enterprise europe · gali euro-unit, hrvatska poštanska banka te zagrebačka pivovara, a na...

8
info enterprise europe Broj 60, 9. travnja 2012. Hrvatska gospodarska komora-Župa- nijska komora Split, kao dio Europske poduzetničke mreže, organizirala je u okviru sajma GAST Pete multilateral- ne gospodarske susrete. Susreti su, kao nastavak prošlogodišnjih, među partnerima u Europskoj podu- zetničkoj mreži okupili predstavnike Pri- vredne komore Srbije te Gospodarske i industrijske komore Pečuha iz Mađar- ske. Na susretima su sudjelovali i Razvoj- na agencija Srednje Bosne s tvrtkama iz svoje regije, Regionalna komora Užice iz Srbije sa svojim tvrtkama, kao i brojni hr- vatski poduzetnici. Tijekom susreta predstavljen je CROtu- rist portal – alat promoviranja hrvatskog turističkog tržišta, prezentirana je ener- getska efikasnost i obnovljivi izvori ener- gije u turizmu, prehrambenoj i poljo- privrednoj industriji, te Obrazovanje za poduzetništvo - novi projekt studenskog poduzetničkog inkubatora pri Sveučiliš- nom studijskom centru za stručne studi- je Sveučilišta u Splitu. Nakon prezentacija održani su multila- teralni gospodarski susreti, organizirani u osam 15-minutnih termina na 30 sto- lova. Ovakvi međunarodni poslovni sastan- ci organiziraju se u Splitu već peti puta - prvi su održani na sajmu GAST 2010. godine, a zatim iste godine i na sajmu SASO. Pozitivne reakcije sudionika koji izražavaju potrebu za ovakvim tipom do- gađanja otvaraju prostor za ponovnu or- ganizaciju susreta na sajmovima i u sklo- pu drugih gospodarskih događanja. Ove je godine 130 individualnih sudionika odnosno 76 tvrtki sudjelovalo na oko dvjestotinjak B2B sastanaka. Zadovoljstvo sudionika potvrđuju i rezul- tati provedenih anketa u kojima su sve tvrtke izrazile želju za ponovnim sudje- lovanjem na skupu ove vrste, a njih čak 62 posto ostvarilo je konkretne poslove. Ovakvim susretima želi se ojačati pre- kogranična suradnja, posebice za male i srednje poduzetnike Splitsko-dalma- tinske županije. Organizatori očekuju da će naše tvrtke nastaviti prepoznavati ovaj tip poslovnih susreta kao alat nami- jenjen rastu i razvoju njihovih gospodar- skih djelatnosti. Zatvorena dva EU projekta GOSPODARSKI SUSRETI NA SAJMU GAST 2012. Europska poduzetnička mreža organizirala je multilateralne gospodarske susrete u okviru sajma GAST Povjerenik Europske unije za po- ljoprivredu i ruralni razvoj Daci- an Cioloş posjetio je Hrvatsku i sa- stao se s potpredsjednikom vlade Nevenom Mimicom, te razgova- rao s ministrom poljoprivrede Ti- homirom Jakovinom oko hrvat- skog poštivanja preuzetih obveza i izazova Zajedničke poljoprivred- ne politike. Razgovaralo se o pred i postpristupnim fondovima za re- gionalni razvoj, kao i o svim re- levantnim pitanjima koja se tiču pred i postpristupnih fondova EU-a za ruralni razvoj. Cioloş i Jakovina su zatvorili i dva projekta financirana sredstvima EU-a, koji su posljednje dvije go- dine pružali potporu Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Projektima vri- jednim oko 4,5 milijuna eura omo- gućena je uspostava integriranog administrativnog i kontrolnog su- stava potpora u poljoprivredi, edukacija djelatnika Agencije te provedba informativne kampanje koja je upoznala hrvatske poljo- privrednike s onim što ih očekuje u Europskoj uniji. Alat za gospodarski rast

Upload: others

Post on 23-Feb-2020

3 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: enterprise europe · gali Euro-unit, Hrvatska poštanska banka te Zagrebačka pivovara, a na student-skim projektima najviše su sudjelovali Al-gebra, Ina i Holcim. U organizaciji

infoenterprise europe

Broj 60, 9. travnja 2012.

Hrvatska gospodarska komora-Župa-nijska komora Split, kao dio Europske poduzetničke mreže, organizirala je u okviru sajma GAST Pete multilateral-ne gospodarske susrete.

Susreti su, kao nastavak prošlogodišnjih, među partnerima u Europskoj podu-zetničkoj mreži okupili predstavnike Pri-vredne komore Srbije te Gospodarske i industrijske komore Pečuha iz Mađar-ske. Na susretima su sudjelovali i Razvoj-na agencija Srednje Bosne s tvrtkama iz svoje regije, Regionalna komora Užice iz Srbije sa svojim tvrtkama, kao i brojni hr-vatski poduzetnici.

Tijekom susreta predstavljen je CROtu-rist portal – alat promoviranja hrvatskog turističkog tržišta, prezentirana je ener-

getska efikasnost i obnovljivi izvori ener-gije u turizmu, prehrambenoj i poljo-privrednoj industriji, te Obrazovanje za poduzetništvo - novi projekt studenskog poduzetničkog inkubatora pri Sveučiliš-nom studijskom centru za stručne studi-je Sveučilišta u Splitu.

Nakon prezentacija održani su multila-teralni gospodarski susreti, organizirani u osam 15-minutnih termina na 30 sto-lova.

Ovakvi međunarodni poslovni sastan-ci organiziraju se u Splitu već peti puta - prvi su održani na sajmu GAST 2010. godine, a zatim iste godine i na sajmu SASO. Pozitivne reakcije sudionika koji izražavaju potrebu za ovakvim tipom do-gađanja otvaraju prostor za ponovnu or-

ganizaciju susreta na sajmovima i u sklo-pu drugih gospodarskih događanja. Ove je godine 130 individualnih sudionika odnosno 76 tvrtki sudjelovalo na oko dvjestotinjak B2B sastanaka.

Zadovoljstvo sudionika potvrđuju i rezul-tati provedenih anketa u kojima su sve tvrtke izrazile želju za ponovnim sudje-lovanjem na skupu ove vrste, a njih čak 62 posto ostvarilo je konkretne poslove.

Ovakvim susretima želi se ojačati pre-kogranična suradnja, posebice za male i srednje poduzetnike Splitsko-dalma-tinske županije. Organizatori očekuju da će naše tvrtke nastaviti prepoznavati ovaj tip poslovnih susreta kao alat nami-jenjen rastu i razvoju njihovih gospodar-skih djelatnosti.

Zatvorena dva EU projekta

GOSPOdARSki SUSRETi NA SAjMU GAST 2012.

