esun edishon ougùstùs 2015

12
OUGÙSTÙS 2015 EDISHON 11 Bou di hóbennan e situashon ta alarmante Falta di interes den historia i idioma ta preokupante Pastor Simon Wilsoe "Dios a rabia un tiki i a pone nan “buiten het koninkrijk".

Upload: esun

Post on 23-Jul-2016

232 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

"ESUN" ta un korant mensual grátis produsí na Boneiru. E ta optenibel na mas di 50 lokalidat stratégiko na Boneiru. Nos ekipo dinámiko di eskritornan ta kubri tópikonan di interes den áreanan soshal, kultural, rekreativo, ekonómiko, polítika, medio ambiente, teknologia, estilo di bida etc. for di un perspektiva lokal. E kontenido ta konsistí di artíkulo na papiamentu i hulandes. E korant ta sali riba merkado na kuminsamentu di kada luna. ------------- "ESUN" is een gratis maandelijkse krant die geproduceerd wordt op Bonaire. Maandelijks is een exemplaar af te halen bij meer dan 50 strategische lokaliteiten op Bonaire. Het dynamische team van schrijvers verzorgt een variatie aan originele thema’s op het gebied van sociale aangelegenheden, cultuur, recreatie, economie, politiek, natuur, technologie, lifestyle etc. Vorenstaand vanuit een lokaal prespectief. Het inhoud bestaat uit zowel Papiamentu als Nederlandstalige artikelen. De krant is aan het begin van elke maand beschikbaar.

TRANSCRIPT

Page 1: ESUN edishon ougùstùs  2015

OUGÙSTÙS 2015 EDISHON 11

Bou di hóbennan e situashon ta alarmante

Falta di interes den historia i idioma ta preokupante

Pastor Simon Wilsoe

"Dios a rabia un tiki i a pone nan “buiten het koninkrijk".

Page 2: ESUN edishon ougùstùs  2015

2 EDISHON OUGÙSTÙS 2015

www.issuu.com/esunboneiru

Bou di hóbennan e situashon ta alarmante

Falta di interes den historia i idioma di

Boneiru ta preokupanteDen e último tèmponan por tuma nota den medionan di komunikashon i komentarionan riba retnan sosial e preokupashon pa ku e estado di historia i idioma na Boneiru. E falta di interes den uso di Papiamentu i konosementu di historia i kultura di Boneiru ta alarmante. Esaki no ta e kaso solamente bou hulandesnan europeo pero tambe bou nos propio hóbennan. E posibilidat ta eksistí ku tin un generashon kompletu di hóbennan na Boneiru ku básikamente no tin konosementu di nan propio historia, idioma i identidat.

Papiamentu pèrdiendo forsa

Un di e preokupashonnan ku mas ta resoná ta e hecho ku Papiamentu ta pèrdiendo su balor den komunidat. Esaki siguramente despues di 10-10-10, unda por mira ku e uso i importansia di hulandes ta tumando un lugá prominente den sosiedat. Den e último añanan Boneiru konosé un kresementu den habitantenan hulandes europeo i a bira komun pa tende hulandes práktikamente den tur skina na Boneiru. Sigun último sifranan di CBS, mas ku 15 % di pèrsona biba na Boneiru ta papia hulandes komo idioma prinsipal. Lokual ta un sifra mas haltu kompará ku Aruba i Kòrsou. Mirando e desaroyonan na Boneiru nos por spera ku e sifra di hablá hulandes aki lo bai sigui krese den e próksimo añanan nos dilanti. Aunke tin vários ku ta hasi un esfuerso pa siña Papiamentu, por tuma nota ku gran mayoria ku eksepshon di algun palabra no ta dominá e idioma. E grupo aki ta duna di konosé ku nan no ta mira e nesesidat pa siña Papiamentu mirando ku Boneiru ta parti di Hulanda i gran parti di informashon ta optenibel na Hulandes.

Desde 10-10-10 ta enfoká mas riba e parti bilingual na Boneiru. Aki por mira ku tur informashon ku ta wòrdu emití dor di Entidat Públiko Boneiru i RCN ta sali na Papiamentu i Hulandes. Esaki riba su mes no mester ta un problema, ounke di otro banda e ta pone ku hulandesnan europeo no ta mira e nesesidat i balor di siña Papiamentu. Sigun vários estudionan, dominio di diferente idioma ta hopi positivo, espesialmente pa desaroyo di muchanan i nan edukashon. Di otro banda, na mes momentu hecho ta keda ku te ku awor no tin igualdat entre Papiamentu i Hulandes. Manera ta konosí te ku awor gobièrnu di Hulanda ta nenga di rekonosé Papiamentu komo idioma ofisial den konstitushon, miéntras ku esaki si ta e kaso ku e idioma Fries. Esaki ta pone ku internashonalmente Papiamentu no ta wòrdu rekonosé pa UNESCO komo idioma ofisial, defakto poniendo Papiamentu den un desbentaha inhustu kontra idioma Hulandes. E peliger ku ta eksistí na Boneiru ta ku den transkurso di añanan e idioma Hulandes lo kuminsá eksigí un posishon di mas importansha den e bida diario, di e forma aki perhudikando e uso di Papiamentu. Esaki ya ta visibel mirando e empuhe pa uso di hulandes den edukashon, gobièrnu, sektor priva, media i otro áreanan di importansha den komunidat. Banda di esaki mester remarka ku falta di interes den uso korekto di Papiamentu tambe ta eksistí den gran parti den e propio komunidat di Boneiru. Bou di hóbennan e situashon aki ta hopi mas alarmante. Den un entrevista anterior ku ESUN a tene ku fundashon FORMA a sali na kla ku tin un kantidat hopi grandi di adultonan i hóbennan ku no por skibi Papiamentu na un nivel akseptabel.

