Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković»

Josip Ćosić

Softver otvorenog koda

Završni rad

Pula, 2017.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma

«Dr. Mijo Mirković»

Josip Ćosić

Softver otvorenog koda

Završni rad

JMBAG: 0303052025, redoviti student

Studijski smjer: Poslovna informatika

Predmet: Elektroničko poslovanje

Znanstveno područje: Društvene znanosti Znanstveno polje: Ekonomija Znanstvena grana: Poslovna informatika

Mentor / Mentorica: prof. dr. sc. Vanja Bevanda

Pula, rujan 2017.

IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

Ja, dolje potpisani _________________________, kandidat za prvostupnika

ekonomije/poslovne ekonomije, smjera _____________________ ovime izjavljujem

da je ovaj Završni rad rezultat isključivo mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim

istraživanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu kao što to pokazuju korištene

bilješke i bibliografija. Izjavljujem da niti jedan dio Završnog rada nije napisan na

nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz kojega necitiranog rada, te da ikoji dio

rada krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan dio rada nije

iskorišten za koji drugi rad pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili radnoj

ustanovi.

Student

______________________

U Puli, _________, ________ godine

IZJAVA

o korištenju autorskog djela

Ja, _______________________________________ dajem odobrenje Sveučilištu

Jurja Dobrile

u Puli, kao nositelju prava iskorištavanja, da moj završni rad pod nazivom

___________________________________________________________________

___________________________________________________________________

________________ koristi na način da gore navedeno autorsko djelo, kao cjeloviti

tekst trajno objavi u javnoj internetskoj bazi Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja

Dobrile u Puli te kopira u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i

sveučilišne knjižnice (stavljanje na raspolaganje javnosti), sve u skladu s Zakonom o

autorskom pravu i drugim srodnim pravima i dobrom akademskom praksom, a radi

promicanja otvorenoga, slobodnoga pristupa znanstvenim informacijama.

Za korištenje autorskog djela na gore navedeni način ne potražujem naknadu.

U Puli, _______________ (datum)

Potpis

___________________

Sadržaj

UVOD ...........................................................................................................................

1. OTVORENI KOD .................................................................................................... 1

2. POVIJEST I STVARANJE ZAKLADE SOFTVERA OTVORENOGA KODA ......... 3

3. OSI (OPEN SOURCE INITIATIVE) ........................................................................ 6

3.1. LICENCIRANJE SOFTVERA OTVORENOG KODA ........................................................ 7 3.2. ELEMENTI OPEN SOURCE LICENCE ........................................................................ 8

4. RAZVOJ SOFTVERA OTVORENOG KODA ....................................................... 10

4.1. PREDNOSTI I NEDOSTATCI SOFTVERA OTVORENOG KODA...................................... 12 4.2. RAZVOJNI ALATI SOFTVERA OTVORENOG KODA I ORGANIZACIJE ............................. 13

5. USPOREDBE S DRUGIM MODELIMA LICENCIRANJA/RAZVOJA SOFTVERA

OTVORENOG KODA ............................................................................................... 14

6. TRENUTNE PRIMJENE I USVAJANJA SOFTVERA OTVORENOG KODA ...... 17

7. PRIMJERI KORIŠTENJA SOK-A (SOFTVER OTVORENOG KODA) U RH ...... 18

7.1. PROJEKT:HROPENWIKI..................................................................................... 19 7.2. HRVATSKA UDRUGA ZA OTVORENE SUSTAVE I INTERNET – HROPEN ...................... 20 7.3. HRVATSKE WEB STRANICE NA POGON BESPLATNOGA CMS-A ............................... 21

8. SOFTVER OTVORENOG KODA U DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA ..................... 23

8.1. PREDNOSTI I MANE SOFTVERA OTVORENOG KODA U DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA ....... 24 8.2. HRVATSKA PROTIV VLASNIČKIH SOFTVERA POMOĆU SOFTVERA OTVORENOG KODA . 26 8.3. MICROSOFT VS. OPEN SOURCE .......................................................................... 27

9. ZAKLJUČAK ........................................................................................................ 29

10. LITERATURA ..................................................................................................... 30

Uvod

Softver otvorenog koda (SOK), mnogima je nepoznat pod tim stručnim

nazivom, možda se ne spominje dovoljno često da se zapamti ili jednostavno nije

dovoljno prisutan u svakodnevnom životu korisnika informacijsko-komunikacijske

tehnologije, sve dok se ne spomene Ubuntu ili Linux kao jedni od najprepoznatljivijih i

najpoznatijih softvera proizašlih iz te grane razvoja softvera. U današnje vrijeme,

korisnici ili tvrtke nisu u nedoumici oko izbora softvera (češće biraju vlasničke

softvere), imaju na izbor softvere bazirane na otvorenome kodu ili vlasničke softvere

koji dominiraju već dulji niz godina, što zbog njihove jake komercijalizacije pa sve

prisutnosti na bilo kojem uređaju koji posjeduju i koriste na svakodnevnoj bazi. Kupci

imaju mnogo kriterija prema kojima gledaju odabir softvera, npr. cijena, sigurnost,

lakoća korištenja, održavanje, kompatibilnost itd.

"Softver otvorenog koda je generički je naziv za software čiji je izvorni kod i/ili

nacrt (dizajn) dostupan javnosti na uvid, korištenje, izmjene i daljnje promjene"1. Cijeli

pokret je pokrenut krajem 90-ih godina 20. stoljeća grupom entuzijasta koji su se

skupili oko ideje za promicanjem softvera otvorenoga koda kao druge opcije naspram

vlasničkih softvera. Zahvaljujući takvom razvoju softvera otvorenog koda on se uspio

dokazati kao jedan od najistaknutijih primjera otvorene suradnje u polju razvoja

softvera.

Tema ovog završnog rada je Softver otvorenog koda (OSS). Cilj rada je

dokazati zašto je softver otvorenoga koda dobar način razvoja softvera, prikazati

njegove prednosti, ali i nedostatke te dokazati zašto softver otvorenog koda ima

neprepoznatljiv potencijal da bude što više ugrađen u svakodnevni način života. Sve

navedeno će biti dokazano kroz daljnji završni rad i njegova odabrana poglavlja.

1 Otvoreni kod, na web stranici http://otvorenikod.weebly.com/ (pristupljeno: 5. kolovoza 2017.).

Naziv prvog poglavlja je otvoreni kod te su unutar njega navedena objašnjenja

pojma kao i njegove glavne značajke. Nakon toga slijedi povijest i stvaranje zaklade

softvera otvorenog koda gdje je opisana povijest i najznačajniji događaji koji su bili

prekretnica u pokretu i njegovom širenju. Poglavlje pod nazivom OSI objašnjava

značaj OSI-ija u svijetu i glavne značajke te također objašnjava licenciranje i

elemente open source licence.

Poglavlje razvoj softvera otvorenog koda u sebi sadržava prednosti i

nedostatke softvera otvorenog koda kao i razvojne alate i model razvoja. Zadnja

poglavlja odnose se na primjene i usvajanja softvera otvorenog koda, primjere

korištenja softvera kroz razne udruge, kao i osvrt na Hrvatsku i korištenje softvera u

državnim institucijama te prednosti i nedostatke.

Zaključak sadrži pregled cijeloga rada, iznose se zaključene činjenice, ciljevi

koji su dokazani.

1

1. Otvoreni kod

U ovom poglavlju bit će prikazan pojam softvera otvorenog koda te njegove glavne

značajke.

Softver otvorenog koda (Open-source software (OSS)) je računalni softver

koji sadrži izvorni kod s licencom s kojom nositelj autorskog prava ima pravo učiti

pomoću njega, mijenjati i dijeliti softver svima i za bilo koju upotrebu. Softver

otvorenog koda može biti razvijan u suradničkom načinu. Prema raznim

znanstvenicima koji su proučavali detaljno softver otvorenog koda on predstavlja

jedan od najistaknutijih primjera otvorene suradnje. Softver otvorenog koda i njegov

razvoj ili suradnički razvoj iz više nezavisnih izvora generira sve raznolikiji opseg

perspektive dizajna od bilo koje tvrtke koja je sposobna sama razvijati i podržavati

softver dugoročno.

Cilj otvorenog koda je da što više ljudi sudjeluju u razvoju nekog softvera kao i

naobrazbe. Mnogo više se može naučiti gledajući druge kodove. Otvoreni kod ne

znači samo pristup izvornom kodu. Uvjeti distribucije softvera otvorenog koda

moraju biti u skladu sa sljedećim kriterijima:

Slobodna distribucija licence

Licenca ne ograničava niti jednu stranu u prodaji ili daljnjem prosljeđivanju softvera.

Licenca ne zahtijeva nikakvu novčanu naknadu u bilo kojem obliku za autorska

prava.

Izvorni kod i njegov autorski integritet

Program mora sadržavati izvorni kod te mora nam omogućiti distribuciju u izvornom

kodu, kao i u kompiliranom obliku. Izvorni kod mora biti u obliku u kojem programer

mu daje prednost pri modifikaciji programa te nije dopušteno namjerno skrivanje

izvornog koda, također licenca mora izričito dopuštati daljnju distribuciju softvera

2

Izvedeni oblici licence, distribucija i ograničenja

Licenca koja se nalazi unutar softvera (licenca koja se odnosi na točno određeni

program) nam mora dopuštati različite modifikacije i izvedene oblike programa prema

željama korisnika. Distribucija licence mora sadržavati određena prava koja moraju

vrijediti za sve korisnike. Ograničenja vezana za licencu odnose se na određena

prava koja su vezana za softver te ta prava ne smiju biti u mogućnosti da ovise o

pripadnosti tog softvera distribuciji nekog drugog softvera. Licence ne smije u sebi

sadržavati ograničenja na neki drugi softver koji se prosljeđuje uz licencirani softver.

Licence mora biti neutralna, tj. niti jedna stavka licence ne smije se temeljiti samo na

jednoj tehnologiji te mora biti proširiva na ostala polja tehnologije i ostale poslovne

djelatnosti.

Diskriminacija

Licenca ne smije unutar svojih stavki imati odredbe koje izravno diskriminiraju

pojedinačne osobe ili grupu ljudi na temelju određenih predrasuda ( rasa, spol...).