Europska poduzetnička mreža organizirala je multilateralne gospodarske susrete u okviru sajma GAST

Povjerenik Europske unije za po-ljoprivredu i ruralni razvoj Daci-an Cioloş posjetio je Hrvatsku i sa-stao se s potpredsjednikom vlade Nevenom Mimicom, te razgova-rao s ministrom poljoprivrede Ti-homirom Jakovinom oko hrvat-skog poštivanja preuzetih obveza i izazova Zajedničke poljoprivred-ne politike. Razgovaralo se o pred i postpristupnim fondovima za re-gionalni razvoj, kao i o svim re-levantnim pitanjima koja se tiču pred i postpristupnih fondova EU-a za ruralni razvoj.Cioloş i Jakovina su zatvorili i dva projekta financirana sredstvima EU-a, koji su posljednje dvije go-dine pružali potporu Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Projektima vri-jednim oko 4,5 milijuna eura omo-gućena je uspostava integriranog administrativnog i kontrolnog su-stava potpora u poljoprivredi, edukacija djelatnika Agencije te provedba informativne kampanje koja je upoznala hrvatske poljo-privrednike s onim što ih očekuje u Europskoj uniji.

Alat za gospodarski rast

Page 2: enterprise europe · gali Euro-unit, Hrvatska poštanska banka te Zagrebačka pivovara, a na student-skim projektima najviše su sudjelovali Al-gebra, Ina i Holcim. U organizaciji

enterprise europe

Studentske udruge grada Zagreba dodijelile su Zlatni indeks 2011 - na-gradu za poduzeća koja su u prote-kloj godini najviše aktivno sudjelo-vala u akademskom životu i povećala kvalitetu studiranja kroz dodjelu sti-pendija, ulagala u studentske udru-ge i projekte, organizirala projekte na kojima sudjeluju studenti, i pruža-la priliku studentima da odrade prak-su te sudjeluju u radu na projektima.

Dodijeljena je i nagrada za najbolji imidž prema percepciji studenata, a o pobjed-nicima je odlučilo povjerenstvo sastav-ljeno od studentskih udruga.

Zlatni indeks 2011. dodijeljen je u šest kategorija, a dodijeljene su i posebne nagrade žirija i grand prix za poduzeća koja su pobijedila u više kategorija. Najvi-še su u studentske projekte i udruge ula-gali Euro-unit, Hrvatska poštanska banka te Zagrebačka pivovara, a na student-skim projektima najviše su sudjelovali Al-

gebra, Ina i Holcim. U organizaciji proje-kata na kojima sudjeluju studenti najviše su se istaknuli Henkel, Ina i Styria. Kroz dodjelu stipendija najviše su pridonijeli Euro-unit, Ina i Medical Intertrade koji su stoga nagrađeni u kategoriji Stipendije, dok su u kategoriji Prakse dobitnici Hen-kel, Ina i Coca Cola HBC Hrvatska.

Partner projekta, Hendal Market Resear-ch, napravio je istraživanje na najvećim fakultetima Zagrebačkog sveučilišta, te su na temelju rezultata istraživanja do-dijeljene nagrade i u kategoriji Najbolji imidž prema percepciji studenata. Na-gradu su dobili 24 sata, Ina i Coca Cola HBC Hrvatska.

Posebne nagrade žirija pripale su Adacti, HŽ-u i Plivi, dok je grand prix za velika pri-vatna poduzeća odnijela Coca Cola HBC Hrvatska. Ina je osvojila grand prix za ve-liko javno poduzeća, dok su istu nagra-du za mala i srednja poduzeća podijelili Henkel i Euro-unit.

ZlAtNI INDEKS 2011.

Studentima najdraže tvrtkeZagrebački studenti dodijelili su nagradu poduzećima koja su najviše sudjelovala u akademskom životu i povećala kvalitetu studiranja

U današnjem okruženju ekonom-ska kretanja koja utječu na profita-bilnost se mijenjaju kod svake pro-mjene tehnologije, zakonodavstva, tržišta, relativnih troškova proizvod-nje, potrošačevih potreba i konku-rencije.

S time dolazi do potrebe za promje-nama cijena. Mnogi stručnjaci u ovom sektoru ističu kako promjena cijene od samo jedan posto može povećati dobit za čak 10 posto. Dobro formiranom cje-novnom politikom moguće je zahvati-ti veće tržište, imati zadovoljnije kupce i više zarađivati. Odluka o razini cijene je vrlo kompleksna i uvelike ovisi o po-tražnji, troškovima, konkurenciji i per-cepciji vrijednosti proizvoda. Stoga se trgovci i proizvođači s pravom pitaju kako onda odrediti “pravu cijenu” ili “op-timalnu cijenu”, kako se nositi s prigovo-rima na cijenu, kako reagirati na zahtje-

ve za “odstupanjem od cijene” te kako komunicirati vrijednost i cijenu proizvo-da ili usluge?

Upravo o tim temama bit će riječi na seminaru Metode i politike određivanja cijena koji će se održati u četvrtak, 12. travnja u prostorima Znanstveno-teh-nologijskog parka Sveučilišta u Rijeci. Pokrovitelj seminara je Europska po-duzetnička mreža, a seminarom se želi pružiti polaznicima uvid u metode i po-litike određivanja cijena sa svrhom po-

stizanja dugoročne profitabilnosti po-duzeća.

Edukacija je namijenjena poduzetnici-ma početnicima, ali i vlasnicima i člano-vima uprava postojećih malih i srednjih poduzeća.

Na seminaru će se govoriti o tome što je cijena, o ostalim elementima marketinš-kog miksa te pitanjima koja se pojavljuju prilikom odlučivanja o cijeni. Sudionici će moći saznati i o metodama određi-vanja cijena, posebice o određivanju te-meljenom na percepciji vrijednosti, ne-što o interakciji prodavač-kupac, razvoju politike cijena, politici cijena kao odgo-voru na prigovor o cijeni, politici cijena u doba recesije, komunikaciji vrijednosti i komunikaciji cijene. Predavanja će voditi Jana Blažević Marčelja, voditeljica ureda Znanstveno-tehnologijskog parka Sveu-čilišta u Rijeci, certificirani pricing profe-

ssional pri strukovnom udruženju (Pro-fessional Pricing Societyju), s diplomom Ekonomskog fakulteta u Rijeci i s devet godina iskustva na području edukacije, razvoja novih proizvoda, unapređenja poslovnih procesa te razvoja novih teh-noloških rješenja. Seminar će se održa-ti u Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci, na adresi Slavka Kra-utzeka 83a - Rijeka, u učionici na prvom katu i trajat će od 9 do 15.30 sati, a sudje-lovanje na seminaru je besplatno. Prijave se predaju na [email protected] najka-snije do 10. travnja do 16 sati.

Broj sudionika je ograničen, a prijave se prihvaćaju prema redoslijedu zapri-manja. Prijava druge osobe iz iste tvrt-ke prihvaća se u slučaju preostalih slo-bodnih mjesta. Dodatne informacije o seminaru možete dobiti putem telefo-na pozivom na broj +385 (0)51 265 962 ili 051 265 961.