Falta di interes pa historia i kultura

Lamentablemente por tuma nota ku e generashonnan nobo no ta interesá den nan propio historia. Akinan por nota klaramente un diskrepansia entre

generashonnan anterior i esun aktual. Si aserka gran mayoria di hóbennan ku pregunta tokante historia i kultura di Boneiru ta masha poko lo por dunabo un kontesta satisfaktorio. Un di e motibunan ta ku den e área di edukashon ainda no a logra krea un curriculum pa asina eduká hóbennan den área di kultura i historia. Un persona ku sigur tin vários añanan ta boga aktivamente pa ku esaki ta Boi Antoin di fundashon FUHIKUBO. E fundashon aki tin un di kolekshon di mas grandi na mundu den e área di historia i kultura di Boneiru i eks Antia Hulandes. Mayoria di e materialnan ta digitalisá i fásilmente aksesibel pa un i tur sea personalmente òf via nan wepsait. Tur esaki ta na disposishon di komunidat di Boneiru. Durante e último añanan FUHIKUBO ta ofresé tayernan grátis di historia di Boneiru. Un inisiativa hopi noble i edukativo pero ku lamentablemente no ta risibí sosten masal den komunidat manera mester ta. Akinan por nota ku komunidat di Boneiru i en espesial e hóbennan no ta apresiá lokual ta di nan mes. Di otro banda ta di lamentá ku te ainda e instanshanan enkargá ku edukashon na Boneiru no a bin ku un sistema struktural pa hasi uso di tur e informashon ku FUHIKUBO tin di ofresé pa eduká nos hóbennan. Nos por konkluí ku tin un generashon kompletu di hóbennan boneriano ku no tin konosementu real di nan propio historia i kultura. Awor puntra bo mes, si abo mes no stima lokual ta di bo, ken ta bai stim’é p’abo?

Nota di redakshon: Bo ta interesá den historia, idioma i kultura di Boneiru? Bishita http://bonaire.tv/ i http://www.archivoboneiru.com/

Page 3: ESUN edishon ougùstùs  2015

EDISHON OUGÙSTÙS 2015 3

www.issuu.com/esunboneiru

Kosnan místiko semper a atraé mi. Mi a lanta den un famia ku ta katóliko i fielmente ami , mi ruman i 2 otro primu mester a sinta den misa di sufisant na Kòrsou, promé rei. Si un dia nos speibel misa promé nos yega kas di nos abuelo ku ta 5 minüt for di misa ya nan sa kaba. Na kas mi tata tabata lesa semper un pidi for di beibel pa asina proveé mi di kuminda spiritual. Pero sigun mi ta krese den mi tabata tin un inkietut. E inkietut tabata basa riba e echo ku mi no por a puntra pastor nada i tin di djis obedesé. Lanta para, resa,kanta, hinka rudia etcetera. Tur baidó di misa sa kaba kon e rutina ta. Esaki ta bai kontra di mi naturalesa pasombra mi no ta un robòt.

Mi por pensa i analisá. Na kas mi a kuminsá puntra mi tata sierto preguntanan for di e tekstonan ku e tabata lesa. Mi tata no por a duna mi un kontesta satisfaktorio i tin biaha mi ta mira ku e tabata desgustá dor di mi preguntanan kritiko ku mi tabata lansa for di den mi edat di tiener. Mi ta konsiente ku un hende su mente tin su limitashonnan pero nos mester usa un tiki lógika si. Mi a sigui buska pa sa i ma haña kontesta satisfaktorio ora mi tabata tin algu mas ku 18 aña.

Tòg semper saliendo for di un seno katóliko mi a keda ku e idea ku un dia mi mester puntra un representante di e instituto aki kiko nan kontesta ta riba mi preguntanan. I pa kousalidat òf kasualidat mi a bin topa ten a Saba ku un pastor ku mi ta apresiá masha. Su nòmber ta pastor Simon Wilsoe nase na Saba dia 12 yanüari 1953. Ora mi a puntr’é si e ta habri pa duna kontesta riba algun pregunta kritiko e la bisa mi ku e ta hasié ku plaser.

Asina nos a traha un sita I disfrutando di un bon almuerso nos a kombersá masha ameno. Esaki ta e promé parti di e entrevista.

Mi a kuminsá e entrevista ku mi ta di opinion ku hopi informashon ta keda vago ora mi bishita misa katóliko. Simon ta rospondé I bisa ku mi tin rason i ta di opinion ku no ta hustu pa un hende ta sigui un religion i no sa kiko ta pasando. Den mesun rosea e la sigui bisa ku beibel ta ipsoverbio i ku e no por kambia nada den dje. E la aksentuá esaki dor di bisa ku na ingles nan ta bisa “it is written (e ta skibi)”.

Pastor Simon Wilsoe Dios a rabia un tiki i a pone nan “buiten het koninkrijk”.

"

It is written. Pastor Simon Wilsoe

Pastor Simon Wilsoe

Page 4: ESUN edishon ougùstùs  2015

4 EDISHON OUGÙSTÙS 2015

www.issuu.com/esunboneiru

Adam i Eva

Sigun beibel, Adam ku Eva a kometé un pika den paraiso i pa e motibu ei Dios a manda su úniko yu pa libra nos di nos pikanan. Mi pregunta na pastor. Kon por ta ku Adam i Eva a kometé un eror un kaminda den pasado i nos tur ku a bini despues tin di paga pa esaki? Pastor tabata hopi kla i a bisa ku nan a kometé desobedensia. Sabionan ta bisa ku nan a tene relashon seksual. Ta kiko tin di bèrdat den esaki? Pasombra si ta bèrdat esaki ta nifi ká ku tur dia mayoria di nos humanidat ta peka ketu bai. Pastor ta indiká ku nan a kome for di e palu di sabidoria (knowledge). E ora ei nan a ripara ku nan tabata sunú. Ku ta sèks nan a hasi ta difísil pa bisa. Nan a desobedesé Dios.