Licenca ne smije diskriminirati pojedinu djelatnost, tj. ograničavati uporabu softvera

samo za određeni posao, npr. ne smije ograničavati korištenje softvera u poslovnom

okruženju.

3

2. Povijest i stvaranje zaklade softvera otvorenoga koda

U ovom poglavlju bit će opisana povijest softvera otvorenog koda, prikazani njegovi

osnivači, događaji koji su bili prekretnica u stvaranju zaklade softvera otvorenog koda

te stvaranju inicijative za otvoreni kod.

U početnim danima računalstva, programeri i razvijatelji dijelili su isti softver

kako bi naučili jedni od drugih i razvijali se dalje u polju računalstva. Istovremeno,

pojam otvorenog koda se sve više približavao komercijalnom softveru u periodu od

1970-1980.g. 1997.g. Eric Raymond, poznati američki razvijatelj, izdao je esej,

kasnije knjigu The Cathedral and the Baazar, koja se bavila u suštini sa zajednicama

hakera i principima otvorenog koda. Esej je poprimio značajnu pozornost u ranim

danima 1998.g. i bio je jedan od ključnih faktora u motiviranju Netscape

Communications Corporation (američka tvrtka poznata po razvoju web preglednika

Netscape Navigator2) da izbace na tržište njihov popularni Netscape Communicator

kao slobodni softver. Izvorni kod je kasnije bio postepeno dostupan javnosti te je

postao temelj ostalim softverima kao SeaMonkey, Mozzila Application Suite

Thunderbird i KompoZer.

Netscape-ov potez potaknuo je Raymonda i druge da nađu način kako da

približe Free Software Foundation i njihove ideje i da vide doprinos u komercijalnom

svijetu softvera. Zaključili su da društveni aktivizam FSF (Free Software Foundation)

nije bio toliko privlačan kompanijama poput Netscape-a i tražili su drugi način da

preimenuju slobodni softver i njegov pokret kako bi se mogao više povezati s

poslovnim potencijalom, dijeljenjem i suradnjom na izvornom kodu raznih programa.

Termin koji su odabrali bio je "open source" koji je kasnije prihvatio Bruce Perens (

američki programer i zagovornik slobodnog softvera), izdavač Tim O'Reilly, Linus

Torvalds (kreator Linux kernela) i mnogi drugi.

2 Netscape, na web stranici: http://isp.netscape.com/ (pristupljeno: 16. kolovoza 2017.).

4

Inicijativa otvorenog koda osnovana je u veljači 1998.g. kako bi ohrabrila

korištenje novog termina i kako bi približila principe otvorenog koda. Dok je inicijativa

otvorenog koda nastojala potaknuti uporabu novog, skovanog termina i približiti

načela slobodnog softvera na kojima se temelji, komercijalni dobavljači softvera

postaju sve svjesniji opasnosti uporabe termina slobodni softver i dostupnosti

izvornog koda pojedine aplikacije. Izvršni direktor Microsofta javno je izjavio 2001.g.

da je "open source razarač intelektualnog vlasništva. Ne mogu zamisliti nešto što bi

moglo biti gore od toga za softversko poslovanje i intelektualno vlasništvo"3.

Pokret slobodnog softvera pokrenut je 1983.g. 1998.g. grupa pojedinaca

zagovara da se pojam slobodnog softvera zamijeni pojmom softver otvorenog koda

(OSS-Open Source Software) kao izrazom koji je manje ambivalentan i ugodniji za

korporativni svijet. Programeri softvera možda će htjeti objaviti svoj program s

licencom otvorenog koda, tako da svatko može razvijati isti softver ili razumjeti

unutarnju funkciju programa. Sa softverom otvorenog koda, općenito je dozvoljeno

stvarati izmjene, prebacivati ih na druge operativne sustave i na drukčiju arhitekturu

postavljenih instrukcija, podijeliti ga s drugima ili u nekim slučajevima, čak i unovčiti.

Definicija otvorenog koda, osobito predstavlja filozofiju otvorenog izvora, a

dalje definira uvjete korištenja, izmjena i preraspodjele open-source softvera. Licence

za softver daju pravo korisnicima koji bi inače bili rezervirani za autorska prava

vlasniku autorskih prava. Nekoliko softverskih licenci otvorenog koda kvalificirano je

unutar granica definicije open source. Najistaknutiji i najpopularniji primjer je GNU

opća javna licenca (GPL), koja omogućuje besplatnu distribuciju pod uvjetom da se

daljnji razvoj i aplikacija stave pod istu licencu, tako da je slobodna4. Oznaka

otvorenog koda izašla je iz strategijske sjednice održane 7.travnja 1998.g. u Palu

Altu5 reagirajući na Netscape-ovu najavu izdavanja izvornog koda za Navigator

(kasnije Mozzila Firefox) u siječnju 1998.g.

3 Cnet, Microsoft raps open-source approach, autor: Ben Charny, na web stranici

https://www.cnet.com/news/microsoft-raps-open-source-approach/ (pristupljeno: 16. kolovoza 2017.).

4 GNU Operating System, na web stranici: http://www.gnu.org/copyleft/gpl.html (pristupljeno: 16.

kolovoza 2017.). 5 Canvas Network, History of Free and Open Source Software na web stranici

https://learn.canvas.net/courses/4/pages/history-of-free-and-open-source-software (pristupljeno: 16. kolovoza 2017.).

5

Grupa pojedinaca koji su prisustvovali na sjednici bili su Tim O'Reilly, Linus

Torvalds, Tom Paquin, Jamie Zawinski, Larry Wall, Brian Behlendorf, Sameer

Parekh... Mnogi tvrde da je rođenjem Interneta 1969.g. započelo pokretanje

otvorenog koda, dok drugi ne razlikuju otvoreni kod i slobodni softver. Slobodna

softverska zaklada (FSF-Free Software Foundation) koja je osnovana 1985.g.

namjeravala je da riječ "slobodna" znači slobodu distribucije (ili "slobodno kao u

slobodnom govoru"), a ne slobodu od troškova (ili "besplatno kao u slobodnom

pivu"6.). Budući da je velik dio slobodnog softvera bio ( i još uvijek je) besplatan,

takav besplatni softver postao je povezan s nultim troškovima, što se činilo

neprijateljskim.

Inicijativa otvorenog koda (OSI) formirana je u veljači 1998.g. zaslugama Erica

Raymonda i Brucea Perensa. S najmanje 20 godina dokaza iz povijesti slučajeva

zatvorenog razvoja softvera u odnosu na otvoreni razvoj koji je već pružio zajednici

razvojnih programera za internet, OSI je predstavio slučaj "open source"

7komercijalnim tvrtkama poput Netscapea. Glavni cilj inicijative je bila upotreba

oznake "open source", kao pojam koji se predlaže za eliminaciju dvosmislenosti,

osobito za pojedince koji vide "slobodni softver" kao protu-komercijalnu stavku.

Nastojali su donijeti veći profil na praktičnu prednosti slobodno dostupnog izvornog

koda, a htjeli su dovesti velike softverske tvrtke i druge high-tech industrije u otvoreni

izvor.

6 "Free" Versus "Open Source", na web stranici http://producingoss.com/en/introduction.html#free-

vs-open-source (pristupljeno: 16. kolovoza 2017.).

7Open Source, Open Source Initiative, na web stranici https://opensource.org/history ,

(pristupljeno: 16 .kolovoza 2017.).

6

3. OSI (Open Source Initiative)

U ovom poglavlju bit će prikazan sam značaj OS-ija i njegove značajke.

Vlade diljem svijeta međunarodno priznaju Open Source Initiative (OSI) kao

standardnu ili de facto definiciju. Osim toga, mnogi najveći svjetski projekti koji se

baziraju na otvorenim kodovima, uključujući Debian, FreeBSD Foundation, Linux

Foundation, Mozilla zaklada, Zaklada Wikimedia, Wordpress Foundation pristali su

podržati OSI misiju i Open Source Definition ugovor o suradnji s OSI-ijem.

OSI koristi definiciju otvorenog koda kako bi utvrdio da li se smatra otvoreni

izvor softverskom licencom. Definicija je bila na temeljena na smjernicama Debiana,

koja se odnosila na slobodne softvere, napisana i prihvaćena od strane Brucea

Perensa, prije spomenutog američkog programera i zastupnika u pokretu za slobodni

softver. Pod njegovom definicijom, open source opisuje široku opću vrstu softverske

licence koja čini izvorni kod programa dostupnim široj javnosti s nepostojećim

ograničenjima korištenja i izmjeni koda.

Unatoč prvom prihvaćanju, Richard Stallman (Free Software Foundation),

američki programer i jedan od začetnika pokreta za slobodni softver, protivio se

terminu open source koji se primjenjuje na ono što nazivaju "slobodnim softverom".

Iako se slagao da ta dva pojma opisuju "gotovo iste kategorije softvera", Stallman je

smatrao da su ti pojmovi netočni i zabludjeli. Također se protivio priznanju

pragmatičnosti inicijative open source, budući da se bojao da će ideali slobodnog

softvera biti na suprotnim stranama i standardima FSF-a koje je on zastupao. FSF je

smatrao da slobodni softver je podskup open source softvera, a Stallman je objasnio

da DRM (Digital Rights Movement) softver se može razvijati kao open source, bez

obzira na to što svojim korisnicima ne daje potpunu slobodu (ograničava ih) i time ih

se ne može smatrati slobodnim softverom.

7

3.1. Licenciranje softvera otvorenog koda

Kada autor dodjeljuje svoj kod projektu otvorenog izvora, (npr.Apache.org) to

čine pod eksplicitnom licencom (npr. Licencni ugovor o doprinosu Apache-u) ili pod

implicitnom licencom (npr. Licenca otvorenog koda pod kojim projekt već je licenciran

kod autora). Neki projekti otvorenog izvora ne prihvaćaju kod autora ako je pod

licencom, no zahtijevaju zajedničko dodjeljivanje autorskih prava autoru koda kako bi

se prihvatio kodni doprinos projektu. Primjeri licenca slobodnog softvera/licence

otvorenog izvora su licenca Apache, BSD licenca, GNU opća javna licenca, GNU

manje opće javnu licenca, MIT licenca, javnu licenca Eclipse-a i licenca za Mozilla

Public8.