MEtODE I POlItIKE ODREđIvANJA CIJENA

Kako pogoditi pravu cijenuZnanstveno-tehnologijski park u Rijeci organizira seminar o metodama i politikama određivanja cijena

Page 3: enterprise europe · gali Euro-unit, Hrvatska poštanska banka te Zagrebačka pivovara, a na student-skim projektima najviše su sudjelovali Al-gebra, Ina i Holcim. U organizaciji

2 3www.een.hr 9. travnja 2012.

Lada Stipić – Niseteo

Otkada je eurozone, nezaposlenost nikada nije bila ovako visoka – u ve-ljači je dostigla 10,8 posto ili 0,1 po-sto više nego u prvom mjesecu. Eurostat je nadalje objavio da je ne-zaposlenost u cijeloj zajednici 27 dr-žava na 10,2 posto, također u porastu od desetine postotka.

Brojkama, to znači da je ovog trenutka u prostoru od gotovo pola milijarde sta-novnika bez posla njih 24,55 milijuna. Ili, broj približan broju stanovnika svih skan-dinavskih zemalja – Norveške, Švedske, Danske, Finske i Islanda. Službena eu-ropska statistika je za mjesec dana uni-jela porast nezaposlenih od 167.000. U usporedbi s istim razdobljem prije toč-no godinu dana, iz Eurostatove analize nezaposlenosti u veljači 2011., broj rad-nika bez posla povećan je za 1,874 mili-juna ljudi – toliki je primjerice Hamburg. U eurozoni je 17,134 milijuna nezaposle-nih, mahom radi Španjolske gdje neza-poslenost ruši sve rekorde i trenutno je na 23,6 posto. U eurozoni je za mjesec dana bez posla ostalo 162.000 ljudi.

Najteže je mladim Grcima i ŠpanjolcimaNajteže je u zapošljavanju mladih. Špa-njolska i Grčka su valjda dodirnule dno: svaki drugi radnik ispod 25 godina nema posao. U Irskoj, Italiji, Portugalu i Slovačkoj

trećina mladih je na popisima nezaposle-nih. Visoki su postoci nezaposlenih među mladima, oni iznad petine, još u Bugar-skoj, Francuskoj, Estoniji, Rumunjskoj, Fin-skoj, Sloveniji... Kako se kriza produljila, na tržište rada pristižu i mladi koji su odga-đali početak posla opredjeljujući se za do-datno školovanje, čekajući tako povolj-nija vremena. Stoga je obrazac mladog, visokoobrazovanog i nezaposlenog rad-nika značajka cijele Europe. U EU27 bez posla je 5,462 milijuna najmlađih radnika, od čega 3,27 milijuna u eurozoni. Prošla je godina bila teška za novopridošle na tr-žište rada jer se broj nezaposlenih pove-ćao za 262.000 u EU27, odnosno 106.000

u eurozoni. U prosjecima, petina mladih je bez posla, što je statistička sredina iz-među ekstrema Njemačke, Austrije i Nizo-zemske (od 8,2 do 9,4 posto) i rekordnih visina u Španjolskoj (50,5 posto) i Grčkoj (50,4 posto). Prije četiri godine stopa ne-zaposlenosti bila je rekordno niska, jedno-znamenkasta u eurozoni. Potom je krenu-

la kriza koja se povlači pa vraća. Stručnjaci su očekivali da će se stopa zapošljavanja oporaviti s dobrim vijestima sa svjetskih i europskih tržišta – no to se još nije dogo-dilo. Ne u prosjecima za EU27 i za eurozo-nu. Neke su zemlje poboljšale trendove, u osam članica EU-a nezaposlenost je opala – ali je u godinu dana narasla u 18 zema-lja EU-a, ostavši nepromijenjena u jednoj. Nakon tri godine dramatičnih padova, tri baltičke države oporavak potvrđuju ra-stom zaposlenosti - za razliku od Španjol-ske, Grčke i Cipra gdje je broj nezaposle-nih u stalnom porastu i bez izgleda da se tako skoro zaustavi. Na Cipru problem nije toliko velik jer je stopa nezaposlenih na, za većinu u EU-u, zavidno niskoj razini od 9,7 posto (s druge strane, lani je u veljači izno-sila samo 6,7 posto), što se ne može kaza-ti za Grčku gdje je u godinu dana broj lju-di izvan rada nabujao sa 14,3 na 21 posto ili Španjolsku sa skokom od 20,6 na 23,6 posto.

Hrvatska po nezaposlenosti kao Slovačka, Irska i PortugalU europskoj službenoj statistici s anali-zama nezaposlenosti, a koje se objavlju-ju svakog mjeseca, nema Hrvatske. Je-dina kandidatska zemlja u analizama je Island, ali kao članica europskog ekonom-skog prostora. Eurostatova baza podata-ka, izvan mjesečne analize indikatora, ipak sadrži svježe hrvatske brojke koje se, što se novih podataka tiče, osvježavaju kad i one članica EU-a. (Barem je u ovom se-

gmentu Hrvatska zaista spremna za EU!). Službeni podatak za Hrvatsku - nezapo-slenost od 14,2 posto - smjestio ju je iz-među postotaka nezaposlenosti Slovač-ke, Irske i Portugala. Drugi set podataka daleko je nepovoljniji za Hrvatsku. Posto-

tak zaposlenosti stanovništva veli da bi Hrvatska, da je danas članica EU-a (bez če-kanja na 1. srpnja iduće godine kada bi se trebalo dogoditi pristupanje u zajednicu), imala najnižu stopu zaposlenosti u EU-u: 54 posto (podatak je iz 2010. godine)! Hr-vatskoj su najbliže Mađarska sa 55 posto i Italija sa 56,9 posto. Ispod 60-postotne za-poslenosti stanovništva su Bugarska, Grč-ka, Španjolska, Italija, Litva, Letonija, Polj-ska, Mađarska i Slovačka. S druge strane, na Islandu radi 78 posto populacije.

Prema Eurostatovoj definiciji temeljenoj na onoj ILO-a, Međunarodne organizaci-je rada, nezaposlenima se smatraju sve osobe u dobi od 15 do 74 godine koje su bez posla, koje su spremne ući u po-sao u vremenu do dva tjedna i koje su u zadnja četiri tjedna na neki način traži-le posao. Postotak nezaposlenosti dobi-va se unosom broja ljudi bez posla u po-datke o sveukupnoj radnoj snazi.

