energi ja 2010

ENERGIJA U HRVATSKOJ GODINJI ENERGETSKI PREGLED

ANNUAL ENERGY REPORT

ENERGY IN CROATIA

2010

MMX

Sadraj Content

4ENERGIJA MMX

Predgovor

1. OSNOVNI PODACI, GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJI

1.1. Osnovni statistiki podaci Republike Hrvatske

1.2. Gospodarstvo Republike Hrvatske u 2010. godini

1.2.1. Pregled gospodarskih kretanja

1.2.2. Makroekonomski pokazatelji

1.2.3. Financijski pokazatelji u energetici

2. ENERGIJA U HRVATSKOJ 2010.

2.1. Uvod

2.2. Proizvodnja primarne energije

2.3. Uvoz i izvoz energije

2.4. Ukupna potronja energije

2.5. Energija za energetske transformacije

2.6. Proizvodnja transformiranih oblika energije

2.7. Gubici energetskih transformacija

2.8. Potronja transformiranih oblika energije

2.9. Energija za pogon energetskih postrojenja

2.10. Struktura ukupno utroene energije

2.11. Neposredna potronja energije

2.12. Potronja energije u industriji

2.13. Potronja energije u prometu

2.14. Potronja energije u opoj potronji

3. NAFTA I DERIVATI NAFTE

3.1. Rezerve

3.2. Kapaciteti u naftnom sustavu

3.2.1. Proizvodnja i prerada

3.2.2. Transport Jadranskim naftovodom

3.2.3. Prodaja

3.2.4. Biogoriva

3.3. Energetske bilance tekuih goriva

3.4. Energetski subjekti

3.5. Cijene derivata nafte

4. PRIRODNI PLIN

4.1. Rezerve

4.2. Kapaciteti plinskog sustava i mree

Foreword

1 GENERAL DATA, ECONOMIC AND FINANCIAL INDICATORS

1.1 Basic Facts About the Republic of Croatia

1.2 Economy of the Republic of Croatia in 2010

1.2.1 Overview of economic trends

1.2.2 Macroeconomic indicators

1.2.3 Energy sector financial indicators

2 ENERGY IN CROATIA 2010

2.1 Introduction

2.2 Primary Energy Production

2.3 Energy Import and Export

2.4 Total Primary Energy Supply

2.5 Energy Transformation Input

2.6 Energy Transformation Output

2.7 Energy Conversion Losses

2.8 Consumption of Transformed Energy Form

2.9 Energy Sector Own Use

2.10 Total Primary Energy Supply by Sectors

2.11 Final Energy Consumption

2.12 Final Energy Consumption in Industry

2.13 Final Energy Consumption in Transport Sector

2.14 Final Energy Consumption in Other Sectors

3 OIL AND OIL DERIVATES

3.1 Reserves

3.2 Oil Sector Capacities

3.2.1 Production and processing

3.2.2 JANAF pipeline transportation

3.2.3 Selling capacities

3.2.4 Biofuels

3.3 Energy Balances of Liquid Fuels

3.4 Energy Companies

3.5 Petroleum Product Prices

4 NATURAL GAS

4.1 Reserves

4.2 Gas Sector Capacities and Networks

7

13

15

16

17

26

27

31

33

38

44

49

55

61

66

69

77

82

87

91

96

102

109

111

111

111

112

113

114

115

132

133

135

137

137

5ENERGY MMX

4.2.1. Proizvodnja i prerada

4.2.2. Transport

4.2.3. Skladitenje

4.2.4. Distribucija

4.3. Energetska bilanca prirodnog plina


4.5. Cijene prirodnog plina

4.5.1. Cijena dobave prirodnog plina za opskrbljivae tarifnih kupaca

4.5.2. Cijene transporta prirodnog plina

4.5.3. Cijene skladitenja prirodnog plina

4.5.4. Cijene opskrbe prirodnim plinom tarifnih kupaca

4.5.5. Cijene distribucije prirodnog plina

5. ELEKTRINA ENERGIJA

5.1. Proizvodni kapaciteti i mree

5.1.1. Kapaciteti za proizvodnju elektrine energije

5.1.2. Kapaciteti mree

5.2. Energetska bilanca elektrine energije


5.4. Cijene elektrine energije

6. TOPLINSKA ENERGIJA

6.1. Zakonodavno okruenje


6.3. Energetska bilanca toplinske energije

6.4. Cijene toplinske energije

7. UGLJEN

7.1. Rezerve ugljena

7.2. Energetska bilanca ugljena i koksa

7.3. Cijene ugljena

8. OBNOVLJIVI IZVORI

8.1. Klimatoloki pokazatelji

8.2. Kapaciteti

8.3. Proizvodnja elektrine energije

8.3.1. Visina tarifne stavke

4.2.1 Production and processing

4.2.2 Transportation

4.2.3 Storage

4.2.4 Distribution

4.3 Energy Balances of Natural Gas


4.5 Natural Gas Prices

4.5.1 Natural gas shipping prices for tariff customers suppliers

4.5.2 Natural gas transmission prices

4.5.3 Natural gas storage prices

4.5.4 Prices of natural gas supply to tariff customers

4.5.5 Natural gas distribution prices

5 ELECTRICITY

5.1 Generation Capacities and Networks

5.1.1 Electricity generation capacities

5.1.2 Network capacities

5.2 Energy Balance of Electricity


5.4 Electricity Prices

6 HEAT

6.1 Legal Framework


6.3 Energy Balance of Heat

6.4 Heat Prices

7 COAL

7.1 Coal Reserves

7.2 Coal and Coke Energy Balance

7.3 Coal Prices

8 RENEWABLE ENERGY SOURCES

8.1 Climate Indicators

8.2 Capacities

8.3 Electricity Generation

8.3.1 Tariff item

137

137

140

140

142

144

146

146

147

147

148

149

151

153

153

159

162

166

167

169

171

171

175

177

181

183

184

186

189

191

195

197

198

6ENERGIJA MMX

8.4. Proizvodnja toplinske energije

8.5. Proizvodnja krutih biogoriva

8.6. Proizvodnja tekuih biogoriva

9. ENERGETSKA UINKOVITOST

9.1. Indeksi i trendovi

9.2. Energetska uinkovitost u zgradarstvu

9.2.1. Zgradarstvo

9.3. Energetska uinkovitost u industriji

9.4. Energetska uinkovitost u prometu

10. EMISIJE ONEIUJUIH TVARI U ZRAK IZ ENERGETSKOG SEKTORA

10.1. Meunarodne obveze

10.2. Emisije u zrak

10.2.1. Emisija SO2 10.2.2. Emisija NOx 10.2.3. Emisija estica

10.2.4. Emisija CO2

11. ENERGETSKE BILANCE

11.1. Energetske bilance po IEA metodi

11.2. Energetske bilance po EUROSTAT metodi

12. PRILOZI

12.1. Ogrjevne vrijednosti i pretvorbeni faktori

12.2. Skraenice i akronimi

12.3. Skraenice naziva zemalja

8.4 Heat Generation

8.5 Solid Biofuels Production

8.6 Liquid Biofuels Production

9 ENERGY EFFICIENCY

9.1. Indices and Trends

9.2 Energy Efficiency in Buildings Sector

9.2.1 Buildings

9.3 Energy Efficiency in Industry Sector

9.4 Energy Efficiency in Transport Sector

10 AIR POLLUTANT EMISSIONS FROM ENERGY SECTOR

10.1 International Obligations

10.2 Air Emissions

10.2.1 SO2 emission

10.2.2 NOx emission

10.2.3 Emission of particles

10.2.4 CO2 emission

11 ENERGY BALANCES

11.1 Energy Balances (IEA method)

11.2 Energy Balances (EUROSTAT method)

12 ANNEXES

12.1 Net Calorific Values and Conversion Factors

12.2 Abbreviations and Acronyms

12.3 Official Short Country Names

204

205

206

207

209

214

214

220

223

237

239240242

243

245

246

249

250

253

259

261

262

263

Predgovor Foreword

8ENERGIJA MMX

Dear Readers,

with particular pleasure we present this nineteenth edition of the Energy in Croatia Review. By publishing this energy review, the Croatian Ministry of Economy, Labor and Entrepreneurship continues to inform domestic and foreign public about relations and developments in the Croatian energy sector.

As in the previous years this review encompasses, in a customary and recognizable way, the information and characteristic values within the Croatian energy sector regarding the production and consumption of energy at all levels. It gives the detailed analysis of energy flows as well as a number of information on capacities, reserves, prices, and individual energy balances of crude oil, all petroleum products, natural gas, electricity, heat, coal and renewable energy sources. Also, there is presentation of the main economic and financial indicators, emissions of air pollutants, and main indicators of energy efficiency. The review presents energy efficiency index ODEX, which is used in observing the long term changes in energy efficiency in the sectors of industry, transport, households and in all these sectors together. Finally, this energy review brings the energy balances of the Republic of Croatia in the years 2009 and 2010 according to EUROSTAT and IEA methodology.

In 2010 total energy consumption in Croatia increased by 0.8 percent in relation to the previous year. In the same year gross domestic product dropped by 1.2 percent, which resulted in rising energy intensity of total energy consumption by 2 percent. Compared to average energy intensity in the European Union (EU27), energy intensity in Croatia was 14.6 percent higher.