Profiliranje licenci otvorenih izvora ima negativni aspekt prema pokretu

otvorenog koda jer je često teško razumjeti pravne implikacije između različitih

licenci. S više od 180,000 dostupnih projekata otvorenog izvora i s više od 1400

unikatnih licenci, kompleksnost toga kako odrediti kako upravljati otvorenim izvorom

unutar "zatvorenog izvora" poduzeća dramatično se povećava. Neki se temelje na

vlastitim pravilima, a neki se temelje na glavnim FOSS (Free and open-source

software) licencama, kao što su Berkeley Software Distribution ("BSD"), Apache,

MIT-style (Massachusetts Institute of Technology) ili GNU General Public License

("GPL"). S obzirom na to, korisnici počinju koristiti različite sheme klasifikacije kojima

FOSS licence se grupiraju.

Važan pravni korak za pokretanje otvorenog izvora/slobodnog softvera

donesen je 2008.g. kada je američki savezni žalbeni sud odlučio da licence za

besplatne programe definitivno postavljaju pravno obvezujuće uvjete za korištenje

dijela zaštićenog autorskim pravima i stoga su izvršne prema postojećim zakonima o

autorskim pravima. Kao rezultat toga, ako korisnik krši uvjete licenciranja, njihova

licenca nestaje, što znači da krši autorska prava. Unatoč tom velikom riziku, većina

dobavljača komercijalnog softvera služi se slobodnim softverom u komercijalne

usluge dokle god ispunjava uvjete licence, npr.korištenje Apache licence.

8 Open Source Initiative, Open Source Licences by Category, na web stranici

https://opensource.org/licenses/category (pristupljeno: 16. kolovoza 2017.).

8

3.2. Elementi open source licence

Svako autorsko djelo (pjesma, umjetničko djelo, film...), tako i računalni

program, ima svojeg jednog i jedinog autora koji je prema zakonu njegov jedini

vlasnik. Autor ako želi dati svoj program na korištenje nekom drugom, treba ga

licencirati, tim postupkom štiti svoja imovna prava nad programom pod određenim

uvjetima u slučaju kada ga daje nekome drugome na korištenje. U prošlosti su se

uglavnom koristile 2 grupe licenci: one prema kojima bi autor zadržavao sva imovna

prava osim prava korištenja programa te one prema kojima bi autor dao na korištenje

svoj program javnosti (svim ostalim korisnicima).

Slobodni softver koristi novu grupu licenci koja kombinira značajke dviju

navedenih - autori slobodnog softvera uglavnom traže kombinaciju sljedećega:

Slobodno prosljeđivanje i korištenje programa

Uglavnom se želi izbjeći nemogućnost korištenja nekog programa zbog toga

što se korištenje pod bilo kakvim posebnim uvjetima zasebno i dodatno naplaćuje, ili

čak zato što proizvođač softvera tako nešto jednostavno ne dopušta.

Prosljeđivanje izvornog koda

Jedan od problema s većinom komercijalnog koda jest što se ne mogu

ispraviti bugovi ili ga prilagoditi sebi jer izvorni kod nije dostupan. Mnoge slobodne

licence zahtijevaju distribuciju izvornog koda, jer samim time štiti i korisnika jer mu

omogućava prilagođavanje softvera svojim potrebama.

Zaštita identiteta autorstva koda

Ljudima njihovo vlastito autorsko djelo znači velik ponos i uspjeh te ne žele da

netko drugi može iz njega ukloniti njihovo ime ili tvrditi da ga je on napisao (neki drugi

korisnik).

Nedopuštanje korištenja izvornog koda u vlasničkom softveru

Želja da se svaki program koji uključuje dio njihovog programa (koda) licencira

barem jednako toliko slobodno kao i njihov program, kod je javno objavljen ali ne žele

da dođe do krađe.

9

Najčešće korištene slobodne licence su:

GNU opća javna licenca (GPL). Ovo je najčešće korištena slobodna licenca

na svijetu, napisana s namjerom da sačuva slobodu korisnika softvera (pravo

na korištenje, pravo na izradu kopija i pravo na proučavanje).

BSD licenca. (Berkeley Software Distribution), licenca za slobodne programe,

svi kodovi licencirani pod BSD licencu moraju imati licencu pod BSD licencom

ako se dijeli u nekom drugom formatu).

Artistic licenca. (Verzije 1 i 2, koristi se određene besplatne programe,

posebice za Pearl , programski jezik, koji je licenciran pod Artistic i pod GNU

GPL).

Uz ove navedene licence, postoji i niz drugih licenci. Na razne manje korištene

licence, koje se ne koriste u većini slučajeva, se baš i ne gleda s dopuštenjem jer

samo pisanje licence koja čini ono što korisnik (autor) želi, uključuje mnoga pitanja.

Neka od svojstava tih licenci su:

Softver je moguće instalirati na koliko god je moguće računala.

Softver može koristiti neograničen broj ljudi.

Korisnici mogu napraviti koliko god žele kopija softvera i dati ih kome god žele

Nema ograničenja u mijenjanju softvera (mijenjanje izvornog koda)

Nema ograničenja u daljnjoj distribuciji ili prodaji softvera.

Zadnja stavka, dopušta mogućnost prodaje softvera, što je potpuna

suprotnost cijeloj ideji slobodnog softvera, no to je jedna od njegovih glavnih

značajki. Licenca dopušta slobodnu redistribuciju, kada jedan korisnik dobije

primjerak, on ga može sam redistribuirati (kopirati na CD), pa čak i pokušati prodati

svojim prijateljima.

10

4. Razvoj softvera otvorenog koda

U navedenom poglavlju bit će prikazan razvoj softvera otvorenog koda prema

modelu Erica Stevena Raymonda koji je opisan posebnim značajkama za izgradnju

softvera.

Razvojni model

U eseju iz 1997.godine, The Cathedral and the Baazar, evangelizator

otvorenog izvora, Eric S.Raymond predlaže model za razvoj OSS-a, sada poznat kao

bazarni model. Raymond čak ide toliko da uspoređuje razvoj softvera otvorenog koda

s tradicionalnim metodologijama izgradnje katedrale (zbog toga ga nazivaju

evangelizatorom otvorenog izvora) "pažljivo izrađenih od strane pojedinih čarobnjaka

ili malih grupa mađioničara koji rade u izvanrednoj izolaciji"9. On predlaže da se bilo

koji softver otvorenog izvora temelji na bazar stilu. U tradicionalnom modelu razvoja,

kojeg je nazvao katedralnim modelom, razvoj se odvija centralno te su uloge jasno

definirane. Te uloge uključuju pojedine ljude koji su posvećeni projektiranju

(arhitekti), osobe odgovorne za upravljanje projektom (projekt manager) i osobe

odgovorne za implementaciju, tradicionalni programski inženjeri slijede taj pristup

(katedralni pristup) temeljito. Model bazara, međutim je drugačiji na svoj način, u

modelu uloge nisu jasno definirane. Softver razvijen pomoću modela bazara treba

pokazati sljedeće obrasce:

Korisnici bi trebali biti tretirani kao su-programeri

Korisnici se tretiraju kao su-programeri i stoga moraju imati pristup izvornom

kodu softvera. Nadalje, korisnici se potiču da pošalju dodatke softveru, popravke

koda za softver, izvješća o greškama, dokumentaciju itd. Nakon što više ko-

razvijatelja poveća brzinu kojom se softver razvija. To znači da ako mnogi korisnici

pregledaju izvorni kod, na kraju će oni pronaći sve bugove i predložiti kako ih

popraviti.

9 The Cathedral and the Bazaar, autor: Eric Steven Raymond, na web stranici

http://www.catb.org/~esr/writings/cathedral-bazaar/cathedral-bazaar/index.html (pristupljeno:

16. kolovoza 2017.).

11

Rana izdanja

Prva verzija softvera trebala bi biti objavljena što je ranije moguće, kako bi se

povećala mogućnost da se ranije pronađu suradnici.

Integracija

Promjene kodova trebale bi se integrirati (spojene u zajedničku bazu

kodova) što je češće moguće kako bi se izbjeglo nadopunjavanje velikog broja

grešaka na kraju ciklusa projekta. Neki projekti otvorenog koda grade se

svake noći gdje se integracija automatski obavlja svakodnevno.

Različite verzije

2 verzije softvera. Tu bi trebala biti verzija s više pogrešaka u kodu i s više

mogućnosti te stabilnija verzija s manje mogućnosti. Verzija s više pogrešaka u kodu

(koja se zove i razvojna verzija) odnosi se na korisnike koji žele neposrednu

upotrebu najnovijih značajki i spremni su prihvatiti rizik upotrebe koda koji još nije

temeljito testiran. Korisnici tada mogu djelovati kao su-programeri, prijavljivati bugove

i osigurati popravke programskih pogrešaka.

Visoka modularizacija

Opća struktura softvera treba biti modularna, što omogućava korisnicima

paralelni razvoj na neovisnim komponentama.

12

4.1. Prednosti i nedostatci softvera otvorenog koda

Softver otvorenog izvora obično je lakše nabaviti nego vlasnički softver, što

često rezultira povećanom uporabom. Osim toga, dostupnost primjene standardnog

standarda otvorenog izvora može povećati prihvaćanje tog standarda. Također

pomaže izgraditi lojalnost razvijatelja, jer se programeri osjećaju osnaženi i imaju

osjećaj vlasništva nad krajnjim proizvodom. Štoviše, za OSS su potrebni niži troškovi

marketinga i logističkih usluga. OSS također pomaže tvrtkama da budu u toku

razvoja tehnologije. To je dobar alat za promicanje slike tvrtke, uključujući njegove

komercijalne proizvode. Razvojni pristup OSS-a pomaže brzo i jeftino proizvoditi

pouzdan i kvalitetan softver.

