljeg sagledavanja i razumijevanja filma. Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Zoran Koprivica Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, projekcija i analiza filmova. Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja

II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Realističke tendencije nijemačkog filma tridesetih Holivudski sistem studija Orson Vels: Građanin Kejn Neorealizam Film noir Prvi kolokvijum Slobodna nedjelja Američki žanrovi pedesetih Volt Dizni Francuski posleratni film; Britanski posleratni film Francuski novi talas Drugi kolokvijum Druga renesansa švedskog filma Ingmar Bergman: Sedmi pečat Druga renesansa italijanskog filma Federiko Felini: Amarkord




Navesti obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu, aktivno učestvuju u debatama i urade seminarski rad na zadatu temu.

Literatura: Ulrih Gregor / Eno Patalas: Istorija filmske umetnosti 2. Institut za film, Beograd, 1977. Dejvid Kuk: Istorija filma 2. Clio, Beograd, 2007. Mira Lim / Antonjin Lim: Najvažnija umetnost (Istočnoevropski film u dvadesetom veku).Clio, Beograd, 2006. THE OXFORD HISTORY OF WORLD CINEMA. Geoffrey Nowell-Smith, ed. Oxford University Press, New York, 1997. Vladimir Petrić: Razvoj filmskih vrsta (kako se razvijao film). Umetnička Akademija u Beogradu, Beograd, 1970. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma po 15 bodova; 1 seminarski rad 10 bodova, Prisustvo nastavi 10 bodova, Završni ispit – 50 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen. Posebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku) PREDAVANJA SE MOGU IZVODITI NA ENGLESKOM JEZIKU.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Zoran Koprivica Napomena: Dodatne informacije o predmetu Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

Naziv predmeta: Filmska i TV režija I


Obavezan III 3 2

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije, Akademski studijski program Dramaturgija

Uslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta: Savladavanje osnovnih elemenata filmske rezije sa aspekta angazovanja studenata produkcije, kratak kurs u kojem studenti treba da budu upoznati sa osnovnm aspektima filmske rezije

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanje, izrada kolokvijuma, izrada zavrsnog ispita Sadržaj predmeta:

Pripremna nedjelja I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Sta je filmska rezije? Između umjetnosti i zanata (4 postulata): Autentično, Novo, Zanimljivo i Trajno.

Osnovni segmenti filmske režije: rediteljski rad na tekstu, rad sa glumcem, pitanje tehnologije. Faze priprema filmskih formi, produkcije i postprodukcija Odnos filmksog rezisera i producenta Kadar, Plan, Scena, Sekvenca, cjelina filma Osnovi pojmovi o sistemima kadriranja, rampa. Mizanscen i mizan-kadar. Pregled pređenog gradiva kroz analizu datog savremenog filma - simulacija kolokvijuma Pregled pređenog gradiva kroz analizu datog savremenog filma - kolokvijum1 Objektivi i njihova upotreba Knjiga snimanja; Kako producent cita knjigu snimanja, Razrada knjige snimanja Filmska ekipa, sastav i funkcije Osnovni pojmovi iz tehnologije filma 1 Osnovni pojmo iz tehnologije filmna 2 Osnovne stilske figure na filmu Pregled pređenog gradiva kroz analizu datog savremenog filma - kolokvijum2 Osnovi filmskih zanrova Priprema zavrsnog ispita Usvajanje zavrsnog ispita



Navesti obaveze studenata u toku nastave Literatura: (Navesti osnovnu i dopunsku literaturu koji studenti treba da koriste za učenje, pripremu zadataka, kolokvijuma i završnog ispita) Jesik filma 1- Jezi Plazevski, Gramatika filmskog jezika- Denijel Eridzon, Snimanje filmskom kamerom- Dejid Cesair, Film u vasim rukama- marko Babac, Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Posebnu naznaku za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Marija Perovic, Nikola Vukcevic Napomena: Dodatne informacije o predmetu

Naziv predmeta: Filmska i TV režija II


(vidi napomenu) Obavezan IV 3 2

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne studije, Akademski studijski program Dramaturgija, sest semestara, 180 ETCS kredita

Uslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta: Savladavanje osnovnih elemenata televizijske režije i osnovnih faza nastanka televizijskg djela Ime i prezime nastavnika i saradnika: Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanje, izrada kolokvijuma, izrada zavrsnog ispita Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Osnovni pojmovi televizijske režije Kadar, Plan Sistemi kadriranja Pojam rampe Preskok rampe Objektivi i njihova upotreba Specifičnosti televizijske režije, estetske i tehnološke Režija televizijskih programa uživo Kolokvijum Scenario i TV režija TV žanrovi i njihova režija Rad sa voditeljima i novinarima Odnos urednik-producent-režiser u TV produkciji Rad sa glumcima Rad na završnoj TV vježbi Usvajanje zavrsne TV vježbe




Navesti obaveze studenata u toku nastave Literatura: Radoslav Lazić, Estetika TV režije Jezik filma 1- Jezi Plazevski, Gramatika filmskog jezika- Denijel Eridzon, Snimanje filmskom kamerom- Dejid Cesair, Film u vasim rukama- Marko Babac Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Test, kolokvijum, ispit Posebnu naznaku za predmet:

Predavanja i vjezbe mogu se organizovati na engleskom jeziku Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr. Stanko Crnobrnja Napomena: Dodatne informacije o predmetu

Naziv predmeta: PRODUKCIJA I


IZBORNI III 3 2

Studijski programi za koje se organizuje : Akademski studijski program Dramaturgija – osnovne studije (studije traju 6 semestara, odnosno 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta: Razumijevanje osnovnih elemenata produkcije pozorišta i modela produkcije, kao i elemenata koji utiču na proces produkcije i posebno život ciklus projekta koji uključuje različite elemente ( tržišne, socijalne, kulturne i dr.)

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Mr Janko Ljumović Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, radionice, seminarski radovi, analiza sadržaja Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna

nedjelja XVIII-XXI

nedjelja

Uvod u teorijsko istraživanje i praktično bavljenje pozorišnom produkcijom Osnovne karakteristike organizacije pozorišne djelatnosti i pozorišne produkcije Tradicionalna pozorišna organizacija i produkcija Savremena pozorišna organizacija i produkcija Socio-kulturni lanac pozorišne djelatnosti i mjesto pozorišne institucije/projekta Makroorganizacioni sistem pozorišta u Crnoj Gori Savremena problematika pozorišne produkcije i pozorišnog života – pozorište u novom

milenijumu Produkcioni i programski aspekti savremenog pozorišta Pozorišni festivali Pozorišni networking Organizovanje u pozorištu Planiranje u pozorištu Savremeni aspekti kadrovske politike u pozorištu Studije slučaja

Istraživanje i razvoj u pozorištu Istraživanje i razvoj u pozorištu Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok



Navesti obaveze studenata u toku nastave: prisustvo predavanjima, izrada seminasrkih radova. Literatura: Dr Danka Muždeka Mandžuka: Projektna organizacija u pozorištu ; A. Dunđerović: MENADŽMENT U POZORIŠTU Alojz Ujes: Organizacija scensko umetničkih delatnosti ; Simon Mundy: THE PERFORMING ARTS – A MANUAL FOR MANAGERS, Darko Lukić: Produkcija i marekting Scenskih umjetnosti, A Phaidon Theatre Manual: STAGE MANAGEMENT AND THEATRE ADMINISTRATION ; Janko Ljumovic: PRODUKCIJA ZNACENJA Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Učešće i aktivnosti na vježbama, radionicama i tribinama – 10 poena Izrada vježbi i seminarskog rada(kolokvijuma) – 40 poena ( 20+20 ) Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51.

