energija, industrija i usluge - globalna pitanja i akteri

Upload: goran-stojanovic

Post on 10-Jul-2015

481 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

ENERGIJA, INDUSTRIJA I USLUGE Globalna pitanja i akteri

BorskiEkonomskiForum - boreforBlog afirmie nezavisnu mreu ekonomskih aktivnosti i inicijativa graana zajednice sa ciljem da modifikuju ili ak osujete pojedine neprimerene i nedemokratske aspekte ekonomske politike vlasti. Nije uvek lako utvrditi na kojoj taki, aktivnosti vlasti postaju nedemokratske. Mnoge demokratski izabrane vlasti, konsultovae nezavisne javne forume i nainiti kompromis sa njima, poto je to sutinska odluka vladanja po naelu saglasnosti. Pojedine interesne grupe imaju mnogo vei uticaj na vlast nego neke druge, zahvaljujui svojoj organizovanosti, bogatstvu i vezama. Uticaj na lokalnu vlast BorskiEkonomskiForum smatra demokratskim, samo ako potie od javnog ekonomskog interesa graana lokalne zajednice i ne prihvata koncentraciju bogatstva ili moi u rukama nekolicine partijskih oligarha, demagoga i poltrona. Demokratska lokalna zajednica treba posvetiti, posebno nezavisno savetodavno mesto ekonomskim aktivnostima i inicijativama svojih graana, koji zastupaju javne interese i lokalnom stanovnitvu koji u sluajevima svojih drutvenih, ekonomskih ili psihofizikih umanjenih sposobnosti, nije u mogunosti da sa svojim linim stavom uestvuje u kontinuitetu javnog dijaloga o stratekim interesima u politikom procesu zajednice. Posetioci bloga BorskiEkonomskiForum - borefor: komije, sugraani, prijatelji i partneri nae zajednice, mogu u skladu sa standardnim pravilima blogovanja, izraavati svoje konstruktivne i dobronamerne stavove i sugestije (komentare, tekstove, vizije...) i sadrajno diskutovati u javnom dijalogu. Napomena:Dokument ima iskljuivo edukativno-informativni karakter i strateke vrednosti u procesu afirmacije lokalnog ekonomskog razvoja. Bor, Novembar 2011.godine Goran Stojanovi

ENERGIJA, INDUSTRIJA I USLUGE - GLOBALNA PITANJA I AKTERI April 24, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/04/24/energija-industrija-i-usluge-%E2%80%93-globalnapitanja-i-akteri/ Do XVIII veka, potranja za energijom lagano se poveava. U to vreme, energiju daje ljudska snaga i snaga ivotinja, kao i voda i drvo. Industrijska revolucija, koja je prevashodno energetska revolucija, dovodi do znatnog poveanja potranje i proizvodnje, koja se diversifikuje. Od 1861.godine, ugalj postaje glavni izvor energije (potiskujui drvo) i preovlauje sve do poetka drugog svetskog rata. U XX veku, ubrzava se diversifikacija izvora energije, s naftom koja postaje najvaniji energetski izvor, posle 1945.godine sa elektrinom energijom i energijama zvanim ,,nove,, (energija vetra, geotermika, bioenergija). Proizvodnja energije u svetu poveana je od 1900.godine 13,9 puta, dok se stanovnitvo u svetu povealo samo 4,7 puta. Svet je troio 1914.godine 1.060 Mtne (miliona tona naftnog ekvivalenta), koliinu koja se lagano poveavala do 1939.godine. Potronja je neposredno posle zavretka drugog svetskog rata naglo poveana, da bi 1973.godine dostigla 5.597 Mtne (za 59 godina, poveanje od 427%) - svet je tada postao ,,energojed,,. Dva petrolejska udara 1973. i 1979.-1980.godine, zaustavili su ovu potronju, koja je 1980.godine iznosila oko 6.913 Mtne (za 7 godina, poveanje od 23%), da bi ponovo poela brzo da raste od 1986.godine i dostigla 8.533 Mtne 1999.godine (za 12 godina, poveanje od 30%). Od sredine 90-ih godina XX veka, rast potronje energije izgleda da se usporava uprkos tendenciji pada cena u industrijski razvijenim dravama, rast se oslanja na nove forme industrije s malom potronjom energenata.

ENERGETSKI BILANS April 24, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/04/24/energetski-bilans/ Globalna proizvodnja energije, nije prestala da se poveava od 1945.godine, zahvaljujui otkriima novih nalazita nafte i sve veem korienju drugih izvora energije (prvenstveno atomske). Zajedniko miljenje o nestaici energije krajem 70-ih godina XX veka, danas je naputeno. Dokazane rezerve (one za koje se s ekonomskog i tehnikog gledita, smatra da se mogu eksploatisati) omoguie da se zadovolje potrebe u svetu u toku decenija XXI veka, ali nejednako u odnosu na izvore energije (ove energije iznose: 138 MMt nafte - za 45 godina, 710 Gt uglja - za 250 godina, 120 Gm3 prirodnog gasa - za 57 godina, 35 Gtep uranijuma - za 60 godina. Procenjuje se da e 2020.godine, ugalj predstavljati 34% od energetskog snabdevanja u svetu, nafta i prirodni gas 38%, hidrocentrale 5%, atomska energija 12% i ostale forme energije zvane ,,nove,, 36% (re je samo o predvianju, koja su veoma razliita u zavisnosti od studijskih analiza). 2

Od pre 20-tak godina, broj regiona proizvoaa se poveava. Bliski istok, koji je preovlaivao do 1985.godine, zaostaje; Zapadna Evropa i Severna Amerika stagniraju; deo drava u razvoju napreduje (Afrika - 600 Mtne, Latinska Amerika - 700 Mtne, Azija na Pacifiku bez Japana - 1.200 Mtne). Industrijski razvijene drave najee zavise od uvoza (Francuska, Japan). Prema energetskom rasporedu u svetu, postoje etiri vrste drava - koje proizvode i malo troe (drave u razvoju i Srednji Istok), koje proizvode mnogo i suvie troe (SAD i Kanada), koje moraju da uvoze skoro celokupnu energiju (Zapadna Evropa, osim Velike Britanije, Norveke i Japana) i koje proizvode i izvoze troei veoma malo (drave u razvoju Nigerija, Venecuela). Rusija i druge drave nakon raspada SSSR-a, koje su nekada bili veliki zajedniki proizvoai s vikom, sve su manji pojedinani proizvoai nafte. Ponuda je postala planetarna i industrijski razvijene drave, imaju sve veu teinu na globalnom tritu energije, inei politiki i ekonomski pritisak na proizvoae u dravama u razvoju. Energija budunosti su moda novi ugljovodonici (teko ulje), akumulator s gorivom (koji se koristi u kosmikim letilicama), termonuklearna fuzija koju su Evropljani razvili u okviru projekta JET u Kalhemu, ija je realizacija predviena za 2050.godinu.

NAFTA April 25, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/04/25/nafta/ Nafta jeste ugljovodonik (kao i prirodni gas), stvorena anaerobnim razlaganjem organskih materija. Nalazi se u slabo naboranim sedimentnim basenima i u regionima starih kontinentalnih platformi u kojima preovlauje lagunska sedimentacija. U svetu postoji 14 velikih naftnih zona - pet u Americi, jedna u Evropi, dve u Africi, etri na teritoriji biveg SSSRa, jedna na Srednjem Istoku i jedna u Indoneziji. Dokazane rezerve nafte su nejednako rasporeene u svetu (dve treine tih rezervi, nalaze se na Bliskom Istoku). Tehniki progres je omoguio da se nafta od 1947.godine vadi iz tla ispod mora (ofor eksploatacija) i to u Severnom moru. Ofor eksploatacija je postala rentabilna kao i eksploatacija nalazita pod zemljom (1998.godine - 50 drava u svetu vadi naftu ofor eksploatacijom, jer je 1994.godine otkriveno 8 ogromnih nalazita pod morem, meu njima i nalazite u Gvinejskom zalivu - na puini koja pripada Angoli). Nalizita u Kaspijskom moru (12% svetskih rezervi), trebala bi u budunosti da ojaaju potencijal rezervi nafte. Velike kompanije krenule su u pravu trku za rezervama i to u Aliru (Francuska, Italija, SAD), u Republici Kongo, Iraku, gde se uprkos meunarodnim tenzijama, zakljuuju ugovori sa amerikim, franscuskim, ruskim i kineskim naftnim kompanijama. Prvo nalazite nafte otkriveno je tek u XIX veku u Pensilvaniji (1859.godine). Nakon pronalaska motora sa unutranjim sagorevanjem (1885.godine), od strane nemca Gotfrid Dajmlera, obeleava se istinki poetak potronje nafte u ogromnim koliinama. U periodu od 1910.-1920.godine, potronja nafte je poveana pet puta (100 Mt) i redovno se poveava do 1945.godine (375 Mt), da bi se od tada sumanuto poveala 3,5 puta u periodu od 1955.1973.godine (i dostigla preko 2.793 Mt). Dva naftna udara, od 1973. i od 1979.-1980.godine, usporavaju proizvodnju nafte u svetu (stabilizujui je na oko 3.000 Mt). Posle blagog pada 3

(1983.godina - 2.750 Mt), proizvodnja se ponovo poveava i belei istorijski rekord (1998.godine - 3.500 Mt). Posle drugog svetskog rata, ponuda naftnih derivata zavisila je od SAD i SSSR (koji su delili glavninu svetske proizvodnje nafte), ali od poetka 1950.godine Srednji Istok, postaje najvei petrolejski region na svetu. Od naftnih udara, ponuda, ranije veoma koncentrisana, postajala je sve ira, mada u njoj i dalje preovlauju tri grupe koje daju dve treine svetske proizvodnje nafte - Srednji Istok (31%), SAD i Kanada (18,5%) i Rusija i bive drave SSSR-a (10,5%). Zahvaljujui nalazitima nafte u Severnom moru, Evropa ulazi u krug svetskih proizvoaa nafte (posebno Velika Britanija i Norveka). Azija, izuzimajui Kinu (160,1 Mt), predstavlja grupu proizvoaa srednje veliine (Indonezija i Malezija). Skromna u prvoj polovini XX veka, znatno je poveana potranja za naftnim derivatima posle 1945.godine, jer predstavlja lak izvor energije za korienje (skladitenje, transport, distribuciju) i mnogo je pogodnija od uglja. Potranji za naftom doprinosi ,,saobraajna revolucija,, (automobili, vozovi, avioni), industrija grejanja u stambenim i poslovnim prostorima Nafta je postala u isti mah - gorivo, loivo, mazivo i sirovina za industriju. Nafta je proizvod koji se najvie razmenjuje u svetu na duga rastojanja (oko 1.600 Mt ili treina prometa roba u svetu). Ona se uglavnom prevozi morem (tankerima), dok se ostatak alje naftovodima ili se dostavlja klasinim prevoznim sredstvima. Nafta iz Arapsko-persijskog zaliva, najvie odlazi u tri velike zone potronje - Zapadnu Evropu, Severnu Ameriku i Japan (preko pet velikih pomorskih puteva). Drave proizvoai nemaju vie mogunost da utiu na cenu barela sirove nafte, zbog pojave novih proizvoaa i potranje industrijski razvijenih drava (koje su pronale druge izvore energije radi sopstvenog snabdevanja (razvijajui atomsku energetiku), koje odluuju o ceni sirove svetske nafte. Kvote za proizvodnju nafte koje su 90-ih godina XX veka uvele drave OPEC-a, imaju za cilj da se smanji ponuda nafte na tritu. Krupan ulog u geostratekoj igri od drugog svetskog rata - nafta predstavlja povod za izbijanje velikih svetskih kriza, od zatvaranja Suetskog kanala (1965.-1975.godine), izazvanog estodnevnim ratom, do petrolejskih udara iz 1973. i 1979.godine. Zapadne drave pronale su i druge izvore energije, kako ne bi bile zavisne od regiona Bliskog Istoka. Sirova nafta prerauje se nizom sloenih industrijskih postupaka, koji omoguavaju da se dobije proizvod pogodan za potronju - frakciona destilacija (za odvajanje tenog goriva od tekih taloga), krekovanje i molekulski reforming (za dobijanje lakih destilata kao benzin, srednjih i tekih kao lo ulje), rafinovanje kojim se naftni derivati oslobaaju stranih tela. Ovi proizvodi su podeljeni u sedam kategorija - goriva (benzin, kerozin, dizelgorivo), uljana loiva (laka i teka uljana loiva za industriju), ulja i masti za maziva, vazelin, vosak i parafin (izolacija kablova, proizvodi za odravanje, kozmetika), bitumen (za asfaltiranje puteva i za toplotnu i zvunu izolaciju), naftni gas (butan i propan) i razni proizvodi za hemijsku industriju. Tritem nafte vladaju velike kompanije, prisutne na svim kontinentima i u itavom lancu (od otkrivanja nalazita do distribucije). Nedavnim fuzionisanjem u klimi otre konkurencije, smanjen je njihov broj. Exxon Mobil, Chevron i Texaco su amerike kompanije, dok su Shell, British Petroleum - Amoco, TotalFinaElf i ENI evropske kompanije. Rafinerije, dugo koncentrisane u dravama potroaima (koje i dalje imaju dve treine rafinerija), nedavno su izgraene u dravama proizvoaima i dravama koje izbijaju u prvi plan kao proizvoai (Brazil i Indija). SAD dre petinu svetskog kapaciteta za preradu nafte (827 Mt), ispred Rusije (8% - 334 Mt) i Japana (6,3% - 250 Mt). 4