Razvoj otvorenog koda nudi potencijal za fleksibilniju tehnologiju i brže

inovacije. Rečeno je da je pouzdan jer obično ima tisuće neovisnih programera za

testiranje i popravljanje bugova softvera. To je fleksibilno jer modularni sustavi

omogućuju programerima da grade prilagođena sučelja ili dodaju nove sposobnosti i

inovativnosti jer su programi otvorenog koda rezultat suradnje velikog broja različitih

programera. Mješavina divergentnih perspektiva, korporativnih ciljeva i osobnih

ciljeva ubrzava inovaciju. Štoviše, slobodni softver može se razviti u skladu s čisto

tehničkim zahtjevima. Ne zahtijeva razmišljanje o komercijalnom pritisku koji često

degradira kvalitetu softvera. Komercijalni pritisci čine tradicionalnim programerima

softvera veću pažnju da posvećuju zahtjevima kupaca nego sigurnosnim zahtjevima,

jer su takve značajke nešto nevidljive kupcu. Ponekad se kaže da proces razvoja

otvorenog koda možda nije dobro definiran, a faze u razvojnom procesu, kao što su

testiranje sustava i dokumentacija, mogu se zanemariti. Međutim, to vrijedi samo za

uglavnom pojedinačne programere. U najsloženijim projektima ova pravila mogu biti

stroga kao i pregledavanje čak i manja promjena dvaju neovisnih programera.

Softverski stručnjaci i istraživači koji nisu uvjereni u sposobnost open sourcea za

proizvodnju kvalitetnih sustava prepoznaju nejasan proces, kasno otkrivaju

nedostatke i nedostatke empirijskih dokaza kao najvažnijih problema (prikupljeni

podaci o produktivnosti i kvaliteti). Također je teško dizajnirati komercijalno dobar

poslovni model oko open source paradigme. Stoga se mogu zadovoljiti samo tehnički

zahtjevi, a ne tržišta.

13

4.2. Razvojni alati softvera otvorenog koda i organizacije

U poglavlju bit će navedeni razvojni alati i organizacije koje promoviraju razvoj i

korištenje softvera otvorenoga koda.

U razvoju OSS-a, alati se koriste za potporu razvoju proizvoda i samom

procesu razvoja. Sustavi kontrole nadzora kao što su sistem istovremenih verzija

(Concurrent Versions System) i kasnije Subversion (SVN) i Git primjeri su alata,

često samih open source, koji pomažu upravljati datotekama izvornog koda i

promjenama tih datoteka za softverski projekt. Projekti su često prezentirani i

objavljeni na stranicama kao što su Launchpad, Bitbucket i GitHub. Projekti s

otvorenim izvorima često su labavo organizirani s malim formaliziranim procesnim

modeliranjem ili podrškom, no korisni programi kao što su izdavači brojeva često se

koriste za organizaciju razvoja softverskog softvera otvorenog koda. Najčešće

korišteni bugtrackeri uključuju Bugzilla Redmine. Alati poput popisa za slanje e-pošte

i IRC-a pružaju sredstva za koordinaciju među programerima. Centralizirani kodovi

hosting web-lokacija također imaju društvene značajke koje omogućuju

programerima da komuniciraju međusobno.

Neke od istaknutijih organizacija koje su uključene u razvoj OSS-a uključuju

Apache Software Foundation, kreatore Apache web poslužitelja; Linux Foundation,

Linus Torvalds, kreator kernela Linux operativnog sustava; Eclipse Foundation, dom

Eclipse platforme za razvoj softvera; Debian Project, kreatori utjecajne Debian

GNU/Linux distribucije; Mozilla Foundation, dom Firefox preglednika; OW2, zajednica

u Europi koja razvija open source middleware. Nove organizacije imaju tendenciju da

imaju sofisticirani model upravljanja, a njihovo članstvo često čine pravne osobe.

Open Source Software Institute (OSSI) je organizacija utemeljena na članstvu,

neprofitna koja je osnovana 2001. godine i koja promiče razvoj i implementaciju

softverskih rješenja otvorenog koda unutar federalnih, državnih i lokalnih vladinih

agencija. Napori OSSI-a bili su usredotočeni na promicanje usvajanja softverskih

programa i politika otvorenog koda unutar savezne vlade i zajednica obrane i

domovinske sigurnosti. Mil-OSS je skupina posvećena napretku upotrebe i stvaranja

OSS-a u vojsci.

.

14

5. Usporedbe s drugim modelima licenciranja/razvoja softvera

otvorenog koda

U nastavku bit će opisani zatvoreni softver (vlasnički softver) i otvoreni softver

(besplatni softver) te njihove međusobne razlike.

Zatvoreni izvor/vlasnički softver

Rasprava o open source-u naspram zatvorenom izvoru (alternativno zvanom

vlasnički softver) ponekad se zagrijava. Četiri glavna razloga zbog čega pojedinci ili

organizacije odabiru open source softver su iz ovih razloga:

Niža cijena

Sigurnost

Nema dobavljača

Bolja kvaliteta10

Budući da se inovativne tvrtke više ne oslanjaju na prodaju softvera, vlasnički

softver postaje manje potreban. Kao takve, stvari poput sustava za upravljanje

sadržajem otvorenog koda (CMS) ili implementacije CMS-a postaju sve uobičajeniji.

U 2009. godini Bijela kuća preselila je svoj CMS sustav iz vlasničkog sustava na

Drupal open source CMS. Nadalje, tvrtke poput Novella (koji tradicionalno prodaju

softver na staromodan način) kontinuirano raspravljaju o prednostima prebacivanja

na dostupnost otvorenog izvora, nakon što su već uključili dio ponude proizvoda na

otvoreni kod. Tako softver otvorenog koda pruža rješenja za jedinstvene ili specifične

probleme. Kao takav, izvještava se da "98% tvrtki na razini poduzeća koristi ponudu

softvera otvorenog koda u nekom svojstvu"11. S ovim tržišnim pomakom, kritičniji

sustavi počinju se oslanjati na ponude otvorenog koda čime se omogućuje veća

financijska sredstva.

10

CMSWIRE, Bad Economy Is Good for Open Source (2009.g), autor: Irina Guseva, na web

stranici: http://www.cmswire.com/cms/web-cms/bad-economy-is-good-for-open-source-

004187.php (pristupljeno: 16. kolovoza 2017.).

11

Pcmag, Survey: 98 Percent of Companies Use Open-Source, 29 Percent Contribute Back

(2010.g.), autor: David Murphy, na web stranici

https://www.pcmag.com/article2/0,2817,2367829,00.asp (pristupljeno:16. kolovoza 2017.).

15

Prema pilot studiji, organizacije koje usvajaju (ili ne usvajaju) OSS; Uočeno je

nekoliko čimbenika statističke značajnosti u upraviteljskim uvjerenjima u odnosu na:

stavove prema ishodištima

utjecajima i ponašanju drugih

njihovoj sposobnosti djelovanja.

Distributeri izvornog koda počeli su razvijati i pridonositi zajednici otvorenog

koda zbog promjena tržišnog udjela, čime je bila potrebna ponovna izgradnja modela

kako bi ostala konkurentna. Mnogi zagovornici tvrde da je softver otvorenog koda

inherentno sigurniji jer bilo koja osoba može pregledavati, uređivati i mijenjati kod.

"Studija Linux izvornog koda ima 0,17 bugova po 1000 redaka koda, dok vlasnički

softver općenito postiže 20-30 bugova po 1000 redaka"12.

Besplatni softver

Prema riječima lidera slobodnog softvera Richarda Stallmana: "Open source je

metodologija razvoja, slobodni softver je društveni pokret"13. Ipak, postoji značajnije

preklapanje između open source softvera i slobodnog softvera. FSF je rekao da

pojam "open source" potiče dvosmislenost različite vrste tako da zbunjuje samo

dostupnost izvora sa slobodom korištenja, izmjene i redistribucije. S druge strane,

pojam "slobodni softver" bio je uvelike kritiziran zbog nejasnoće riječi "slobodni" kao

"dostupnog bez ikakvih troškova", što se smatralo obeshrabrujućim za usvajanje

poslovanja i povijesnom dvosmislenom korištenju tih pojmova.

12

Wired, Linux: Fewer Bugs Than Rivals (2004.g.), na web stranici

https://www.wired.com/2004/12/linux-fewer-bugs-than-rivals/ (pristupljeno: 16. kolovoza 2017.).

13 GNU Operating System, Why “Free Software” is better than “Open Source”, autor: Richard M.

Stallman, na web stranici https://www.gnu.org/philosophy/free-software-for-freedom.html

(pristupljeno: 21. kolovoza 2017.).

16

Razvojni programeri koriste alternativne pojmove kao slobodni i open source

software (FOSS) ili Free/Libre i Open Source Software (FLOSS), a time i opisuju

softver otvorenog koda koji je također slobodan softver. Iako je definicija softvera

otvorenog koda vrlo slična definiciji slobodnog softvera, prema FSF-a ona se temelji

na Debianovim smjernicama za slobodne programe. Pojam "open source" izvorno je

bio namijenjen zaštitnom znaku; međutim, izraz je širokog pojma, pa nema zaštitnog

znaka. OSI-jev cilj je da korisnici tretiraju otvoreni izvor kao da je zaštitni znak i da ga

koriste samo za opisivanje softvera koji je licenciran pod licencom odobrenom od

OSI-ija. OSI Certified je zaštitni znak koji je licenciran samo ljudima koji distribuiraju

softver licenciran pod licencom navedenom na popisu Open Source Initiative.

Otvoreni izvor u odnosu na dostupan izvor

Iako je definicija OSI-ija "open source software" široko prihvaćena, mali broj

ljudi i organizacija koristi taj pojam koji se odnosi na softver gdje je izvor dostupan za

gledanje, ali koji se legalno ne može mijenjati ili preraspodijeliti. Takav softver se

češće naziva dostupnim izvorom, ili kao zajednički izvor, pojam koji je izradio

Microsoft 2001. godine. Dok je 2007. godine OSI odobrio dvije zajedničke licence za

izvor, većina zajedničkih licenci za izvor još uvijek su dostupna samo za izvor.

Otvoreni izvor

Otvoreni izvor je čin propagiranja pokreta otvorenog koda, najčešće se odnosi

na objavu prethodnog vlasničkog softvera pod licencom otvorenog koda/slobodnog

softvera, no može se odnositi i na programiranje softvera za open source ili za

instalaciju softvera za open source. Značajni softverski paketi, koji su prethodno bili

vlasnički,a otvoreni su jesu: Netscape Navigator, čiji je kod postao osnova za Mozillu

i Mozilla Firefox web preglednik, StarOffice, koji je postao baza za Office Suite

OpenOffice.org i LibreOffice.