Posebnu naznaku za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Janko Ljumović Napomena: Dodatne informacije o predmetu

Naziv predmeta: PRODUKCIJA II


IZBORNI IV 3 2

Studijski programi za koje se organizuje : Akademski studijski program Dramaturgija – osnovne studije (studije traju 6 semestara, odnosno 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta: Savladavanje lemenata pozorišnog projektnog menadžmenta i vođenje pozorišnog projekta uz savladavanje praktičnih i teorijskih znanja marketinga scenskih umjetnosti

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Mr Janko Ljumović Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, radionice, seminarski radovi, analiza sadržaja Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna

nedjelja XVIII-XXI

nedjelja

Uvod u projektni menadzment Izbedene funkcije projektnog menedžmenta Timski rad, delegiranje odgovornosti, Human resource management...) Prednosti i nedostaci projektne organizacije pozorišta Kreativne industrije u domenu performing arta Evropske institucije kulture (European Council, European Union, Council of Europe...) i

pozorište Profil savremenog producentskog pozorišta Analiza i odabir elaborata pozorisnog projekta Faze u produkciji pozorisnog projekta Predprodukcija Produkcija Postprodukcija Praktican rad na pozorisnom projektu Merketing pozorišta Fandrejzing PR pozorišta

Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok



Navesti obaveze studenata u toku nastave: prisustvo predavanjima, izrada seminasrkih radova. Literatura: Dr Danka Muždeka Mandžuka: Projektna organizacija u pozorištu ; A. Dunđerović: MENADŽMENT U POZORIŠTU Alojz Ujes: Organizacija scensko umetničkih delatnosti ; Simon Mundy: THE PERFORMING ARTS – A MANUAL FOR MANAGERS, Darko Lukić: Produkcija i marekting Scenskih umjetnosti, A Phaidon Theatre Manual: STAGE MANAGEMENT AND THEATRE ADMINISTRATION ; Janko Ljumovic: PRODUKCIJA ZNACENJA Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Učešće i aktivnosti na vježbama, radionicama i tribinama – 10 poena Izrada vježbi i seminarskog rada(kolokvijuma) – 40 poena ( 20+20 ) Završni ispit – 50 poena / UKUPNO 100 – prelazna ocjena se dobija ako broj poena tokom semstra iznosi 51.

Posebnu naznaku za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Janko Ljumović

Naziv predmeta: PSIHOLOGIJA UMJETNOSTI I status predmeta

obavezan III 3 2

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske osnovne studije DRAMATURGIJA - FDU (I sem. 180 ECTS kredita) Ciljevi izučavanja predmeta: a ) Upoznavanje studenata: - sa različitim teorijskim pristupima i konceptima u okviru psihologije umjetnosti - sa različitim metodama rada koje se koriste u okviru psihologije umetnosti - sa aktualnim istraživanjima u okviru ove oblasti b) Osposobljavanje studenata: - za detaljno i sveobuhvatno razumijevanje osnovnih obilježja različitih teorijskih pristupa - za detaljno i sveobuhvatno razumijevanje metoda rada - za samostalno traganje za aktuelnom relevantnom literaturom Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Danijela Rakočević- Medojević Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja,vježbe, radionice Sadržaj predmeta: Pripremne nedjelje

I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja

Završna nedjelja

Priprema i upis semestra Pojam I predmet psihologije Psihološke škole I pravci Metode istraživanja u psihologiji Teorije sposobnosti I stvaralaštvo Psihoanaliza I stvaralaštvo I kolokvijum Stvaralačka motivacija Psihološki procesi u umjetničkom stvaranju Psihološke karakteristike intuicije I njena uloga u kreativnom činu. Kreativnost I inteligencija Teorije crta I stvaralaštvo Asocijativna teorija stvaralaštva Geštaltistička teorija stvaralaštva Savremena istraživanja u psihologiji stvaralaštva II kolokvijum Ispit

nedjeljno 2 kredita x 40/30 = 2 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vježbi 0 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Opterećenje studenata u semestru

Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema)

+ 12 sati (dopunski rad)

Obaveze studenata u toku nastave: Pohađanje predavanja,pisanje seminarskih radova Literatura 1. Panić, V. (1989) Psihološka istraživanja umetničkog stvaralaštva, Naučna knjiga, Beograd (odabrana poglavlja)2.Bogdanović, K. (2005) Poetika vizuelnog, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd (odabrana poglavlja)3.Ognjenović, P. (1997) Psihološka teorija umetnosti, Institut za psihologiju, Beograd (odabrana poglavlja)4.Arnhajm, R. (1971) Umetnost i vizuelno opažanje, Umetnička akademija, Beograd (odabrana poglavlja) Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo na nastavi – 10 bodova-Uspiješnost na kolokvijumima: e-10,d-12,b-13 i a-15.bodova.Ukupan broj poena prije izlaska na ispit – 49. mr Danijela Rakočević- Medojević