PRIRODNI GAS April 25, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/04/25/prirodni-gas/ Prirodni gas je ugljovodonik, povezan s naftom u zajednikim nalazitima ili prisutan sam (u nalazitima gasa - Laku u Francuskoj, Groningen u Holandiji). Kvalitet prirodnog gasa zavisi od sadraja metana, koji mora biti to je mogue vii (obino oko 95%). Poznat od Antikog doba, ovaj izvor energije postao je dostojan interesovanja u SAD tek 30-ih godina XX veka, zahvaljujui postignutom napredku u njegovoj eksploataciji i transportu. Neposredno po zavretku drugog svetskog rata, tehniki progres omoguio je da se prevaziu poetne tekoe, po pitanju transporta i skladitenja. Prirodni gas je na ceni jer je slab zagaiva (njegov plamen ne oslobaa, ni sumporne proizvode, ni okside ugljenika). Njegovo korienje je viestruko - grejanje stambenih i poslovnih prostora, kupanje i peenje jela, glavno sredstvo za loenje u termoelektranama i od poetka 90-ih godina XX veka, gorivo za motorna vozila u formi TNG (teni naftni gas). Proizvodnja prirodnog gasa u svetu je u velikom poprastu - od 1955.-1970.godine je poveana tri puta (sa 300 milijardi m3 na 1.071 milijardi m3), od 1970.-1990.godine je poveana 2 puta (na 2.071 milijardi m3), da bi 1999.godine dostigla preko 2.400 milijardi m3. Dokazane rezerve garantuju potronju u narednih est decenija, to navodi na pomisao da e prirodni gas, biti jedan od prvih izvora energije u XXI veku. Prirodni gas predstavljao je pred kraj XX veka, etvrtinu potroene energije u svetu i danas dostie 30% potronje energije u svetu. Nalazita prirodnog gasa su bolje rasporeena po svetskim zonama, nego nalazita nafte - 39% nalazi se u Rusiji i dravama biveg SSSR-a, 34% na Bliskom Istoku (posebno u Iranu). Raspored nalazita u prostoru, mnogo se promenio u odnosu na vreme pre 50 godina. Neposredno po zavretku drugog svetskog rata, SAD su drale 90% ukupne koliine prirodnog gasa u svetu. Od tada eksploatiu se nova nalazita u Zapadnoj Evropi (Holandija) i u Severnom moru. Rezerve u Sibiru, Kazahstanu, Kaspijskom moru i Iranu, postaju krupni strateki ulozi na poetku XXI veka. Procenjuje se da e do 2015.godine, preko 30% termocentrala raditi na prirodni gas (polovina od toga u Severnoj Americi). Maghreb (regionalni proizvoa) obezbeuje treinu potronje prirodnog gasa Evrope (82 milijarde m3). Danas, dva gasovoda (snopovi cevi) povezuju Hassi R`Mel u Aliru sa severnom obalom Mediterana - od 1983.godine, Transmediteranski gasovod prolazi kroz Tunis i snabdeva Italiju i njene susede. GME (Gasovod Maghreb Evropa) prolazi od 1996.godine kroz Maroko i Gibraltarski moreuz i snabdeva Pirinejsko poluostrvo. Trea mrea u fazi projekta, povezivae nalazita u Libiji sa Italijom. Alir je peti proizvoa gasa u svetu - ima dravno preduzee (Sonatrach) i poetkom 90-ih godina XX veka zakljuio je ugovore sa firmama: Agip (Italija), Anadarko, Arco, Mobil (SAD), Petro Canada (Kanada) , British Petroleum (Velika Britanija) i Repsol (panija). Pitanje transporta prirodnog gasa, sloenije je od pitanja transporta nafte. Pojava specijalizovanih brodova (zvanih metaneri), omoguila je prevoz gasa u tenom stanju na temperaturi od - 162 C (ime se njegova zapremina smanjuje 600 puta), ali je nametnula 5

obavezu izgradnje u luci ukrcaja veoma specijalizovanog industrijskiog kompleksa za prevoenje gasa u teno stanje i fabrike za regasifikaciju na mestima na kojima se iskrcava. Prve komercijalne isporuke na dugim rastojanjima potiu iz 1964.godine i izvrene su izmeu Alira i Velike Britanije (najvei metaner je Metanija, koji obezbeuje transport alirskog gasa iz Arzeva do Zeebria (Belgija). Gasovodi predstavljaju drugi nain za transport prirodnog gasa - oni zahtevaju kompleksne instalacije za rekompresiju gasa na svakih 80 km (slue za kopneni transport u regionalnim, nacionalnim i meunarodnim okvirima). Gasovod ostaje najrentabilniji nain transporta prirodnog gasa na daljini do 4.000 km (gasovod Zeepajp od 1996.godine, povezuje Norveku sa Zeebriom). Razmena prirodnog gasa se poveava u zavisnosti od svetske potranje (i to potranje SAD i drava OECD). Zapadne multinacionalne kompanije koje vladaju tritem nafte u svetu, sve vie kontroliu i trite gasa (Royal Duch Shell i Exxon). S druge strane dolazi do regionalizacije razmene prirodnog gasa, zbog visoke cene transporta. Evropske mediteranske drave snabdevaju se sa Alirskog trita (Francuska 28%, Italija 20%). Najvei potroa SAD je i najvei uvoznik prirodnog gasa (njihovi snabdevai su Kanada i u manjoj meri Alir). Japan se snabdeva do 63% potronje gasa, iz Indonezije, Malezije i do 15% potroenog gasa iz Australije. Drave Severne i Istone Evrope, kupuju gas pre svega u Rusiji do 45% potroenog gasa, Holandiji do 20% potroenog gasa i Norvekoj do 14% potroenog gasa. Alir je poveao svoje uee u razmeni, putanjem GME (koji snabdeva veinu mediteranskih drava prirodnim gasom). Izvoz ruskog prirodnog gasa, trebao bi da se udvostrui do 2020.godine.

UGALJ April 26, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/04/26/ugalj/ Ugalj (kameni ugalj i lignit), koji se nalazi u primarnim ili mlaim sedimentnim basenima, vadi se iz podzemnih rudnika ili ugljenokopa pod vedrim nebom. Predstavlja obilan izvor energije, nepogodan za skladitenje i manipulaciju (danas se prevashodno koristi u termocentralama). Dokazane rezerve garantuju potronju, najmanje dva veka (od toga 33% uglja iz ugljenokopa pod vedrim nebom u SAD, Kini i Rusiji i pojedine drave biveg SSSR-a). Poetkom 70-ih godina XX veka, SAD, SR Nemaka, Poljska i SSSR, bili su prvi izvoznici uglja. Od tada situacija u svetu se promenila - Nemaka i Velika Britanija postali su uvoznici, dok su veliki izvoznici ostali Poljska, Rusija i pojedine drave biveg SSSR-a. Nove drave koje izvoze ugalj (Kanada, Kina, Kolumbija, Indonezija), promenile su tokove razmene. Od 1973.godine, za ugalj postoji izvestan interes - njegova proizvodnja poveana je od 1970.godine za 70%, da bi 1999.godine dostigla 3,5 milijarde tona. Industrijski razvijene drave, preorijentisale su se u snabdevanju energentima na ugljovodonike, ali drave u razvoju (Indija i Kina) i dalje su veoma zainteresovane za ugalj (jer imaju ogromne rezerve uglja, a nemaju dovoljno ugljovodonika).

6

ELEKTRINA ENERGIJA April 26, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/04/26/elektricna-energija/ Struja kao izvor energije, ne moe se skladititi ali ima viestruku namenu - grejanje, osvetljenje, pokretanje i rad maina, od nedavno i automobila (osnovna jedinica je kilovatas 1 kWh = 100 kW ili teravatas 1TWh = 1012 Wh). ,,Klasine,, termocentrale u svetu proizvode 64% elektrine energije, koristei ugalj, prirodni gas ili naftu; 18% proizvode hidrocentrale, dok je ostatak proizveden na bazi uranijuma i plutonijuma u nuklearnim centralama i iz izvora energije zvanih ,,novi,,. Potronja elektrine energije redovno se u svetu poveava, da bi poetkom 2005.godine iznosila 40% od ukupne koriene energije u svetu (od ega 70% proizvode industrijski razvijene drave). Redovno poveanje proizvodnje, 1990.godine dostie 10.121 TWh i 1998.godine iznosi 11.774 TWh, s velikim razlikama meu dravama - SAD (3.420 TWh), Kina (988.TWh), Japan (941 TWh), Rusija (686 TWh), Kanada (490 TWh), Nemaka (484 TWh), Francuska (400 TWh) Drave u punom industrijskom razvoju, nastavljaju sa redovnim poveanjem potronje i troe sve vie elektrinu energiju (1998.godine - Indija 367 TWh, Brazil 296 TWh, Juna Afrika 170 TWh). Liberalizacija trita elektrine energije privodi se kraju u dravama, u kojima privatne kompanije nisu proizvodile, ni prodavale struju. Evropske direktive nalau dravama lanicama EU da svoja trita otvore konkurenciji (dok Italija privatizuje ENEL, u Francuskoj EDF treba postepeno da napusti svoj monopolski poloaj). Krajem XIX veka, za proizvodnju elektrine energije, poinju da se koriste energija vode u tenom stanju i dobija znatni zamah tek 30-ih godina XX veka (kao prirodna i relativno jeftina energija, koja se obnavlja i koje ima u planinskim zonama bez uglja, du velikih reka koje imaju vodu u izobilju, zahvaljujui otapanju snega - na rekama i jezerima : Rona, Rajna, Dunav, Nijagara). Danas proizvodnja elektrine energije u hidrocentralama iznosi 18% svetske proizvodnje elektrine energije, to je 6% od ukupne svetske proizvodnje energije. Hidrocentrale su u svetu razliite i prilagoene su mestu na kome su izgraene (najpovoljniji su brdoviti i planinski regioni i regioni sa dosta padavina). Najjednostavnije su hidrocentrale izgraene nizvodno, du reke - one se snabdevaju kontinuirano, ali su izloene varijacijama protoka renih voda. Centrale na jezerima raspolau stalnom rezervom vode, zahvaljujui otapanju snega i padu vode (slue kao dopuna za nedovoljnu proizvodnju drugih centrala u periodima velike potronje elektrine energije). U dravama u razvoju pored velikih meunarodnih projekata, grade se i mnoge mikrocentrale za proizvodnju elektrine energije za lokalne potrebe. Najvei proizvoa elektrine energije u hidrocentralama je Kanada (352.690 MkWh), SAD i drave biveg SSSR-a (350.000 MkWh), Kina (190.577 MkWh), Francuska (69.890 MkWh) Stanovnitvo Brazila, ilea, Laosa i Indije pobunilo se 1998.godine protiv projekata u toku (Indija - ureenje doline reke Narmade, kojim se predvia izgradnja 3.500 brana). ,,Klasine,, termocentrale koriste loivo (ugalj, nafta, prirodni gas), koje pripada grupi izvora energije zvanoj fosilna. Tehnologija proizvodnje dobro je savladana i jednostavna je (i dostupna svim dravama). Grade se u blizini urbanih centara sa velikom potronjom 7

elektrine energije (ove centrale su veoma esti zagaivai ivotne sredine). Industrijski razvijene drave vode vie brige o svojoj ivotnoj sredini (skupim zelenim projektima, protiv zagaenja), zata drave u razvoju nemaju adekvatne resurse (materijalne, tehnoloke, naune, ljudske). Gotovo sve atomske centrale u svetu rade na obogaeni uranijum. Proizvodnja elektrine energije u atomskim centralama poveana je u periodu od 1970.-1990.godine 20 puta da bi do kraja XX veka, dostigla 2.500 TWh. Atomske centrale danas obezbeuju 17% ukupne proizvodnje elektrine energije u svetu (u odnosu na 1% - 1970.godine), od ega 24% elektrine energije proizvedu drave OECD-a - na elu sa Litvanijom. Francuska u atomskim centralama proizvodi 83,5% elektrine energije za svoje potrebe, dok u Belgiji proizvodnja struje atomskog porekla iznosi neto manje od 57%. Svetski atomski arsenal, pod visokim je nadzorom, od vremena kad je dolo do nesree u Ukrajini (ernobilj - 1986.godine), ije su se pogubne posledice osetile irom Evrope. 1997.godine na Konferenciji o klimatskim promenama u Kjotu, velike industrijski razvijene drave, odluile su da smanje globalnu emisiju gasa sa efektom staklene bate, to je ojaalo poziciju pristalica korienja atomske energije u miroljubive svrhe (jer atomske centrale ne isputaju nikakav gas takve vrste). Pitanje atomske energije u svetu, postaje politiko, pri emu se smanjuje izgradnja i broj atomskih centrala u upotrebi za civilne svrhe, ak se i odustaje od njih). Vee drave zamrzavaju svoje humane atomske programe, ali naprotiv u Aziji - Kina i Juna Koreja, nadaju se poveanju broja atomskih centrala.