Primary energy production increased by 7.3 percent in 2010 compared to the previous year. Due to the most favorable hydrological conditions ever, the energy of utilized hydro power increased by 21.2 percent. The production of energy from renewable energy sources and from fuel wood was 11.1 percent higher compared to 2009 level. The production of crude oil in 2010 decreased by 7.2 percent, while the production of natural gas increased by 0.4 percent. The production of heat from heat pumps grew 15.4 percent from the previous year. Due to a high growth of primary energy production, the energy own supply in 2010 was at the level of 55.5 percent, which is 6.4 percent above the previous year.

Regarding the structure of energy consumption, transport and distribution losses increased by 5.8 percent, energy conversion losses were 5.3 percent higher and final energy

Potovani itatelji,

s osobitim zadovoljstvom predstavljamo Vam devetnaesto izdanje energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj. Objavljivanjem energetskog pregleda Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva nastavlja s informiranjem domae i inozemne javnosti o odnosima i kretanjima u hrvatskom energetskom sustavu.

U pregledu su i ove godine, na uobiajen i prepoznatljiv nain, navedene brojne informacije i karakteristine veliine hrvatskog energetskog sustava, koje se odnose na proizvodnju i potronju energije na svim razinama. Provedena je detaljna analiza energetskih tokova te su prikazane brojne informacije o kapacitetima, rezervama, cijenama, kao i pojedinane energetske bilance sirove nafte, svih naftnih derivata, prirodnog plina, elektrine energije, toplinske energije, ugljena i obnovljivih izvora energije. Takoer su prikazani osnovni gospodarski i financijski pokazatelji, emisije oneiujuih tvari u zrak te osnovni pokazatelji uinkovitosti koritenja energije. Prikazan je indeks energetske uinkovitosti ODEX, kojim se prati viegodinji razvoj energetske uinkovitosti u sektoru industrije, prometa, kuanstava i ukupno. Na kraju pregleda su prikazane energetske bilance Republike Hrvatske za 2009. i 2010. godinu izraene prema EUROSTAT i IEA metodologiji.

Ukupna potronja energije u Republici Hrvatskoj u 2010. godini poveana je za 0,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je bruto domai proizvod smanjen za 1,2 posto, to je rezultiralo poveanjem energetske intenzivnosti ukupne potronje energije za 2 posto. U odnosu na prosjenu energetsku intenzivnost u Europskoj uniji (EU 27), energetska intenzivnost u Republici Hrvatskoj bila je vea za 14,6 posto.

Proizvodnja primarne energije u 2010. godini poveana je za 7,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Zbog najpovoljnijih hidrolokih prilika do sada energija iskoritenih vodnih snaga poveana je za 21,2 posto. Takoer je poveana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora te energija ogrjevnog drva za 11,1 posto. Proizvodnja sirove nafte je u 2010. godini smanjena za 7,2 posto, a proizvodnja prirodnog plina poveana za 0,4 posto. Porast proizvodnje toplinske energije iz toplinskih crpki u odnosu na prethodnu godinu iznosio je 15,4 posto. Zbog visokog porasta proizvodnje primarne energije vlastita opskrbljenost energijom je u 2010. godini iznosila 55,5 posto, to je za 6,4 posto vie u odnosu na prethodnu godinu.

U strukturi ukupne potronje energije gubici transporta i distribucije poveani su za 5,8 posto, gubici energetskih

9ENERGY MMX

consumption increased minimally by only 0.1 percent. Energy sector own use and non-energy consumption decreased by 4.6 percent and 0.9 percent respectively. In final energy consumption by industry and transport sectors, energy use in 2010 by the industrial sector decreased by 1.7 percent and 3.3 percent by the transport sector. The energy consumption in the other sectors was increased by 3.3 percent.

Renewable energy sources made about 24.2 percent of total energy consumption in 2010 (based on EIHP methodology), or 13.3 percent if calculated according to EUROSTAT method. In 2010 total production of electricity in the Republic of Croatia was 14105 GWh, out of which 61 percent was generated from renewable energy sources, including large hydro power plants. In the above portion, the large hydro power plants participated with 58.9 percent, while 2.1 percent of electricity was produced from other renewable sources (small hydro power plants, wind, biomass, landfill gas and biogas). In 2010, the electricity produced from renewable energy sources covered 45.6 percent of total electric energy consumption in this year. In this, the share of electricity from the large power plants was 44 percent while the share of electricity from other renewable sources was 1.6 percent.

During 2010 there was an increase in consumption of electricity, natural gas, coal and coke and fuel wood, while the consumption of petroleum products and heat was lower in relation to 2009. If we observe the consumption of all petroleum products combined, the drop in consumption was 16.7 percent from the previous year. The consumption of almost all petroleum products was lower, with the only increase in the consumption of jet fuel by 6.5 percent. The biggest drop, of 45.6 percent, occurred in the consumption of fuel oil and in the consumption of all non-specified petroleum products combined which dropped by 26.8 percent. The consumption of liquefied petroleum gas dropped by 11.4 percent; of extra light fuel oil by 6.2 percent; and of motor gasoline by 6 percent. The fall of 3.1 percent was recorded in the consumption of diesel fuel. The share of biofuels in motor fuels used in 2010 was about 0.1 percent.

In 2010 total consumption of electricity in the Republic of Croatia amounted to 18870 GWh and was 2.2 percent higher in relation to the previous year. The consumption of natural gas was 9.5 percent higher; total consumption of heat decreased by 0.6 percent, while the consumption of coal and coke increased by 37.2 percent. The increase in the consumption of fuel wood and biomass was 11.3 percent.

In 2010 the level of energy efficiency in Croatia lowered in relation to the previous year. The decreased energy efficiency

transformacija za 5,3 posto i neposredna potronja energije za samo 0,1 posto. Potronja energije za pogon energetskih postrojenja, kao i neenergetska potronja energije smanjene su i to za 4,6 odnosno za 0,9 posto. U sektorima neposredne potronje industriji i prometu potronja energije je smanjena i to u industriji za 1,7 posto, a u prometu za 3,3 posto. Potronja energije u sektorima ope potronje poveana je za 3,3 posto.

Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji energije iznosio je u 2010. godini oko 24,2 posto (primjenom EIHP metodologije), odnosno oko 13,3 posto, ako se u proraunu primjeni EUROSTAT metoda. Ukupna proizvodnja elektrine energije u 2010. godini je iznosila 14 105 GWh, pri emu je iz obnovljivih izvora energije, ukljuujui i velike hidroelektrane, proizvedeno oko 61 posto. U tome postotku velike hidroelektrane sudjelovale su s 58,9 posto, dok je 2,1 posto elektrine energije proizvedeno iz ostalih obnovljivih izvora (male hidroelektrane, energija vjetra, biomasa, deponijski i bioplin). U ukupnoj potronji je elektrina energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije sudjelovala s 45,6 posto. Pri tome je elektrina energija proizvedena u velikim hidroelektranama ostvarila udio od 44 posto, dok je elektrina energije proizvedena iz ostalih obnovljivih izvora sudjelovala s 1,6 posto.

Tijekom 2010. godine poveana je potronja elektrine energije, prirodnog plina, ugljena i koksa te ogrjevnog drva i biomase, dok je potronja derivata nafte kao i toplinske energije smanjena. Ako se promatra potronja svih naftnih derivata zajedno, onda je ostvareno smanjenje potronje od 16,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ostvareno je smanjenje potronje skoro svih derivata, a samo je u potronji mlaznog goriva ostvaren porast od 6,5 posto. Najvee smanjenje je ostvareno u potronji loivog ulja i svih ostalih nespomenutih derivata promatranih zajedno i to za 45,6 odnosno za 26,8 posto. Potronja ukapljenog naftnog plina smanjena je za 11,4 posto, ekstra lakog loivog ulja za 6,2 posto i motornog benzina za 6 posto. Smanjenje od 3,1 posto ostvareno je u potronji dizelskog goriva. Udio biogoriva u motornim gorivima u 2010. godini iznosio je oko 0,1 posto.

Ukupna potronja elektrine energije u Republici Hrvatskoj u 2010. godini iznosila je 18 870 GWh te je bila za 2,2 posto vea u odnosu na prethodnu godinu. U potronji prirodnog plina ostvareno je poveanje potronje za 9,5 posto, ukupna potronja toplinske energije smanjena je za 0,6 posto, dok je potronja ugljena i koksa poveana za 37,2 posto. Porast potronje ogrjevnog drva i biomase iznosio je 11,3 posto.

U 2010. godini je smanjena uinkovitost potronje energije

10

ENERGIJA MMX

is expressed by 0.7 percent increase of the index of energy efficiency progress for all end users of energy together. This index is also higher in the transport sector by 0.9 percent, while industry and households continued to show a positive trend of decreasing the energy efficiency progress index by 0.4 percent and 0.8 percent respectively. During the period from 1995 to 2010 there was a general positive trend in lowering the energy efficiency progress index by 14.8 percent for all end users of energy combined. Major contribution to this positive development primarily came from the transport and industry sectors, which improved their energy efficiency indices, by 22.1 percent and 20.4 percent respectively.

The emissions from fuel combustion dominantly determine the total level of SO2, NOX and CO2 emissions. According to the preliminary results for 2010, SO2 emissions were 30 percent below and NOX emissions 16 percent below the limits set out in the National Environmental Strategy for 2010. Due to its global impact on the climate change, monitoring of GHG emission trends, particularly the emissions of CO2, is of a paramount importance. Total emissions in 2010 were estimated at 20.7 million tons, out of which 89 percent is the result of fuel combustions in the stationary (60 percent) and mobile (29 percent) energy sources. It can be noticed that, after an increase in CO2 emission over a number of years, in the last 3 years there was a decline of CO2 emissions. The estimated CO2 emissions in 2010 were 5 percent lower in comparison with the emissions in the previous year and 10 percent lower than the emissions in 1990.