Siguiendo e ta bisa ku porta si nan no a kometé desobedensia, nan lo tabata

den paraiso i nos tur tambe. Pastor ta bisa ku dor ku nan no a obedesé Dios, e la rabia un tiki i a pone nan “buiten het koninkrijk (pafó di reino)”. Sigun opinion di pastor Simon, e Dios ku nos ta adorá aki probablemente lo hasi otro si awe esaki lo a pasa pasombra e ta un Dios di kompashon. Simon “the God of mercy, not the god of kastigu”.Simon ta kere den un Dios ku ta stim’é manera e ta! Ku un ekspreshon sin duda verbal I non verbal e la bisa ku si e no tene su mes na e 10 matamentunan tog Dios lo salb’é. Finalisando e ta bisa ku Dios tei ba duna bo un chèns pa bai bek kas i ku esei ta importante pe den historia di salbashon. Su yu a bini pa salba i no pa kondena. Adam i eva ta simbolisá humanidat.

Den e siguiente edishon nos lo trese e Segundo parti di e entrevista interesante ku a wòrdu tene ku pastor Simon.

Hefe di redakshonSharlon Willems

Daroul Croes

EskritornanS. van den Eeckhout

Rudsel MercelinaHerbert Domacasse

Petra MeeseGeorge “Kultura” Thode

Nolly OleanaThammy Alberts

KolaboradornanBoi Antoin

ImprentaDrukkerij “De Stad” N.V.

LayoutSharlon Willems

Email:[email protected]

Page 5: ESUN edishon ougùstùs  2015

EDISHON OUGÙSTÙS 2015 5

www.issuu.com/esunboneiru

Naturalesa ta papia: Temporada di orkan

Pa George Thodé

Segun sientífikonan ta bisa i duna notisia na pueblo, temporada di orkan ta yüni pa novèmber di aña. Hopi kos nos tin di tene kuenta ku n’e, nos kasnan i loke bo mester den kas. Naturalmente un hende mester di awa, lus di man, lampi, lantèrna, bon ta pa bo kumpra hopi bateria pa e lusnan, no lus ku tin ku karga ku koriente. Mester tin kuminda di bleki na kas, bo kosnan importante mester ta huntu ku bo. No kumpra un paki di fofo so pero kaha ku 10 paki òf mas. Tur dia 2 hèmber di 5 galòn di awa.

Pa motibu di kambio di temperatura na mundu ta pone nos kita e notisia di yüni pa novèmber. Hende mester ta prepará tur dia pasombra nos ta biba riba mundu. Nos mester ta prepará pa kualke kos ku presentá. Ban kuminsá siña tur hende biba den skuridat pa motibu awor nos struktura ku nos tin si kualke kos di naturalesa por presentá. Bientu duru, awa brutu, mas forsa di naturalesa nos lo keda basta dia den skuridat. Kuminsá konta nos hubentut kiko nan por spera. Nos tin hopsi palunan rondó di nos kasnan, den wayanan di koriente esaki ta peligroso.

Nos mester kontrolá nos dak di kasnan, bentahanan, porta. Esaki no ta solamente pa temporada pero bon pa 4 biaha pa aña kontrolá nan. Bientu duru i awa duru ta hasi daño na nan.

Ora nos tin mal tempu bos i werlek saka koriente afó, hasi esei, no sinta hunga na kòmpiuter òf wak televishon, e ta peligroso. Ora ku bisa keda kas, kòrda keda kas, no Sali kumpli ku regla.

Un radio di bateria ta bon pa un hende tin na kas. E awa ku nos ta papia di dje ta pa si kalke pipa di awa por kibra òf WEB ta traha riba pipanan, bo tin bo hèmber di awa pone paden i eseinan bo ta usa pa dia. Pone awa den frishidèr.

No bisa ku nunka awa lo no kai. Esei no ta nos komo hende su su trabou. Tur kos ku pasa di naturalesa nos no mester lubidá eisnan. Keda kòrda kiko bo a mira. Kosnan los den kura di kas, tene kuenta ku esei, na momentu ku naturalesa ta hasi su trabou. Keda paden si bira tenshon, wak bon promé ku bo Sali, òf wak un lugá bon pa skonde.

Nos grandinan tabata papia di;

• Laman;

• Bientu;

• Solo;

• Luna;

• Nubia.

Ora nos ta papia di orkan nos tin di tene kuenta ku el niño (temperatura di laman i preshon).

Si orkan a yega di pasa riba Boneiru? Si.

Si sunami a yega di pasa aki na Boneiru? Si.

Si temblor a yega di sakudí e isla aki? Si.

George “kultura” Thode

Page 6: ESUN edishon ougùstùs  2015

6 EDISHON OUGÙSTÙS 2015

www.issuu.com/esunboneiru

Page 7: ESUN edishon ougùstùs  2015

EDISHON OUGÙSTÙS 2015 7

www.issuu.com/esunboneiru

Situashon ekonómiko na Venezuela ta hasi ku hopi venezolanonan ta biaha pa nos islanan en buska oportunidatnan ekonómiko. Aunke Venezuela ta keda un merkado importante pa turismo, ta un hecho ku pa vários añanan grupo grandinan di Venezolanonan ta biaha pa Aruba, Kòrsou i Boneiru pa “raspa” tarheta di krédito.

Di e forma aki ta logra atkerí dòler ku ta wòrdu bendí na preisnan haltu riba merkado negro na Venezuela. Na Aruba en espesial e preokupashon ta grandi mirando ku último tèmpo nan ta risibiendo fluho grandi di bishitante di Venezuela ku ta bishita e isla bou di kapa di “turista”. Realidat ta ku mayoria di e bishitante aki no ta gasta plaka den e ekonomia i ta keda na apartamentonan òf kambernan di hür ilegal na preisnan sumamente ekonómiko di entre 20 pa 35 florin pa dia. Konsekuentemente vários hotèl i otro lugánan di estadia ta sufriendo pèrdidanan supstansial.