NOVE ENERGIJE April 26, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/04/26/nove-energije/ Veina energija zvanih ,,nove,, u stvari je stara - one su postale izuzetno interesantne u vreme petrolejskih udara (tada je i nastala ova termonilogija). Iako su ove energije prirodne i mogu se obnavljati, ne mogu se svuda koristiti, jer su povezane sa fizikim faktorima (vetar, sunce, plima i oseka, unutranja zagrejanost Zemlje). One su uglavnom namenjene za proizvodnju elektrine struje, ali mogu imati i drugu namenu (zagrevanje stanova, pokretanje maina). Elektrina energija se moe proizvoditi direktnim korienjem dejstva plime i oseke za pokretanje turbina (energija koja dolazi od poveanja i smanjenja nivoa mora, koristi se u Francuskoj od XI veka za pokretanje mlinova, dovela je u XX veku do izgradnje samo nekoliko postrojenja u svetu - Francuskoj, Japanu i Rusiji). Geotermika energija, koristi termalne izvore u vulkanskim regionima ili duboke rezervoare tople vode u sedimentnim basenima. Para dobijena buenjem, alje se direktno, povrinskim kanalima, do turbine povezane s generatorom naizmenine struje, koji proizvodi energiju kao u klasinim termocentralama (Island je jedan od veih proizvoaa, koji koristi geotermiku energiju).

8

Tehnike za korienje solarne energije, postepeno su savladane u dravama s jakim suncem, ali teko da ova vrsta energije moe biti konkurentna ostalim ,,novim,, vrstama energije (u subsaharskoj Africi, gde su fiziki uslovi optimalni, ova energija slui za pokretanje pumpi za vodu, za industrijsku desalinizaciju, za proizvodnju struje u mestima udaljenim od brane ili od termocentrala). Najvee interesovanje do 1990.godine postojalo je za energiju vetra (poveanje 25% u odnosu na, sunanu energiju - 17% i geotermiku energiju - 3%). Biomasa je povezana sa suncem ali energetska proizvodnja, preciznije nastaje iz hemijske reakcije, sa ciljem da se proizvedu gasovi (biogas) i goriva na bazi slame, dveta, komine od eerne trske

GVOE I ELIK May 12, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/05/12/gvozde-i-celik/ Industrija za preradu gvoa i elika (crna metalurgija) trai krupne investicije i veliku radnu snagu. Njen razvoj obeleila je industrijska revolucija u XIX veku (s razvojem tekstilne industrije i industrije uglja). Gvoe se topi (na 1.537 C) i postaje masa, iz koje se izdvaja ugljenik (na 1.130 C) - postaje vri. Od antikog doba do srednjeg veka, gvoe ima samo nekoliko namena i to za potrebe vojske i zemljoradnje. Prva visoka pe potie iz XV veka, ali prva fabrika elika - Krupova u Esenu, izgraena je 1815.godine. Pronalaskom Besemerovog konvertora (1855.godine), Simensonove pei (1856.godine) i Martinove pei (1865.godine), liv se mogao pretvoriti u elik. Postoje razni metodi za obradu liva, pomou sumpora (TomasGilhristov postupak, 1876.godine), od poetka XX veka koristi se i kiseonik, pa i struja (1914.godine). Svet raspolae rezervama, koje se ekonomski i tehniki mogu eksploatisati najmanje 250 godina. Na kraju XX veka, svetska proizvodnja iznosi preko 1 milijarde tona (obzirom da je sadraj gvoa u rudi manje-vie visok, rauna se samo izvaena ruda s visokim sadrajem gvoa). Brazil je tada bio najvei svetski proizvoa (130 Mt), ispred Australije (99 Mt), Kine (73 Mt), Indije (45 Mt), Rusije (40 Mt) i SAD (37 Mt). Najvei tadanji izvoznici, su drave Brazil (99 Mt), Australija (94 Mt) i Kanada (17 Mt) - svi su izvozili rudu s visokim sadrajem gvoa. Veliki tadanji uvoznici su industrijski regioni bez tih rezervi - EU (95 Mt) i Japan (80 Mt). U Evropi se od tada koristi i staro gvoe, kao sirovina u industriji prerade gvoa. Mesta za preradu gvoa, vremenom su se promenila (ova industrija, u poetku vezana za prisustvo uglja ili rude, dovela je u XIX veku, do stvaranja velikih industrijskih regiona ,,crnih krajeva,, Evrope - Midlend i Yorkshire u Velikoj Britaniji, sever Francuske), kao i region Pittsburgha u SAD. Od kraja XIX veka, Japanci uvode novinu stvarajui prvu primorsku industriju za obradu gvoa. Ovakva izgradnja industrijskih objekata danas preovlauje (u dravama bez ove sirovine, koje su primorane da uvoze gvoe i koks) - primorske luke su postale povlaena mesta za crnu metalurgiju (kao Denkerk ili Fo-sir-Mer u Francuskoj).

9

Geografska rasporeenost proizvodnje gvoa, znatno se promenila od poetka XX veka. Iako je 1929.godine bilo 29 drava koje su proizvodile elik, 90% svetskog elika proizvodio se u Severnoj Americi i Evropi. est drava gorostasa (SAD, Japan, Francuska, Velika Britanija, Nemaka i SSSR) proizvode 1974.godine - 62,5% svetske proizvodnje elika, a ve 1997.godine (bez Ukrajne) - 52,5% svetske proizvodnje elika. U XXI veku crna metalurgija postaje mnogo rasprostranjenija industrija (pojavili su se novi proizvoai, koji ponekad prevazilaze i bive gorostase u sektoru). Kina, kao novi din crne metalurgije, danas je najvei svetski proizvoa elika (123 Mt), ispred SAD (97 Mt), i Japana (94 Mt). Brazil, Juna Koreja i Indija, danas zajedno daju 10% svetske proizvodnje elika. Najvea fabrika nerajueg elika je u Junoj Africi (130 km od Pretorije). Junokorejski Posko (27 Mt), postao je prvo preduzee crne metalurgije u svetu, ispred kompanije Nippon Steel (24 Mt). Najavljenim fuzionisanjem kompanija - Usinor (Francuska), ARBED (Luksemburg) i Aceralia (panija), EU bi trebala da stvori najveu multinacionalnu kompaniju u svetu. Sve ove kompanije, iroko nadmauju najbolju ameriku metalurku multinacionalnu kompaniju US Steel (11 Mt, koja je na 11 mestu u svetu). Broj radnika u crnoj metalurgiji znatno je smanjen pre 40 godina (u Evropi, danas ima oko 312.000 zaposlenih u odnosu na 780.000 zaposlenih - 70-ih.godina XX veka). Nastojanja su u pravcu poveanja produktivnosti postrojenja, novim tehnologijama (kao to je postupak Miosotis - razraen od strane kompanija Usinor i Tisen). Potranja proizvoda crne metalurgije je sve vea posle faze stagnacije. U periodu od 1960.1970.godine, svetska crna metalurgija bila je u krizi, zbog sve veeg korienja zamena za elik (aluminijuma i plastine mase, jer su glavni kupci bili - automobilska industrija, brodogradnja i graevinsrstvo). Konkurencija meu proizvoaima dovela je do restrukturiranja industrije u svim dravama (socijalni programi, smanjenje proizvodnje, tehnike inovacije). Od 1993.godine, godinja potranja u svetu za elikom je u porastu i iznosi oko 3-4%.

ALUMINIJUM I BOKSIT May 12, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/05/12/aluminijum-i-boksit/ Industrija aluminijuma je novijeg datuma (1827.godine je izdvojen i proizvod je sloene tehnologije). Francuski hemiar Sent-Kler Devil je 1854.godine, otkrio postupak za industrijsku proizvodnju aluminijuma (ali Eru i Al), koju nemac Bajer usavrava 1886.godine (metodom elektrometalurgije), ime omoguava smanjenje trokova proizvodnje aluminijuma. Aluminijum se proizvodi na bazi rude boksita (obzirom da se ovaj metal proizvodi elektrolizom, prve fabrike aluminijuma izgraene su u blizini hidrocentrala, u podnoju planina). Krajem XX veka, ove fabrike nalaze se uglavnom na primorju, u blizini velikih luka u koje stie ruda proizvedena, pre svega u dravama u razvoju. Metalurgija aluminijuma ima tri faze - proizvodnju glinice, elektrolizu aluminijuma i preradu u komercijalne proizvode (ipke, blokovi, ploe, lim, ica). Druga industrijska revolucija, dovodi do interesovanja za ovaj laki metal, otporan i provodljiv, od koga se mogu dobiti tanki listovi, koji ne proputaju ultravioletne zrake i otporni su na vodu (koristi se sve vie za vojne i civilne 10

potrebe - aeronautika, elektrini aparati za domainstvo, bicikle, u graevinarstvu za zaptivno oblaganje fasade i krovova, ambalae i odnedavno automobila). Prostorno veoma koncentrisana (do 1975.godine) metalurgija aluminijuma, sve vie se razvija irom sveta (skromna proizvodnja 1900.godine - 5.700 t/godinje, 1962.godine dostie - 5 Mt i 1999.godine - 20 Mt). Evropa je pre drugog svetskog rata bila, najvei proizvoa sa 53% svetske proizviodnje aluminijuma, dok joj Severna Amerika oduzima prvu poziciju poetkom 70-ih godina XX veka, sa preko 57% svestke proizvodnje aluminijuma (tada su SAD i EU proizvodile 80% svetske proizvodnje aluminijuma). Kao prvi proizvoai pojavljuju se u toku 60-ih godina XX veka, drave sa dosta hidrocentrala (Kanada i Norveka), dok drave koje proizvode boksit (Jamajka i Surinam) kreu u proizvodnju ovog metala poetkom 90-ih godina XX veka. Pred kraj XX veka javljaju se novi proizvoai - Grka, Rumunija, Poljska, Brazil. Venecuela, Juna Koreja, Tajvan, Kina, Australija, Island, Kamerun Danas, ukupno 41 drava proizvodi aluminijum (drave u razvoju, dolaze do proizvodnih fabrika, kupujui ih po sistemu ,,klju u ruke,,). Ova industrija za razliku od crne metalurgije, ostaje tipina za veoma razvijene drave, zbog visokih trokova proizvodnje. Nekoliko velikih kompanija dominira proizvodnjom - Alkoa i Reynolds (SAD) koje su najavile fuzionisanje, Alcan (Kanada), Peshine (Francuska) i nedavno osnovani konzorcijum Russian aluminijum (Rusija).

CINK May 12, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/05/12/cink/ Ovaj metal, poznat je kao legura s gvoem (od antikog doba u mediteranskom basenu), poetkom XIX veka poinje da se koristi u industriji. Cink se upotrebljava, kao legura ili samostalan metal (sektor graevinarstva, u valjanoj formi - oluci, fotogravura, hemijska industrija - izrada emajla i ukrasne keramike pomou oksida cinka i cinkovo belilo, industrija automobila - zatita lima od korozije sa obloenim slojem pocinkovanog lima). Ruda cinka se najvie proizvodi u Severnoj Americi (etvrtina godinje svetske proizvodnje), ali i u Kini i Australiji (svega 16% godinje svetske proizvodnje). Proizvodi se i u Peruu, Meksiku i Kazahstanu. Kina je ipak najvei samostalni svetski proizvoa cinka (18% svetske proizvodnje), ispred Kanade (10% svetske proizvodnje) - takoe, to su i drave najvei izvoznici cinka u svetu. Prvi svetski potroa i uvoznik cinka je SAD, ispred EU (Nemaka, Italija, Francuska).