NEzAPOSLENOSt

Najviša nezaposlenost u PovIjeStI eurozoneOd osnutka eurozone veljača je najlošiji mjesec po zaposlenosti. Nezaposlenost je dosegla 10,8 posto i na posao čeka više od 24,5 milijuna

Španjolska i Grčka su valjda dodirnule dno: svaki drugi

radnik ispod 25 godina nema posao. U Irskoj, Italiji,

Portugalu i Slovačkoj trećina mladih je na popisima

nezaposlenih

Da je danas članica EU-a, Hrvatska bi imala najnižu stopu zaposlenosti u EU-u: 54 posto

Page 4: enterprise europe · gali Euro-unit, Hrvatska poštanska banka te Zagrebačka pivovara, a na student-skim projektima najviše su sudjelovali Al-gebra, Ina i Holcim. U organizaciji

enterprise europe

Lada Stipić-Niseteo Tržište javnih nabava zaslužno je za še-stinu sveukupng BDP-a u EU-u i kao takvo atraktivno je tvrtkama male i srednje veličine (MSP). U vremenima oporavka od krize smatra se da bi olak-šan pristup natječajima dao manjim tvrtkama novi prostor za rad, pogoto-vo s obzirom na osvježene zakone na razini EU-a, transparentnost, pojedno-stavljene i harmonizirane procedure te oglašavanje i dostupnost svih procedu-ra na internetu.

Za sada, male i srednje tvrtke ulaze u 60 po-sto ugovornih aranžmana pokrivajući trećinu vrijednosti javnih nabava. Riječ je o europ-skim prosjecima, složenim od veoma različi-

tih nacionalnih praksi i iskustava. Štoviše, za-dnja analiza na temu većeg pristupa MSP-a natječajima javnih nabava potvrdila je da se zadnje desetljeće brojke i omjeri uopće nisu promijenili - s izuzetkom iznosa vrijednosti ugovorenih poslova koji su sa 31 skočili na 38 posto. Udjel ovih tvrtki u javnim nabavama u pravilu je od 14 do 21 posto niži u odnosu na njihov doprinos nacionalnim ekonomijama.

Javne nabave Za Mala i SRednJa PodUZeća

INterNet sve mijenjaU javnim nabavama ostvaruje se šestina ukupnog europskog BDP-a. Tu je prostor u koji trebaju ući svi mali i srednji poduzetnici. Za sada oni odrade samo trećinu svih poslova u javnim nabavama

Javne nabave pogoduju velikima – male i najmanje

tvrtke su u njima tek drugoligaški igrači

Agencija za mobilnost i programe EU-a u suradnji s BICRO-om u okviru Europ-ske poduzetničke mreže Hrvatske or-ganiziraju trening za pisanje projek-tnih prijava za individualne stipendije Marie Curie (MCA). Svi zainteresirani za predaju svojeg projektnog prijedlo-ga na jednom od otvorenih natječaja za individualne stipendije Marie Curie imaju mogućnost sudjelovati na tre-ningu za pisanje projektnih prijava za individualne MCA.

Trening će se održati 1. lipnja u Zagrebu, a vodit će ga alie Kwint, konzultantica iz Francuske s dugogodišnjim iskustvom u savjetovanju korisnika za natječaje unutar europskih okvirnih programa za znanost. Savjetnica za europske okvirne programe za znanost sudjelovala je u pisanju 15 pro-jektnih prijedloga za MCa, s uspješnošću triju od četiri projekata.

broj sudionika bit će ograničen. Sudjelo-vanje je besplatno, a preduvjet za sudjelo-

STiPendiJe

Kako do prave stipendijeAgencija za mobilnost i programe EU-a organizira trening za pisanje projektnih prijava za individualne stipendije Marie Curie

Tko se može prijaviti za Marie Curie akcije?akcije Marie Curie otvorene su individualnim istraživačima ili istraživačkim organiza-cijama (fakultetima, sveučilištima, institutima, poduzećima). Svaka akcija Marie Cu-rie otvorena je svim granama znanosti i područjima istraživanja.Kad individualni istraživač prijavljuje projekt, treba obratiti pozornost na razlikova-nje ranih istraživanja (tijekom prve četiri godine istraživačkog rada, prije stjecanja ti-tule doktora znanosti) i iskusnih istraživanja (nakon završetka doktorskog studija ili barem četiri godine istraživačkog rada). individualne stipendije u pravilu su otvore-ne samo za iskusna istraživanja, dok se natječaji za ostale stipendije mogu pretraži-vati preko euraxess portala.

Page 5: enterprise europe · gali Euro-unit, Hrvatska poštanska banka te Zagrebačka pivovara, a na student-skim projektima najviše su sudjelovali Al-gebra, Ina i Holcim. U organizaciji

4 5www.een.hr 9. travnja 2012.

Internet sve mijenjaU javnim nabavama ostvaruje se šestina ukupnog europskog BDP-a. Tu je prostor u koji trebaju ući svi mali i srednji poduzetnici. Za sada oni odrade samo trećinu svih poslova u javnim nabavama

E-javne nabave tvrtkama su dobrodošla promjena radi bržeg dobivanja informacija, širenja potencijalnog prostora djelovanja, olakšavanja pristupa dokumentaciji tijekom natječajnog postupka što, zajedno, štedi i vrijeme i novac

Stipendije

Kako do prave stipendijeAgencija za mobilnost i programe EU-a organizira trening za pisanje projektnih prijava za individualne stipendije Marie Curie

vanje je prijava na adresu [email protected] uz slanje sažetka projektnog prijedloga koji mora sadržavati kratak pre-gled S&t dijela (Science&technology), po-nešto informacija o gostujućoj organizaci-ji, ciljeve usavršavanja te koristi od projekta (mogućnosti za razvoj karijere, nove vješti-ne i kompetencije, stjecanje novih iskusta-va...).

Rok za predaju projektnih sažetaka je 13. svibnja. U slučaju većeg broja zaintere-

siranih prihvaćat će se prijave prvih 20 istraživača s uredno predanim projek-tnim sažetkom koji sadrži navedene ele-mente.

Budući da je u programu people dozvolje-no ponovno predavanje projektnih prijed-loga, trening će biti posebno značajan oni-ma koji su predali prijavu prošle godine jer će im pomoći da poboljšaju prijavu i posti-gnu bolji rezultat na ovogodišnjem natje-čaju.

najveće su razlike između potencijala i stvar-nih angažmana u javnim nabavama u Češ-koj, Cipru, Španjolskoj i portugalu, najmanje u njemačkoj, irskoj, Slovačkoj i Luksemburgu.