E grupo di bishitante aki tampoko ta hasi uso di taksi òf ta hür outo. Sea ta hasi uso di taksinan sin pèrmit, mihó konosí komo “taxi pirata”, òf ta disidí di kana na pia. E situashon a yega asina leu ku a bira un bista komun na Aruba di mira gruponan grandi di Venezolano ta lastra maleta banda di kaminda. Gobièrnu di Aruba ta konsiente di e situashon i sigun un análisis di Aruba Tourism Authority (ATA): “a base di e konsekuensia di e situashon doméstiko na Venezuela, por nota ku e Venezolano no ta interesá si e ta biaha riba un presupuesto òf no, ta kumpra produktonan básiko grandemente na Aruba mirando e eskases na nan pais. E Venezolano ku modo finansiero ta kombiná su kompra di produkto di luho ku kompra di produktonan básiko. Ademas di esaki, por nota un otro tendensia, ta ku ta e bishitante di Venezuela, no ta keda na hotèl pero gran mayoria ta keda na loke ta kai bou kategoria di ‘others’, ku ta apartamento, guesthouse, villa, òf Bed & Breakfast”.

Mas preokupante ta ku aparentemente tin kantidat grandi ku ta keda atras ilegalmente riba e isla, hopi di nan en buska di trabou ilegal. E preokupashon ta ku tin indikashon fuerte ku entre nan tin vários personanan ku ta bin ku intenshonnan kriminal, lokual por ta un menasa serio pa turismo, kual ta e pilar ekonómiko di mas importante pa Aruba. Sigun tin entendi, gobièrnu di Aruba a kompartí su preokupashon pa ku e situashon aki ku gobièrnu di Hulanda, ku ta esun enkargá pa atendé asuntunan di relashonnan internashonal di Reino.

Aruba konfrontando problemanan serio debí na kresementu di “turistanan”

prosedente di Venezuela

Page 8: ESUN edishon ougùstùs  2015

8 EDISHON OUGÙSTÙS 2015

www.issuu.com/esunboneiru

Berdura kontentu, hende kontentu

Pa Nolly Oleana

Awa di kranchi

Awa di kranchi ta kostoso i ta kontené algun supstansiá manera entre otro kloro i kalki. Ningun di e dos supstansia nan aki no ta malu pa salu di hende of mata ora e kantidat keda bou di sierto límite. Den kímika nan ta yama e kantidat máksimo aseptabel di un supstansiá MAC (konsentrashon máksimo permití). Pa esnan ku kier profundisá nan mes riba e kantidat máksimo di e supstansiá permití den por ehèmpel awa of otro líkido pa konsumo por buska esaki riba internet.

Awa di kranchi no ta kontené ningun nutrient/alimentashon pa e mata i asta t’asina ku e poko kloro den awa di kranchi ta disminuí e proseso biológiko den tera. E proseso biológiko ku ta tuma lugá diariamente ta di sumo importansia pa e tera keda saludabel. Tera kaminda e proseso biológiko no ta funshoná, ta morto, i lo no duna e resultado deseá. Por lo general por bisa ku awa di kranchi no ta malu pa mata, pero tin e desbentaha ku e no ta kontené ningun tipo di alimentashon pa e mata i ta kostoso.

Awa di yobe

Awa di yobe no ta kontené kloro ni kalki pero si ta kontené un grado di e gas oksígeno (O2) i karbondioksido (CO2) den forma disolvé. Ambos gas ta forma part di aire. Den aire limpi tin alrededor 21% di oksígeno (O2)i 0,05% di karbondioksido (CO2). Durante di yobida e gas nan aki ta disolvé den awa i ta drenta tera direktamente. E fenómeno aki ta buta ku e proseso biológiko di tera ta haña un boost i huntu ku e awa i e nutrient nan ya kaba eksistente den tera ta buta ku e mata sea na kas of den naturalesa ta floresé rápidamente i bira bunita.

Awa di yobe ta ideal pa mata i e kantidat di awa ku ta kai for di shelu riba nos isla nan ta un tiki ménos ku e kantidat di awa ku ta kai na Hulanda. Di kon tog nos tin problema ku awa? E problema kardinal ta ku falta un maneho stringente pa akapará i warda awa di yobe pa uso doméstiko i pa plantashon sea na eskala grandi of pa uso personal. E manera mas práktiko pa uso doméstiko ta pa akapará awa di yobe den un rembak of den baki nan grandi. Pa evitá ku sangura ta brui i krea molester agregá na e awa sea piska chikitu of tilapia. Esaki nan ta kome tur e webu nan di e sangura nan. Tambe ta posibel pa 2 biaha pa aña laga servisio di salubridat i hygiena basha kristal di Abate den e awa kolekta.

Ta bon pa menshoná ku awa ku piska (piska chikí of tilapia) ta kontené nutriente prosedente di e pupu di piska.

Ku un sistema pa akapará 30 pa 40 m3 di awa, rembak of baki, ta sufisiente pa un famia por mantené un hòfi durante henter aña. Den kaso di 3 bon yobida pa aña por akapará entre 90 pa 120 m3.

Algun sugerensia;

- Fangu mas tantu awa di yobe ku ta posibel. Awa di yobe ta saludabel pa mata

- Usa piska chikí of tilapia pa kombatí sangura, por usa Abate tambe

- Awa di yobe no ta kosta plaka

Awa doméstiko

Den un kas habitá tur dia tin hende ta baña i ta usa habon i den e mes un kas ei ta laba paña por lo ménos un biaha pa siman. Awa di baño i awa di laba paña ta ser konsiderá den e teksto aki komo awa doméstiko. Pa usa awa doméstiko ta rekomendabel pa no usa kerozin, gasolin, kloro of otro produkto kímiko den e awa. Esaki nan ta mata e proseso biológiko den e tera i ta venenoso. No ta rekomendabel pa usa awa di wc sin trata esaki

promé.