BAKAR May 12, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/05/12/bakar/

11

Bakar se pravi od davnina, ali industrijski se proizvodi tek od XX veka. Zahvaljujui izvanrednoj provodljivosti elektriciteta i toplote, iroko se koristi za potrebe industrije i domainstva. Kao materijal otporan na koroziju, ima veliku primenu u graevinarstvu i brodogradnji. Od 1970.godine, bakru konkuriu drugi jeftiniji materijali (plastika tipa PVC, nerajui elik i od nedavno optika vlakna (koja postepeno zamenjuju bakarnu icu u telekomunikacionim ureajima). Ameriki kontinent prvi je u proizvodnji rude bakra - ile i SAD proizvode 46% godinje svetske proizvodnje bakra. Rudnik Eskondida u ileu (otvoren 1991.godine), najvei je svetski rudnik bakra. Svetske rezerve (ija je treina u ileu), procenjene su na 33 godine proizvodnje. Tritem rude bakra vladaju severnoamerike i evropske multinacionalne kompanije, prisutne u dravama proizvoaima. Veliki rudnici bakra, eksploatiu se u Zambiji i Argentini. Bakrom se trguje u formi ianih ipki, ploa, blokova, katoda (ovi proizvodi predstavljaju dve treine, svetske razmene bakra). Rude i koncentrati predstavljaju na svetskom tritu 18% godinje razmene bakra, dok se preienim bakrom (bakrencom) trguje sa 16% godinje svetske razmene. U industrijskoj proizvodnji bakra metala (preienog bakra), preovlauju Severna Amerika, Azija i Evropa, jednako sa Latinskom Amerikom, dok su drave najvei proizvoai bakra metala i dalje SAD, Brazil i Japan.

OLOVO I MANGAN May 12, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/05/12/olovo-i-mangan/ Ovi metali se proizvode irom sveta. Severna Amerika vlada ovim tritem ispred, Australije i Perua. Proizvodnja olova metala ili olova za topionice, zavisi iskljuivo od industrijski razvijenih drava u Evropi i Severnoj Americi, u kojima je najvei deo ove industrije. Mangan je metal koji ne moe sam da se koristi - on se pre svega upotrebljava u crnoj metalurgiji, kao legura s gvoem ili bakrom (kuprolegura). To je iskljuivo metal za dodavanje, od kapitalnog znaaja za uvrivanje hemijskih i mehanikih svojstava liva i elika. Zajedno sa hromom i volframom, mangan daje eliku potpunu vrstinu, tako da se ne moe deformisati - zato se ova legura koristi za izradu alata, ina za skretnice, raonika za plugove, ploa za blindiranje. Mangan, zajedno s bakrom, slui za izradu otpornika, sastavni je deo akomulatora, kao sredstvo za depolarizaciju. Do 80-ih godina XX veka legure gvoa, bile su u rukama potroaa elika - od tada, proizvode ih uglavnom metalurzi mangana, koji daju metalurzima razvijenih drava element koji ulazi u proces proizvodnje elika. Glavni proizvoai rude su - Juna Afrika, Gabon, Australija, Brazil (daju rudu s visokim sadrajem mangana), dok Kina, Indija, pojedine drave biveg SSSR (prodaju rudu s niim sadrajem mangana). Zakljueni su sporazumi izmeu drava, koje imaju rudu i velikih industrijskih razvijenih drava koje proizvode bakar - tako je u Junoj Africi, Samancor zakljuio tehniki i finansijski sporazum s japanskim grupacijama (Japan Metals & Chemical & Mitsui) i Feralloys s firmom Mizushima Ferroalloy Co & Sumitomo. Glavni izvoznici su - Gabon, Australija, Brazil, Ukrajina, dok su veliki uvoznici Japan, Kina i Francuska. 12

NIKL May 12, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/05/12/nikl/ Nikl je, takoe, materijal za legure (za proizvodnju nerajueg elika s visokom termikom otpornou i za galvanoplastiku). Ruda koja je dostigla proizvodnju od 1.045 Mt u toku 1999.godine, vadi se na pet kontinenta. Rusija je najvei svetski proizvoa rude (sa 235.000 t ili 21% godinje svetske proizvodnje), ispred Kanade (10%) i Australije (7%). Zahvaljujui Novoj Kaledoniji (,,Kaju,,), Francuska je prisutna na svetskom tritu nikla (sa 6% godinje svetske proizvodnje). Indonezija, Kuba, Kolumbija i Juna Afrika, dopunjavaju malu listu velikih proizvoaa. Proizvodnja nikla na bazi rude fluktuira prema potranji, tako da se iz godine u godinu izuzetno mnogo menja - 1999.godine je iznosila 1 Mt i trebala je da ima godinji rast od 5% (zbog sve vee tranje nikla, za proizvodnju nerajueg elika). Od 1995.godine javljaju se novi potroai - u graevinarstvu, pogoni za desumporisanje prirodnog gasa, kontejneri radioaktivnog otpada i ureaji za njegovo sagorevanje i pretvaranje u pepeo (inceneratori). Rusija ostaje prvi proizvoa nikla sa 227.000 Mt/godinje, ispred Kanade sa 145.000 Mt/ godinje - pri emu Evropa sa Rusijom, svetu daje 40% godinje svetske proizvodnje.

HROM I KOBALT May 12, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/05/12/hrom-i-kobalt/ Hrom je metal za leguru od koga se dobija ferohrom, namenjen za izradu nerajueg elika. Otporan je na atmosfersku koroziju i na glavne hemijske agense - slui za oblaganje elika i drugih metala. Glavna legura dobijena na bazi hroma, je nikl-hrom, koji se koristi kao prevlaka za elik (nerajui elik), otporan na visoke temperature, ili za poboljanje kvaliteta elika za izradu kotrljajuih leajeva i sigurnosnih ventila. Legura nikl-hrom koristi se u termocentralama za otpornost na pregrevanje. Hrom je, takoe, komponenta za dekoraciju u industriji stakla i porcelana. Juna Afrika je najvei svetski proizvoa hromita (osnovne rude hroma - oko polovine godinje svetske proizvodnje), iza koje su Turska, Kazahstan i Indija - ove 4 drave daju svetu godinje 80% proizvodnje. Industrijski razvijene drave proizvode ferohrom, kao i druge legure. Proizvodnja kobalta ograniena je, pre svega, na nalazita, vie metala. Demokratska Republika Kongo, Gambija i bive drave SSSR - pokrivaju 75% tranje u rudi. Kobalt se upotrebljava za izradu karbida volframa, namenjenog opremi za buenje (buotine nafte i gasa). Takoe, on se koristi i u aeronautici, hemijskoj (adhezivi, sikativi) i elektrotehnikoj industriji (magnetofonske trake), u industriji pomagala (proteze) i industriji stakla i keramike. 13

KALAJ May 12, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/05/12/kalaj/ Otporan na koroziju i postojan na vazduhu, kalaj se koristi kao metal za zatitu bakra i gvoa (u leguri s bakrom daje bronzu, spojen sa olovom omoguava lemljenje i zavarivanje). Beli lim, prekriven kalajem, izuzetno je tanak. Kalaj ima iroku primenu u industriji konzervi, gde mu je konkurencija aluminijum. Takoe, koristi se za varenje, izradu elektrinih provodnika, upotrebljava se u hemijskoj i mainskoj industriji i u industriji stakla. Kvalitet koncentrata kalaja zavisi od koncentracije arsena, koja ne sme biti vea od 5%. Proizvodnja koncentrata kalaja, dostigla je u 1999.godini 218.300 t. Kina je najvei svetski proizvoa (27% godinje svetske proizvodnje), ujedno i izvoznik, ispred Indonezije, Perua, Brazila i Bolivije. U odnosu na aluminijum, kalaj se sve manje koristi za ambalau (konzerve pia), ali se zato vie upotrebljava od olova, koje se smatra opasnim po zdravlje.

PROIZVODI RETKIH RUDA May 23, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/05/23/proizvodi-retkih-ruda/ Zlato je prema definiciji dragoceni metal (teak, postojan, kovan, dobar provodnik toplote I elektriciteta). Dobija se ekstrakcijom iz naslaga zlatonosnog peska ( iz 1 tone peska, moe se izvaditi 1-15 g zlata - tona najboljeg peska sadri 30 g zlata). Juna Afrika je najvei svetski proizvoa (1998.godine je proizvela 493.000 t, ali je njena proizvodnja u padu u odnosu na 1990.godinu kada je proizvela 603.000 t). Ostali veliki proizvoai zlata su SAD (338.000 t) I Kanada (168.000 t). Brazil, ile, Indonezija, SAD i Kanada, imaju najrentabilnije rudnike zlata i mogle bi zajednikom proizvodnjom do 2015.godine, da nadmae proizvodnju June Afrike. Jedinica za kvalitet zlata je karat (24 karata = 100% isto zlato), jedinica za koliinu je poluga (masa od 1 kg finog zlata sa 995 hiljaditih) ili unca zlata (31,105 g). Na izradu nakita odlazi 72,5% godinje svetske proizvodnje zlata, na izradu zlatnika 9,7%, u elektronici se potroi 9%, u stomatolokoj protetici 3,3% i oko 5,5% godinje potronje zlata otpada na druge grane industrije. Rezerve zlata u svetu, procenjene su na 20 godina. Severna Amerika, Evropa i Japan su najvei potroai, kao i Srednji istok. Nedavna azijska kriza dovela je do pada potranje zlata u Japanu i u novim industrijski razvijenim dravama Azije. Srebro je jedan od retkih metala, bez sadraja gvoa, ija je potranja u toku 1999.godine vea od proizvodnje (16.000 t). Najvei potroai srebra su industrija fotografskog materijala (papir), elektronika i industrija akomulatora. Meksiko je najvei svetski proizvoa srebra sa 2.330 t/godinje, ispred Perua sa 2.220 t/godinje. Manje od 20% svetske proizvodnje dolazi 14

iz rudnika, jer se najvei deo dobija kao nusproizvod olova, cinka, bakra i zlata, ija su nalazita esto zajednika. Dijamant je najotporniji materijal po svojoj tvrdoi. Koristi se za izradu nakita i sve vie u industriji (mainska industrija, seiva, izrada ogledala). Proizvodnja sintetikih dijamanata, vea je od proizvodnje prirodnih i to u Evropi, SAD i Japanu. Trite dijamanata koje se bez presedana razvijalo u zadnjoj deceniji XX veka, stropotalo se zadnjih godina XX veka zbog azijske krize. Prodaja dijamanata je uglavnom u rukama CPO (Centralne prodajne organizacije), koja upravlja sa 60% godinje svetske proizvodnje dijamanata za raun kompanije De Beers (kompanija za eksploataciju dijamanata u Junoj Africi). Australija, specijalizovana za proizvodnju malih dijamanata (manje od 0,07 karata) i nezavisna od CPO, mogla bi dovesti sa svojim proizvodima do 2015.godine, do promene distribucije na svetskom tritu. Juna Afrika je ve 100 godina najvei svetski proizvoa dijamanata (s najveom svetskom kompanijom - De Beers). U vreme aparthejda, veina razvijenih drava zapada nastavila je da kupuje dijamante iz June Afrike, stavljajui ekonomske interese ispred prava oveka, a da nikada nisu prekidali saradnju sa kompanijom De Beers (povezanom sa rasistikim junoafrikim reimom). Od pre deset godina, drave zapada poele su da kupuju i na drugoj strani, ali Juna Afrika ima dijamante, koje najvie cene kupci iz Evrope, Amerike i Japana.

STRATEKE RUDE May 23, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/05/23/strateske-rude/ Pod pojmom ,,strateke rude,, podrazumevaju se manje-vie retke rude, koje sadre ili ne sadre gvoe i koje su od izuzetnog znaaja, jer ulaze u sastav opreme visoke tehnologije ili legura s visokim performansama, koje se koriste u sektorima vrhunske industrije, esto povezane sa industrijom za potrebe vojske ili kosmikih istraivanja. Za jednu dravu, ruda je jo vie ,,strateka,, ako u toj dravi nema nalazita te rude ili ako ivi od njenog izvoza. Tako je mangan strateki za SAD (koje ga nemaju), ali je strateki i za Gabon (od ijeg izvoza, on ostvaruje dohodak), ili za EU i Japan, koje uvoze feromangan za potrebe crne metalurgije. Pojam ,,industrijska ranjivost,, u odnosu na inostrane isporuioce, delimino je bio aktuelan 70-ih godina XX veka u SAD, zbog naglog poveanja cena rude (u isto vreme kada je dolo i do poveanja nafte), zbog pritiska kartela proizvoaa, koji su esto u poslovnom konfliktu s potroaima, kao i zbog korienja sirovina kao politikog oruja. U sadanjem geopolitikom kontekstu, moe se konstatovati da postoji odreeni viak proizvodnje, do koga je dolo zbog pojave novih proizvoaa (zahvaljujui tome, ponuda je raznovrsnija), tako da je pozicija kupca u odnosu na izvoznika jaa, jer lake pregovaraju o ugovorima za isporuku sirovina. ,,Strateki karakter,, nekih ruda, manje je izraen i manje zabrinjava. Veu opasnost predstavlja politika nestabilnost drava proizvoaa (npr. Demokratska Republika Kongo za kobalt). Takve drave ili ograniavaju izvoz ili ga namerno poveavaju (kao drave biveg SSSR), kako bi lake dole do neophodnih deviza.

