1. UVOD

1.1. OPENITO O DIZAJNUDizajn proizvoda kao dio procesa razvoja proizvoda je vrlo kreativno podruje koje zahtjeva suradnju marketinkih strunjaka koji otkrivaju potrebe, oekivanja i zahtjeve kupaca koje dizajn treba zadovoljiti, dizajnera koji e oblikovati proizvod i dati preporuke za njegovo poboljanje. Oblik i izgled proizvoda su poticajni imbenici u procesu odluivanja o kupovini, a nerijetko su presudni faktor odluivanja jer se kupci lake odluuju na kupovinu dobro dizajniranog i uz to funkcionalnog proizvoda. Osim to dizajn mora biti estetski privlaan, mora omoguiti ispunjavanje ostalih zahtjeva i funkcija koje kupci oekuju od proizvoda. Dobar dizajn preduzeu moe donijeti brojne prednosti od kojih se najvie istiu poveana prodaja proizvoda, konkurentska prednost, jedinstven imid, brzo uoavanje i pamenje od strane kupaca te zadravanje u njihovoj memoriji, jedinstveno pozicioniranje proizvoda i preduzea kao cjeline na tritu. S druge strane, lo i neodgovarajui dizajn moe prouzrokovati neuspjeh proizvoda na tritu.Ovisno o fazi ivotnog ciklusa u kojem se proizvod nalazi, dizajn proizvoda je potrebno prilagoavati namjeni proizvoda i oekivanjima kupaca kroz istraivanje potreba i zahtjeva ciljnog trita. Definicije dizajna proizvoda su brojne ali u osnovi sve istiu kako je dizajn proces zadovoljenja zahtjeva trita kroz proces oblikovanja prizvoda i njegovog izgleda. Ukljuuje oblikovanje imena, pakovanja i ambalae proizvoda, etikete, odabir boja i materijala, to utie na imid proizvoda. Dizajn proizvoda se nalazi unutar trokuta ogranienja:- krajnja upotreba kojoj je proizvod namijenjen- materijali od kojih je proizvod proizveden- oprema i procesi koji se primjenjuju u proizvodnji

Slika 1. Razliit dizajn proizvoda koji imaju istu namjenu

1.2 TA JE DOBAR DIZAJN?

Dobar dizajn mora ispunjavati uvjete vezane za:a) upotrebljivost proizvodab) ergonomsku prilagodljivostc) tehniku/ekonomsku pouzdanostd) estetsku senzibilnoste) dosljednost imagea

1.2.1. Upotrebljivost proizvoda

Temeljni zahtjev koji se postavlja pred dobar dizajn jest osigurati upotrebljivost proizvoda. Dobar, praktian dizajn mora se isticati po tome da odgovara svrsi. Naime potroa/korisnik ne mora znati, razumjeti ili brinuti kako proizvod funkcionira ali u svakom sluaju oekuje da funkcionira. Treba biti jednostavan za instalaciju, koritenje, odravanje i eventualno odlaganje.

1.2.2. Ergonomska prilagodljivostProizvod mora biti prilagoen fizikim i psiholokim potrebama ljudi. Dobar dizajn mora ponuditi maksimalno mogue: lakou upotrebe, komfor, sigurnost. Takoer, za trajne proizvode dobar dizajn treba omoguiti skraenje vremena potrebnog za uenje o upotrebi proizvoda. Uredski sto npr. moe biti dizajniran s posebnom panjom posveenom smanjivanju umora uredskog radnika. Teina sjedala moe bitno smanjiti smetnje koje prednji rub izaziva za nogu. Konfiguracija naslona moe dati dobru podrku leima za vrijeme rada za stolom.

1.2.3. Tehnika/ekonomska pouzdanost Proizvod, osim to mora biti koristan, mora biti i dostupan u ekonomskom smislu. Za proizvode koji spadaju u kategoriju potronih dobara, potroa obino posmatra troak po jedinici upotrebe, za trajne proizvode troak pribavljanja i troak funkcionisanja koji ukljuuje potronju energije i odravanje.Trajnost proizvoda je takoer vana kategorija a ovisna je o pogodnosti koritenih materijala i nainima njihovog kombiniranja.

1.2.4 Estetska senzibilnostObiljeja materijala i metode obrade moraju biti usklaeni s onim to e trite prihvatiti. Izgled proizvoda se oreuje prvenstveno temeljem preferencija potroaa/korisnika. Sposobnost proizvoda da izazove i odrava interes potroaa voena je novitetom njegovog dizajna. Dobar dizajn izaziva ugodan doivljaj. to su proizvodi tehniki superiorniji, vea je potreba da ih se uini razumljivim i poeljnim. Zbog toga je estetska senzibilnost vaan zahtjev koji dobar dizajn mora ispunjavati.