The average sale prices of all petroleum products in 2010 were increased with respect to 2009. The average retail price of unleaded motor gasoline, branded Super 95, increased by 13.5 per cent; of unleaded motor gasoline branded Eurosuper 98 by 14.4 per cent; of unleaded motor gasoline branded Eurosuper 95 by 14.8 per cent; of diesel fuel branded Eurodizel by 15.2 per cent: of diesel fuel branded Dizel by 15.1 per cent; of blue diesel fuel by 26.0 per cent; and of fuel heating gas oil by 24.5 percent.

At the end of 2010 HPP Lee and WPP Velika Popina with installed power of 42.3 MW and 9.2 MW respectively started the electricity generation. Among new transmission network facilities the most important are the power lines 2x400 kV Ernestinovo-Peuh, 2x110 kV Vinodol-Melina and 110 kV Plomin-Tupljak-Pazin. In terms of significance for the distribution network, the most important new or reconstructed facilities are four TS 110/10(20) kV and six TS 35/10(20) kV as well as transition of the area of Krapina to 20 kV voltage level. The prices of electricity for industrial customers went through significant fluctuations, while the electricity prices for households remained practically unchanged comparing to 2009 ones.

u Hrvatskoj u odnosu na prethodnu godinu. Smanjena uinkovitost potronje energije izraena je poveanjem indeksa poboljanja energetske uinkovitosti za 0,7 posto za sve finalne potroae energije promatrane zajedno. Spomenuti indeks je povean i u prometu za 0,9 posto, dok je u industriji i kuanstvima nastavljen pozitivan trend njegovog smanjivanja za 0,4 odnosno za 0,8 posto. Tijekom razdoblja od 1995. do 2010. godine ostvaren je pozitivan trend smanjivanja indeksa poboljanja energetske uinkovitosti za 14,8 posto za sve finalne potroae energije promatrane zajedno. Ovoj pozitivnoj promjeni najvie su pridonijeli sektori prometa i industrije s poboljanjem indeksa energetske uinkovitosti od 22,1 i 20,4 posto.

Emisije uslijed izgaranja goriva imaju dominantan utjecaj na ukupne emisije SO2, NOX i CO2. Prema preliminarnim rezultatima prorauna za 2010. godinu, emisija SO2 je bila 30 posto, a emisija NOX je 16 posto nia od limita postavljenih za 2010. godinu u okviru Strategije zatite okolia. Zbog globalnog utjecaja na promjenu klime vrlo je vano pratiti trend emisija staklenikih plinova, naroito emisije CO2. Ukupna emisija CO2 u 2010. godini procijenjena je na 20,7 milijuna tona, od ega je 89 posto emisije posljedica izgaranja goriva u stacionarnim (60 posto) i mobilnim (29 posto) energetskim izvorima. Moe se uoiti da je, nakon viegodinjeg porasta, u posljednje tri godine dolo do smanjenja emisije CO2. Procijenjena emisija CO2 u 2010. godini bila je nia za 5 posto u odnosu na emisiju iz prethodne godine i za 10 posto nia od razine emisije u 1990. godini.

Prosjene cijene naftnih derivata u 2010. godini vie su u odnosu na 2009. godinu. Prosjena prodajna cijena bezolovnog motornog benzina Super 95 poveana je za 13,5 posto, bezolovnog motornog benzina Eurosuper 98 za 14,4 posto, bezolovnog motornog benzina Eurosuper 95 za 14,8 posto, dizelskog goriva Eurodizel za 15,2 posto, dizelskog goriva Dizel za 15,1 posto, dizelskog goriva Dizel plavi za 26,0 posto i Loivog ulja ekstra lakog za 24,5 posto.

Krajem 2010. godine poele su s radom HE Lee snage 42,3 MW i VE Velika Popina snage 9,2 MW. Od novih objekata prijenosne mree najznaajniji su dalekovodi 2x400 kV Ernestinovo-Peuh, 2x110 kV Vinodol-Melina i 110 kV Plomin-Tupljak-Pazin. U distribucijskoj mrei se znaajem istiu izgraene ili rekonstruirane etiri TS 110/10(20) kV i est TS 35/10(20) kV te prijelaz podruja Krapine na naponsku razinu 20 kV. Cijene elektrine energije znaajnije su se mijenjale za kupce kategorije poduzetnitvo, dok su za kuanstva ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na 2009. godinu.

11

ENERGY MMX

Within the natural gas transmission system the construction of the interconnection pipeline between the Croatia and Hungary was completed in late 2010. This is the second supply route for imported natural gas with pipeline capacity of 6.5 billion cubic meters of gas annually. The price for natural gas shipping for all tariff customer suppliers was defined by the Decision on gas shipping price for gas suppliers of tariff customers and was set at 1.70 HRK/m3/33,338.35 kJ excl. VAT. The average price for suppliers on distribution system in 2010 was 1.73 HRK/m3/33 338.35 kJ excl. VAT, whereas the average price for eligible customers (direct industrial customers) was 1.76 HRK/m3/33 338.35 kJ excl. VAT. In 2010, the average transmission price for all customers on transportation system was 0.19 HRK/m3. In early 2010, the Croatian Government adopted the Regulation on amount and method of payment of fees for the concession for gas distribution and concession for building of distribution systems. According to this Regulation the compensation fee for the concession for gas distribution and concession for building of distribution system is determined at the amount of 0.5% to 1.5% of the total revenue achieved by gas distribution activities in the previous year in the area for which the concession is granted. The average selling price of natural gas in 2010 was 2.83 HRK/m3 for households, 3.43 HRK/m3 for service sector and 3.60 HRK/m3 for industry.

The district heat prices for tariff customers did not change in 2010 as they have remained unchanged since adoption of Decision on the Tariff Item Amounts in the Heat Tariff System (OG 154/08) in 2008. However, it is important to note that since November 2010, when the Amendments to the Energy Act (OG 127/10) were adopted, the rate of tariff items for production, distribution and supply of heat is no longer determined by the Croatian Government, but by the representative body of local self-government units. Energy companies submit the proposal for changing a tariff item to the representative body of local self-government unit, which is then obliged to obtain the opinion of the Croatian Energy Regulatory Agency on the proposal, and to enforce the decision on tariff item amounts within 30 days.

Zagreb, 5 December 2011

U transportnom sustavu prirodnog plina u 2010. godini zavrena je izgradnja interkonekcijskog plinovoda izmeu Hrvatske i Maarske. To je drugi dobavni pravac za uvozni prirodni plin, a kapacitet plinovoda je 6,5 mlrd. m3 plina godinje. Cijena dobave prirodnog plina odreena je Odlukom o cijeni za dobavu plina dobavljau plina za opskrbljivae tarifnih kupaca u iznosu od 1,70 kn/m3/33 338,35 kJ. Prosjena cijena prirodnog plina za opskrbljivae na distribucijskom sustavu u 2010. godini iznosila je 1,73 kn/m3/33 338,35 kJ, dok je cijena dobave za povlatene kupce (direktne industrijske potroae) iznosila 1,76 kn/m3/33 338,35 kJ. Prosjena cijena transporta prirodnog plina u 2010. godini, za sve kupce plina u Republici Hrvatskoj iznosila je 0,19 kn po m3. Vlada Republike Hrvatske je poetkom 2010. godine donijela Uredbu o visini i nainu plaanja naknade za koncesiju za distribuciju plina i koncesiju za izgradnju distribucijskog sustava prema kojem se visina novane naknade za distribuciju plina i koncesiju za izgradnju distribucijskog sustava odreuje u iznosu od 0,5 do 1,5 posto od ostvarenog prihoda koncesionara koji je on ostvario obavljanjem energetske djelatnosti distribucije plina u prethodnoj godini na podruju za koje se daje koncesija. Prosjena prodajna cijena prirodnog plina u 2010. godine iznosila je 2,83 kn/m3 za kuanstva, 3,43 kn/m3 u sektoru usluga i 3,60 kn/m3 za industriju.

Cijene toplinske energije za tarifne kupce i u 2010. godini su ostale nepromijenjene od donoenja Odluke o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom (Narodne novine, broj 154/08) iz 2008. godine. No vano je napomenuti kako je od studenog 2010. godine, prema Zakonu o izmjeni i dopuni Zakona o energiji (Narodne novine, broj 127/10), usvojena izmjena prema kojem visinu tarifnih stavki za djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom vie ne odreuje Vlada Republike Hrvatske ve predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave. Prijedlog za promjenu visine tarifnih stavki predstavnikom tijelu podnosi energetski subjekt jedinice lokalne samouprave, koje je duno na taj prijedlog pribaviti miljenje Hrvatske energetske regulatorne agencije te odluku o visini tarifnih stavki donijeti u roku od 30 dana.

U Zagrebu 5. prosinca 2011.