15

HEMIJSKA INDUSTRIJA May 24, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/05/24/hemijska-industrija/ Hemijska industrija je nastala u XIX veku (u vreme industrijske revolucije). Njeni proizvodi obuhvataju, dve velike kategorije - organske proizvode na bazi nafte i priridnog gasa (etilen propilen, metanol i derivati) i neorganske proizvode (industrijski gas, velike kiseline sumporna, hlorovodonina, azotna, i soli). Proizvodi organske hemije predstavljaju 70% celokupne proizvodnje hemijske industrije. Proizvodnja hemijske industrije, usmerena je na dve velike porodice proizvoda, lake i teke hemije. Laka hemija, ulazi su sastav farmaceutske industrije, proizvodnje parfema, kozmetike, proizvoda za odravanje, mastila, tueva, boja, lakova, ali isto tako i u sastav elektronske, optike i agroprehrambene industrije, proizvodnje specijalnog lepka za avione i kosmike brodove, koe i tekstila. Teka hemija, obuhvata proizvode irokog asortimana, kao petrohemijske ili karbohemijske, na osnovi kamenog uglja. Najuspeniji sektori teke hemijske industrije u 1998.godini, bili su proizvodi za dezinfekciju i odravanje, namenjeni domainstvima ili profesionalnoj upotrebi i sve iri asortiman proizvoda za zatitu bilja (prodaja fitosanitarnih proizvoda, u porastu oko 8,5-9% godinje). Petrohemija je najnovija grana hemijske industrije, pojavila se (neposredno po zavretku prvog svetskog rata) u vreme kada kompanija Standard Oil proizvodi izopropanol, (antifriz, rastvara), Union Carbide, glikol (antifriz), Cities Service usavrava proizvodnju metanola (rastvaraa) i od 1928.godine, sinteznog amonijaka, propilena, koji 1938.godine omoguava proizvodnju poliestera i 1939.godine, revolucionalnog najlona na bazi smole poliamida. Petrohemija veoma brzo napreduje 50-ih i 60-ih godina XX veka. Poetkom 70-ih godina, u petrohemijskoj proizvodnji preovlauju tri regiona - SAD, Zapadna Evropa (SR Nemaka, Francuska i posebno Velika Britanija) i Japan. Hemijska industrija je danas sektor, u kome su nauno istraivanje i razvoj (IR), od izuzetno velikog znaaja u odnosu na stalne inovacije. Poetkom 1988.godine, u okvirima hemijske industrije, obavlja se preko 10% od ukupnog IR. Hemijska indsutrija je predmet posebnog nadzora, posle katastrofe u Savezu (Italija, 1976.godine - zagaenje dioksinom) i Bipolu (Indija - proputanje otrovnog gasa, pri emu je ivot izgubilo preko 2000 osoba). U proizvodnji hemijske industrije prva je EU sa 32% od ukupne proizvodnje u svetu, ispred SAD (26%), Japana (15%) i Azije bez Japana (12%). Razmena izmeu partnera Trijade (EU, SAD, Japan) je uravnoteena. Polovina petrohemijske proizvodnje, dolazi iz regiona izvan SAD i Zapadne Evrope, nekada najveih trita u svetu. Hemijske kompanije sa zapada, investirale su u azijske drave do 1997.godine. Na Bliskom Istoku, pojavile su se jedinice za proizvodnju u oblasti bazne hemije, iji se rad zasniva na nalazitima prirodnog gasa, koje su mnogo rentabilnije od jedinica u starim industrijski razvijenim dravama, posebno za proizvodnju jedne vrste koji Englezi nazivaju nafta (derivat nafte izmeu benzina i kerozina). Iz tog razloga, bivi veliki proizvoai, odustaju od jednog dela proizvodnje iz oblasti bazne hemije i razvijaju aktivnosti s veom dodatnom vrednou, u 16

oblasti lake hemije i parahemije. Po ulasku u novi ciklus rasta, krajem 90-ih godina XX veka, hemijsku industriju zahvata talas fuzionisanja, do danas nevienog obima u tom sektoru. vajcarska preduzea Sandoz i Ciba, 1996.godine ulaze u sastav kompanije Novartis, 1998.godine se spajaju i Francuske firme Sanofi i Synthelabo, ijim stopama idu, 1999.godine Astra (vedska) i Zeneca (Velika Britanija), stvarajui firmu Astrazeneca. Iz objedinjene aktivnosti kompanija Ron-Pulen (Francuska) i Hoechst (Nemaka), 1999.godine nastaje Aventis, dok Dow Chemical preuzima kontrolu nad firmom Union Carbide (SAD). Britanski GlaxoSmithKline, osnovan je u decembru 2000.godine. Druga novina u strategiji hemijskih kompanija, jeste njihova sve vea specijalizacija. Nemake firme Bayer i BASF, kao i vajcarska firma Solvay i dalje se bave raznim aktivnostima. Meutim, drugi se bave raunanjem, ta im se vie isplati - farmaceutska industrija ili agroprehrambena proizvodnja. Mnoga preduzea zatvaraju pogone za poljoprivredu, da bi se iskljuivo posvetila naukama ivota (Novartis, Astrazeneca, Aventis). Nasuprot njima, Syngenta Monsanto i DuPont, postaju ,,velikani,, agrohemije.

KAUUK May 25, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/05/25/kaucuk/ Kauuk (na jednom od indijanskih jezika u Peruu, ima naziv ,,drvo koje plae,,) elastomer, dobijen je na bazi lateksa, koji zasecanjem izlazi iz kore drveta. Za ovakav kauuk, kae se da je prirodan, u odnosu na ,,vetaki,, ili ,,sintetiki,, koji proizvodi hemijska industrija. S razvojem automobilske industrije, interesovanje za sintetiki kauuk, sve je vee. Prvi sitnetiki kauuk, napravili su nemci (tokom prvog svetskog rata), ali amerikanci (tokom drugog svetskog rata, kada su ostali bez sirovina iz Azije) usavravaju proizvodnju vetakog kauuka, na osnovi naftnih derivata. Poetkom 1955.godine, SAD proizvode oko 1 Mt sintetikog kauuka i vladaju tritem. Sintetiki kauuk, ima iroku primenu (pneumatici, tehniki provodnici, oblaganje). Od potroenih 17 Mt kauuka, tokom 2000.godine - 7 Mt je prirodni i 10 Mt je sintetiki kauuk. Sintetiki kauuk, proizvode industrijski razvijene drave, u kojima su potrebe automobilske industrije za ovim proizvodima velike - SAD (2,5 Mt), Japan (1,5 Mt) i drave EU (Nemaka i Francuska po 0,6 Mt). Posle bolnih planova restrukturiranja, Michelin (svetski broj 1) sreuje svoju finansijsku situaciju i uestvuje u trkama Formule 1. Prirodni kauuk, proizvode drave u meutropskoj zoni Jugoistone Azije, u kojima su plantae kauukovog drveta (hevea) podignute u XIX veku. Od proizvedenih 7 Mt, treina se proizvodi na Tajlandu (23%) u Indoneziji (14%) i Maleziji. Meunarodna organizacija za prirodni kauuk (INRO), ija je uloga bila da regulie cene, prestala je s radom 1999.godine, zbog ozbiljnih sukoba meu proizvoaima. Zanimljivo je, da su cene prirodnog kauuka, porasle posle loe godine, ali isto tako i zbog stabilnog trita automobila i poveanja cena nafte, to je imalo uticaja i na porast cene sintetikog kauuka.

17

UBRIVO May 26, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/05/26/dubrivo/ ubrivo je sastavni deo poljoprivrede - doprinelo je jaanju agroindustrijske integracije. ubrivo zvano ,,azotno,, moe biti mineralnog (dobijeno na osnovi sinteze amonijaka) i organskog porekla (dobijeno na osnovi ivotinjskih ili biljnih proizvoda). Kina je 1999.godine proizvela najvie azota u svetu (21,3 Mt), ispred Indije (8,5 Mt), bivih drava SSSR (7,3 Mt), Kanade (3,8 Mt), Francuske (1,5 Mt). ubrivo zvano ,,fosfatno,, potie od prirodnih fosfata i koristi se direktno posle drobljenja ili rastvaranja kiselinom. Tritem fosforne kiseline 1999.godine, dominirale su SAD (10 Mt), ispred Kine (5,4 Mt), Indije (2,5 Mt) i Brazila (1,3 Mt). Titem prirodnih fosfata dominirale su SAD (47 Mt), Kina (27 Mt) i Maroko (20,2 Mt - koji je i najvei svetski izvoznik). ubrivo zvano ,,kalijumovo,, potie od prirodnih minerala (sulvinit, kainit ili kamalit). Najvei proizvoa je Kanada (8,1 Mt), bive drave SSSR (5,3 Mt), Nemaka (3,3 Mt), Izrael (1,5 Mt), Jordan (1,05 Mt), SAD (0,83 Mt). Hemijska ubriva, dopunjavaju ili zamenjuju tradicionalno ubrenje zemljita (kreom ili laporcem), dajui biljkama koje se gaje, potreban kalijum i azot za njihov rast. Korienje ubriva zvanog ,,prirodno,, jo je iroko rasprostranjeno u dravama Treeg sveta. U industrijski razvijenim dravama, za njim postoji izvestan interes u okviru biloke poljoprivrede, mada je njegova upotreba idalje veoma skromna, jer najvei deo ubriva daje hemijska industrija. Industrijalci iz ovog sektora, isporuuju dve vrste ubriva - prosto (azotno, fosfatno, kalijumovo) i sloeno (sadri vie elemenata za ubrenje - azot, anhidrid fosforne kiseline, kalijum). Tritem ovog ubriva, dominiraju industrijski razvijene drave. Azotne komponente potiu, prevashodno od fosfata (osnova azotnog ubriva), ija proizvodnja u svetu u 1999.godini iznosi 135 Mt. Bogate drave, najvei su uvoznici sirovog fosfata. Proizvodnja azotnog ubriva je u stalnom porastu, fosfatnih ubriva u blagom padu i kalijumovog ubriva u blagom porastu. Novi pogoni za proizvodnju derivata amonijaka i karbamida (vani sastavni elementi hemijskog ubriva), grade se ubrzano u svim dravama sveta - najvea izgraena fabrika putena je u rad 2000.godine (Trinidad i Tabago), meutim u regionu Persijskog zaliva od 1998.godine, rade veoma moderne fabrike (Abu Dabi 400.000 t/godinje, Katar 300.000 t/godinje i Oman). Drave Persijskog zaliva, koriste svoj prirodni gas za proizvodnju ubriva (dobar deo proizvodnje prodaju u Aziji - 1999.godine, Azija je otkupila treinu svetske proizvodnje). Takoe i Alir proizvodi amonijak i karbamid (zajedno sa jednom panskom firmom za hemiju). Potronja hemijskog ubriva, omoguava da se maksimalno pobolja poljoprivredna proizvodnja po hektaru u Zapadnoj Evropi i Japanu (gde je poljoprivreda postala, veoma intenzivna). U SAD, ova potronja je umerenija, kao i u Istonoj Evropi i Rusiji. U dravama Treeg sveta, pre 15 godina potronja je bila veoma slaba, ali se lagano poveava u azijskim dravama (Indijska zelena revolucija, zasnivala se na masovnom korienju sorti itarica s visokim prinosom). U ovim dravama, jedinice za proizvodnju su esto povezane sa amerikim ili evropskim multinacionalnim kompanijama. Razvoj genetski izmenjenih kultura u SAD i Evropi, mogao bi da dovede do smanjene tranje ubriva, jer novi 18

postupci gajenja trae manje fitosanitarnih preparata (procenjuje se da 30% od proizvedene soje u SAD, ima genetski izmenjenu samu).