17

6. Trenutne primjene i usvajanja softvera otvorenog koda

Široko korišteni softveri otvorenog koda

Softverski projekti otvorenog koda izgrađuju se i održavaju mrežom

dobrovoljnih programera i široko se koriste u slobodnim i komercijalnim proizvodima.

Najpoznatiji primjeri open source proizvoda su Apache HTTP Server, eCommerce

platforma osCommerce, internetski preglednici Mozilla Firefox i Chromium (projekt u

kojem se vrši velika većina razvoja freeware preglednika Google Chrome).

Jedan od najuspješnijih open-source proizvoda je GNU/Linux operativni

sustav, operativni sustav poput Unix-a, operativnog sustava i njegov derivatni

Android operativni sustav za mobilne uređaje. U nekim industrijama, softver

otvorenog koda je norma. Dok je pojam "open source" izvorno primijenjen samo na

izvorni kod softvera sada se primjenjuje na mnoga druga područja kao što je

ekologija otvorenog koda, pokret za decentraliziranje tehnologija kako bi ih bilo koji

čovjek mogao koristiti. Međutim, često se pogrešno primjenjuje na druga područja

koja imaju različita i konkurentna načela koja se samo djelomično preklapaju.

Isti principi koji se temelje na softveru otvorenog koda mogu se naći u mnogim

drugim pothvatima, poput hardvera otvorenog koda, Wikipedije i izdavaštva

otvorenog pristupa. Kolektivno, ta načela poznata su kao otvoreni izvor, otvoreni

sadržaj i otvorena suradnja, bilo koji sustav inovacija ili proizvodnje koji se oslanja na

ciljno orijentirane, ali labavo koordinirane sudionike koji međusobno djeluju kako bi

stvorili proizvod (ili uslugu) gospodarske vrijednosti, koje oni stavljaju na

raspolaganje suradnicima i ne-suradnicima. Ova kultura ili ideologija smatra da se

načela općenito primjenjuju kako bi se olakšao istovremeni unos različitih planova,

pristupa i prioriteta, za razliku od više centraliziranih modela razvoja, poput onih koji

se obično koriste u komercijalnim tvrtkama.

18

7. Primjeri korištenja SOK-a (Softver otvorenog koda) u RH

U ovom poglavlju dotaknut ćemo se open source projekata koji su razvijani u

Republici Hrvatskoj, udruga koje su prve krenule sa stvaranjem zajednica gdje se

korisnici otvorenih sustava okupljaju, hrvatskoj Wikipediji vezanoj samo za otvorene

sustave te tome da li može open source zaživjeti u državnim institucijama.

U Republici Hrvatskoj se open source također pomalo razvijao među

računalnim programerima i hobistima. Ljudi su se putem Interneta uključivali u razvoj

niza projekata slobodnog softvera, pa tako možemo napomenuti postojanje više

članova GNU (UNIX) projekta te nekoliko članova Debian projekta. Duže vrijeme je

aktivna i Hrvatska udruga Linux korisnika (HULK) koja okuplja korisnike isključivo

Linux operativnog sustava. Udruga promovira Linux na raznim sajmovima te često

organizira lokalne maratone u kojima se masovno prevodi popularan open source

softver s engleskog na hrvatski jezik i time ga približava domaćoj javnosti, također

treba istaknuti i izradu hrvatskog spell-checkera (program za automatsku provjeru

pravopisa).

Pri udruzi HULK je također izrađena i njihova lokalizirana Linux distribucija

zvana Hrid koja je bazirana na Linux Mandrake distribuciji. Izvorno je namijenjena

učenicima srednjih škola u RH, ali pošto distribucija pruža veće mogućnosti tako je

nastalo izdanje za urede. HRID izdanje koje je namijenjeno srednjim školama dolazi

s prevoditeljima (C/C++, Pascal, Prolog, Fortan), skriptnim jezicima (Perl, Pyhton,

Ruby, Tcl, Php), dok izdanje za ured dolazi s uredskim program OpenOffice (sadrži

programe za obradu teksta, tablice i vektorsko crtanje), programom za provjeru

pravopisa i slično. Distribucija je namijenjena početnicima u Linux svijetu, no također

može biti zanimljiva iskusnijim korisnicima jer dolazi s popravljenim sigurnosnim

propustima u odnosu na originalni Linux Mandrake.

19

7.1. Projekt:HrOpenWiki

HrOpenWiki je hrvatska verzija wiki stranice potpuno prilagođena temama

vezanima za otvoren i slobodan softver. Glavni cilj stranice je biti pouzdan i potpun

izvor informacija o softveru baziranom na otvorenom kodu, ali i o otvorenim

standardima te o samom pokretu slobodnog softvera. Raznim uputama,

objašnjenjima, definicijama pojedinih pojmova, povijesnim pregledima najznačajnijih

događaja vezanih softver otvorenog koda, općom dokumentacijom, savjetima i

tutorialima, cilj projekta je želi približiti proizvode i projekte otvorenog koda svima

zainteresiranima, a posebno računalnim početnicima.

U ovom je trenu poznavanje otvorenih sustava u Republici Hrvatskoj kod

većine računalnih korisnika, pogotovo početnika, jako malo ili uopće ne postoji. Tome

sigurno doprinosi i nedavna situacija u kojoj su takvi sustavi bili rezervirani samo za

računalne entuzijaste, programere, hakere, sistemske inženjere i sl. Stvari su se

promijenile nabolje i takvi su sustavi danas postali pristupačni i korisni običnim

korisnicima nudeći prijateljsku okolinu, baš kao i konkurentski komercijalni sustavi

(vlasnički softveri), ako ne čak i puno bolje. Najveća prednost ovakvih sustava za

obične korisnike jest ta što su u glavnini potpuno besplatni za preuzimanje sa

službenih stranica pojedinih distribucija te omogućuju u pravilu bezbrižno korištenje,

bez virusa i sličnih malicioznih programa koji većinom obitavaju na komercijalnim

sustavima.

Glavni izvor informacija i pregršt sadržaja moguće je samo uz pomoć

zajednice ljudi predanih zajedničkom cilju: ponuditi svijetu alternativan i slobodan (i

sigurniji) softver, što je samo produžetak osnovnog ljudskog prava na znanje i

obrazovanje koje je u modernom svijetu usko vezano s informacijskom-

komunikacijom tehnologijom i informatizacijom svakodnevnoga života. Iz te ideje

nastala je i ova stranica posvećena slobodnim tehnologijama stvorena od zajednice

za zajednicu. Cijeli je projekt nastao temeljem wiki stranica, točnije Wikipedije. Svaki

korisnik može dodavati vlastiti tekst, prepravljati tuđe ako je potrebno sve s ciljem

poboljšanja sadržaja a još važnije i njegove kvalitete jer FOSS (Free and open-

source software) pokriva ogromno područje od web aplikacija i pomoćnih programa,

grafičkih sučelja pa do čitavih operativnih sustava.

20

7.2. Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet – HrOpen

Kako bi uspješno odgovorili na izazove otvorenih sustava korisnici se

uobičajeno okupljaju u neovisne udruge. Tako je krajem 1992. godine osnovana

Hrvatska udruga korisnika otvorenih sustava (Croatian Open Systems Users' Group),

skraćeno HrOpen. HROpen je samofinancirajuća, neprofitna udruga osnovana po

uzoru na ostale slične europske zajednice. Od 1993. pa do 1998.godine HROpen je

bio punopravna članica europske federacije korisnika otvorenih sustava EurOpen

(The European Forum for Open Systems). Trenutno djeluje i surađuje s brojnim

inozemnim udrugama i asocijacijama za otvorene računalne sustave. U sklopu svojih

aktivnosti HrOpen promiče i Open source rješenja koja su dio takvih sustava.

Danas se udruga zove Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet.

HrOpen na svojim okupljanjima često obrađuje teme iz područja Open source-a

poput Linuxa, uredskog paketa Open Office, poslužitelja Weba Apache. Od 1994.

HROpen organizira događaj pod nazivom "Dani otvorenih računarskih sustava -

DORS"na temu open source-a, koja se 1999. godine održava zajednički s Hrvatskom

udrugom Linux korisnika (HULK) pod nazivom DORS/CLUC,a od 2004. godine

također zajednički dodjeljuju nagradu "Otvorena informatika" kojom nagrađuju

pojedince i tvrtke za promociju razvoja, promidžbe i uporabe otvorenih rješenja.

HROpen djeluje na par područja (nudi usluge) kao što su informiranje javnosti

o informacijama iz područja tehnologije i proizvoda otvorenih sustava kroz svoje

članove i pojedine internetske portale, putem udruga te kroz pojedine konferencije i

manje obrazovne događaje. Istražuje i prati trendove najnovijih dostignuća u

tehnologiji, povezuje ostale članove koji imaju slične interese, predstavlja sjedište

informacija za nove tehnologije, posreduje između timova i proizvođača, predstavlja

zajedničke interese obiju strana, razmjenjuje informacije, održava mrežne

informacijske servise, organizira seminare i poduke te uspostavlja kontakte sa

stručnjacima na polju otvorenih sustava. HROpen nije usmjeren isključivo novim

tehnologijama, otvoreni sustavi uključuju i otvorene računalne sustave, ali i ljude koji

su otvoreni prema takvoj vrsti sustava.

21

7.3. Hrvatske web stranice na pogon besplatnoga CMS-a

WordPress daleko je najpoznatiji i najkorišteniji CMS (content management

system tj. sustav za upravljanje sadržajem) što se tiče svjetske razine. Na razini,

Europe, vodeću poziciju ima Joomla kao open source CMS platforma. U svim

europskim državama dominira Joomla (osim u Engleskoj) ispred WordPressa, dok u

zemljama poput spomenute Engleske, Amerike, i Australije prednjači WordPress.

Gledano, globalno, na svjetskoj razini vidljiv je trend uporabe WordPress-a. "Odnos

downloada između WordPressa i Joomle je 8:1",14 broj preuzimanja WordPress-a u

odnosu na 2009. godinu se udvostručio dok Joomla ima smanjenje za isti vremenski

period, dok Drupal ima lagani konstantni rast. U Hrvatskoj je puno veći broj web

stranica aktivan pomoću Joomlinog CMS-a (bitno je napomenuti da "svaka peta web

stranica u Hrvatskoj koristi besplatan CMS".15).

Slika 1. Prikazuje graf koji predstavlja oscilacije u preuzimanju CMS-ova u pojedinim vremenskim periodima.