OSNOVNI PODACI, GOSPODARSKIOSNOVNI PODACI, GOSPODARSKII FINANCIJSKI POKAZATELJII FINANCIJSKI POKAZATELJI GENERAL DATA, ECONOMIC GENERAL DATA, ECONOMIC

AND FINANCIAL INDICATORSAND FINANCIAL INDICATORS

II

15

ENERGY MMXI GENERAL DATA, ECONOMIC AND FINANCIAL INDICATORS

1.1. Osnovni statistiki podaci Republike Hrvatske

Povrina: 56 594 km2

Povrina teritorijalnih mora i unutranjih morskih voda: 31 067 km2

Duljina obalne linije s otocima: 5 835,3 km

Duljina kopnene granice: 2 028 km

Najvii vrh: Dinara (1 831 m)

Broj otoka (47 nastanjeno): 1 185

Otoci vei od 100 km2: Krk, Cres, Bra, Hvar, Pag, Korula, Dugi otok, Mljet

Broj stanovnika (popis stanovnitva 2001.): 4 437 460

Gustoa stanovnitva na km2: 78,5

Glavni grad: Zagreb (779 145 stanovnika)

Vjeroispovijesti: Rimokatolika, pravoslavna, muslimanska, idovska, protestantska i druge

Jezik: Hrvatski

Pismo: Latinino

Novana jedinica: Kuna (kn)

Politiki sustav: Parlamentarna demokracija

Sveuilita: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Dubrovnik, Pula

Nacionalni parkovi: Plitvika jezera, Krka, Paklenica, Mljet, Risnjak, Brijuni, Kornati, Sjeverni Velebit

Izvor | Source: DZS (CBS)

1.1 Basic Facts about the Republic of Croatia

Area: 56 594 km2

Territorial sea and inland sea area: 31 067 km2

Length of sea coastline with islands: 5 835,3 km

Land border length: 2 028 km

The highest mountain: Dinara (1 831 m)

Number of islands (47 inhabited): 1 185

Islands over 100 km2: Krk, Cres, Bra, Hvar, Pag, Korula, Dugi otok, Mljet

Population (2001 Census): 4 437 460

Population density per km2: 78.5

Capital: Zagreb (779 145 inhabitants)

Religions: Roman Catholic, Orthodox, Islamic, Jewish, Protestant and others

Language: Croatian

Script: Latin

Currency: Kuna (HRK)

Political system: Parliamentary democracy

Universities: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Dubrovnik, Pula

National parks: Plitvika jezera, Krka, Paklenica, Mljet, Risnjak, Brijuni, Kornati, Sjeverni Velebit

16

ENERGIJA MMXI OSNOVNI PODACI, GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJI

1.2. Gospodarstvo Republike Hrvatske u 2010. godini

Republika Hrvatska je, kao i gotovo sve druge zemlje Europe, tijekom 2009. zabiljeila izrazitu kontrakciju gospodarske aktivnosti. Nakon glavnog udara ekonomske krize na hrvatsko gospodarstvo u 2009. godini, nepovoljna gospodarska kretanja smanjenim su intenzitetom nastavljena i u 2010. godini kada je zabiljeen realni meugodinji pad bruto domaeg proizvoda od 1,2 posto. Veina ostalih osnovnih makroekonomskih pokazatelja takoer je zabiljeila smanjenje u odnosu na ostvarenja iz 2009. godine.

Bruto domai proizvod po glavi stanovnika u eurima zabiljeio je poveanje od 0,5 posto u odnosu na 2009. godinu.

Industrijska proizvodnja smanjena je u 2010. godini za 1,4 posto, trgovina na malo zabiljeila je realno smanjenje od 1,8 posto, dok je broj noenja turista povean za 2,6 posto. Prvenstveno zbog utjecaja slabljenja domae potranje ostvareno je usporavanje prosjene godinje inflacije mjerene indeksom potroakih cijena s 2,4 posto u 2009. na 1,1 posto u 2010. godini. Makroekonomski poremeaji odrazili su se i na trite rada te je administrativna nezaposlenost u 2010. godini u prosjeku zabiljeila meugodinji rast od 14,9 posto dok je prosjena stopa anketne nezaposlenosti porasla s 9,1 posto u 2009. godini na 11,8 posto u 2010. godini. Uslijed daljnje korekcije domae agregatne potranje, deficit tekueg rauna bilance plaanja smanjen je s 5,5 posto BDP-a u 2009. godini na 1,4 posto BDP-a u 2010. godini kao posljedica smanjenja deficita na raunu roba. Voena osnovnim ciljem odravanja stabilnosti teaja, monetarna politika u 2010. godini mijenjala se u skladu s pritiscima na teaj kune te je najrestriktivnija bila u drugoj polovici godine u uvjetima pojaanih aprecijacijskih pritisaka.

1.2 Economy of the Republic of Croatia in 2010

Croatia, like almost all other European countries, reported in 2009 a distinct contraction in economic activity. After the main impact of global economic crisis on Croatian economy in 2009, negative economic developments have continued, with lower intensity, in 2010, resulting in real year to year decline in GDP of 1.2%. Majority of other macroeconomic indicators have recorded decline compared to 2009 results.

Gross domestic product per capita rose by 0.5% compared to 2009.

Industrial production fell in 2010 for 1.4%, retail trade recorded a real decrease of 1.8% and the number of tourist nights increased by 2.6%. Primarily due to the reduced demand the average annual inflation, measured by consumer price index, has slow down from 2.4% in 2009 to 1.1% in year 2010. Macroeconomic disturbances were also reflected in the labor market. Administrative unemployment has recorded a year to year rise of 14.9% while the average survey unemployment rate increased from 9.1% in 2009 to 11.8% in 2010 year. Due to the correction of domestic aggregate demand, current balance account was reduced from 5.5% of GDP in 2009 to 1.4% in 2010 year, as a result of a deficit reduction on a goods account. Guided by the basic goal of maintaining exchange rate stability, monetary policy in 2010 whas changed in accordance with the pressures on the Kuna exchange rate. Monetary policy was the most restrictive in the second half of the year in terms of increased appreciation pressures.

17


1.2.1. Pregled gospodarskih kretanja

Realni sektor

Realno smanjenje bruto domaeg proizvoda, kako je prikazano na slici 1.2.1., u 2010. godini iznosilo je 1,2 posto. Nominalno je bruto domai proizvod iznosio 334,56 milijardu kuna, to predstavlja nominalni pad od 0,2 posto u usporedbi s 2009. godinom. Bruto domai proizvod po glavi stanovnika u eurima zabiljeio je meugodinje poveanje od 0,5 posto. Meugodinji rast deflatora bruto domaeg proizvoda iznosio je 1,0 posto, odnosno 2,3 postotna boda manje nego u 2009. godini.

Promatrajui rashodnu stranu bruto domaeg proizvoda, gotovo sve kategorije, izuzev izvoza roba i usluga, koji je povean 6,0 posto, ostvarile su realna smanjenja na meugodinjoj razini. Najvee realno smanjenje zabiljeeno je kod investicija u fiksni kapital, koje su u odnosu na 2009. godinu smanjene za 11,3 posto te kod uvoza roba i usluga za 1,3 posto, osobna potronja je smanjena za 0,9 posto, a dravna potronja za 0,8 posto. Promatrajui doprinose meugodinjem rastu bruto domaeg proizvoda u 2010. godini, doprinos investicija u fiksni kapital iznosio je -3,1 postotni bod, osobna potronja -0,5 postotnih bodova, a doprinos promjena zaliha (koje ukljuuju statistiku diskrepanciju) -0,4 postotna boda. Doprinos dravne potronje bio je na razini 0,2 postotna boda. Doprinos izvoza roba i usluga realnom rastu bruto domaeg proizvoda iznosio je 2,3 postotna boda, a uvoz roba i usluga 0,7 postotnih bodova, pa je doprinos neto izvoza bio pozitivan i iznosio je 3,0 postotnih bodova. Obraun bruto domaeg proizvoda s proizvodne strane pokazuje da je najvee meugodinje realno smanjenje bruto dodane vrijednosti u 2010. godini zabiljeeno kod djelatnosti graevinarstva od -16,4 posto. Slijede prijevoz, skladitenje i veze (-2,4%), industrija (-1,6%), trgovina (-1,2%) te hoteli i restorani (-0,1%). Jedina djelatnost koja je zabiljeila realni rast u 2010. u odnosu na 2009. godinu bilo je financijsko posredovanje od 0,8 posto. Navedena kretanja rezultirala su realnim meugodinjim smanjenjem ukupne bruto dodane vrijednosti od 1,7 posto u 2010. godini.

1.2.1 Overview of economic trends

Real sector

Real decrease of the gross domestic product was 1.2% in 2010. Nominal gross domestic product amounted to 334.56 billion in year 2010, representing a nominal decrease of 0.2% compared to year 2009. Gross domestic product per capita in Euros recorded an annual increase of 0.5%. The annual growth in gross domestic product deflator was in 2010 1.0%, or 2.3 percentage points less than in year 2009.