nedovoljno informacija i nepoznavanje proceduraGlavne su prepreke tvrtkama pravovremeno dobivanje informacija, manjak poznavanja pa i razumijevanja procedura, visoka cijena i kratko razdoblje pripreme dokumentacije za natječaj, previsoki nameti, nejasan jezik natje-čaja, previsoki zahtjevi vezani uz certifikate i kvalifikacije, traženje financijskih garancija, fa-

voriziranje određenih tvrtki uz naglašeno od-bacivanje stranih sudionika u natječajima te komplicirano nalaženje poslovnih partne-ra. javne nabave pogoduju velikima – male i najmanje tvrtke su u njima tek drugoligaš-ki igrači. najozbiljnijom se preprekom ipak smatra visina ugovora. Male i srednje tvrt-ke dobit će tri od pet ugovora na natječaji-ma za radove ili usluge ispod milijuna eura

vrijednosti. U kategoriji do pet milijuna eura udjel malih i srednjih tvrtki već je ispod treći-ne. Granica na kojoj manje tvrtke počinju gu-biti prednosti vrti se oko 300.000 eura. Stoga su u nekim zemljama pribjegli diobi traženog posla na nekoliko segmenata kako bi manje tvrtke imale jednake šanse, a praksa je češća u Sloveniji, Francuskoj, poljskoj i na Cipru gdje se pokazala veoma korisnom.

natječaj na papiru nije za MSPdok su god informacije o natječajima na papiru, male i srednje tvrtke unaprijed su gubitnici. jedno je ispitivanje za potrebe europske komisije ukazalo da dokumen-taciju i informacije u tiskanom obliku kori-ste sve velike tvrtke i svega četvrtina ma-lih. Male i srednje tvrtke nerado će ulaziti u ugovorne aranžmane s vlastima i jer će za obavljeni posao biti plaćene sa zakaš-njenjem (što se negdje vlastima još uvijek gleda kroz prste), zbunjivat će ih procedu-re, pravila neće biti jasna. U ovome dijelu problema nema velikih razlika među ze-mljama eU-a. dio muka manjih tvrtki olak-šao je prijelaz na oglašavanje na internetu čime su natječaji i dokumentacija načelno dostupni svim zainteresiranima. U anketi među manjim tvrtkama na temu poboljša-vanja pristupa natječajima za javne nabave 80 posto anketiranih, bez obzira na veličinu i naciju, izjavilo je da bi im dvije stvari jako koristile – dijalog s tijelom koje raspisuje natječaj za javne nabave i manje papirolo-gije. dobro bi im došli i dostava određene

dokumentacije u kasnijim fazama procesa, opcija elektronskog slanja tražene doku-mentacije umjesto pisama, paketa i papira, više slobodnih, nezaštićenih, javnih infor-macija o natječajima, liste s imenima tvrt-ki u najužem izboru, manji ugovori i – prak-tično uvježbavanje sudionika u natječajima za javne nabave. Administracije pokušava-ju zadovoljiti neka od traženja – mada ih je trećina priznala da bi mogle učiniti više.

e-nabava malima daje prilikuKonačno, internet. Sve rašireniji e-natječaji za javne nabave razlogom su da je tri četvrtine tvrtki koristilo neke od programa za njih kako bi dobile prave informacije ili sudjelovale u natječajima. Širom eU-a 38 posto anketiranih tvrtki najmanje je jednom elektronski posla-lo svoje ponude, ali je samo 17 posto njih su-djelovalo na elektronskim aukcijama, koje su tek u začetku i u domeni eksperimental-nih. e-javne nabave tvrtkama su dobrodoš-la promjena radi bržeg dobivanja informaci-ja, širenja potencijalnog prostora djelovanja, olakšavanja pristupa dokumentaciji tijekom natječajnog postupka što, zajedno, štedi i vrijeme i novac. internet je zaslužan i za veću transparentnost te za izbjegavanje duplira-nja poslova. e-javne nabave otvorile su vra-ta intenzivnijem povezivanju malih i srednjih tvrtki udruživanjem oko jednog poslovnog interesa što je, opet, pojeftinilo cijenu poslo-va za 11 posto ili praksom potvrdilo krilati-cu o maksimalnoj koristi za minimum novca poreznih obveznika.

Page 6: enterprise europe · gali Euro-unit, Hrvatska poštanska banka te Zagrebačka pivovara, a na student-skim projektima najviše su sudjelovali Al-gebra, Ina i Holcim. U organizaciji

enterprise europe

EU NATJEČAJIOvi i drugi natječaji mogu se pro-naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu

MEdIcINskA oprEMA I MATErIJA l Health care institution Grodno Regio-nal Clinical Hospital, Grodno, Bjelorusi-ja, traži nabavu medicinske opreme za imunološki i dijagnostički odjel bolnice, kao i nabavu potrošnog materijala. Pri-jave za natječaj predaju se na ruskom, engleskom ili bjeloruskom jeziku do 29. travnja, na adresu Health care instituti-on Grodno Regional Clinical Hospital, Bulvar Leninskogo Komsomola 52, For the attention of: Vasilenka Ihar, 230017 Grodno, Belarus, [email protected]. by. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

BUšENJE I IsTrAžIvAČkI rAdovI Katowicki Holding Węglowy S.A., Ka-towice, Poljska, traži usluge buše-nja i istraživanja. Natječaj je otvoren do 11. svibnja, a prijave na poljskom jeziku predaju se na Katowicki Hol-ding Węglowy S.A. ul. Damrota 16-18 Contact point(s): Katowicki Holding Węglowy S.A., 40-022 Katowice, ul. Da-mrota 16-18 For the attention of: mgr

Barbara Wojtowicz 40-022 Katowice, Poland, [email protected]. Više po-dataka o nadmetanju na istoj adresi.

rUšENJE Stadtwerke München GmbH, Mün-chen, Njemačka, traži izvođača radova na rušenju objekta. Natječaj je otvoren do 26. travnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Stadtwerke Mün-chen GmbH Emmy-Noether-Straße 2 For the attention of: Herrn Bruckner 80287 München Germany. Više podata-ka o nadmetanju na www.swm.de/pri-vatkunden/ unternehmen/logistik/ein-kauf.html.

ČIšćENJEOperator Gazociągów Przesyłowych Gaz-System S.A, Varšava, Poljska, tra-ži nabavu usluga čišćenja. Natječaj je otvoren do 10. svibnja, a prijave na

poljskom jeziku predaju se na Opera-tor Gazociągów Przesyłowych Gaz-Sy-stem S.A. ul. Mszczonowska 4 Con-tact point(s): Operator Gazociągów Przesyłowych Gaz-System S.A. Oddział Gdańsk, ul. Wałowa 47, 80-858 Gdańsk For the attention of: Beata Romańska 02-337 Warszawa, Poland, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

UslUgE U grAđEvINArsTvU Ministère d’État de Monaco, Monaco, traži nabavu arhitektonskih, struktural-nih, inženjerskih i nadzornih usluga. Na-tječaj je otvoren do 15. svibnja, a pri-jave na francuskom jeziku predaju se na Ministère d’État de Monaco, direc-tion de la prospective, de l’urbanisme et de la mobilité, 23 av. Albert II - BP 609, Principauté- de-Monaco Con-tact point(s): direction de la prospecti-ve, de l’urbanisme et de la mobilité, For the attention of: Manzone Jean-Michel 98013 Monaco, Monaco, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

održAvANJE I poprAvcIČEZ, a.s., Prag, Češka, traži usluge po-pravaka i održavanja. Natječaj je otvo-

ren do 9. svibnja, a prijave na češkom jeziku predaju se na ČEZ, a.s. 45274649 Duhová 2/1444 Contact point(s): ČEZ, a.s., Elektrárna Dětmarovice, 735 71 Dě-tmarovice For the attention of: Haliny Potykové 140 53 Praha 4, Czech Repu-blic, [email protected]. Više poda-taka o nadmetanju na istoj adresi.