Izvor: Avalon, Svaka peta hrvatska web stranica koristi besplatni CMS (2011.g.) autor: Damir Mujić, na web stranici: https://www.avalon.hr/blog/2011/01/svaka-peta-hrvatska-web-stranica-koristi-besplatni-cms/ (pristupljeno: 27. kolovoza 2017.).

14

Avalon, Svaka peta hrvatska web stranica koristi besplatni CMS (2011.g.) autor: Damir Mujić, na web stranici: https://www.avalon.hr/blog/2011/01/svaka-peta-hrvatska-web-stranica-koristi-besplatni-cms/ (pristupljeno: 27. kolovoza 2017.). 15

Avalon, Svaka peta hrvatska web stranica koristi besplatni CMS (2011.g.) autor: Damir Mujić, na web stranici: https://www.avalon.hr/blog/2011/01/svaka-peta-hrvatska-web-stranica-koristi-besplatni-cms/ (pristupljeno: 27. kolovoza 2017.).

22

Prema podacima koji su bili bazirani na brojki od oko 10.000 web stranica koje

su se nalazile na Avalonovim serverima (web hosting/vps hosting) 2011. godine,

open source CMS programi na Linux web serverima činili su oko 1/4 ukupnog broja

web stranica u tom razdoblju, dok je na Microsoftovoj platformi bilo pokrenuto samo

10% web stranica pomoću open source CMS-a te je vidljivo da su tada prednjačili

Joomla i WordPress, iako nisu nativni CMS-ovi za Microsoft platformu.

Slika 2. Prikazuje postotke korištenja open source CMS-ova na dvije različite platforme

Izvor: Avalon, Svaka peta hrvatska web stranica koristi besplatni CMS (2011.g.) autor: Damir Mujić, na

web stranici: https://www.avalon.hr/blog/2011/01/svaka-peta-hrvatska-web-stranica-koristi-besplatni-

cms/ (pristupljeno: 27.kolovoza 2017.).

23

8. Softver otvorenog koda u državnim institucijama

Javnost je upoznata s raznim primjerima gdje se države okreću open source-u

prvenstveno radi uštede, ali i sigurnosti. Kako je završila slavna i dugovječna era

Windowsa XP-a kao i Windowsa NT-a, kojeg su koristile brojne ustanove i kompanije

diljem svijeta, većina njih nije nadogradila nove Windowse (7, 8, 8.1 ili 10) nego su

se okrenuli mnogo jeftinijoj alternativi, open source-u, odnosno njegovim

prilagođenim verzijama (distribucijama) operativnim sustavima.

Primjer grada Münchena, trećega najvećeg grada u Njemačkoj sa 1.5 milijuna

stanovnika predstavlja uporabu softvera otvorenog koda u državnim institucijama.

Lokalna vlast zapošljava oko 33.000 ljudi od čega polovica svakodnevno radi na

računalima. Računala su smještena diljem grada, te je 2001. godine bilo 22

organizacijske jedinice od kojih je svaka imala vlastitu IT strukturu, softver, zakrpe,

dijeljene direktorije i mogućnost pristupa kroz razne organizacije. Ideja za

napuštanjem Microsofta javila se još 2002. godine kad je provedena studija o

prelasku na Linux i OpenOffice. Te je prije 8 godina, u lipnju 2004. godine pokrenut

projekt LiMux. München je počeo s opsežnim testiranjem Debian sustava da bi se

kasnije prebacili na Ubuntu te postigli odličan rezultat gdje je na Linux prebačeno čak

12.000 računala. Takvi sustavi donose mnoge prednosti, pogotovo financijske, tako

je prelaskom na open source München uštedio 10 milijuna eura, u taj iznos ulaze i

vanjski suradnici koji su sudjelovali u implementaciji te u edukaciji svih korisnika. Do

2012. godine grad je uštedio čak 6.8 milijuna eura samo na Microsoftovim licencama.

Krajem 2013.godine cijeli projekt je koštao 23 milijuna eura, naspram 34 milijuna

eura koja bi se morala izdvojiti za nadogradnju na novije Windowse i noviju verziju

Officea16.

16

Zimo, München se okanio Microsofta u korist open-sourcea uštedjevši tako više od 10 milijuna

eura (2014.g.), autor: Saša Fišter, na web stranici https://zimo.dnevnik.hr/clanak/munchen-se-

okanio-microsofta-u-korist-open-sourcea-ustedjevsi-tako-vise-od-10-milijuna-eura---403043.html

(pristupljeno: 27. kolovoza 2017.).

24

Primjer grada Münchena slijedili su ostale države i njihovi pojedini gradovi.

Španjolska vlada regije Extramadure, autonomne regije u zapadnoj Španjolskoj

prilagodila je verziju Linuxa (Sysgobex) potrebama državne uprave čime je ušteda

iznosila 30 milijuna eura17. Školski sustav Španjolske koristi prerađenu verziju Linuxa

(Lliurex) čime je prebačeno 110.000 računala u vremenskom periodu od 9 godina

gdje je ušteda iznosila 36 milijuna eura18. Francuska policija prebacila je policijske

postaje na open source rješenje, od 2004. godine prebačeno je 15.000 postaja čime

je ušteda iznosila 50 milijuna eura19.

8.1. Prednosti i mane softvera otvorenog koda u državnim institucijama

Francuska je "izdala natječaj težak 2 milijuna eura još 2011.godine"20 u svrhu

podrške za aplikacije slobodnog softvera od strane lokalnih ICT tvrtki, dok policija iste

države već duže vrijeme korisnik Ubuntu distribuciju. Prije spomenuti grad München

je "učetverostručio svoje planove"21 po broju računala koja će biti prebačena na

njihovu vlastitu GNU/Linux distribuciju u kombinaciji s OpenOffice uredskim paketom.

Europa stremi slobodnim sustavima, migraciji s vlasničkih softvera na format

slobodnih softvera. Radi se o dvije stvari, prva i najveća je definitivno je enormna

ušteda. Implementacija, integracija i edukacija korisnika košta gotovo jednako u

slučaju slobodnog/otvorenog softvera i vlasničkoga softvera.

17

Linux za sve, Vlada španjolske regije Extramadure prelazi na Linux (2013.g.), autor: Branko, na web stranici http://www.linuxzasve.com/vlada-spanjolske-regije-extramadure-prelazi-na-linux (pristupljeno: 27. kolovoza 2017.).

18

Linux za sve, Valencia je uštedjela 36 milijuna eura prelaskom na Linux (2014.g.), autor: Branko, na web stranici http://www.linuxzasve.com/valencia-je-ustedjela-36-milijuna-eura-prelaskom-na-linux (pristupljeno: 27. kolovoza 2017.).

19

Linux za sve, Francuska policija prelazi na Ubuntu (2009.g), na web stranici http://www.linuxzasve.com/francuska-policija-prelazi-na-ubuntu (pristupljeno: 28. kolovoza 2017.).

20

Linux za sve, Francuska vlada ulaže 2 milijuna eura u Debian i Centos (2011.g.), autor: Branko, na web stranici http://www.linuxzasve.com/francuska-vlada-ulaze-2-milijuna-eura-u-debian-i-centos-2 (pristupljeno: 28. kolovoza 2017.).

21

Linux za sve, Grad München izrazito zadovoljan prelaskom na Linux (2011.g.), autor: Ivan, na web stranici http://www.linuxzasve.com/grad-munchen-izrazito-zadovoljan-prelaskom-na-linux (pristupljeno: 28. kolovoza 2017.).

25

Vlasnički softver obično ima neku cijenu, no puno se brže implementira i

integrira u zajednicu te nije potrebna nekakva posebna edukacija korisnika budući da

su korisnici već upoznati s radom određenog operativnog sustava. Kod slobodnog

softvera to je uglavnom drugačije, ušteda se tek vidi nakon par godina od

implementacije, pošto slobodni softver nije potrebno plaćati niti njegove inicijalne

licence niti ga je potrebno ponovno licencirati, on je slobodan za korištenje.

Drugi dio se bazira na odstupanju od monopola. Monopol se razbija na neki

način uporabom slobodnog softvera čime se dolazi u puno bolju poziciju i situaciju.

Vezanje za samo jednu tvrtku može biti iznimno loše jer se ne može znati niti

predvidjeti u kojem će smjeru ta tvrtka se kretati. Implementacija i integracija rješenja

od samo jednog proizvođača je kao prvi korak puno je lakša, ali tu ne postoji

garancija da će sljedeća verzija određene aplikacije ili sustava biti točno ono što

kupcu treba i imati cijenu koja će biti prihvatljiva kupcu u tom trenutku.

U slučaju da kupac ne prijeđe na najnoviju verziju, on više nema podršku od

kompanije koja uključuje i operativnu podršku, razvoj novih mogućnosti i sigurnosnu

podršku što je vrlo važan segment o okruženju poput državne uprave, nije ni u

mogućnosti vlastitim snagama raditi na istom budući da uglavnom nema uvid u

izvorni kod pojedine aplikacije. Slobodni softver, izvorni kod je otvoren i dopušteno je

njegovo mijenjanje u gotovo svakom smjeru i obliku u kojem korisnik želi krenuti.

Moguće je organizirati podršku i razvoj vlastitim snagama, moguće je platiti vanjsku

podršku od strane brojnih tvrtki koje nisu vlasnici softvera, ali u njima rade stručnjaci

za to određeno područje. Prednost otvorenog koda je i mogućnost prilagodbe

specifičnim potrebama, odnosno ako neka aplikacija nudi veći dio željenih

mogućnosti, detalje je moguće doraditi. Još jedna ogromna prednost je da slobodni

sustavi imaju odličnu podršku za sve tehnologije koje stručnjaci navode kao

budućnost IT-ija, iako su neke zapravo već duboko u sadašnjosti, prvenstveno se to

odnosi na cluster (skupina računala koja tijesno surađuje u izvršavanju određenih

zadataka tako da funkcioniraju kao jedno računalo), cloud i virtualizirane sustave, koji

u kombinaciji s upotrebom općeprihvaćenih standarda za sučelje prema krajnjem

korisniku omogućuju dodatne uštede u hardveru, napajanju, potrebnom prostoru, dok

s druge strane omogućuje i slobodu izbora.