Awa ku habon ta riku na fòsfat (PO4) ku ta kontené fòsfòr (P) ku ta un di e tres nutriente nan prinsipal pa mata. E tres nutriente nan prinsipal ta nitrógeno(N), fòsfòr (P) i potasio (K). Awa ku habon ta yuda tambe eliminá sierto plaga. Awa doméstiko huntu ku awa di yobe ta sufisiente i riku na ingrediente pa mantené un hòfi di kas den un kondishon saludabel i húmedo. Algun konseho práktiko:

- re usá awa doméstiko ku eksepshon di awa di wc

- promé ku usa awa di wc mester trata esaki

- por meskla awa doméstiko ku awa di yobe of usa nan separá riba e mata

- no usa produkto nan kímiko manera kerozin, gasolin, kloro of “bleach” den awa di kas

- den awa doméstiko sangura no ta brui

Den nos edishon di luna di ougùstùs nos lo trata e tópiko awa ku ta e líkido mas presioso i nesesario pa bida diario. Sin awa un hende of mata lo muri sigur.

Hopi persona ta aserka mi ku sierto regularidat i ta mustra nan preokupashon pa e kalidat i kantidat di awa ku tin disponibel riba nos isla nan pa hasi plantashon. En general por menshoná ku e kantidat di awa di kalidat ku tur ora ta disponibel ta limitá i karu. Den nos edishon di awe nos lo amplia riba diferente tipo di awa i duna algun sugerensia práktiko i realisabel.

Ilustrashon di algun berdura kultivá.

Page 9: ESUN edishon ougùstùs  2015

EDISHON OUGÙSTÙS 2015 9

www.issuu.com/esunboneiru

Chiazaad enzo

De wereld is in de ban van gezond zijn. Het is een ware hype.

Is het jullie ook opgevallen dat er steeds meer superfoods in de schappen van supermarket staan? Ik word er gek van!

Eerlijk gezegd weet ik sinds kort wat superfoods zijn. Men zegt dat het super gezond is, vol met mineralen en vitamines waar ik in ieder geval nooit van gehoord heb. Goji bessen bijvoorbeeld.

Wat moet je er in hemelsnaam mee? Een sinaasappeltje eten gezond? Nee hoor, eerst wat chiazaad

erop, dan ben je gezond bezig. Een frisse salade wordt ook heerlijk opgeleukt met lijnzaad en

gepelde hennepzaad. En we hoeven heus geen twee liter water meer te drinken.

Tegenwoordig drinken we infused water. In een kan met water lekker je citroen, gember en komkommer de hele nacht laten

weken en je kunt er weer tegenaan. Wel zorgen dat iedereen je ziet lopen met je doorzichtige kan met stukken groente en fruit

erin. Want daar draait het toch om? Gezien worden. Toch wel fijn dat een hype een keer gezond is. Tenminste dat hopen we, dat het gezond is. Wetenschappelijk bewijs is er

namelijk nog niet.

Chapeau voor de marketing strategie. Eén ding is zeker, je betaalt er grof geld voor. Zolang je een of andere rare bes of

tarwesoort onder de term “superfood “schaart kan je er volgens mij miljoenen mee verdienen.

Quinoa, de nieuwe vervanger van rijst of pasta is bijvoorbeeld veel duurder. Himalaya zout , het gezondere alternatief voor

keukenzout , is alles behalve een goedkoper alternatief. En alles wat duurder is geeft ons meer status. En dat is iets

waar mensen op kicken. Behalve die overgebleven hippies uit de jaren 70 die er eigenlijk

mee zijn begonnen. Nieuwe trends stammen uiteindelijk toch altijd af uit het verleden.

Ik doe er niet aan mee, ik ben als de dood dat over tien jaar blijkt dat die dagelijkse handjevol goji bessen ineens de veroorzaker blijken te zijn van een of ander dodelijke virus.

Ik zeg wel stoer dat ik er niet aan meedoe maar….in mijn keukenkastje staat wel groene thee, kokosnotenolie en

boekweitmeel. Je kunt er denk ik toch niet helemaal omheen. De positieve effecten zoals, meer energie, snel afvallen en

voorkomen van huidveroudering, daar wacht ik nog op. Trouwens, bedenk ik me nu, afvallen doen we toch niet met al die superfoods. Daarvoor gaan we massaal naar Aruba om een

maagverkleining te ondergaan. Want ook dat is mode!

KO

LUM

NA

SA

SK

IA

HERSENSPINSELS VAN EEN VROUW

Awa di septic tank

Diferente kas tin awendia un septic tank. Den un septic tank ta separá tur material sólido for di e awa sushi i bakteria nan parsialmente ta “limpia” e awa. E bakteria nan ta biba den e awa sushi i kome parti di e supstansia nan ku ta den e awa. E awa aki tin un holo no tur ora agradabel, pero ta kontené hopi nutriente den forma disolvé. No ta rekomendabel pa usa awa di septictank riba bèrdura di blachi i mester prevení pa e awa di septic tank bin den kontakto direkto ku e fruta of bèrdura. Awa di septic rank ta kontené bakteria ku por kousa daño na salu di hende. Algun tip balioso:

- no usa awa di septic tank dirèkt riba bèrdura

- evitá ku awa di septic tank ta bin den kontakto direkto ku fruta i bèrdura

- awa di septic tank ta riku na nutriente i por wòrdu usa palu grandi i mata di kura

Awa di èrko

Awa di èrko ta awa limpi i puru i por ser usá pa muha mata i bèrdura. Awa di èrko ta asina puru ku por use pa yena bateria.