Looking at the expenditure side of gross domestic product, almost all categories, except export of goods and services which increased by 6.0%, have made a real reduction on annual basis. The greatest reduction in real terms was recorded in investments in fixed capital which have declined, compared to 2009, for 11.3%, imports of goods and services, which in comparison to 2009 was reduced by 1.3%, and in personal consumption was 0.9%. Government spending has recorded a real annual decrease in the amount of 0.8%. Looking at contributions to year to - year growth rates of gross domestic product in 2010, we can say that the contribution investments in fixed capital was -3.1 percentage points, the contribution ofpersonal consumption was -0.5 percentage points, and the contribution of changes in inventories (including statistical discrepancy) amounted -0.4 percentage points. The contribution of government spending was at the level of 0.2 percentage points. The contribution of exports of goods and services to real GDP growth was 2.3 percentage points, and the contribution of imports of goods and services of 0.7 percentage points, the contribution of net exports was positive and amounted 3.0 percentage points. The calculation of gross domestic product from the production side shows that the highest real annual decrease in gross value added in 2010 was recorded in the construction sector (-16.4%). Followed by transport, storage and communication (-2.4%), industry (-1.6%), trade (-1,2%) and hotels and restaurants (-0.1%). The only activity that has recorded real growth in 2010 was financial services (intermediation) with growth rate of 0.8%. These trends have resulted in real annual decrease in total gross value added of 1.7% in year 2010.

18


Slika | Figure 1.2.2. Bruto domai proizvod po glavi stanovnika | Gross domestic product per capita Izvor | Source: DZS (CBS), UNECE

Slika | Figure 1.2.1. Bruto domai proizvod | Gross domestic product Izvor | Source: DZS (CBS), UNECE

mili

juni

USD

200

5 |

milli

on U

S$ 2

005

milij

uni k

n 20

05 |

milli

on H

RK 2

005

Primjenom teaja | using exchange rates (milijuni USD 2005 | million US$ 2005)

Primjenom pariteta kupovne moi | using PPP (milijuni USD 2005 | million US$ 2005)

U nacionalnoj valuti | in national currency (milijuni kn 2005 | million HRK 2005)

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

1996. 2000. 2005. 2010.0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

USD

2005

/sta

novn

iku

| US

$ 20

05/c

apita

kn 2

005/

stan

ovni

ku |

HRK

200

5/ca

pita

Primjenom teaja | using exchange rates (USD 2005/stanovniku | US$ 2005/capita)

Primjenom pariteta kupovne moi | using PPP (USD 2005/stanovniku | US$ 2005/capita)

U nacionalnoj valuti | in national currency (kn 2005/stanovniku | HRK 2005/capita)

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

1996. 2000. 2005. 2010.0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

19


Cijene

Prosjeni meugodinji rast indeksa potroakih cijena usporen je sa 2,4 posto zabiljeenih u 2009. godini na 1,1 posto u 2010. godini. Meugodinji rast indeksa potroakih cijena u prosincu 2010. godine iznosio je 1,8 posto. Cijene dobara su u 2010. godini prosjeno porasle za 0,9 posto, a cijene usluga za 1,5 posto. Dominantan utjecaj na kretanje potroakih cijena u 2010. godini imao je pad osobne potronje te poveanje uvezenih inflatornih pritisaka. Uinak prijenosa inflacije iz 2008. godine takoer nije bio naglaen. Najvei doprinos rastu cijena u 2010. godini ostvaren je od cijena goriva i maziva za osobna vozila, koje su u odnosu na 2009. godinu poveane za 13,9 posto te cijena plina koje su porasle za 18,1 posto i cijena tekuih goriva koje su porasle za 23,6 posto. Najvei utjecaj u suprotnom smjeru u 2010. godini imale su cijene prehrane koje su u odnosu na 2009. smanjene za 1,7 posto. Kretanje mjesene stope rasta potroakih cijena u 2010. godini prikazan je na slici 1.2.3.

Monetarna politika

Tijekom 2010. godine glavna preokupacija sredinje banke bila je zadravanje stabilnosti nominalnog teaja kune kao osnovnog monetarnog instrumenta za ouvanje makroekonomske stabilnosti, jednako kao i visoke likvidnosti domaeg bankovnog sustava kako bi oivjela kreditnu aktivnost poslovnih banaka. Budui da nije bilo veih promjena teaja, u uvjetima makroekonomskih poremeaja izazvanih ekonomskom krizom stabilnost cijena u 2010. godini nije predstavljala znaajniju brigu za monetarne vlasti. Ne dovodei u pitanje ostvarivanje svojega osnovnog cilja HNB je podravao uvjete visoke likvidnosti, ime je nastojao dati svoj doprinos oivljavanju kreditne aktivnosti poslovnih banaka. U skladu s tim je poetkom veljae HNB donio odluku o sputanju stope obvezne priuve s 14 na 13 posto, na osnovi ega su osloboena financijska sredstva namijenjena programu Vlade i HBOR-a za poticanje gospodarskog oporavka.

Prosjeno stanje ukupne potranje za sredstvima iznosilo je tijekom 2010. godine 32,4 milijardi kuna, od ega je kunski dio obvezne priuve bio priblino 32,0 milijardi kuna, a viak likvidnosti priblino 0,4 milijardi kuna. Tako je prosjeno stanje ukupne potranje za likvidnou bilo za 5,3 posto manje nego tijekom 2009., to je proizalo iz smanjenja kunskog dijela obvezne priuve. Prosjeni viak likvidnosti se po razdobljima odravanja obvezne priuve tijekom 2010.

Prices

Average year to - year growth in the consumer price index slowed from 2.4% in 2009 to 1.1% in 2010. The annual growth of CPI in December 2010 was 1.8%. Prices of goods in 2010 rose on average for 0.9%, while prices of services for 1.5%. The dominant influence on the movement of consumer prices in 2010 came from a decline in personal consumption and to reduce of imported inflationary pressures. The largest contribution to the growth rate in 2010 came from the prices of fuel and lubricants for personal vehicles which have increased by 13.9% compared to 2009, price of natural gas which rose by 18.1%, and oil products which rose by 23.6%. Largest influence in opposite direction in 2010 came from food prices which have declined for 1.7% compared to 2009.

Monetary policy

During 2010 the main concern of the central bank was keeping a stable nominal exchange rate as a monetary base instrument for preserving macroeconomic stability, as well as ensuring high level of liquidity of domestic banking system with the aim of supporting high credit activity of commercial bank. Since there were no major changes in the exchange rate, in terms of macroeconomic disturbances caused by the economic crisis of price stability in 2010 there was not a significant concern for monetary authorities.

Apart from maintaining the stability of the domestic currency as the main anchor of price and financial system stability, the monetary policy implemented by the Croatian National Bank in 2010 was focused on ensuring high liquidity in the banking system. The objective of such a policy was to revive bank lending by improving financing conditions, in order to mitigate the weakening of domestic economic activity. The CNB also cut its reserve requirement rate from 14% to 13%, thus supporting the Government in its efforts to stimulate economic recovery in collaboration with the CBRD.

Total average demand for reserves stood at HRK 32.4bn in 2010. Of that amount, the Kuna component of reserve requirements averaged HRK 32.0bn, with the average surplus liquidity standing at around HRK 0.4bn. The average balance of total demand for liquidity decreased by 5.3% in 2010, due to the decline in the Kuna component of reserve requirements. Average surplus liquidity ranged from HRK 0.3bn to 0.6bn HRK during the reserve maintenance periods in 2010. The highest maximum amount of average surplus

20


kretao u rasponu od 0,3 do 0,6 milijardi kuna. Maksimalni iznos prosjenog vika likvidnosti zabiljeen je u sijenju.

Ukupni krediti poslovnih banaka iznosili su krajem 2010. godine 272,8 milijardi kuna. Njihova meugodinja stopa rasta iznosila je i 8,1 posto te je, u usporedbi s 2009. godinom ubrzana za 5,8 postotnih bodova. Ukupni krediti stanovnitvu u 2010. godini zabiljeili su poveanje od 3,8 posto, to u odnosu na 2009. godinu predstavlja ubrzanje od 6,7 postotnih bodova. Pritom su stambeni krediti, koji sudjeluju sa 45,5 posto u ukupnim kreditima stanovnitvu, porasli za 9,5 posto dok su krediti stanovnitvu, iskljuujui stambene kredite, zabiljeili meugodinje smanjenje od 0,6 posto. Meugodinji rast kredita poduzeima iznosio je 9,5 posto te je u usporedbi s 2009. godinom ubrzan za 7,6 postotnih bodova. Vlada je uinila veliki korak poticajnim programima putem HBOR-a u svrhu poticanja financiranja poduzea. Krediti poslovnih banaka sredinjoj dravi poveani su na meugodinjoj razini u 2010. godini 16,7 posto.

Slika | Figure 1.2.3. Mjesena stopa rasta potroakih cijena | Monthly consumer price index growth Izvor | Source: DZS (CBS)

liquidity was recorded in January.

Total loans of commercial banks amounted 272.8 billion Kuna at the end of 2010. Their year to - year growth rate was 8.1% in 2010, and compared to 2009 was increased by 5.8 percentage points. Retail loans recorded an increase of 3.8% in 2010, compared to 2009 that was an increase of 6.7 percentage points. The mortgage loans, which accounted for 45.5% of total retail loans, increased 9.5% while retail loans excluding mortgage loans recorded an annual decrease of 0.6%. The annual growth of loans to enterprises was 9.5%, when compared to 2009. increased by 7.6 percentage points. Loans of commercial banks to the central government increased on annual basis in 2010 by 16.7%.

%

-0,5

-0,4

-0,3

-0,2

-0,1

0,0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

1./2

010.

2./20

10.

3./2

010.

4./2

010.

5./2

010.

6./2

010.

7./20

10.

8./20

10.

9./2

010.

10./2

010.

11./2

010.

12./2

010.