VETAKA I SINTETIKA VLAKNA May 27, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/05/27/vestacka-i-sinteticka-vlakna/ Tekstil je industrijski sektor sa irokim asortimanom proizvoda. On koristi materijal koji se javlja u obliku vlakna, razliitog hemijskog sastava i fizikih svojstava, koji se moe odvajati i upredati. Do velikih promena u tekstilnoj industriji u XIX veku, dolazi s pojavom vlakna zvanog ,,vetako,, u Nemakoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji i u XX veku, s pojavom vlakna zvanog ,,sintetiko,, (i jedno i drugo vlakno, proizvodi su hemijske industrije). Vetako vlakno, potie od preureenja molekula, koji postoje u prirodnom stanju i osnovna sirovina im je celuloza ,,celulozno vlakno,, (vetaka svila ili cel-vlakno). Sintetiko vlakno, sastavljeno je od molekula, koje je u potpunosti stvorio ovek, polimerizacijom prostih struktura. Vetaka vlakna daju dobru elastinost i apsorbuju vlagu, a sintetika su kombinacija dobre elastinosti i jo bolje otpornosti od prirodnog vlakna (otporna su na habanje i na mikroorganizme i brzo se sue). Poliamidi, akriloni, poliestri, predstavljaju glavna sintetika vlakna. Proizvodnja sintetikog vlakna (22 Mt) u toku zadnje decenije XX veka prevazilazi proizvodnju celuloznog vlakna (2,3 Mt - ova proizvodnja stagnira i jednaka je proizvodnji prorodnog vlakna - vuna, pamuk). Proizvodnjom ovog industrijskog materijala, dominiraju industrijski razvijene drave - SAD (20% godinje svetske proizvodnje), ispred EU (Nemaka, drave Beneluksa i Italija - svi po 5%) i Japan (5%). Specijalizovane multinacionalne kompanije za sintetiko vlakno, izmetaju svoju proizvodnju u drave s jeftinjijom radnom snagom. Tako se razvila proizvodnja u Brazilu i dravama Jugoistone Azije. Juna Koreja, ve proizvodi dva puta vie nego Japan, a Kina mnogo vie od Koreje. Proizvodnjom vetakog vlakna, ovladale su drave sa dosta skromnim nivoom tehnolokog razvoja (Afrika, Srednji Istok, Juna Azija). Naprotiv, sintetiko vlakno mogu da proizvode, samo industrijski razvijene drave sa dosta razvijenom industrijom, jer njegova proizvodnja trai izuzetno visoko tehniko znanje. Od ovog pravila, Kina je izuzetak, to se objanjava izmetanjem pogona za proizvodnju iz NIRD-a.

PLASTINA MASA May 27, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/05/27/plasticna-masa/ Prve plastine materije, pojavile su se u Evropi i SAD, u drugoj polovini XIX veka, s celuloidom i galalitom (koji zamenjuje prirodne materije), za koje se smatralo da su slabe otpornosti i osrednjeg kvaliteta. Poetkom XX veka, dolazi do napretka sa fenolatima, 19

aminoplastima i alkidima (ovi materijali slue za izradu bilijarskih kugli i igraaka). 70-ih godina XX veka, SAD preovladava svetskom proizvodnjom plastine mase (40%) i neogranienim kapacitetom za novine. Ve poetkom XXI veka, Evropa i Azija postaju njihovi konkurenti. Kvalitetnu plastiku za potrebe industrije visoke tehnologije i automobilske industrije, proizvode industrijski razvijene drave. Automobilska industrija, jedan je od najveih potoaa, jer plastika sve vie zamenjuje metalne delove na karoseriji i u samom automobilu. Mnoge nove industrijski razvijene drave, kao Kina ili Indija, proizvode plastiku srednjeg kvaliteta za potrebe industrije.

FARMACEUTSKA INDUSTRIJA June 13, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/06/13/farmaceutska-industrija/ Farmaceutska industrija, vezana je za hemijsku industriju i sve vie, za biotehnoloku. Njeni proizvodi za spreavanje oboljenja i leenje, namenjeni su ljudima i ivotinjama. Osnovne farmaceutske supstance, zasnivaju se na raznim aktivnim agensima lekova ljudskog, ivotinjskog, biljnog i hemijskog porekla. Farmaceutski proizvodi, imaju jednu ili vie osnovnih supstanci. Priloeni podaci uz lek, odnose se, na proizvoaa, dozu i nain upotrebe. Do razvoja farmaceutske industrije, dolo je tek 50-ih godina XX veka (sa naunim progresom, porastom ivotnog standarda, uvoenjem sistema socijalne zatite u industrijski razvijenim dravama i akciju Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u dravama u razvoju. Pristup zdravstvenim ustanovama, postao je prioritet i jedan od parametara HDI (indeks ljudskog razvoja), koji dovodi do poveane potranje lekova u svetskim okvirima. Rast farmaceutske proizvodnje, izuzetno je veliki (SAD i Evropa - 9%, Latinska Samerika - 7%, Azija - 13%, Srednji Istok - 17%). Samo subsaharska Afrika mnogo zaostaje (zbog siromatva i slabog pristupa zdravstvenim ustanovama). SAD je na prvom mestu prema svetskoj proizvodnji, ali je po svetskom izvozu osmi. Evropa dominira na svetskom tritu izvoza Nemaka, Velika Britanija, Francuska, vajcarska, vedska, drave Beneluksa, zauzimaju prva est mesta kao izvoznici. Farmaceutska industrija je postala industrija visoke tehnologije, povezane sa sektorom za istraivanje i razvoj, koji raspolae znatnim finansijskim sredstvima (u visini 15% od svakog prodatog leka). Neki pogoni farmaceutske industrije rade punom parom, zahvaljujui genetici i poveanju cene istraivanja. Industrijalci iz ovog sektora raunaju na nove molekule i na napredak nauke o genomima, usmeravajui istraivaki rad na gene izazivae oboljenja, ije bi leenje moglo znatno da povea, poslovni promet u dravama s visokim dohotkom stnovnitva. Neovlaena proizvodnja, predstavlja ozbiljan problem za proizvoae iz ovog sektora. Japan uestvuje na svetskom tritu proizvodnje samo sa 1%, veoma malo izvozi i drugi je svetski potroa, daleko iza SAD (31%). Godinja potronja lekova po osobi iznosi, 380 dolara u Japanu, 225 dolara u SAD, 170 dolara u Zapadnoj Evropi, u odnosu na samo 1,5 dolar u dravama u razvoju (4 dolara u Kini). 20

Starenje stanovnitva u industrijski razvijenim dravama, jedan je od faktora kojim se moe objasniti ovakva evolucija. Ukupno, procenjuje se da 10% svetskog stanovnitva, troi farmaceutske proizvodnje. Novo trite lekova, zvano ,,generinim,, (kopija proizvoda, iji su patenti postali javno dobro), znatno se razvilo u SAD i Severnoj Evropi (ovi lekovi predstavljaju polovinu u upotrebi). Farmaceutska industrija ostaje i dalje podeljena. Samo dve kompanije, dre vie od 5% svetskog trita lekova. Zadnje decenije XX veka, dolo je do velikog fuzionisanja i ukljuivanja u vee firme, kao i u drugim industrijskim sektorima. Amerike kompanije - Pfizer (No1), Merck (No3) i Bristol-Myers Squibb (No5) i Britanske Glaxos-Mithkline (No2) i Astrazeneca (No4), dele prva pet mesta u svetu. Prate ih vajcarski Novartis i Francusko-Nemaki Aventis.

PARAHEMIJSKA INDUSTRIJA June 14, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/06/14/parahemijska-industrija/ Parahemijska industrija, kao i farmaceutska, povezana je usko sa hemijom. Ona nudi razne proizvode za potrebe domainstva i industrije - parfeme, kozmetiku, deterdente, lepak, farbu, premaze, tueve, fotografski materijal, boju za elektronske ureaje Proizvodi su ve stari po svojoj nameni, ali za tehnologiju njihove proizvodnje, koriste se istraivanja za celokupnu hemiju. Konstantan rast potronje (10% godinje) objanjava se, kao u farmaceutskom sektoru, poboljanjem ivotnog standarda u industrijski razvijenim dravama. Treba imati u vidu veliku ulogu ogromne mree za distribuciju i prodaju ovih proizvoda (40% iz ovog sektora). Postoje brojne firme proizvoai i to u sektorima povezanim sa proizvodnjom parfema i kozmetike, ali samo nekoliko kompanija svetskih dimenzija izbijaju u prvi plan Unilever (Velika Britanija i Holandija), Prokter and Gembl (SAD) i Aventis (Francuska i Nemaka). Parahemija je specifina industrija za razvijene drave, koje prodaju svoje proizvode u itavom svetu i diktiraju modu. Francuska je u vrhu u oblasti proizvodnje parfema (u industrijskom ,,luksuznom,, sektoru, 4 od 8 velikih kompanija su francuske) i najvei je izvoznik. Ali vremenom gubi monopol u svetu na parfeme visoke klase, zbog nemilosrdne japanske konkurencije od kompanije Shiseido (brojne francuske kue za izradu parfema, prodate su velikim meunarodnim grupama).

EKSPLOATACIJA DRVETA June 15, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/06/15/eksploatacija-drveta/ Resursi u drvetu, veoma su razliiti na kontinentima. Ukupan umski pokriva na planeti iznosi 35 miliona kvadratnih kilometara. Najvee ume na svetu, nalaze se na najudaljenijim geografskim irinama - gusta uma ili zimzelena vegetacija, na niim geografskim irinama u 21

blizini ekvatora (Anazonija, Indonezija, ekvatorijalna Afrika - s toplom i vlanom klimom 20 miliona kvadratnih kilometara), tajga na viim geografskim irinama (Skandinavija, severni deo Rusije, veliki deo Kanade i Aljaske - sa izuzetno hladnom klimom na 12 miliona kvadratnih kilometara). Ove ume, prostiru se hiljadama kilometara. ume sa umerenom klimom, meusobno se razlikuju, po mestu na kome se nalaze (blizina okeana, unutranjost) i po sastavu flore (liarske vrste drvea ili etinari) i prostiru se na oko 18 miliona kvadratnih kilometara. ume imaju veoma vanu ulogu, u regulisanju atmosferskih pojava i decenijama ubrzana sea ume u industrijski razvijenim dravama, postavlja problem granice njihovog korienja za potrebe industrije, kao i krenje za dobijanje obradivih povrina. SAD i EU sistematski poumljavaju od 80-ih godina XX veka, s ciljem da ouvaju umsko naslee. ume u meutropskoj zoni i tajga, izloene su intenzivnoj sei. Kanada planira da obustavi krenje na svojoj teritoriji. Uprkos konstatovanim zloupotrebama, procenjuje se da je krajem XX veka, polovina svetskih uma, ostala nedirnuta. Za eksploataciju uma koriste se sve monija mehanizovana sredstva (lanane testere, maine za izvlaenje drvea s korenom), koja poveavaju produktivnost (od see drvea, preko prevoza, do pilane). U eksploataciji uma, preovlauju multinacionalne kompanije japanskog, evropskog i amerikog porekla, koje rade u dravama tropskog regiona. U Evropi, eksploatacijom ume, najee se i dalje bave manje kompanije. Severna Amerika (SAD i Kanada) daju 46% svetske eksploatacije drveta, a ostatak obezbeuju drave tropskog regiona (Malezija, Indonezija, Brazil, ile, Kina, Obala Slonovae i Gana). Uprkos ogromnom bogatstvu u umama, proizvodnja drveta u Rusiji, smanjila se tri puta u zadnjoj deceniji XX veka. Razmena drveta u svetu, sve je vea - Brazil je postao najvei izvoznik tropskog drveta.

PRERADA DRVETA June 16, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/06/16/prerada-drveta/ Svetska proizvodnja drveta, deli se na drvo za loenje (proizvodi se i troi u tropskim dravama) i na industrijsko drvo - oblici namenjeni za graevine u industrijski razvijenim dravama (pre svega u Americi, gde se tradicionalno kue grade od drveta). Nekoliko multinacionalnih firmi meusobno dele svetsko trite, dok u dravama EU preovlauju mala i srednja preduzea. Drvna industrija prerauje etinare i liarske vrste drvea - u drvo za grau, stolariju, lamperiju i umetniku stolariju, za prefabrikovane elemente i furnir. Usitnjavanjem drveta, dobijaju se komadi, koji e kasnije biti spojeni u kompaktnu masu (seku se daice) ili panel za potrebe graevinarstva - izorel, biplak, panel sa dekorativnom povrinom. Drvna industrija proizvodi i pastu od drveta, koja slui za proizvodnju papira, (drvo je osnovna sirovina 55,6%, u odnosu na reciklau stare hartije 36,28% i na papir dobijen od drugih proizvoda 17%). Industrija za tavljenje, koristi koru hrasta i kestena, iz koje se ekstrakcijom dobijaju proizvodi za tavljenje. Celuloza koja se koristi u hemijskoj industriji (npr. proizvodnja celofana), dobija se od razliitih vrsta drvea. Od alpskog i primorskog bora, dobija se terpentin. Pluta se pravi 22

od kore plutinog hrasta i najvie se koristi za proizvodnju epova. Farmaceutska industrija, dobija iz andskog kininovca lek kinin, sa svojstvima antipiretika (protiv malarije). Svetska proizvodnja drvnih oblika, u zadnjoj deceniji XX veka, iznosila je 611 miliona kvadratnih metara - preovlauju SAD (40 miliona kvadratnih metara), Kanada (18,3 miliona kvadratnih metara), Kina (10,4 miliona kvadratnih metara), Brazil (8,4 miliona kvadratnih metara) i Rusija (6,7 miliona kvadratnih metara). Najvei izvoznici drvenih oblika su - SAD, Rusija, Australija, Malezija, ile i Novi Zeland. Glavni uvoznici su - Japan, s treinom ukupne svetske proizvodnje (47 miliona kvadratnih metara od 123 miliona kvadratnih metara), Juna Koreja, Finska i Kina. Proizvodnja furnira iznosi 55,5 miliona kvadratnih metara, u kojoj dominira SAD (17 miliona kvadratnih metara), dok su Indonezija i Malezija najvei izvoznici.