Tip:

- kolekta awa di èrko i use pa muha mata of yena bateria por ehèmpel bateria di outo

- no laga e awa kolekta para habri pasobra e ta un fuente ideal pa sangura pone webu

Den nos siguiente edishon nos lo sigui amplia riba e topiko aki.

Pa sugerensia of komentario por manda un mail na [email protected]

Nolly Oleana

ESUN ta keda esun!

Page 10: ESUN edishon ougùstùs  2015

10 EDISHON OUGÙSTÙS 2015

www.issuu.com/esunboneiru

Tereno emoshonal

Bo mente ta yen? Bo no por konsentrá? Bo no tin un hende di konfiansa pa papia kuné? Bo no por kontené bo emoshonnan? Emoshonalmente bo ta debil i ta konstantemente tristu, rabiá, frustrá, agresivo òf yen di nèrvio? Bo tin en-ergia nan wanta aden ku en general tin efekto negativo riba bo funshonamentu diariamente? Bo no kier ta den hende? Na skol bo yu no ta presta bon dor di e energianan negativo? Konstantemente tin reklamo di bo yu su komportashon na skol (fresku, bringa, agresivo òf yeistu ketu, tristu òf depresivo)? Komo mayor bo ta blo zundra na kas; bo ta blo dal bo yunan pa saka frustrashon; bo ta buska kiko ku ta pa pleita ku bo pareha (djis pa saka e frustrashon)? Bo ta sinti ku bo no por wanta nada mas etc.

Hasi e eskoho konsiente di tuma parti na un aktividat deportivo. No direkta-mente bo tin ku mara bo mes na un ekipo òf tim ku ta konsistí di hopi hende si bo no ta deseá esaki.Simplemente inskribí bo mes na un gym i bai hasi fitness. Bai kore/kana minüt nan largu riba e ‘loopbaan’ nan, hisa peso, hasi ‘bodycombat’, ‘total bodyworkout’, yoga,zumba, bailamentuetc.Bo ta kansa bo kurpa. Bo ta soda e energia nan negativo afó. Finalmente ora bo yega kas bo ta sinti bo mentalmente i emoshonalmente relahá i no tin e energia mas pa papia, rabia, kunsumí, diskutí òf ta tristu, paso ya bo a saka e energia nan ei kaba. Bo lo sinti bo asina rilèks ku bo djis kier baña i subi kama drumi ku un mente limpi pa siguiente dia. Bo lo mira ku komo mayor bo lo bai òm mas mihó i mas trankil ku bo yunan i pareha tambe.

Pa un yu ku su komportashon ta fèrfelu i tur siman bo tin ku presentá na skol paso e ta agresivo i ta bringa ku otro nan, laga e hasi un deporte pa e ekspresá su mes i saka e energia na un manera positivo. Si e ta un yu ku ta agresivo i ta bringa ku otronan, laga e hasi un deporte di bringa, esta un ‘vechtsport”. Kickboxing, taekwondo, yudo òf karate ta e “vechtsport” nanku tin na Boneiru. Pa straño ku e por zona, e ta funshoná serka e hóben i bo lo mira kambion-an. E hóben ku tin kualke kos ta molesti’é, mayoria biaha ta ekspresá su mes agresivo paso en general e emoshon aki ta esun di mas fásil pa e ekspresá i mustra. Segun teoria ta bisa, emoshon ta paradoksal; nan ta tapa otro tipo di emoshonnan. Pues bo ta mustra otro nan sierto emoshon, djis paso bo no ke pa nan sa berdaderamente e lokual ku bo ta sinti òf pensa. Pues, bo ta pur-ba tapa esaki. Ta mesun kos ku ora bo ta bisa un hende lokual e ke tende, paso bo no kier bis’e e bèrdat pa no hasié doló. Segun otro teorianan , mucha hòmber nan ta esun ku ta ekspresá nan mes mas lihé di pafó (pues mustra un komportashon no deseá pa mustra “macho”),miéntras ku mucha muhé nan lo tene e emoshon paden i no ekspresá esakinan.

Kontal, tantu mucha hòmber komo mucha muhé, ku no sa kon pa komuniká lokual ku ta molestiá nan emoshonalmente, ta ekspresá nan mes na e manera no korekto/deseá den nos komunidat komo un forma di bisa “mi mester di yudansa, yuda mi”. Mi no ta bisa ku e yu no tin nada na yudansa profeshonal. Pero tuma parti na un deporte i saka e energia ku ta molesti’é, na un mane-ra positivo, sigur ta yud’e tambe emoshonalmente. Meskos ku e parti sosial, deporte ta evitá bo yu di kai den depreshon (si e ta tene e emoshon paden) òf yeistu kai denman di hustisia (si e ta esun ku ta mustra komportashon no deseá). Mi ta enfatisá ku hasiendo kualke deporte e yu ta siña disiplina, rèspèt i ta konosé i diskubrí su mes i kontrolá su emoshonnan.

Esaki mi kier konsientisá e pueblo Boneriano di dje. No pensa p.e. ku bo no ta laga bo yu hasi un “vechtsport“nunka paso bo ta pensa ku e ta siñ’é bringa i hasié (mas) agresivo. Esaki ta nèt kontrali! Ta konsiente riba e efektonan positivo di deporte. Kon ku bo mir’é, kon ku bir’éòf di kua ángulo ku bo wake, deporte ta keda algu positivo i tin efektonan positivo riba un persona su fun-

shonamentu di kada dia riba e terenonan sosial, emoshonal i físiko. E último tereno, pues tereno físiko, lo mi tresedilanti den e siguienteedishon di ESUN.

“Den deporte, edat no ta importá..Emoshonalmente e ta bon pa tur

hende!”