21


Devizni teaj

Tijekom 2010. teaj kune prema euru bio je preteno stabilan. U lipnju i poetkom srpnja pojavili su se aprecijacijski pritisci na kunu, prvenstveno kao posljedica oekivanja novog izdanja dravnih obveznica s valutnom klauzulom i zaduivanja sektora drave u inozemstvu te poetka turistike sezone. U nastavku godine su, poglavito u zadnjem tromjeseju, prevladali deprecijacijski pritisci, kao rezultat pojaane potranje za devizama od strane banaka i poduzea.

Prosjeni godinji teaj kune prema euru smanjen je s 7,34 kune za euro u 2009. godini na 7,29 kune za euro u 2010. godini, to predstavlja aprecijaciju kune prema euru od 0,7 posto. Teaj kune prema euru na kraju razdoblja deprecirao je, odnosno porastao sa 7,31 kune za euro krajem 2009. na 7,39 kuna za euro krajem 2010. godine. Hrvatska narodna banka je tijekom 2010. godine na deviznom tritu intervenirala pet puta od ega su se prve tri intervencije sredinom godine odnosile na otkup eura, u ukupnom iznosu od 363,7 milijuna eura, dok su se preostale dvije intervencije odnosile na prodaju eura u ukupnom iznosu od 350,1 milijuna eura.

Teaj amerikog dolara prema kuni kretao se u skladu s fluktuacijama dolara prema euru na svjetskim deviznim tritima. Tako je krajem prosinca 2010. godine iznosio 5,57 kuna za dolar, to predstavlja deprecijaciju od 9,4 posto u donosu na kraj 2009. godine, dok je prosjeni teaj u cijeloj 2010. godini iznosio 5,50 kuna za dolar te je u odnosu na 2009. godinu kuna prema dolaru deprecirala 4,2 posto.

Odnosi s inozemstvom

U 2009. godini je meugodinje poveanje robnog izvoza iznosilo 17,4 posto dok je robni uvoz smanjen za 1,4 posto. Ukoliko se iz robnog izvoza i uvoza iskljui kategorija ostalih prijevoznih sredstava, koja iskrivljuje trend kretanja ukupne robne razmjene, robni izvoz je u 2010. godini povean za 11,5 posto, a uvoz smanjen za 1,4 posto. Pokrivenost robnog uvoza robnim izvozom iznosila je u 2010. godini 58,9 posto, to je poveanje od 9,4 postotna boda u usporedbi s 2009. godinom. Vanjskotrgovinski deficit je smanjen za 19,7 posto (slika 1.2.4.). Ukoliko se promatra robna razmjena izraena u amerikim dolarima, robni izvoz je u 2010. godini zabiljeio meugodinji rast od 12,5 posto, dok je robni uvoz smanjen za 5,4 posto. Vea meugodinja smanjenja uvoza te manje poveanje izvoza izraenih u amerikim dolarima rezultat su injenice da se veina robne razmjene Republike Hrvatske

Exchange rate

The HRK vs. Euro exchange rate remained stable during 2010. Appreciation pressures strengthened in June, these pressures resulted from the activities of market participants related to expectations of a new foreign currency indexed government bond issue and additional capital inflows from public enterprise borrowing, as well as the start of the tourist season. Depreciation pressures prevailed in the second part of the third quarter, and especially in the fourth quarter of 2010, primarily driven by rising demand for foreign exchange from the banking sector and the corporate sector.

Annual average HRK/EUR exchange rate decreased from 7.34 HRK for the Euro in 2009 to 7.29 HRK for the Euro in 2010, resulting with HRK appreciation against the Euro with 0.7%. At the end of the year exchange rate slightly depreciated, from 7.31 Kuna for the Euro at the end of 2009. to 7.39 HRK for the Euro at the end of 2010. Croatian National Bank intervened five times in 2010 on the foreign exchange market, out of which three interventions in the middle of the year were related to the purchase of Euros, in total amount of 363.7 million Euros, while the remaining two interventions were related to the salee of Euros, in a total amount of 350.1 million Euros.

U.S. dollar exchange rate moved to HRK in accordance with the fluctuations of Dollar against the Euro on world foreign exchange market. So at the end of December 2010 exchange rate amounted 5.57 HRK for Dollar, depreciating 9.4% compared to the end of 2009, while the average rate across the 2010 amounted to 5.50 Kuna for Dollar, over 2009 HRK depreciated to the Dollar 4.2%.

External sector

Year to - year increase in export of goods, in 2010, amounted 17.4%. At the same time year to - year decline in import of goods amounted 1.4%. If we from export and import of goods and services exclude other vehicles category, which distorts the trend in total trade, exports in 2010 increased for 11.5% and imports decreased for 1.4%. The coverage of goods import by goods exports was in 2010 58.9%, an increase of 9.4 percentage points compared to 2009. year. The foreign trade deficit in 2009 was reduced 19.7% (Figure 1.2.4). If we observe exchange of commodities expressed in U.S. dollar terms, export of goods recorded an annual increase of 12.5% in 2010, while import of goods reduced

22


odvija sa zemljama Europske unije te utjecaj na rast izvoza i uvoza ima i promjena teaja amerikog dolara prema euru.

Promatrajui robnu razmjenu prema djelatnostima najvei doprinos poveanju izvoza u 2010. godini ostvaren je od proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, iji je izvoz povean 78,0 posto, proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (34,5%), proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda (44,3). Kategorije koje su u 2010. godini najvie doprinijele smanjenju robnog uvoza bile su proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (meugodinje smanjenje uvoza od 24,0%), proizvodnja motornih vozila i prikolica (-18,5%), opskrba elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-31,0%).

Deficit tekueg rauna bilance plaanja u 2010. godini iznosio je 654 milijuna eura te je u usporedbi s 2009. godinom smanjen za 1,9 milijardi eura ili 73,9 posto. Takvo kretanje je rezultat kretanja deficita na raunu roba koji je zabiljeio meugodinje smanjenje od 19,5 posto te iznosio 1,4 milijarde eura. Suficit na raunu usluga porastao je u odnosu na 2009. godinu za 2,2 posto te je iznosio 5,8

Slika | Figure 1.2.4. Raun roba i usluga | Goods and services account Izvor | Source: HNB (CNB)

for 5.4%. Higher annual increase in exports and reduction in imports expressed in U.S. dollars are the result of the fact that most trade of Croatia takes place within the EU countries, and on the other hand exchange rate of the U.S. dollar against the euro has also the impact on export and import of goods and services.

Looking at trade by sectors, the largest contribution to increase of export in 2010 came from the manufacture of other transport equipment, whose export rose 78.0%, production of coke and refined petroleum products 34.5%, manufacture of chemicals and chemical products 44.3%. Categories that in 2010. mostly contributed to the reduction of imports were the production of motor vehicles, trailers and semitrailers (annual decrease of imports by 24.0%), production of motor vehicles and trailers (-18.5%), supply of electricity, gas, steam (-31%).

In 2010 deficit of current account of balance of payments was 654 million Euros and compared to 2009 decreased by 1.9 billion Euros or 73.9%. Such a trend is a result of deficit in the goods account, which recorded an annual decrease of 19.5% and amounted to 1.4 billion Euros. The surplus in the services account increased compared to 2009 by 2.2% and amounted to 5.8 billion Euros. The decrease in the surplus on services account was mainly influenced by decrease in

Milij

ardi

|

Billio

n

Raun roba | Goods account

Raun usluga | Services account

-5,945

5,893

-7,522-8,364

-9,434

-10,794

-7,387

6,2677,075

5,775,7135,318

-12

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

23


milijardi eura. Na smanjenje suficita na raunu usluga najvie je utjecao pad prihoda od turizma koji su u 2010. godini iznosili 6,2 milijarde eura te zabiljeili meugodinje smanjenje od 2,2 posto. Deficit na raunu dohotka blago je smanjen u odnosu na 2009. godinu za 11,8 posto te je iznosio 1,6 milijardi eura, dok je suficit na raunu tekuih transfera neznatno povean za 6,6 posto te je iznosio 1,1 milijardu eura.

Slika | Figure 1.2.5. Struktura inozemnog duga prema sektoru | External debt structure by sector Izvor | Source: HNB (CNB)

revenues from tourism, which compared to 2009 decreased for 11.8% and amounted 1.6 billion Euros. The surplus on current transfers account slightly increased by 6.6% and amounted to 1.1 billion Euros.

%

Drava | Government

Banke | Banks

Ostali domai sektori | Other domestic sectorsIzravna ulaganja | Direct investment

15,3 14,010,0 12,6 14,3

25,820,5

21,1 23,4 23,5

26,534,2

41,7 46,8 47,2

7,2 9,1 12,2 16,3 16,1

0

20

40

60

80

100

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Krajem 2010. godine ukupni inozemni dug iznosio je 45,8 milijardi eura to predstavlja 99,7 posto bruto domaeg proizvoda. Meugodinji rast inozemnog duga iznosio je krajem 2010. godine 2,6 posto, to predstavlja usporavanje od 8,0 postotnih bodova u usporedbi s 2009. godinom. Najvei porast inozemnog duga tijekom 2010. godine zabiljeen je kod inozemnog duga drave u iznosu od 769 milijuna eura te inozemnog duga banaka, koji je povean za 80 milijuna eura. Smanjenje inozemnog duga tijekom 2010. godine zabiljeeno je kod inozemnog duga vlasniki povezanih poduzea putem inozemnih izravnih ulaganja, koji je smanjen za 40 milijuna eura. Promatrajui strukturu

At the end of 2010 the total external debt amounted to 45.8 billion Euros, which represents 99.7% of gross domestic product. The annual growth of external debt amounted at the end of 2010 2.6%, representing a slowdown of 8 percentage points compared to 2009. The largest increase of external debt during 2010 was recorded in foreign debt of the central government which amounted 769 million Euros, and external debt of banks which amounted 80 million Euros. Decrease in external debt was recorded in the sector of foreign owned companies, which was decreased through direct investments amounting 40 million Euros. Looking at the structure of external debt, the share of foreign debt in total

24


inozemnog duga, udio duga drave u ukupnom inozemnom dugu povean je s 11,6 posto u prosincu 2009. na 13,0 posto u prosincu 2010. godine. Inozemni dug temeljem inozemnih izravnih ulaganja smanjen je u istom razdoblju sa 16,7 na 16,2 posto, dug banaka s 23,9 na 23,5 posto, a dug ostalih domaih sektora s 47,8 na 47,4 posto od ukupnog inozemnog duga.