STAKLO June 17, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/06/17/staklo/ Staklo se proizvodilo u IV milenijumu pre n.e. u mediteranskom basenu. Sirovina za dobijanje stakla, silicijum-dioskid, dobijen od peska, nalazi se skoro svuda (rastopljeni silicijum-dioksid, mea se sa sodom i kreom i u toku ove operacije, mogu se dodavati razni materijali, kao oksid olova za dobijanje kristala, oksidi za bojenje radi dobijanja obojenog stakla, fluoridi ili fosfati za proizvodnju opal-stakla). Industrija stakla proizvodi ravno staklo (u ploama) i uplje staklo (liveno u kalupima). Stakleno vlakno, plod novije industrije, dobija se centrifugiranjem staklenih niti za izolaciono vlakno i stavljanjem u ureaj za upredanje tekstilnog vlakna. Staklo je proizvod pogodan za reciklau (iz ega nastaje nova grana u ovoj industriji - procena je, da se danas u svetu, svake godine reciklira 30% stakla). Francuska je na drugom mestu u Evropi po koliini stakla, dobijenog reciklaom (20%). U svetskoj proizvodnji stakla vodi SAD, ispred EU i Japana, ali pred kraj XX veka, znaajno mesto zauzimaju Brazil, Indija i Kina. Pored industrije stakla, postoji zanatska delatnost za izradu luksuznih proizvoda od kristala (preovladava eka i Francuska). Kupci proizvoda od stakla, nisu samo pojedinci, ve i firme za izradu parfema (boice).

GRAEVINARSTVO June 20, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/06/20/gradevinarstvo/ Graevisnki materijal pripada baznoj industriji, potrebnoj za velike infrastrukture (mostovi, tuneli, aerodromske piste) i za visokogrdnju. Industrija cementa je kljuni sektor u svim 23

dravama. Ona snabdeva graevinarstvo i javne radove (GJR). Od proizvoda na bazi cementa, betona, zavise svi objekti u dravi - stanovi, poslovni prostori, kole, bolnice, mostovi, putevi, brane, luke Dananji cement se proizvodi od meavine krenjaka 80% i gline 20%, na temperaturi od 1.500 C, zatim se naglo hladi, dajui proizvod zvani ,,klinker,, od koga se posle meanja s gipsom i raznim materijalima, dobija gotov cement. Postoje razne vrste cementa, u zavisnosti od njihovog sastava i otpornosti na sabijanje. Cement se bira u zavisnosti od namene (velika optereenja, stubovi mosta), najee u obliku betona, meavine peska, ljunka, cementa i vode; armirani beton s elikom, nearmirani monolitni beton, prenapregnuti beton (izloen stalnom sabijanju, s ciljem da se ojaa njegova otpornost) za niskogradnju, specijalni beton (laki i teki) za zvunu i toplotnu izolaciju, vatrostalan beton otporan na visoke temperature Cementare se nalaze ili u blizini kamenoloma krenjaka (s ciljem da se smanje trokovi prevoza sirovine s malom dodatnom vrednou) ili u blizini regiona velike potronje (veliki gradovi, radi dostavljanja sirovina koje se direktno prerauju na mestu potronje). Industrijski razvijene drave i drave sa velikim brojem stanovnika, najvei su proizvoai (ostali dosta kasne). Cigla i crep, kao graevinski materijal, proizvodili su se u II veku pre n.e., u mediteranskom basenu (u XIX veku, proizvodi se - uplja cigla u Francuskoj i uklopni crep u Velikoj Britaniji). Sirovina za ciglu i crep je peena zemlja (glina), ali u proces izrade ulaze silicijum-dioksid (30-80%), glinica (10-25%), dajui glini plastinost, gvoe (8%), kre (ponekad 15%), organske materije za boju, alkalni oksidi za uvrivanje. Proizvodnja prati tranju graevinarstva, glavnog klijenta. Ciglane su mnogo manje koncentrisane od cementara, kako u pogledu finansija, tako i u pogledu prostora. Cigla i crep su predmet stalnog istraivanja, u cilju poboljanja kvaliteta - koristi se sve laki materijal, kao termopena ili pena od gline. Proizvodnja je u svetu usitnjena i najvei proizvoai su - Kina, bive drave SSSR, SAD i EU.

VISOKOGRADNJA June 21, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/06/21/visokogradnja/ Ovaj sektor obuhvata veliki broj veoma razliitih aktivnosti, iji je cilj da prui potreban materijal za izgradnju stanova, industrijskih i poslovnih objekata (prisutan je u svim dravama sveta i trai veliku radnu snagu). Veliki broj preduzea obavlja ovu delatnost (najee je re o malim i srednjim preduzeima, mada postoje i vee kompanije za javne radove, koje nude svoju mehanizaciju, ,,znanje i tehnologiju,,). Tehnika graenja, koja je ostala ista tokom vekova, znatno se promenila u drugoj polovini XX veka, pojavom novih i optimizacijom postojeih materijala (beton, staklo). Severna Amerika je uvela novine, krajem XIX veka, izgradnjom prvih nebodera na Menhetnu (New York). elina armatura, koja stie iz SAD omoguava da se grade sve vie i vie graevine, prvo u Evropi, zatim u Aziji. Danas, sve svetske metropole (ukljuujui i drave u razvoju), imaju delove grada s kulama i neboderima, koje su namenje eksklutivnom poslovnom prostoru. 24

Obnavljanje starih graevina i njihovo dovoenje u sklad sa dananjim normama bezbednosti, predstavlja novu aktivnost (kombinacija modernih urbanih stilova gradnje - starih i novih). Posle drugog svetskog rata, industrijski najrazvijenije drave, donele su programe za izgradnju velikog broja stanova zbog demografskog rasta (stambene zgrade i porodine kue) - vie od polovine stambenih objekata. U dravama treeg sveta, galopirajua urbanizacija, dovodi do brzog razvoja ove aktivnosti u Latinskoj Americi. Kao dinamian sektor, visokogradnja, ostaje zavisna od domae i meunarodne konjukture.

JAVNI RADOVI June 22, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/06/22/javni-radovi/ Sektor javnih radova povezan je, najee sa sektorom graevinarstva, jer zajedno formiraju GJR. Javni radovi su, specifina aktivnost - odnose se na izgradnju velikih infrastruktura, ukljuujui opremanje i odravanje puteva i drugih mrea. Stepen razvoja javnih radova, odrava nivo ekonomskog i tehnikog razvoja jedne drave - za razliku od visokogradnje, javni radovi zahtevaju ogromne investicije i samo neke industrijske grupe, sposobne su da ponude mehanizaciju potrebnu za izvoenje radova na velikim gradilitima. Glavne aktivnosti javnih radova su izgradnja mostova, brana za hidrocentrale, izvoenje radova pod zemljom, na pomorskim ili renim lokalitetima, na izgradnji puteva, autoputeva, aerodromskih pisti, eleznikih pruga, kanalizacije, elektrine mree za potrebe domainstva i industrije, mree drugih kanala, kanala za navodnjavanje Tehniko znanje u povezivanju obala ua ili prolaza na moru (moreuzi, Lamansh), omoguilo je izgradnju velikih mostova i tunela. Ovaj sektor je izrazito koncentrisan - SAD, Francuska i Japan, raspolau najmonijim kompanijama. Fuzionisanjem francuskih preduzea Vinsi i GTM, stvorena je jedna od najveih grupa na svetu.

PROIZVODNJA AUTOMOBILA June 23, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/06/23/proizvodnja-automobila/ Automobilska industrija je nastala krajem XIX veka u Zapadnoj Evropi. Amerikanci prihvataju pronalaske evropljana i optimiziju metode proizvodenje. 1910.godine Ford otvara prvu fabriku automobila. Dok je u Evropi automobil odlika luksuza do 1939.godine, amerika automobilska industrija nudila je automobile pristupane velikom broju kupaca, zahvaljujui serijskoj proizvodnji. U to vreme, ona preovlauje na svetskom tritu sa 5 miliona vozila (koje 25

proizvodi velika trojka - Ford, GMC, Chrysler), u odnosu na manje od milion automobila u Evropi. Masovnu proizvodnju u svetskim okvirima, automobilska industrija je zapoela u periodu 50-ih i 60-ih godina XX veka. Kao kreator zaposlenosti, ona se duboko restrukturira i modernizuje u industrijski razvijenim dravama, da bi ostala kljuni sektor, ija je uloga ogromni razvoj ostalih privrednih grana velikih proizvoaa i svih sektora usluga, povezanih s proizvodnjom automobila (osiguranje, garae). U svetskoj proizvodnji (na kraju XX veka proizvedeno je 56 miliona vozila, 39,5 miliona privatnih i 16,5 miliona privrednih), preovlauju SAD (12 miliona vozila), Japan (10 miliona vozila) i EU (17 miliona vozila). Metodi proizvodnje su duboko promenjeni. Robotizacija, ,,tojotizam,, i ostali metodi, zamenili su ,,fordizam,,. Skraeni su rokovi proizvodnje i prodaje. Optimizuje se istraivaki rad (uteda energije, komfor, bezbednost, zatita ivotne sredine). Ulau se ogromna sredstva za poboljanje konkurentnosti. Koncentracija postaje pravilo. Tako, DaImler-Benz otkupljuje kompaniju Chrysler, est od jedanaest japanskih proizvoaa, prelaze potpuno pod ili delimino pod stranu kontrolu (Reno preuzima kontrolu nad Nissanom, Daimler-Chrysler nad Mitsubishi motorsom, Ford nad Mazdom). I Fijat se udruuje sa General Motorsom. Ukupno, devet grupa obezbeuje preko 80% svetske automobilske proizvodnje. Izmetanje na trita potronje je sve vee (japanske filijale u SAD i Velikoj Britaniji) ili u drave s jeftinom radnom snagom (NIRD u Aziji). Proizvoai ulau maksimalne napore, da ponude nove i savremenije modele automobila klijenteli, iji se ukus brzo menja (light tracks - posebno 4 x 4, predstavlja danas oko polovinu amerike proizvodnje).

PROIZVODNJA OPREME ZA ELEZNICU June 24, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/06/24/proizvodnja-opreme-za-zeleznicu/ Prva fabrika za proizvodnju parnih lokomotiva, izgraena je 1823.godine u Velikoj Britaniji. Zbog suvie velike cene proizvodnje ovih lokomotiva, odustalo se od njihove upotrebe (s retkim izuzecima - Kina) u korist elektrinih i dizel-lokomotiva. Pronaen krajem XIX veka, dizel-motor se snano razvija posle drugog svetskog rata (preovlauju u SAD i veini drava u razvoju). Lokomotive na elektrini pogon (preovlauju u Evropi), ne razlikuju se od prvobitnih tramvaja (njihova evolucija i istraivaki rad nad turbomotorima, omoguili su uvoenje VVB - vozova velike brzine, poetkom 80-ih godina XX veka). Mnogi proizvode opremu za eleznicu, ali samo nekoliko drava preovlauje u tehnikom pogledu - Francuska (grupa Alstom), Nemaka, Italija i Japan. Firma JR Higashi Nihon u Japanu, od 1995.godine sprovodi eksperimente s novim konceptom VVB, koji postiu brzinu do 450 km/h (Star 21 - danas uspeno funkcionie). Svetsko trite vozova velike brzine, podeljeno je izmeu Francuske, Nemake i Italije, ali je za sada Francuska najvei izvoznik (u Junu Koreju, paniju i SAD). Proizvodi starijeg datuma (elektrine i dizel lokomotive, specijalni i putniki vagoni), predmet su intenzivne meunarodne trgovine, industrijski razvijenih drava u drave Treeg sveta. 26

BRODOGRADNJA July 30, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/07/30/brodogradnja/ Brodogradnja je veoma stara industrija, obnovljena sa industrijskom revolucijom u XIX veku i duboko promenjena 70-ih godina XX veka, s razvojem svetske flote (koja se do 1950.godine, upetostruila). Istovremeno su se promenili i brodovi - grade se dinovski tankeri (od 500.000 tona nosivosti) i veliki prevoznici kontejnerskih proizvoda, sa znatno poveanom brzinom plovidbe, zahvaljujui podvodnom delu broda. Izgradnja brodova za posebne namene, postala je pravilo (za prevoz rude, kontejnera, prirodnog gasa, naftu, rasutog tereta, brodovi za krstarenje). Multimodelni prevoz u svetskom transportu, osigurava uspeh nosaa kontejnera. Brodovi se grade u ogromnim integrisanim brodogradilitima, koja esto dre velike finansijske grupe (Mitsubishi Heavy Industries iz Japana, Hyndai i Samsung iz June Koreje, Alstom iz Francuske). U ovoj aktivnosti preovlauju Azijske drave, Juna Koreja koja je oduzela prvo mesto Japanu, ispred Kine i Tajvana. Suoena sa ozbiljnim tekoama, Evropa je na poetku XX veka davala 90% svetske proizvodnje brodova, dok na poetku XXI veka obezbeuje samo 20% svetske proizvodnje brodova. Prema narudbinama koje dobija francuski Alstom (specijalizovan za izgradnju velikih i luksuznih brodova za krstarenje kruzera), EU jaa aktivnosti brodogradnje u svetskim razmerama.