26

8.2. Hrvatska protiv vlasničkih softvera pomoću softvera otvorenog koda

Hrvatska je u jesen 2013. godine potpisala ugovor s direktorom Microsofta

Steveom Ballmerom i najavila nastavak suradnje koja godišnje iz državnog

proračuna uzima oko 40 milijuna kuna, neke zemlje su kao što su prije navedene

odbile potpisati nastavak suradnje. Program otvorenog koda, neopterećenog

komercijalnim autorskim pravima, u Hrvatskoj se ne koristi iz tri glavna razloga:

neinformiranost javnosti, inertnost te nefunkcioniranje pravne države u zaštiti

autorskih prava.

2004. godine Vlada RH i Microsoft su potpisali trogodišnji ugovor koji je za

prvu godinu iznosio 24,3 milijuna kuna na bazi 22.600 osobnih računala i oko 1100

dodatnih serverskih i ostalih proizvoda. Ugovorom je obuhvaćena cjelokupna

suradnja na području zaštite i sigurnosti informacijskih tehnologija te povećanje

zaštite elektroničke privatnosti građana Republike Hrvatske, savjetovanja i tehničke

podrške te licenciranje svih Microsoftovih softverskih proizvoda. Nema spoznaje da

postoji jednako kvalitetan, a besplatan softver za pravne i fizičke osobe, bez obzira

koliko prijelaz s jednog operativnog sustava ili korisničkog programa na drugi bio

jednostavan ili vremenski jako veliki pothvat, ako nema izrazitog razloga zašto bi se

mijenjalo. Zbog činjenice da kompletna državna administracija radi najvećim djelom

na proizvodima iz Microsoft platforme jedina logična i izvodljiva odluka je bila bi

raspisati natječaj za nabavku istih licenci kako bi uopće radili u skladu sa zakonom i

kao državna uprava imali legalan i uporabljiv softver. Prema evidenciji koju vodi

Državni ured za središnju javnu nabavu iz državnog proračuna se izdvaja oko 40

milijuna kuna za Microsoftove proizvode22.

22

Index.hr, Hoće li i Hrvatska jednog dana šutnuti Microsoft? Muenchen je tako uštedio 10

milijuna eura! (2013.g.), autor: I.M; na web stranici http://www.index.hr/vijesti/clanak/hoce-li-i-

hrvatska-jednog-dana-sutnuti-microsoft-muenchen-je-tako-ustedio-10-milijuna-eura/713909.aspx

(pristupljeno: 29. kolovoza 2017.).

27

8.3. Microsoft vs. open source

Odluka o procesu prelaska s komercijalnih (vlasničkih softvera) platformi na

open source zasigurno bi dovela do ušteda, ali proces mora biti ozbiljno planiran uz

osigurano adekvatno vrijeme i odgovarajuća sredstva. Otvoreni kod je u pravilu

jednostavnije i lakše prilagođavati lokalnim uvjetima, tj. omogućuje specifične

prilagodbe. Otvoreni kod nije usko vezan za određeno sklopovlje i druge programske

elemente istog proizvođača, zahtjeva manje resursa, omogućava puno veću

interoperabilnost s drugim komponentama u složenijim sustavima te kad se uzmu u

obzir svi elementi, trošak je puno manji u odnosu na sve navedeno samo u slučaju

vlasničkog softvera. Vrlo često pruža bolje praćenje rada. Kod procesa

implementacije, kada je pokrenut treba strogo analizirati sve potrebne tranzicijske

korake, uključujući i vremenski i financijski aspekt, stanje na tržištu rada, potrebu

školovanja te navike.

Microsoft vlada dosta dugo na polju operacijskih sustava, kao i programa za

uredsko poslovanje. Microsoft je do prije kojih par godina dosta zaostajao za

Linuxom u sigurnosnim aspektima, no znatno se poboljšao, zbog sve veće upotrebe

Linuxa. U visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj je već danas čest slučaj da

korisnici koriste Windowse na svojim osobnim računalima dok su poslužiteljske

platforme opremljene Linuxom i programskom podrškom otvorenog koda, gdje

imamo sukob komercijalnih sustava i otvorenih sustava no koji efikasno surađuju

dugi niz godina. Izbacivanje Microsofta iz hrvatskih državnih institucija i javnih

institucija u određenom postotku je svakako moguće.

Open source rješenja nude puno veću cost/benefit analizu nego vlasnički

softver, pružaju veliku stabilnost rada, kao i veliku količinu korisnika rade s otvorenim

sustavima i koji su voljni si međusobno pomoći. Postoje potpuno besplatni open

source sustavi/programi koji su u mogućnosti raditi sve što mogu ostali puno skuplji

sustavi/programi. Glavni nedostatak bio bi manjak certificiranih stručnjaka, kao i veća

cijena rada u tom segmentu IT-a. Open source/Linux administratori dobro su upućeni

u rad i Windows sustava, zbog čega je primjenjivost njihova znanja puno šira. U

Microsoft svijetu postoji obilje certificiranih stručnjaka te je činjenica da nekoliko

generacija trenutnih IT stručnjaka je primarno koristila Microsoftove sustave.

28

Gledajući sigurnosni aspekt, Linux je u prednosti, elementarne funkcionalnosti

(vatrozid/firewall) i do naprednijih sustava obrane (Security Enhanced Linux). Linux je

u startu puno bolje konfiguriran te nudi puno veću mogućnost dodatne konfiguracije,

što se odnosi i na sigurnost sustava. Glavne prepreke migraciji s Microsoftovih

operacijskih sustava na open source je aplikativna podrška. Postoji niz aplikacija koje

postoje i funkcioniraju samo pod Microsoftovim operacijskim sustavima i na koje su

korisnici navikli i koji nemaju identične mogućnosti ili adekvatnu zamjenu pod open

source rješenje. Gledajući drugu stranu, većini korisnika je samo potreban alat za

uređivanje teksta, tablica, web preglednik i program za primanje/slanje e-pošte, što je

sve moguće imati i na open source strani što omogućuje svakodnevnu

funkcionalnost i lakšu migraciju na open source.

29

9. Zaključak

U današnjem poslovnom svijetu, koji se masivno oslanja informacijsko-

komunikacijsku tehnologiju u bilo kojem obliku, možemo vidjeti da postoji monopol

što se tiče odabira softvera na tržištu, u kojem ponuda i potražnja variraju o raznim

varijablama, prvenstveno o cijeni, ali i tehničkoj podršci. Monopol se na neki način i

razbija uporabom softvera otvorenoga koda, kao drugoj najboljoj opciji.

U ovom radu su prikazane sve prednosti i nedostatci softvera, gdje ipak

prednosti prednjače naspram pojedinih nedostataka. Opisuju se razvojni modeli koji

su potrebni da bi se uspješno stvorio softver otvorenog koda. Prije samog početka

implementacije softvera otvorenog koda, bilo to škola, visokoškolska ustanova ili

državna institucija, potrebno je adekvatno vrijeme, novac, ljudski resursi te pomno

postepeno uvođenje softvera. Uvođenjem softvera otvorenoga koda najbitnije je da

se smanjuje ovisnost o jednom dobavljaču, njegovim zahtjevima, njegovoj cijeni te

najbitnije je da se potpuno okreće drugačijoj filozofiji rada.

Zbog istaknutih prednosti i mana naspram ostalih vrsta softvera, zaključeno je

da bi uvođenjem softvera, koji je rađen razvojnim modelom za otvorene sustave

mogle profitirati male, srednje čak i velike kompanije. Kod svih bi vremenski aspekt

uvođenja, tj. implementiranja bio drugačiji zbog veličine radnog osoblja, vrste

poslovne djelatnosti, trenutnog stanja informatičke opreme i podrške, no u dugom

roku došlo bi do velike uštede, ali i fleksibilnosti prilagođavanja softvera pojedinim

zadacima u određenim trenucima. Ciljevi rada su dokazani, definirani su pojmovi

softvera otvorenog koda, razvojni modeli, alati potrebni za razvoj i primjena.

30

10. Literatura

1) CARNet Hrvatska akademska i istraživačka mreža, Tematski broj-Open

source (2009.g.), na web stranici

https://www.carnet.hr/tematski/opensource/index.html (pristupljeno: 5.

kolovoza 2017.).

2) Otvoreni kod, na web stranici http://otvorenikod.weebly.com/ (pristupljeno: 5.

kolovoza 2017.).

3) Canvas Network, History of Free and Open Source Software na web stranici

https://learn.canvas.net/courses/4/pages/history-of-free-and-open-source-

software (pristupljeno: 16. kolovoza 2017.).

4) Open Source, Open Source Initiative, na web stranici

https://opensource.org/history , (pristupljeno: 16. kolovoza 2017.).

5) Open Source Initiative, Open Source Licences by Category, na web stranici

https://opensource.org/licenses/category (pristupljeno: 16. kolovoza 2017.).

6) Operacijski sustav GNU, Zašto otvoreni izvorni kod promašuje smisao

slobodnog softvera, autor: Richard Stallman, na web stranici:

https://www.gnu.org/philosophy/open-source-misses-the-point.html

(pristupljeno 16. kolovoza 2017.).

7) The Var Guy, A Brief History of Free and Open Source Software Licensing

(2016.g.), autor: Christopher Tozzi, na web stranici http://thevarguy.com/open-

source-application-software-companies/brief-history-free-and-open-source-

software-licensing (pristupljeno: 16. kolovoza 2017.).

8) WhatIs.com,open source software (OSS), autor: Margaret Rouse, na web

stranici http://whatis.techtarget.com/definition/open-source-software-OSS

(pristupljeno: 16. kolovoza 2017.).

9) Entreprenuer Handbook, Open source software – The advantages &

disadvantages (2017.g.), autor: Rachel Bridge, na web stranici

http://entrepreneurhandbook.co.uk/open-source-software/ (pristupljeno: 16.

kolovoza 2017.).

10) Opensource.com, What is open source? Na web stranici:

https://opensource.com/resources/what-open-source (pristupljeno: 16.

kolovoza 2017.).

31

11) Netscape, na web stranici: http://isp.netscape.com/ (pristupljeno: 16. kolovoza

2017.).

12) GNU Operating System, na web stranici: http://www.gnu.org/copyleft/gpl.html

(pristupljeno: 16. kolovoza 2017.).