rAČUNAlNI progrAMI I sAvJETovANJE

Swissmedic, Informatik Beschaffung-smanagement, Bern, Švicarska, traži na-bavu računalnih programa i savjetova-nje. Natječaj je otvoren do 9. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Swissmedic, Informatik Beschaffun-gsmanagement Hallerstrasse 7, Postfa-ch For the attention of: Markus Diet-helm 3000 Bern 9, Switzerland, [email protected]. Više podata-ka o nadmetanju na istoj adresi.

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete prona-ći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterpri-se Europe Network (EEN) i koje tra-že poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na inter-netskoj stranici moguće je i svo-ju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

drvENE vrTNE gArNITUrE (20120320027)Češki proizvođač drvenih vrtnih garni-tura ili dijelova za tapecirani namještaj nudi usluge podugovaranja – isporu-ku komponenti ili finalnih proizvoda izrađenih od hrastovine ili bukve.

drvo (20120316022)Španjolska tvrtka koja se bavi veletr-govinom drva i drvenih ploča traži do-bavljače bukve, hrasta, bora, šperplo-ča i iverica.

HoMogENIzIrANI prEHrAMBENI prIprAvcI (20120313023)Izraelska tvrtka, specijalizirana za pro-izvodnju homogeniziranih prehram-benih pripravaka i drugih punila/krema za mliječnu i slastičarsku indu-striju, traži i nudi distribuciju. Tvrtka

također nudi eksternaliziranje tvrtka-ma koje su aktivne na europskom tr-žištu.

BEžIČNI sUsTAvI zA NAdzor sTokE (20120313022)Finski proizvođač bežičnih sustava za nadzor stoke traži trgovačke posred-nike (agente, predstavnike, distribute-re) za svoje sustave, koji bi ih prodava-li klaonicama. Sustav pruža specifične informacije o životinjama – npr. o teži-ni, zdravstvenom stanju, plodnosti te podatke o oplodnji i može se prilago-diti potrebama klaonica.

TrAdIcIoNAlNI proIzvodI (20120312042)Grčka tvrtka, koja nudi visoko kvali-tetne tradicionalne grčke proizvode (uglavnom jestive – masline i med), traži trgovačke posrednike i partnere za zajedničko ulaganje.

sporTskA odJEćA (20120316024)Španjolski proizvođač specifičnih odjevnih predmeta za sportsku upo-trebu (za trčanje, bicikliranje, skija-nje...) traži distributere za svoje proi-zvode.

grAđEvINA I ArHITEkToNsko proJEkTIrANJE (20120316024)Izraelska građevinska tvrtka specija-lizirana za inženjering i arhitektonsko

projektiranje traži partnere za zajed-ničko ulaganje i nudi podugovaratelj-ske aktivnosti. Tvrtka nudi projektira-nje, crtanje i savjetovanje europskim građevinskim tvrtkama po visokim standardima i niskim cijenama.

oBNovlJIvI IzvorI ENErgIJE I zAšTITA okolIšA (20120308013)Bosanska tvrtka specijalizirana za isko-rištavanje obnovljivih izvora energije i zaštitu okoliša (posebno za upravlja-nje krutim otpadom) nudi/traži zajed-ničko ulaganje, nudi podugovaranje/eksternaliziranje aktivnosti te pripaja-nje/akviziciju dijela tvrtke.

dIsTrIBUcIJA (20120306045)Britanska tvrtka, specijalizirana za do-stavu svježih jaja u trgovine, velepro-dajne centre i pekarnice, nudi usluge distribucije svježih jaja na britanskom tržištu.

oprEMA zA oBNovlJIvE IzvorE ENErgIJE (20120305022)Rumunjska tvrtka, specijalizirana za komercijalizaciju i ugradnju opreme za obnovljive izvore energije (solarne instalacije i svi potrebni dodaci), traži trgovačke posrednike koji bi bili pred-stavnici/distributeri proizvoda poput fotonaponskih i solarnih panela. Tvrt-ka nudi podugovaranje za instalira-nje te traži usluge prijevoza vezanog

za uvoz opreme za obnovljive izvore energije.

rJEšENJA zA korIšTENJE zrAkA I vodE (20120111013)Talijanska tvrtka specijalizirana za di-zajniranje i proizvodnju sustava i rje-šenja za korištenje vode i zraka (za kućnu, komercijalnu i industrijsku upotrebu) traži partnere za širenje po-slovanja. Tvrtka dizajnira i gradi jedno-stavna i kompleksna sustavska rješenja uz korištenje inovativne tehnologije.

drvENE koNsTrUkcIJE I kUćE (20120106008)Turska tvrtka za inženjerstvo i proi-zvodnju drvenih konstrukcija i drvenih kuća traži/nudi trgovačko posredniš-tvo i nudi podugovarateljske usluge. Zainteresirana je i za partnere za joint venture i recipročnu proizvodnju.

rEcIklIrANJE I EkološkI INžENJErINg (20111230015)Njemačka tvrtka, aktivna u području recikliranja materijala i ekološkog in-ženjeringa, traži i nudi trgovačko-po-sredničke usluge, usluge transporta i logistike, partnerstvo u obliku uzaja-mne proizvodnje i podugovaranja ili outsourcinga (eksternaliziranja) aktiv-nosti. Tvrtka djeluje na području gos-podarenja otpadom za kućanstva i općine.

poslovNE poNUdE Iz EU-aposlovNE poNUdE Iz EU-a

Page 7: enterprise europe · gali Euro-unit, Hrvatska poštanska banka te Zagrebačka pivovara, a na student-skim projektima najviše su sudjelovali Al-gebra, Ina i Holcim. U organizaciji

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Eu-ropskoj uniji koji ne uključuju hra-nu, farmaceutske i medicinske pro-izvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama člani-cama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječava-nje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjed-na izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stra-nici: http://ec.europa. eu/consu-mers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cfm.