ELEKTROMATERIJAL July 31, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/07/31/elektromaterijal/ Industrija elektromaterijala, povezana je s velikim naunim otkriima XIX veka i sa industrijskom revolucijom. Proizvodi su raznovrsni, od ureaja za industriju do opreme za stanove. Proizvode se ureaji za elezniku signalizaciju, materijal za osvetljenje, izolovana ica i kablovi za elektriku, liftovi, utovarivai, pokretne stepenice, transformatori, gemeratori Spisak proizvoda namenjenih za domainstvo, mnogo je krai - akumulatori, baterije, sijalice, elektro oprema za stanove (utikai, prekidai). I ovo je veoma dinamian sektor, koji uglavnom dre industrijski razvijene drave, s tendencijom koncentrisanja preduzea i fuzionisanja, iz kojih je nastalo nekoliko velikih grupa u SAD i EU (Francuska i Nemaka). Takoe, postoji tendencija koncentracije proizvoaa u blizini veih svetskih metropola.

27

VRHUNSKA INDUSTRIJA August 1, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/08/01/vrhunska-industrija/ Industrija visoke tehnologija (Hight Tech), zvana ,,vrhunaska,, ili ,,pametna,, nalazi se u sreditu inovacija i pronalazaka - ona trai intenzivno istraivanje (u koje se ulae 30-35% dobiti) i na kome radi 40-50% inenjera i tehniara (,,siva materija,, preduzea). Ovaj sektor omoguava klasifikaciju drava, prema nivou razvoja i tehnikom progresu (otuda i dominacija SAD, EU i Japana i nekoliko NIRD - Brazil i Indija). Ovo je industrija s velikim kapitalistikim intenzitetom, visoke produktivnosti, koja ima veliki uticaj na ekonomiju drava. U odnosu na druge sektore kao to su, tekstil ili crna metalurgija, vrhunska industrija je kreator zaposlenosti i veoma dinamina (esto se nalazi u blizini velikih gradova, gde su koncentrisane laboratorije za istraivanje i univerzitetski centri, ili u regionima za rekonverziju, gde ima slobodne radne snage). Glavne grane ove industrije, koje je utvrdio OECD jesu elektronika, informatika, telematika, telekomunikacije, aeronautika, aerokosmika industrija, robotika, domotika i birotika.

PROIZVODNJA AVIONA August 2, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/08/02/proizvodnja-aviona/ Proces razvoja avijacije, je skoro identian s procesom razvoja automobilske industrije. Nastao je prvo u Evropi, potom u SAD, ali s razliitim okolnostima - na poetku, samo se vojska zalagala za njen razvoj. Iako se u periodu izmeu dva rata, javlja zaetak civilne avijacije, s prvim redovnim linijama na severnom Atlantiku (Lufthansa, KLM), istinski razvoj civilne avijacije deava se, tek 50-ih i 60-ih godina XX veka. Ekonomska mo drava je od velike vanosti za razvoj ove industrije visoke tehnologije (zbog direktnih investicija ili subvencija u proizvodnji). Fabrike aviona se uglavnom grade na mestima, za koja se smatra da nisu ugroena u sluaju izbijanja rata (npr. fabrika aviona Airbus u Tuluzu). U SAD dolazi do revolucije u civilnom vazdunom saobraaju (firma Boeing, proizvodi od 1970.godine avion Boeing 747, koji obeleava poetak ere velikih aviona - Jumbo Jet). Amerika je ubedljivo na prvom mestu u proizvodnji aviona (do 1980.godine - sa tri etvrtine trita u industrijski razvijenim kapitalistikim dravama). Zadnjih decenija XX veka, zahvaljujui programu Airbusa, EU nadoknauje jedan deo zakanjenja (od 914 prodatih aviona, treina su Airbus-ovi, dok su dve treine Boeing-ovi - ali prema novim narudbinama, obe kompanije imaju isto trite). Postoje samo dva proizvoaa aviona za podelu civilnog trita, od kako je 1997.godine Boeing otkupio McDonell Douglas, u pokuaju da zaustavi brzi razvoj Airbus-a. Pored specifinog sluaja supersoninog francusko-engleskog Concorda (koji nikada nije leteo za druge kompanije, osim za Air France i British Airways), koji posle nesree 2000.godine vie 28

ne leti, EU vazduhoplovstvo poiva na Airbus-u. Ekonomska interesna grupa Airbus Industry formirana je 1970.godine (u koju su Aerospatiale - Francuska i Deutsche Aerospace Nemaka, uneli po 37,9% kapitala, dok se British Aerospace (Velika Britanija) prikljuio 1978.godine sa 20% kapitala , kao i Casa (panija) sa 4,2% kapitala). Za izradu motora, uspostavljena je kooperacija firme Snecma (Francuska), sa amerikim proizvoaem avionskih motora Pratt & Whitney i General Electric. Start Airbus-a je izuzetno bio teak, zbog dominacije amerikog Boeinga. Od 1977.godine, Airbus poinje isporuku putnikih aviona Korejskim, Indijskim i pojedinim Amerikim avionskim kompanijama (polazna taka uspeha, koja se ne moe osporavati). Ambiciozan program AX 380 od 2000.godine (proizvodnja velikog putnikog interkontinentalnog aviona, sa 555 mesta i radijusom dejstva od 15.000 km), zahteva veu javnu pomo, koju njegov rival Boeing pokuava da onemogui preko STO. Bordo, Tuluz i Hamburg su lokaliteti, na kojima se gradi i sklapaju putniki avioni novog Airbus-ovog civilnog programa. Ulazak kompanija Aerospatiale-Matra, Dasa i Casa u EADS (European Aeronautic Defence and Space), jo jedan je dokaz evropskog dinamizma u ovom sektoru industrije visoke tehnologije.

AEROKOSMIKA INDUSTRIJA August 3, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/08/03/aerokosmicka-industrija/ Evropska kosmika industrija, bila je nepostojea 50-ih godina XX veka ( dok su SSSR lansirali svoj prvi Sputnik 1957.godine i dok je prvi Amerikanac 1969.godine kroio na Mesec). Evropska kosmika agencija (ESA), osnovana je 1975.godine i organizovana oko NCSI (Nacionalni centar za svemirska istraivanja - Francuska), koji upravlja istraivakim programima. ESA je okvir za saradnju 14 drava EU, na izgradnji - kosmikih letilica (satelite Arijana, izgradila je evropska grupa Arianespace, u kojoj Francuska ima 53% kapitala), satelita za detekciju (Meteosat) i telekomunikacija. Program Arijane je izuzetno ambiciozan, ali njegovo finansiranje zahteva velika sredstva (satelit Arijana je poleteo prvi put 1998.godine i smatra se najsigurnijim satelitom XXI veka). Arianespace proizvodi danas, vie od polovine satelita, tako da njen ameriki konkurent NASA (National Aeronautics and Space Administration), vie nije u prednosti. Najvei deo satelita, lansira se iz kosmike stanice Kuru u Francuskoj Gvajani. Meutim, EU projekti o izgradnji kosmikih brodova za vezu izmeu Zemlje i stanica u orbiti, naputeni su zbog suvie velikih trokova.

ELEKTRONIKA August 4, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/08/04/elektronika/

29

Elektronska industrija je najnoviji sektor industrije visoke tehnologije, povezane s treom industrijskom revolucijom. Ona je nastala u Americi, u vreme kada je vojska povezala laboratorije za civilno nauno istraivanje s vojnim istraivakim centrima. Prvi komjuter napravljen je 1942.godine u Americi, za potrebe usavravanja atomske bombe. Posle drugog svetskog rata, ovaj sektor daje nove proizvode - tranzistor (1945), integrisana kola (1958), prvi IBM tvrdi diskovi za optimizaciju skladitenja numerikih podataka (1962) i Intelov mikroprocesor (1971). Elektronika je postala druga industrija u svetu - SAD, Evropa i Japan, realizovali su 1998.godine 78% svetske proizvodnje (SAD - 30%). Asortiman proizvoda elektronske industrije, veoma je irok - informatika, telekomunikacije (oprema za emitovanje televizijskog programa, oprema za mobilne komunikacije), razni industrijski ureaji (medicina, mernoregulacioni instrumenti, pomoni ureaji za proizvodnju), proizvodi namenjeni irokom krugu potroaa (audio materijal, video ureaji, domotika, razni elektrini aparati), ureaji za civilnu i vojnu avijaciju i satelitsku opremu (elektronske komponente za automobilsku industriju, fleksibilne radionice - kontinualna proizvodnja malih serija delova zahvaljujui informatici i robotici). Azija, koja se kasno pojavila u ovom sektoru, sve vie preovlauje na tritu - meu prvih 15 drava proizvoaa elektronske opreme, 8 je iz Japana, 2 iz June Koreje, 4 iz Amerike i samo jedan iz Evrope.

INFORMATIKA August 5, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/08/05/informatika/ Informatika predstavlja automatsku obradu informacija, koju obavljaju maine sa sve veim performansama. Informatika industrija, koja se esto mea prema statistikim podacima sa elektronskom industrijom (zbog povezanosti sa njom), poetkom 90-ih godina XX veka, izuzetno se razvija. Ova industrija isporuuje kompjutere i prateu opremu (tampae, skenere), kompjuterske programe koji omoguavaju obradu podataka na raunaru (obrada teksta, izrada crtea, baze podataka), maine za kopiranje i obradu pote. Ona predstavlja 31,1% proizvodnje elektronske industrije (njen promet je iznosio 1989.godine - preko 164 milijarde dolara, 1999.godine - skoro 250 milijarde dolara - to predstavlja ukupnan rast u ovom periodu od skoro 50%). Zahvaljujui ovom uspehu, informatika je na poetku XXI veka, postala najkonkurentniji sektor, s rastom koji treba da se nastavi u narednim decenijama. Asortiman proizvoda informatike, postao je izuzetno irok (jer su proizvodi namenjeni, industriji i domainstvu). Razvoj mikroinformatike, 80-ih godina XX veka, doprinosi velikoj tranji proizvoda ove industrije od strane stanovnitva i preduzea. Nema informatike bez poluprovodnika i kompjuterskih programa. Proizvodnja poluprovodnika je grana elektronske industrije, za koju je neophodna, izuzetno visoka tehnologija (od 1985.godine Japan dominira svetskim tritem - prvi u oblasti minijaturizacije kapaciteta memorije (sa 80% svetske proizvodnje), kao i snage raunanja i niske cene. Oznaavanje brojevima elektronskih proizvoda i ,,nomadski,, proizvodi (lap-top kompjuteri, notebook ureaji - mobilna oprema) odravaju potranju u punoj ekspanziji. Komponente za informatiku (integrisana kola, ureaji za memoriju), proizvode - 7 amerikih kompanija, 10 japanskih i samo 3 evropske (svi 30

zajedno, dele 80% svetskog trita), pored novih kompanija iz June Koreje, Tajvana, Singapura i Koreje. Trite kompjuterskih programa u rukama je nekoliko kompanija, meu kojima je Microsoft (SAD), optuen za zloupotrebu dominirajueg poloaja, prvi u svetu.

TELEMATIKA August 6, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/08/06/telematika/ Industrijski sektor telematike (prenos informatskih podataka preko mree za telekomunikacije) i sektor telekomunikacija, razvijaju se veoma brzo poslednjih godina. Oznaavanje informacija brojevima (numerizacija), glavni je pokreta njihovog razvoja tokom 80-ih godina XX veka (Francuska je, tako uvela Minitel, prvo telematsko sredstvo na svetu u slubi stanovnitva). Industrija optikog vlakna (koje je usavrila kompanija Corning Glass 1970.godine), omoguava 1990.godine, optimizaciju dimenzije telematskih mrea, poveavajui koliinu podataka komunikacija na istoj mrei. Od 1993.godine, zahvaljujui ,,nomadskoj,, telefoniji (mobilna telefonija), ovaj sektor doivljava ekspanziju. Struktura ovog sektora nije ista kao struktura informatike, jer i male drave mogu postati kokurentne sa svojim proizvodima (Finska Nokia, vedski Erikson). Mobilni telefoni, predstavljaju 14% svetskog prometa opreme za telekomunikacije.

ROBOTIKA August 7, 2011. BorskiEkonomskiForum - borefor http://borefor.wordpress.com/2011/08/07/robotika/ Industrija visoke tehnologije