Pa Thammy Albertsz

Den e edishon di yüni 2015 mi a skirbi un artíkulo tokante di deporte i e efektonan ku e por tin riba bo funshonamentu komo ser humano riba e tereno nan sosial, emoshonal i tambe físiko. Den luna di yüli mi a trese dilanti e relashon entre deporte i funshonamentu di un ser humano riba e tereno sosial. Den e edishon di ougùstùs aki mi kier trese e segundo tereno dilanti, pues e relashon entre deporte i funshonamentu di un ser humano riba e tereno emoshonal. Deporte, di tur manera ku por mir’é, tin efektonan positivo riba e tereno emoshonal tantu pa nos chikitinnan, nos hóbennan i nos grandi nan.

Thammy Albertsz

Page 11: ESUN edishon ougùstùs  2015

EDISHON OUGÙSTÙS 2015 11

www.issuu.com/esunboneiru

Pa aviso, sugerensia i re-marke tuma kontakto ku

redakshon di ESUN na email:

[email protected]

Otro kualidat importante di un lider berdadero ta GENEROSIDAD. Ora nos pensa ariba un persona generoso, mayoria parti di biaha nos ta pensa ariba hende ku hopi posishon material i ku ta gusta duna parti di esaki na otronan. Pero nos konosé´ tambe otro tipo di hende ku ta generoso i ku no nesesari-amente esaki mester ta mará na algu material. Ser generoso ta inisiá den bo kurason, no den bo saku. Si esaki ta e kaso, esta generosidat genuino, anto e persona envolví lo permití bo mishi ku mas parti-nan personal e.o. su tempu, su propiedat material, talento, posishon etc.

Lidernan efektivo, esunnan ku hende lo tin deseo pa sigui, lo no akumulá material pa nan só; pero nan ta hasi esaki pa duna na otronan. Pa por kul-tivá e sentido di generosidat den bo bida, mi lo por rekomendá e siguiente puntonan;

1) SEA AGRADESIDO PA LOKE BO TIN: ta suma-mente difísil pa un persona por ta generoso, si e no ta satisfecho ku loke e tin; Generosidat ta nase for di un posishon di ser kontentu/alegria i esaki no ta bini ora e hende kier atkirí mas i mas. Sr.Rockefeller a yega di bisa “ mi ta akumulá hopi miónes, pero esaki no a trese felisidat pa mi.” Si bo no ta konten-tu ku tiki, lo bo no ta kontentu ku hopi tampoko”; Si bo no ta generoso ku tiki, lo bo no kambia dire-pente ora bo tin hopi.

2) PONE E SER HUMANO PROME; e midí di un lider no ta kuantu hende ta sirbié,pero kuantu hende e ta sirbi. Generosidat kier men pone e otro na promé lugá. Si bo por logra hasi esaki, e ora ei dunamentu lo bira muchu mas fásil.

3) NO PERMITI E DESEO PA POSISHON KONTROLA BO BIDA; un sabio a yega di bisa ku e ser humano por wòrdu dividí den tres parti; “-ESUN KU TIN,-ESUN KU NO TIN,-ESUN KU NO A PAGA PA LOKE E TIN”. Mas i mas,e ser humano ta bira un esklabo di su deseonan ku e kier atkirí. Atkirí kos material, ta birando un opseshon den nos kultura. Si nos ta doño, nos ta pensa ku nos por kontrolé, i si nos por

kontrolé, nos ta pensa ku esaki lo por duna nos mas plaser. E idea aki ta un ilushon. Si bo kier ta den control di bo kurason, no permití ku posishon di kosnan material ta tuma posishon di dje.

4)REFERI NA PLAKA KOMO UN REKURSO; Un hende a yega di bisa, ku ora ta trata di plaka nunka lo bo sali un vensedó. Ora bo pone enfoke ariba esaki, bo ta materialista. Si bo purba, pero no gana nada

di plaka, bo ta un pèrdèdó. Si bo gana hopi plaka i bo skonde esaki, bo ta un hende pichiri. Si bo gana hopi plaka anto gast’é, bo ta un gastadó. Si bo no ta wòri paga na plaka, bo no ta ambisioso. Si bo gana hopi i ainda bo tin esaki ora bo fayesé, bo ta un loko, pasobra lo bo ta purba hib’é kubo. E úniko manera pa bo sali ganá ku plaka, ta di no pega bo kurason na esaki i ser generoso pa logra kosnan di balor den mundu. Plaka ta un tremendo sirbiente, pero un teribel maestro. Si posishon di plaka subi bo kabes, lo bo bira un esklabo pa esaki .

5) DESAROYA E ABITO PA DUNA; E úniko ábito pa logra mantené un aktitut di generosidat, ta pa hasi un ábito di duna--- tambe bo tempu, atenshon, pla-ka i rekursonan. Un sabio ta konsehá;”E akto pa laga plaka òf kualkier otro kos material los, ta hasi algu internamente ku nos. Esaki lo destruí e aktitut haragan ku nos por tin. Si bo ta sklavisá pa aktitut haragan, bo no por ta un bon lider.

Ami lo kier puntrabo, lo bo konsiderá bo mes un lid-er generoso? Bo ta buska kontinuamente pa agregá balor na otro hende? Bo ta dunando bo tesoro na algu mas grandi ku bo mes? Na kende bo ta dunabo tempu? Bo ta depositando den otro nan bida? Bo ta yudando esunnan ku no por yudabo òf ku no por duna algu bek? Si bo kier mehorá bo generosidat, mi lo kier rekomendábo pa hasi lo siguiente; DUNA ALGU NA OTRONAN; tuma algu ku realmente ku ta balioso p’abo i hasi regalo na un otro kuné.

PONE BO TESORO FUNSHONA pa otronan, ora ku bo mira ku nan kier hasi kosnan grandi pa benefisiá otro; BUSKA UN PERSONA PA BO COACH; e loke ta mas balioso ku bo por duna un otro, ta bo mes, esta tur bo eksperensha, network etc bo por kompartí ku un otro. Den e palabra di DIOS tambe ta ser instruí ku “DUNA TA MEHOR KU RISIBI”.