Pirotehnička naprava Gold Missil, brend JKC Fyrværkeriimport ApS, oznake SIK-0272312403. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer postoji opasnost da ra-keta ne dosegne sigurnu visinu od 20 metara prije nego se aktivira. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 14035-27. (slika 1)

Igračka leteći rotor, nepoznatog bren-da, oznake Model ST-F01, barkod

8083000000012. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer baterijsko spremi-šte nije dobro napravljeno pa je mogu-će oštećenje i curenje baterije. Baterij-sko spremište se i prelagano otvara pa postoji opasnost da dijete proguta ba-teriju. Proizvod nije u skladu sa sigur-nosnim direktivama i standardima EN 62115 i EN 71-1. (slika 2)

Lutka Lovely Girl, nepoznatog brenda, oznake NO.3011, kineskog porijekla. Proi-zvod predstavlja rizik za kupce jer plastika od koje je napravljen sadrži Direktivom REACH zabranjene ftalate. (slika 4)

Automobil Masserati, modeli Gran Tu-rismo i Gran Cabrio, proizveden u Itali-ji. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer

može doći do zatajenja rada stražnjeg svjetla. (slika 3)

Automobil Dacia Duster 4x4, proizve-den do 12. travnja 2012. Proizvod pred-stavlja rizik za kupca jer postoji moguć-nost pucanja cijevi kočione tekućine zbog zadržavanja snijega u okviru u koji je cijev montirana. (slika 5)

Detektor dima Détecteur de Fumée, brend Franelec, oznake DETECFU02 batch broj KDE1103241R. Proizvod nije dovoljno osjetljiv na dim prema sigur-nosnim direktivama i standardu EN 14604. (slika 6)

Luster Classic Chandelier, brend Massi-ve, tip: 38631/86/10 dobavljački kod 907435, barkod 5412253944379. Pro-izvod predstavlja rizik za kupca jer la-nac kojim je detektor učvršćen na strop može puknuti i luster može pasti. (sli-ka 7)

Superljepilo Monolit, brend Avora, ozna-ka 403-001, barkod 4607006023086. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer sadrži nedozvoljenu razinu kloroforma. Proizvod nije u skladu s Direktivom RE-ACH. (slika 8)

Potražnja za tehnologijamarazvoj ultrazvučne sonde za mjere-nje temperature tekućina (ref: 12 Cz 0746 3nzS) • Češki medicinski fakultet je razvio i patentirao ultrazvučnu son-du za mjerenje temperature tekućina za aplikaciju u medicini, farmaceutici ili pre-hrambenoj industriji. Istraživači su zain-teresirani za daljnji razvoj s partnerima iz područja elektronike kako bi razvili su-stav kontrole i pobuđivanja za primjenu na sondi.

Suradnja na razvoju solarne spojne kutije (ref: 11 tr 99PB 3lme) • Turska tvrtka aktivna na elektroničkom tržištu radi na inovativnom setu solarne spojne kutije (j-box) koja bi se trebala koristiti za kombiniranje fotonaponskih ploča. Traže se partneri za ovaj tekući projekt za dalj-nji razvoj i implementacijske faze. Tvrtka je otvorena za nove ideje, te traži zajed-nički razvoj kroz udio u prodaji, zajedno s tehnološkom suradnjom ili pomoći i/ili sudjelovanju u proizvodnji.

nove metode za gradnju zgrade koja ne proizvodi ugljični dioksid (ref: 12 eS 27F3 3om5) • Andaluzijska tvrtka traži partnera koji posjeduje set mjera prilagodljivih različitim vrstama objeka-ta, namjene i klima koje bi trebale ima-ti efekt niske emisije ugljičnog dioksi-da (engl. zero-carbon building). Tvrtka

je zainteresirana za suradnju u području energetske efikasnosti.

mjerenja toka podzemnih voda uz pomoć 3D analize (ref: 11 Pl 64Bh 3Ko8) • Poljska tvrtka pruža uslugu stručnog mjerenja podzemnih voda i ka-nalizacije, na primjer u slučaju realizaci-

je nove investicije s dubokim temeljima ili u slučaju potencijalne ekološke opa-snosti. Tvrtka traži naprednu tehnologiju s uređajima za mjerenje koristeći 3D vi-zualne prikaze. Tehnologija bi trebala biti dokazana i testirana na terenu. Traži se komercijalna i tehnička suradnja.

tehnike mjerenja sadržaja vlage u smrznutoj biomasi (ref: 11 Se 67CK 3mV2) • Švedska energetska tvrtka tre-nutno radi na projektu mjerenja vlage u šumskim ostacima. Glavni cilj je evaluira-ti i prezentirati opcije, kako u online mje-renjima komada šumskih ostataka tako i za komadićima na hrpama i na trupci-ma drva. Tvrtka traži metode za mjere-

nje udjela vode u odlomljenim šumskim ostacima drva. Tvrtka traži tehničku i ko-mercijalnu suradnju kako bi implementi-rala nove tehnike.

Digitalni mikrovalni prijemnici za pri-jem televizijskog signala koji omogu-ćava zadovoljavajuću kvalitetu (ref: 11 hU 5010 3n7D) • Malo mađarsko poduzeće traži digitalne mikrovalne pri-jemnike sa stabilnim i mobilnim dizaj-nom za televizijsko emitiranje. Tvrtka ima iskustva u razvoju i proizvodnji odašilja-ča, no zbog potražnje tržišta želi zajed-nički razvijati te proizvoditi i prijamnike. Spektar: 1.3-23 GHz. Tehnologija može biti u razvojnoj fazi ili spremna za de-monstraciju na tržištu. Partneri mogu biti industrijski i uslužni.

traži se tehnologija za oblaganja ili mikroučahurivanja stanica mikroor-ganizama u svrhu zaštite od vlage, kiseline ili topline (ref: 12 Fr 38m7 3o5i) • Francuska tvrtka specijalizirana za probiotike pruža rješenja s prirodnim sastojcima poput izrade kultura, enzima, boja i funkcionalnih sustava. Tvrtka traži dokazano funkcionalne tehnologije koje pomoću smrzavanja suše i štite probio-tičke stanice. Interes tvrtke je proizvod-nja i/ili komercijalna suradnja s tehnič-kom pomoći.

Sustav za automatizaciju tvorni-ce paprika i začina (ref: 11 eS 23C6 3nea) • Španjolska tvrtka koja proizvodi papriku, različite začine i mješavine zači-na, želi unaprijediti proizvodne procese putem novih strojeva, automatizacijom miješanja i paletiziranja uz unapređenje transporta, struganja, doziranja, pakira-nja... Tražena tehnologija treba biti jed-nostavna za čišćenje u proizvodnji jer se radi s nekoliko vrsta začina i boja.

ekstrakti sjemena piskavice za do-datak namirnicama (ref: 12 DK 20B7 3nWV) • Danska tvrtka patentirala je novu specifičnu metodu izdvajanja aktiv-nih komponenti iz biljke piskavice (engl. fenugreek) koje se mogu koristiti kao do-datak namirnicama u prehrani. Traže se ra-

zličiti partneri za tehnološku suradnju: di-jetetske/nutricionističke tvrtke (s fokusom na dijabetičarske proizvode; domovi za umirovljenike i bolnice), tvrtka iz mliječ-ne industrije koja proizvodi jogurte i dru-ge mliječne proizvode te tvrtka koja proi-zvodi tablete/kapsule.