1.2.5. Dosljednost image-aPotroa esto bira proizvod koji e izraziz njegov socijalni status drugim ljudima npr. odjea sa istaknutim imenom ili inicijalima dizajnera je samo jedna od takvih manifestacija.

Slika 2. Dizajn prvih mobitela

Slika 3. Dizajn sadanjih mobitela

2. ESTETSKI I ERGONOMSKI DIZAJN2.1. VEZA ESTETIKE I ERGONOMIJEErgonomija se najjednostavnije moe definisati kao kategorija funkcionalnog i praktinog. Istovremeno, estetika podrazumeva kategoriju lijepog. Veza estetike i ergonomije objanjava se kroz injenicu da obe naune discipline slue oveku sa istim ciljem. Svrha im je poveanje kvaliteta ivota. Pri projektovanju bilo kog proizvoda (radne maine, alata, nakita...), posveuje se panja samo jednoj od ovih naunih disciplina, zanemarujui drugu. Zato se i sreemo sa mnogim proizvodima koji su nadasve praktini, ali neprikladnog izgleda, odnosno oblika koji odbija. Takoer, ogroman je broj veoma lijepih proizvoda koji su poprilino nepraktini i neprikladni za upotrebu. To i ne bi bio preveliki nedostatak kada ove dve naune discipline ne bi bilo mogue uskladiti. Meutim, ne samo da ih je mogue uskladiti, ve se mogu svrstati u zajedniku kategoriju, kategoriju ugodnosti. Ukoliko se eli postii kvalitetan oblik proizvoda i njihovih komponenti ove naune discipline su nezaobilazne.Ergonomija omoguava da se kvalitetno radi, povea proizvodnost, smanji broj profesionalnih oboljenja i unaprijedi efikasnost i sigurnost upotrebe proizvoda. Dizajn ne moe menjati ovjeka, ali putem ergonomije stie saznanja o injenicama koje su mu potrebne. Upravo ergonomija omoguava dizajneru da prilagoava ili mijenja proizvod tako da bude u najprikladnijoj konfiguraciji za ovjeka. Idealno bi bilo da dizajn nekog proizvoda pone od ovjeka, ali najee se dogaa suprotno. Ergonomija kao nauka daje principe oblikovanja i dimenzionisanja proizvoda sa kojima korisnik dolazi u dodir. Ergonomski principi trebali bi se potovati u svim podrujima ljudske aktivnosti i neaktivnosti: u radnom procesu, sportu i odmaranju, zdravlju i sigurnosti. Oprema i radni uvjeti koji se deklariraju kao ergonomini moraju zadovoljavati odreene norme. Cilj tih normi je poveanje produktivnosti, ouvanje zdravlja, poticanje osobne motivacije, kreativnosti, postizanje zadovoljstva u radu, smanjenje uestalosti pogreaka..

Slika 4. Ergonomski mi Slika 5. Ergonomsko kuhalo

Poznavanjem ljudskih potreba iogranienja mogue je proizvod prilagoditi krajnjim korisnicima. Pri ergonomskom dizajniranju se u obziruzimaju graa i funkcija ovjeka. No,potrebno je poznavati i pokrete kojeovjek radi pri izvravanju svakodnevnih zadataka.Potrebno je znati statike dimenzije tijela,ali i amplitudepokreta u zglobovima, dohvatnopolje i miinu snagu urazliitim poloajimatijela.Naravno,antropometrijske mjere koje su vane za ergonomiju razliite su zarazne vrste aktivnosti i proizvoda. Izbor ergonomskih antropometrijskih mjerenja ovisi o oblikustroja i/ili proizvoda, osobikoja e tu raditi ilipredmet upotrebljavati, dijelovima tijela koji e dolaziti u izravan odnos sproizvodom. Potrebno je omoguiti najpogodniji poloaj i kretanje u nekom prostoru, a za to su vane dimenzije prostora, stroja, pomagala i proizvoda. Ukoliko se ne obratipozornost na ergonomsku prikladnost radnog mjesta, kaoposljedica moe se pojavit neugoda i nezadovoljstvo, ali takoer ibolovi u odreenim dijelovima tijela (npr. rukama ili leima, ovisno o radnom zadatku i mjestu), au krajnjim sluajevima mogu se javit i neke kronine bolesti. U zadnje vrijeme u medicini se sve ee govori o novo definiranim "kompjuterskim" bolestima. Javlja se, na primjer, CTS ili CarpalTunnel Syndrome (sindrom karpalnog tunela ili tzv. kompjuterska aka) i RSIili RepetitiveStress Injuries (povrede izazvane stresomkojeg izaziva uestalo ponavljanje). Protiv ovih bolesti i neugodnosti, samo je jedan nain uspjene borbe: ergonomija. Slika 6. Primjena ergonomije na proizvodima