Makroekonomske projekcije za razdoblje 2012. 2014.

Vlada Republike Hrvatske je u srpnju 2011. godine donijela Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2012. - 2014. radi utvrivanja smjera fiskalne politike u narednom trogodinjem razdoblju.

Smjernice su do sada predstavljale prvi korak u procesu planiranja dravnog prorauna dajui ekonomske i fiskalne pretpostavke na kojima poiva njegova daljnja izrada.

Sukladno gospodarskim okolnostima i Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, oekivani deficit dravnog prorauna se s 4,3 posto BDP-a u 2011. sniava u 2012. na razinu od 3,4 posto, u 2013. na 2,3 posto BDP-a te u 2014. na razinu od 1,6 posto BDP-a. Sveukupno na razini konsolidirane ope drave deficit se s ovogodinjih 4,9 posto BDP-a sniava na 3,8 posto BDP-a u iduoj godini, 2,6 posto BDP-a u 2013. te 1,8 posto BDP-a u 2014. godini.

Saetak makroekonomskih projekcija za razdoblje 2012. 2014. prikazan je u tablici 1.2.1.

external debt increased from 11.6% in December of 2009 to 13.0% in December 2010, external debt from foreign direct investments was reduced from 16.7% to 16.2%, banks external debt was reduced in the same period 23.9% to 23.5%, while the external debt of other sectors declined from 47.8% to 47.4% of total external debt.

Macroeconomic outlook for period 2011 2012

Croatian Government has defined The guidelines for the economic and fiscal policy for the period 2012 - 2014 in July 2011 in order to determine the direction of fiscal policy in the next three years.

The guidelines represent the first step so far in the process of planning of the state budget, giving economic and fiscal assumptions on which rests its further development.

In accordance to with overall economic activity an Law on fiscal responsibility, expected budget deficit is reduced from 4.3% expected in 2011 to 3.4% in 2012, in 2013 to 2.3% of GDP, and in 2014 to the level of 1.6% of GDP. Overall deficit of consolidated government will be reduced from 4.9% in 2011, to 3.8% in the next year, 2.6% of GDP in 2013 and to the level of 1.8% in 2014.

Summary of macroeconomic forecasts for period 2012 2014 is given in the next table.

25


Tablica | Table 1.2.1. Projekcije makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2012. | Macroeconomic indicators forecast for period 2011-2012

NazivDescription

2009. 2010.Projekcija

2011. Forecast

Projekcija 2012.

Forecast

Projekcija 2013.

Forecast

Projekcija 2014.

Forecast

BDP (milijuni HRK)GDP (million HRK) 335 189 334 564 347 565 363 500 383 068 407 795

BDP po stanovniku (HRK)GDP per capita (HRK) 75 679 75 538 78 473 82 071 86 489 92 072

BDP po stanovniku EUR)GDP per capita (EUR) 10 311 10 367 10 619 11 151 11 783 12 544

Stopa rasta realnog BDP-a (%)Real GDP growth rate (%) -6,0 -1,2 1,5 2,5 3,5 4,0

Realni rast pojedinih komponenti BDP-aReal GDP components growth:

Indeks potroakih cijena (%) Consumer price indeks 2,4 1,1 2,7 2,3 2,0 2,0

Anketna stopa nezaposlenosti (%) Unemployment rate (%) 9,1 11,8 12,6 12,2 11,3 9,5

Tekui raun platne bilance (% BDP-a)Current account balance (% of GDP) -5,2 -1,1 -2 -2,5 -3,0 -3,5

Inozemni dug (% BDP-a)External debt (% of GDP) 99,1 101,1 101 98,8 96,8 95,3

Izvor | Source: Ministarstvo financija Republike Hrvatske, DZS (CBS), EUROSTAT

26


Tablica | Table 1.2.2. Makroekonomski pokazatelji Republike Hrvatske | Macroeconomic indicators of the Republic of Croatia

2005. 2006. 2007. 2008 2009. 2010.

BDP (milijuni HRK 2005. stalne cijene) GDP (million HRK, 2005 constant prices)

266 652 279 811 293 970 300 347 282 353 278 989

Stopa rasta realnog BDP-a (%)Real GDP growth rate (%)

4,3 4,9 5,1 2,2 -6,0 -1,2

BDP (milijuni USD 2005. stalne cijene) GDP (million USD 2005 constant prices)

44 816 47 027 49 407 50 479 47 455 46 889

BDP (milijuni USD 2005. stalne cijene PKM)GDP (million USD 2005 constant prices PPP)

68 104 70 721 73 385 74 152 69 265 68 440

BDP po stanovniku (USD 2005. stalne cijene)GDP per capita (USD 2005 constant prices)

10 089 10 592 11 138 11 384 10 715 10 613

BDP po stanovniku (USD 2005. stalne cijene PKM)GDP per capita (USD 2005 constant prices PPP)

15 332 15 928 16 543 16 724 15 639 15 491

Godinji rast potroakih cijena (%)Year-on-year consumer price growth (%)

3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1,1

Tekui raun platne bilance (milijuna EUR)Current account balance (million EUR)

-1 976 -2 726 -3 236 -4 335 -2 506 -654

Tekui raun platne bilance (% BDP-a)Current account balance (% of GDP)

-5,3 -6,6 -7,2 -8,8 -5,2 1,1

Izvoz robe i usluga (% BDP-a)Export of goods and services (% of GDP)

42,4 42,7 42,2 41,7 35,4 38,3

Uvoz robe i usluga (% BDP-a)Import of goods and services (% of GDP)

48,3 49,2 49,3 49,5 38,9 38,5

Inozemni dug (milijuna EUR. kraj razdoblja)External debt (million EUR. end of period)

25 761 29 274 33 254 40 316 44 607 45 769

Inozemni dug (% BDP-a)External debt (% of GDP)

72,1 74,8 77,7 85,0 99,1 101,3

Nezaposlenost (%, prema ILO)Unemployment rate (%, ILO)

12,7 11,2 9,6 8,4 9,1 11,8

Zaposlenost (% prema ILO, stariji od 15. god.)Employment rate (%, ILO, persons aged over 15)

43,3 43,6 44,2 44,5 43,3 41,1

Prosjeni devizni teaj (HRK:EUR)Average exchange rate HRK:EUR)

7,4000 7,3228 7,3360 7,2232 7,3396 7,2862

Prosjeni devizni teaj (HRK:USD)Average exchange rate HRK:USD)

5,9500 5,8392 5,3660 4,9344 5,2804 5,0002

Prosjene mjesene neto plae (HRK)*Average net monthly wage (HRK)*

4 376 4 603 4 841 5 178 5 311 5 343

Meunarodne priuve RH, mil. EUR2International reserves, mil. EUR2

7 438 8 725 9 307 9 121 10 376 10 660

Broj zaposlenih, godinji prosjekTotal persons in employment

1 420 573 1 467 876 1 516 909 1 554 805 1 498 784 1 432 454

Izvor | Source: HNB (CNB), DZS (CBS), EUROSTAT, UNECE

1.2.2. Makroekonomski pokazatelji

Saetak glavnih makroekonomskih trendova za Republiku Hrvatsku tijekom 2010. godine prikazan je u tablici 1.2.2.

1.2.2 Macroeconomic indicators

The summery of the main macroeconomic trends in 2010 is shown in the following table 1.2.2.

27


Tablica | Table 1.2.3. Konsolidirana bilanca financijskih rezultata | Consolidated financial results

Naziv Description

2009. 2010. 2010./2009.

Broj zaposlenihEmployment

28 758 28 469 99,00

Ukupni prihodi Revenues

56 851 453 396 66 293 154 095 116,61

Ukupni rashodi Total expenses

56 940 469 595 62 581 829 797 109,91

Dobit prije oporezivanjaIncome before taxes

1 398 460 614 4 416 896 819 315,84

Gubitak prije oporezivanjaLoss before taxes

1 487 476 813 705 572 521 47,43

Porez na dobit Income taxes

123 756 360 811 807 247 655,97

Dobit nakon oporezivanjaNet income

1 147 519 724 3 571 559 245 311,24

Gubitak nakon oporezivanjaNet loss

1 360 292 283 672 042 194 49,40

Konsolidirani rezultatConsolidated results

-212 772 559 2 899 517 051 -1362,73

Izvor | Source: FINA

1.2.3. Financijski pokazatelji u energetici

Financijski podaci za energetski sektor u cjelini i pojedinano po djelatnostima prikazani su u sljedeim tablicama (u kunama).