13) Cnet, Microsoft raps open-source approach, autor: Ben Charny, na web

stranici https://www.cnet.com/news/microsoft-raps-open-source-approach/

(pristupljeno: 16. kolovoza 2017.).

14) Wired, Linux: Fewer Bugs Than Rivals (2004.g.), na web stranici

https://www.wired.com/2004/12/linux-fewer-bugs-than-rivals/ (pristupljeno: 16.

kolovoza 2017.).

15) CMSWIRE, Bad Economy Is Good for Open Source (2009.g), autor: Irina

Guseva, na web stranici: http://www.cmswire.com/cms/web-cms/bad-

economy-is-good-for-open-source-004187.php (pristupljeno: 16. kolovoza

2017.).

16) Pcmag, Survey: 98 Percent of Companies Use Open-Source, 29 Percent

Contribute Back (2010.g.), autor: David Murphy, na web stranici

https://www.pcmag.com/article2/0,2817,2367829,00.asp (pristupljeno:16.

kolovoza 2017.).

17) "Free" Versus "Open Source", na web stranici

http://producingoss.com/en/introduction.html#free-vs-open-source

(pristupljeno: 16. kolovoza 2017.).

18) The Cathedral and the Bazaar, autor: Eric Steven Raymond, na web stranici

http://www.catb.org/~esr/writings/cathedral-bazaar/cathedral-

bazaar/index.html (pristupljeno: 16. kolovoza 2017.).

19) GNU Operating System, Why “Free Software” is better than “Open Source”,

autor: Richard M. Stallman, na web stranici

https://www.gnu.org/philosophy/free-software-for-freedom.html (pristupljeno:

21. kolovoza 2017.).

20) Apache HTTP Server, na web stranici: https://httpd.apache.org/ (pristupljeno:

21. kolovoza 2017.).

21) eCommerce, na web stranici: https://www.ecommerce.com/ (pristupljeno: 21.

kolovoza 2017.).

22) osCommerce, na web stranici: https://www.oscommerce.com/ (pristupljeno:

21. kolovoza 2017.).

32

23) Chromium, na web stranici: http://www.chromium.org/ (pristupljeno: 21.

kolovoza 2017.).

24) WhatIs.com, Concurrent Versions System (CVS), autor: Margaret Rouse, na

web stranici: http://whatis.techtarget.com/definition/Concurrent-Versions-

System-CVS (pristupljeno: 21. kolovoza 2017.).

25) Apache Subversion, na web stranici: http://subversion.apache.org/

(pristupljeno: 21. kolovoza 2017.).

26) Git, na web stranici: https://git-scm.com/ (pristupljeno: 21. kolovoza 2017.).

27) GitHub, na web stranici: https://github.com/ (pristupljeno: 21. kolovoza 2017.).

28) Bitbucket, na web stranici: https://bitbucket.org/ (pristupljeno: 21. kolovoza

2017.).

29) Apache Software Foundation, na web stranici: http://www.apache.org/

(pristupljeno: 21. kolovoza 2017.).

30) Linux Foundation, na web stranici: https://www.linuxfoundation.org/

(pristupljeno: 21. kolovoza 2017.).

31) Eclipse Foundation, na web stranici: https://www.eclipse.org/ (pristupljeno:

21. kolovoza 2017.).

32) Debian Project, na web stranici: https://www.debian.org/index.en.html

(pristupljeno: 21. kolovoza 2017.).

33) Mozzila Foundation, na web stranici: https://www.mozilla.org/en-

US/foundation/ (pristupljeno: 21. kolovoza 2017.).

34) OW2, na web stranici: https://www.ow2.org/bin/view/Main/ (pristupljeno: 21.

kolovoza 2017.).

35) HRID, na web stranici: http://hrid.linux.hr/ (pristupljeno: 22. kolovoza 2017.).

36) Hr Open wiki, Projekt:HrOpenWiki, na web stranici

http://wiki.open.hr/wiki/Projekt:HrOpenWiki (pristupljeno: 22. kolovoza 2017.).

37) Avalon, Svaka peta hrvatska web stranica koristi besplatni CMS (2011.g.)

autor: Damir Mujić, na web stranici: https://www.avalon.hr/blog/2011/01/svaka-

peta-hrvatska-web-stranica-koristi-besplatni-cms/ (pristupljeno: 27. kolovoza

2017.).

33

38) Zimo, München se okanio Microsofta u korist open-sourcea uštedjevši tako

više od 10 milijuna eura (2014.g.), autor: Saša Fišter, na web stranici

https://zimo.dnevnik.hr/clanak/munchen-se-okanio-microsofta-u-korist-open-

sourcea-ustedjevsi-tako-vise-od-10-milijuna-eura---403043.html (pristupljeno:

27. kolovoza 2017.).

39) TechRepublic, How Munich rejected Steve Ballmer and kicked Microsoft out

of the city, autor: Nick Heath, na web stranici

http://www.techrepublic.com/article/how-munich-rejected-steve-ballmer-and-

kicked-microsoft-out-of-the-city/ (pristupljeno: 27. kolovoza 2017.).

40) Linux za sve, Vlada španjolske regije Extramadure prelazi na Linux (2013.g.),

autor: Branko, na web stranici http://www.linuxzasve.com/vlada-spanjolske-

regije-extramadure-prelazi-na-linux (pristupljeno: 27. kolovoza 2017.).

41) Linux za sve, Valencia je uštedjela 36 milijuna eura prelaskom na Linux

(2014.g.), autor: Branko, na web stranici http://www.linuxzasve.com/valencia-

je-ustedjela-36-milijuna-eura-prelaskom-na-linux (pristupljeno: 27. kolovoza

2017.).

42) Linux za sve, Francuska policija prelazi na Ubuntu (2009.g), na web stranici

http://www.linuxzasve.com/francuska-policija-prelazi-na-ubuntu (pristupljeno:

28. kolovoza 2017.).

43) Linux za sve, Francuska vlada ulaže 2 milijuna eura u Debian i Centos

(2011.g.), autor: Branko, na web stranici

http://www.linuxzasve.com/francuska-vlada-ulaze-2-milijuna-eura-u-debian-i-

centos-2 (pristupljeno: 28. kolovoza 2017.).

44) Linux za sve, Grad München izrazito zadovoljan prelaskom na Linux

(2011.g.), autor: Ivan, na web stranici http://www.linuxzasve.com/grad-

munchen-izrazito-zadovoljan-prelaskom-na-linux (pristupljeno: 28. kolovoza

2017.).

45) Linux za sve, Prednosti i mane otvorenog kôda u državnoj upravi (2011.g.),

na web stranici http://www.linuxzasve.com/prednosti-i-mane-otvorenog-koda-

u-drzavnoj-upravi#top (pristupljeno: 29. kolovoza 2017.).

34

46) Index.hr, Hoće li i Hrvatska jednog dana šutnuti Microsoft? Muenchen je tako

uštedio 10 milijuna eura! (2013.g.), autor: I.M; na web stranici

http://www.index.hr/vijesti/clanak/hoce-li-i-hrvatska-jednog-dana-sutnuti-

microsoft-muenchen-je-tako-ustedio-10-milijuna-eura/713909.aspx

(pristupljeno: 29. kolovoza 2017.).

47) Slobodna Dalmacija, U Hrvatskoj za Linux prozori zatvoreni (2010.g.), autor:

Branko Galić, na web stranici

http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/85798/u-hrvatskoj-

za-linux-prozori-zatvoreni (pristupljeno:30. kolovoza2017.).

48) Microsoft, na web stranici https://www.microsoft.com/en-us/store/d/windows-

10-pro/df77x4d43rkt/48DN i https://www.microsoft.com/en-us/store/d/Office-

365-Home/CFQ7TTC0K5DM/007R (pristupljeno: 31. kolovoza 2017.).

49) Apache Open Office, na web stranici

https://www.openoffice.org/download/index.html (pristupljeno: 3. rujna 2017.).

50) HRID, na web stranici http://hrid.linux.hr/ (pristupljeno 21. rujna 2017.).

51) HROpen, na web stranici http://www.open.hr/o-hropenu/ ( pristupljeno 21.

rujna 2017.).

52) Slika 1. Prikazuje graf koji predstavlja oscilacije u preuzimanju CMS-ova u

pojedinim vremenskim periodima. Izvor: Avalon, Svaka peta hrvatska web

stranica koristi besplatni CMS (2011.g.) autor: Damir Mujić, na web stranici:

https://www.avalon.hr/blog/2011/01/svaka-peta-hrvatska-web-stranica-koristi-

besplatni-cms/ (pristupljeno: 27.kolovoza 2017.).

53) Slika 2. Prikazuje postotke korištenja open source CMS-ova na dvije različite

platforme. Izvor: Avalon, Svaka peta hrvatska web stranica koristi besplatni

CMS (2011.g.) autor: Damir Mujić, na web stranici:

https://www.avalon.hr/blog/2011/01/svaka-peta-hrvatska-web-stranica-koristi-

besplatni-cms/ (pristupljeno: 27.kolovoza 2017.).

35

Sažetak

Završni rad iz kolegija "Elektroničko poslovanje" bavi se tematikom

softvera otvorenog kod, njegovim značajem u polju informacijsko

komunikacijske tehnologije. Rad započinje uvodom u samu definiciju softvera

otvorenog koda, njegov povijesni razvoj i začetnike, različite definicije i

objašnjenja, način razvoja softvera, prednosti i nedostatke, licence pod kojima

se softver distribuira, stvaranje zajednica koje promiču i njeguju korištenje

softvera otvorenih izvora te naposljetku ono najbitnije, odvajanje od vlasničkih

softvera te prebacivanje na slobodni softver čime se postižu uspjesi na svim

poljima poslovanja.

The final part of the course "Electronic Business" deals with the issue of

open source software, its significance in the field of information

communication technology. Work begins with the introduction to the definition

of open source software, its historical development and spellbinding, various

definitions and explanations, software development, advantages and

disadvantages, licenses distributed by software, community creation that

promote and foster the use of open source software and ultimately the most

important , separating proprietary software, and switching to free software to

achieve success in all areas of business.

Ključne riječi: softver otvorenog koda, slobodni softver, vlasnički softver,

licenca, izvorni kod

Keywords: open source software, free software, proprietary software, license,

source code

36