Estetika se najee definie kao nauka o lijepom. To je nauka o neemu to se opaa bez posredovanja logikog miljenja. Pojam estetike se odnosi iskljuivo na neposredni osjeajno-opaajni utisak koji izazivaju pojave iz okoline. Upravo taj utisak estetika nastoji objasniti. Pored toga to eli da objasni strukturu lijepog, estetika nastoji da definie i strukturu estetskog doivljaja. Iako se estetske norme razlikuju u svakoj kulturi, svima je zajednika potreba estetskog oblikovanja-potreba koja odgovara strukturi ljudskog bia. Estetika i potreba zalijepim je prisutna usvim aspektima naeg ivota: pokuavamo ostvarit ljepotu odjee, obue, stanova, strojeva, alata, automobila, parkova, zgrada i gotovo sveg ostalog sto nas okruuje. Velike su prednosti i estetski ureene radne okoline:toje ini ugodnijom ipodnoljivijom, olakava rad, 'veseli oko', ukratko, poveava kvalitetu ivota. Estetski oblikovani proizvodi su vee trine vrijednosti !!!

Slika 7. Primjer estetski oblikovanih proizvoda

Slika 8. Primjer estetski oblikovanih proizvoda2.2 SPOJ ODLINE ESTETIKE I USPJENE ERGONOMIJE

Poslednjih godina mi je postao kljuni ureaj za veinu raunarskih programa kao i za surfanje na internetu. Kako su korisnici raunara postali suvie zavisni od mia broj obolelih od RSI-a (Repetative Strain Injury) zbog koritenja mia je porastao. Do veine ozleda dolazi zbog pogrenih pokreta i krivog poloaja pri dranju mia. Najvie stradaju zglobovi, podlaktice, laktovi, ramena i vrat.

Slika 9. Primjer estetski i ergonomski oblikovanih proizvoda

Prednosti mieva na slici 2. su da sjajno lee u ruci, veliki su pa su svi dugmii na njima lako dostupni. Primjeri su uspjeno dizajniranog proizvoda a ujedno potpuno ergonomski ostvarenog ureaja.

Slika 10. Boja ima snaan uticaj na izbor proizvoda

2.3 PRIMJER NEERGONOMSKOG PROIZVODA NEUSPJENE ESTETIKE

Za unos informacija u raunar najee se koristi tastatura, to znai da su ruke vrlo intenzivno koritene na radnom mjestu. Kod koritenja neergonomski oblikovanih tastatura dolazi do pojave bola u ruci i aci. Materijali koji se koriste za izradu tastatura moraju biti takvi da spreavaju pojavu bljetanja ili odraza okolnog svetla, jer se na taj nain poveava vidni napor. Dananja standardna tastatura vrlo lii tastaturi pisae maine koja se nije menjala od pronalaska tog ureaja. Istraivanja su pokazala da takva tastatura nepotrebno optereuje muskulaturu ruku, a dua razdoblja rada na tastaturi raunara, naroito u nezgodnim poloajima, mogu doprineti zdravstvenim problemima.

Slika 11. Neergonomski proizvod neuspjene estetike

Iako se ova tastatura hvalizbog brojnih ergonomskih prednosti kao to je ugodan poloaj ruku, mora se priznati da ergonomski oblik kojem se teilo ba i nijepostignut. Naalost, dizajner se previe zaigraopa je pretjerivanjem napravioproizvod koji zahtijeva poloaj ruku kakav veini ljudi ipak ne odgovara.Uz to se morapriznati da njen dizajn bai nije okuugodan. Ovo je tipian primjer neuspjene tenje izrade dobrog ergonomskog proizvoda, s nedostatkom smisla zaestetiku.

Slika 12. Ergonomski proizvod uspjene estetike

Za razliku od gornjeg primjera, proizvoa ove tastature je uspio u svomproizvodu uspjeno spojit estetski izgled sa zadovoljenjem estetskih normi. Tako ovdje imamo primjer proizvoda koji pokazuje da tajspoj ne samo danije nemogu, ve i da ga nije tako teko ostvariti u praksi.

1