Potražnja za tehnologijama

raPeX izVješće raPeX izVješće

1

5

2

6

3

7

4

8

6 7www.een.hr 9. travnja 2012.

Page 8: enterprise europe · gali Euro-unit, Hrvatska poštanska banka te Zagrebačka pivovara, a na student-skim projektima najviše su sudjelovali Al-gebra, Ina i Holcim. U organizaciji

8 9. travnja 2012.enterprise europe

Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

12. travnja - seminar Metode i po-litike određivanja cijena, Rijeka18. travnja - radionica “Pronađi-te međunarodnog poslovnog partnera/kupca/distributera”, Sisak25. travnja - radionica “Pronađi-te međunarodnog poslovnog partnera/kupca/distributera”, Karlovac8. svibnja - Europski info dan CIP Eko inovacije, Bruxelles, Belgija10. svibnja - Međunarodni po-slovni sastanci tvrtki iz područja kreativnih industrija, Varaždin

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a

Europski Info dan 2012 CIP Eko inovacije

Brokerage kreativne industrijeU Varaždinu se 10. svibnja organizi-raju Međunarodni poslovni sastanci tvrtki iz područja kreativnih industri-ja. Susreti se organiziraju u Tehnološkom parku Varaždin i Centru kreativnih indu-strija CREATI::VA Varaždin. Bit će prezen-tirane sljedeće teme:

Kulturni kvartovi kao model urbane regeneracije. Radionica Kulturni kvartovi kao model ur-bane regeneracije je zamišljena kao pri-kaz strukturnih obilježja i principa koji su osnova za stvaranje modela za urbanu obnovu. Glavni zadatak kulturnog kvarta je susret sa stvarnim potrebama građana i aktivacija razvojnih potencijala stvara-lačkih snaga prisutnih na teritoriju odre-đenog kvarta. Radionica je podijeljena

u dva dijela - teorijski i praktični. Teorij-ski dio sadrži ekskurzus centara kreativ-nih/kulturnih industrija, od ex-industrij-skog grada sjevera Engleske (Sheffield, Wolverhampton, Newcastle), međuna-rodno priznatih centara kao Museum-squartieru u Beču, Temple Bar u Dublinu, Grand Opera House u Belfastu do kultur-ne četvrti u Boltonu. Nakon teorijskog sudionici će imati priliku participirati u radnom dijelu uključivanjem u kreativno promišljanje urbanog razvoja.

Inovativni poslovni modeli u kretiv-noj industriji. Novi modeli distribucije i promocije po-tiču promjene u funkcioniranju tržišta. Što je još važnije za odabir autonomnih radnji pojedinaca ili tvrtki, novi alati in-

formacijskih i komunikacijskih tehnolo-gija omogućuju kreativno izražavanje i distribuciju proizvoda i usluga, čak i za one koji nisu imali priliku doći do šire pu-blike. Kako alati novih tehnologija utje-ču na rad u kreativnom gospodarstvu? Ili kako objasniti visoke profite na be-splatnom partnerstvu s kupcima i kon-kurencijom, ili koristiti kreativnost nekog drugog za poboljšanje vlastite konku-rentnosti…

Razvoj kreativne industrije u kontek-stu socijalnog poduzetništva. Socijalno poduzetništvo je u procesu ubrzanog razvoja i privlači pozornost različitih sektora, a posebno je značaj-no kao kontekst za razvoj kreativnih in-dustrija. Pojam socijalnog poduzetniš-

tva pojavljuje se u medijima, predmet je proučavanja na sveučilištima, te u ra-zličitom kontekstu pruža informacije o strategijama različitih istaknutih orga-nizacija koje ohrabruju socijalni razvoj. Postoji nekoliko razloga zašto socijalno poduzetništvo postaje sve popularnije: kao temeljni razlog mogli bismo spo-menuti da socijalni poduzetnici imaju ono nešto što je zanimljivo i atraktivno - osobito se to odnosi na priču o tome kako i zašto rade ono što rade. Ti izvr-sni pojedinci uspjeli su unatoč svim pre-prekama u ostvarivanju svoje briljantne ideje i stvaranju novih proizvoda i uslu-ga koje dramatično poboljšavaju živo-te svih nas. Socijalno poduzetništvo na-glašava važnost poticanja društvenih promjena.

U utorak 8. svibnja u Bruxellesu or-ganizira se europski Info dan 2012 CIP Eko inovacije. Prijava za financira-nje eko inovacija je konkurentan proces, a samo najbolji prijedlozi bit će izabra-ni za financiranje. Europski info dan pru-žit će osnovne informacije i savjete kako razviti dobar projektni prijedlog i uspješ-no ga prijaviti. Također se nudi moguć-

nost pronalaženja poslovnih partnera iz cijele Europe kako bi se razmijenila isku-stva i znanja. Susret je namijenjen sva-kom tko želi prijaviti projekt, a želi sazna-ti više o proceduri prijavljivanja. Očekuje se više od 350 sudionika iz malih i sred-njih poduzeća, udruga, europskih i na-cionalnih trgovačkih udruženja, gospo-darskih komora, europskih institucija...

Susreti će se održati u zgradi Charlema-gne, Rue de la Loi 170, 1049 Bruxelles. Registracija na https://webgate.ec.europa.eu/fmi/scic/ECOINNO12/start.php

Dokumentacija se može pronaći na http://ec.europa.eu/environment/eco-innovation/index_en.htm

U organizaciji Europske poduzet-ničke mreže Hrvatske (EEN) u sri-jedu 18. travnja 2012., s počet-

kom u 11:00 h u ŽK Sisak održat će se prezentacije/radionice na temu “Pronađite međunarodnog poslovnog partnera/kupca/distri-butera“.

Radionica je namijenjena malim i sred-njim tvrtkama koje žele pronaći poslov-ne partnere na međunarodnoj razini u jednoj od 51 zemalja članica u EEN bilo na komercijalnoj ili tehnološkoj osnovi. Međunarodne baze se mogu koristiti u slučaju da nešto nudite ili nešto traži-te a te koristi su Vam dostupne ukoliko kreirate profile u jednoj od baza.

Glavni ciljevi ove radionice su:• Upoznavanje s Bazom komercijalne

suradnje, te Bazom tehnološke su-radnje

• Prezentacija načina pretraživanja baza

• Praktični primjeri – izrada vlastitih profila.

Radionica je besplatna. Prijave na radi-onicu primaju se putem online prijave kojoj možete pristupiti na https://docs.google.com/spreadsheet/viewform? formkey=dGs5NFB2MXJMQ3l2ZEdFOWhiTFJFRmc6MQ#gid=0, zaključno do 16. travnja 2012. godine.

Pronađite međunarodnog poslovnog partnera/kupca/distributera