UN LIDER BERDADERO TIN SIGUIDO

Pa Herbert Domacasse

“Ningun persona a yega di wòrdu onra pa loke e la risibí. Onor ta e premio pa loke bo duna”. Esaki un presidente merikano a yega di bisa.

"

Den mal tempu bo ta sa ken ta kapitan

Wini poulo

Page 12: ESUN edishon ougùstùs  2015

12 EDISHON OUGÙSTÙS 2015

www.issuu.com/esunboneiru

Skucha: Kreador di henter universoPa Rudsel MercelinaBon dia, bontardi, bonochi, bon siman i un felis luna di ougustes pa bo ku a tuma e prestigioso korant aki na man.

Awe mi a pone atenshon na un selebrashon hopi importante ku tabata tin e luna aki. Hasta mi por riska bisa esun di mas importante pa e sientifikonan, kual ta e di 46 anja ku hende di e planeta mundu a jega luna i baha riba dje. E ta konsidera komo un di e logronan di mas grandi pa humanidat, pasobra awoki nan ta buskando pa jega mars ku ta muchu aun otro planeta ku por tin bida riba dje. Kiko nos por bisa? Hende a bira hopi sabi of hopi bobo of hopi infelis? Ta interesante pa sa ku e sientifikonan ei ku no ta kere den Dios komo kreador di shelu tera i laman i tur loke tin den nan a purba skonde of tene sekreto pa hopi anja ku prome ku nan a bai lunanan, a lesa Beibel spesialmente e buki di Genisis ku ta mustra e humanidat kon Dios a krea tur loke ta eksisti. Ta masha interesante pa nos wak kiko of kon Dios a hinka Su mundu den otro i ki outoridat E a duna na Hende. Den Genesis 1 nos ta mira kon mundu a bin na eksistensia. Den vers 26 nos ta mira te na unda e hende su outoridat ta duna. Vers 26 E ora ei Dios a bisa :”Laga Nos traha hende na nos imagen, konforme nos semenhansa; i laga nan goberna riba e piskanan di laman i riba e paranan di shelu i riba bestianan di kria i riba henter e tera ,i riba tur bestia ku ta lastra riba tera. Akinan nos ta mira ku Dios no a duna e hende ordu pa goberna e universo ku ta inklui luna i e streanan i mas kos ku por tin eiriba. Solamente loke ku ta ensera nos planeta mundu. Den vers 28 e ta bolbe ripitie. 28.Anto Dios a bendishonanan ,i Dios a bisanan :’’Sea fruktífero i multipliká, i yena tera i hasi esaki somete na bo; i goberna riba e piskanan di laman i riba e paranan di shelu. I riba tur ser bibu ku ta move riba tera. Dios no por a bolbe kiboka. Dor di ripiti esaki, E a konfirma su proposito na of pa hende.Ta kiko

anto ta e motibu ku hende kier eksplora e universo? I pa pensa di traha un lugar di pasa fakansi aya riba? Ta ken a hinka esei den nan mente? Genisis kapitulo 3 ta bisa nos esei. Vers 4. I e kolebra a bisa e muhe ;’’siguramente boso lo no muri! 5 .Pasobra Dios sa ku e dia ku boso kome di dje ,boso wowo lo habri i boso lo ta manera Dios, konosiendo bon i malu. Ki un mentira satanas a usa pa trese hende na destrukshon .Ta e mes ta instigando hende awe pa hasi tur e esfuerso nan kostoso ei pa eksplora e inmenso universo. Nan kier yega mas leu ainda. Awoki hasta nan ta plania pa traha un luga pa pasa fakansi den universo. Hende ta pensando ku nan a bira hopi of masha sabi mes nan forma di bai espasio i regresa a bira fasil. Antes ora nan sa bai ora di bolbe nan mester a kai den laman ku nan aparato warda boto bin salba nan ,awoki ta manera un avion ta lanta i baha e kos ta bai bolbe. Hopi sabi e Hende ta kere ku E a bira. Pero kiko Dios ta bisa nos di e sabidoria di mundu ei? 1 korintionan 1 :19 Pasobra ta para skirbi ”lo Mi detrui e sabidoria di e sabinan ,I e intiligensia di e intiligentenan lo Mi pone un banda. Akinan nos ta mira ku Dios tin e hendenan ei bou di kontrol. Meskos ku a pasa ku e toren di babel den Genesis kapitulo 11 :1 -8mi ta konvensi ku Dios lo pone nan tambe desmaya den nan mishon. Kon? mi no sa. Dios so sa. Den e buki di 2 Pedro 3 nos ta mira dikon mi ta bisa

asina. Vers 5. Pasobra di nan mes boluntat nan no kier asepta e echo aki, ku pa medio di e palabra di Dios e shelunan a eksisti di hopi tempu pasa i e tera a wordu forma for di awa i pa medio di awa. 6. Dor di kual e mundu di e tempu ei a wordu destrui, siendo inhunda ku awa. 7 Ma e shelunan i e tera aktual pa medio di su palabra ta wordu reserva pa kandela, warda pa e dia di huisio i destrukshon di e hendenan impio ku no ta kere den Dios. Ruman bo ta kere esei ku e mundu aki ta destina pa kaba na kandela i e universo tambe? Nos no tin kaminda pa skonde. Pero mi ruman no bira fedrit pasobra Dios tin un lugar prepara pa bo ku lo no wordu destrui . Den e proksimo edishon di Esun nos lo papia di esei. Ku Dios bendishona bo ku sabidoria pa komprende loke bo a lesa awe.Te otro biaha. ANIMO RUMAN.

Rudsel Mercelina