Naziv predmeta: PSIHOLOGIJA UMJETNOSTI II Status predmeta semestar

obavezan IV 3 2

Studijski programi za koje se organizuje : Akademske osnovne studije Prva godina / drugi semestar Ciljevi izučavanja predmeta:Izučavanje stvaralačkih proizvoda, kreativnog procesa, izučavanje ličnosti stvaraoca, ispitivanje mogućnosti vaspitavanja kreativnosti u mišljenju i stvaralaštvua ) Upoznavanje studenata: - sa različitim teorijskim pristupima i konceptima u okviru psihologije umjetnosti - sa različitim metodama rada koje se koriste u okviru psihologije umetnosti - sa aktualnim istraživanjima u okviru ove oblasti b) Osposobljavanje studenata: - za detaljno i sveobuhvatno razumijevanje osnovnih obilježja različitih teorijskih pristupa - za detaljno i sveobuhvatno razumijevanje metoda rada - za samostalno traganje za aktuelnom relevantnom literaturom Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Danijela Rakočević- Medojević Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja., vježbe, pisanje eseja, radionice... Sadržaj predmeta: Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja Završna nedjelja

Naučno-psihološko istraživanje pojma kretaivnosti Emocionalna i socijalna inteligencija Odlike stvaralačkog mišljenja Originalnost stvaralačkog mišlenja Fleksibilnost stvaralačkog mišljneja Psihoanaliza i stvaralaštvo Primjena psihoanalize na umjetnost Prvi kolokvijum Anri Bergson : Svako Ja je jedna vrsta stvaralaštva Naučno-psihološko istraživanje pojma kreativnosti Stvaralaštvo Stvaralačka motivacija Kreativni proces Sličnost izmedju zakona magije i zakona geštalta Kompleksno mišljenje u stvaralaštvu Drugi kolokvijum Završni ispit

Obaveze studenata u toku nastave: Pohađanje predavanja, pisanje seminarskih radova,pisanje eseja,

Nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vježbi 2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Literatura

1. Ažel, A., (1978),” Metafizika filma”, Filmske sveske br.1. Beograd:Institut za film. 2. Biro,I.,(1986),„Sredstva i mogućnosti filmske misli“, Filmske sveske br.3, Beograd:Institut za film. 3. Dragović, N.,(2006),“ Poetika filmske režije“, Pančevo:Mali Nemo. 4. Eko ,U., (1968) „ Kultura, komunikacija, informacija“,Sarajevo. Veselin Masleša. 5. Jung, K. G., (1996), ”Čovek i njegovi simboli”, Beograd: Narodna knjiga. 6. Kosik, K., (1981),” Dijalektika konkretnog”,Beograd:Prosveta. 7. Panić, V., (2005),”Psihologija i umetnost” , Beograd: Zavod za udžbenike. 8. Panić, V.,(1989),”Psihološka istraživanja umjetničkog stvaralaštva”,Beograd: Naučna knjiga, 9. Panić, V. (1989) Psihološka istraživanja umetničkog stvaralaštva, Naučna knjiga,Beograd (odabrana poglavlja

poglavlja) 10. 10.Ognjenović, P. (1997) Psihološka teorija umetnosti, Institut za psihologiju, Beograd (odabrana poglavlja 11. Arnhajm, R. (1971) Umetnost i vizuelno opažanje, Umetnička akademija, Beograd (odabrana poglavlja 12. Kvaščev ,R.(1976) Psihologija stvaralaštva,Izdavačko informativni centar studenata,Beograd. 13. 13. Adler, J., (1973),”Umjetnost i psihoanaliza”, Zagreb: Praxis

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Prisustvo na nastavi – 10 bodova-Uspiješnost na kolokvijumima: e-10,d-12,b-13 i a-15.bodova.Ukupan broj poena prije izlaska na ispit – 49.

mr Danijela Rakočević- Medojević

fdu - akademske osnovne studije zimski ljetnji semestar ... ii godina.pdf · dejvid a kuk: istorija...

Documents