1.2.3 Energy sector fi nancial indicators

Financial data for the energy sector are given in aggregate for all companies as well as for specific activities (in HRK).

28


Tablica | Table 1.2.4. Vaenje ugljena i lignita | Coal and lignite extraction

Naziv Description

2009. 2010. 2010./2009.

Broj poduzetnikaNumber of employers

- 2 -


5 4 80


2 360 663 1 793 078 76,0


2 726 104 2 649 953 97,2


152 721 43 330 28,4


518 162 900 205 173,7


31 775 12 736 40,1


120 946 30 594 25,3


518 162 900 205 173,7


397 216 - 869 611 218,93


Tablica | Table 1.2.5. Vaenje sirove nafte i prirodnog plina | Extraction of crude petroleum and natural gasNaziv Description

2009. 2010. 2010./2009.


- 5 -


64 65 101,56


3 702 890 743 1 752 377 111 47,30


2 968 877 860 1 909 574 399 64,30


734 092 260 0 0,00


79 377 157 197 288 >>100


146 826 104 -31 416 897 -21,40


587 266 156 0 0,00


79 377 125 780 391 >>100


587 186 779 -125 780 391 -21,42


29


Tablica | Table 1.2.6. Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda | Production of refined petroleum products

Naziv Description

2009. 2010. 2010./2009.


8 17 -


10 845 10 659 98,28


20 769 278 665 25 375 703 250 122,20


21 500 341 937 23 207 164 946 107,90


96 517 171 2 215 274 021 >>100


827 580 443 46 735 717 5,60


-120 907 946 411 512 448 -340,40


78 880 509 1 803 012 740 >>100


689 035 835 45 986 884 6,70


- 610 155 326 1 757 025 856 -287,96


Tablica | Table 1.2.7. Proizvodnja, prijenos i distribucija elektrine energije | Electricity generation, transmission and distribution

Naziv Description

2009. 2010. 2010./2009.


114 185 -


13 808 13 799 99,93


22 358 628 815 23 667 649 126 105,90


21 938 664 996 21 626 537 213 98,60


502 117 184 2 070 972 005 412,40


82 153 365 29 860 092 36,30


84 022 318 406 753 865 484,10


429 087 408 1 663 095 569 387,60


93 145 907 28 737 521 30,90


335 941 501 1 634 358 048 486,50


30


Tablica | Table 1.2.8. Proizvodnja plina i distribucija plinovitih goriva distribucijskom mreom | Gas production and distibution of gaseous fuels through mains

Naziv Description

2009. 2010. 2010./2009.


55 61 -


1 975 2 019 102,23


2 960 219 112 3 777 959 806 127,60


2 927 476 767 3 751 738 465 128,20


44 979 788 61 419 010 136,50


12 237 443 35 197 669 287,60


9 936 091 13 651 851 137,40


35 407 590 47 044 231 132,90


12 601 336 34 474 741 273,60


22 806 254 12 569 490 55,11


Tablica | Table 1.2.9. Trgovina na veliko krutim, tekuim i plinovitim gorivima te srodnim proizvodima | Wholesale of solid, liquid and gaseous fuels and related products

Naziv Description

2009. 2010. 2010./2009.


85 100 -


2 061 1 923 93,30


7 058 075 398 11 717 671 724 166,00


7 602 381 931 12 084 164 821 159,00


20 601 490 69 188 453 335,80


564 908 023 435 681 550 77,10


3 848 018 11 293 244 293,50


16 757 115 58 376 111 348,40


564 911 666 436 162 452 77,20


- 548 154 551 - 377 786 341 68,92


ENERGIJA U HRVATSKOJ 2010. ENERGY IN CROATIA 2010

IIII

33

ENERGY MMXI I ENERGY IN CROATIA 2010

2.1. Uvod 2.1. Introduction

Znaenje kratica na slici 2.1.1. je sljedee:

GDP - bruto domai proizvodTPES - ukupna potronja energijeTFC - neposredna potronja energije GEC - ukupna potronja elektrine energijeNEC - neto potronja elektrine energije (bez gubitaka)

TPES/GDP - energetska intenzivnost ukupno utroene energije, veliina koja pokazuje ukupno utroenu energiju za ostvarenje jedinice bruto domaeg proizvodaTFC/GDP - energetska intenzivnost neposredne potronje energije, veliina koja pokazuje neposrednu potronju energije za ostvarenje jedinice bruto domaeg proizvoda GEC/GDP - energetska intenzivnost ukupne potronje elektrine energije, veliina koja pokazuje prosjenu bruto potronju elektrine energije za ostvarenje jedinice bruto domaeg proizvodaNEC/GDP - energetska intenzivnost neto potronje elektrine energije, veliina koja pokazuje prosjenu potronju elektrine energije bez gubitaka za ostvarenje jedinice bruto domaeg proizvoda

Acronyms used in Figure 2.1.1:

GDP - Gross Domestic Product;TPES - Total Primary Energy Supply;TFC - Total Final Energy Consumption GEC - Gross Electricity Consumption;NEC - Net Electricity Consumption (losses excluded);

TPES/GDP - Total Primary Energy Supply/Gross Domestic Product the ratio showing the energy intensity of the total primary energy supply, i.e. the total primary energy supply per unit of gross domestic product;TFC/GDP - energy intensity of the final energy consumption, the measurement showing final energy consumption per unit of gross domestic product; GEC/GDP - Gross Electricity Consumption/Gross Domestic Product the ratio showing the energy intensity of gross electricity consumption, i.e. the average electricity consumption per unit of gross domestic product;NEC/GDP - Net Electricity Consumption/Gross Domestic Product - the ratio showing the energy intensity of net electricity consumption, i.e. the average loss-free electricity consumption per unit of gross domestic product.

Slika | Figure 2.1.1. Osnovni pokazatelji razvoja | Main indicators of development Izvor | Source: EIHP

0,85

0,90

0,95

1,00

1,05

1,10

1,15

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

GDP TPES TFC GEC NEC TPES/GDP TFC/GDP GEC/GDP NEC/GDP

34

ENERGIJA MMXI I ENERGIJA U HRVATSKOJ 2010.

U 2010. godini bruto domai proizvod smanjen je za 1,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna potronja energije poveana je za 0,8 posto, a ukupna potronja elektrine energije za 2,2 posto. Poveanje od 2,5 posto ostvareno je za neto potronju elektrine energije u koju nisu ukljueni gubici prijenosa i razdiobe, koji su u 2010. godini minimalno poveani za 0,2 posto.

Tijekom razdoblja od 2005. do 2010. godine bruto domai proizvod ostvario je vrlo blagi porast s prosjenom godinjom stopom od samo 0,1 posto, dok se za ukupnu potronju energije moe primijetiti stagnacija. U potronji elektrine energije ostvarene su stope rasta pa je tako ukupna potronja elektrine energije ostvarila porast s prosjenom godinjom stopom od 1,4 posto, a neto potronja 1,8 posto. Gubici prijenosa i razdiobe elektrine energije smanjivali su se prosjeno 1 posto godinje. Na slici 2.1.1. prikazan je i razvoj neposredne potronje energije koja je u promatranom razdoblju ostvarila blagi trend porasta s prosjenom godinjom stopom od samo 0,1 posto.

Navedeni trendovi razvoja bruto domaeg proizvoda, ukupne potronje energije i potronje elektrine energije rezultirali su porastom energetskih intenzivnosti u 2010. u odnosu na 2009. godinu. Energetska intenzivnost ukupne potronje energije poveana je za 2 posto, a energetska intenzivnost ukupne potronje elektrine energije za 3,5 posto. Energetska intenzivnost neto potronje elektrine energije takoer je poveana za 3,7 posto, odnosno energetska intenzivnost neposredne potronje energije za 1,3 posto. Tijekom razdoblja od 2005. do 2010. godine energetska intenzivnost ukupne potronje energije ostvarila je vrlo blagi trend smanjenja s prosjenom godinjom stopom od samo 0,1 posto, dok je energetska intenzivnost neposredne potronje energije u 2010. godini ostala na priblino istoj razini kao i u 2005. godini. Energetske intenzivnosti bruto i neto potronje elektrine energije ostvarile su trend porasta pa je tako energetska intenzivnost bruto potronje elektrine energije rasla s prosjenom godinjom stopom od 1,3 posto, a energetska intenzivnost neto potronje elektrine energije s prosjenom godinjom stopom od 1,7 posto (slika 2.1.1.).

Na slici 2.1.2. prikazan je razvoj ukupne potronje energije u razdoblju od 1988. do 2010. godine. U odnosu na prethodnu godinu ukupna potronja energije u 2010. godini poveana je za 0,8 posto. U razdoblju od 2005. do 2010. godine moe se primijetiti stagnacija u ukupnoj potronji energije uz manje promjene po pojedinim godinama. Od 1992. godine, kada je u Hrvatskoj ostvarena minimalna ukupna potronja, ukupna potronja energije je do 2010. godine rasla s prosjenom godinjom stopom od 1,8 posto.

In 2010 gross domestic product fell by 1.2 percent from the previous year. Total primary energy supply increased by 0.8 percent, and total electricity consumption by 2.2 percent. Net electricity consumption increased by 2.5 percent, not including distribution and transmission losses, which were only slightly higher in 2010, by 0.2 percent.

Over the period 2005 to 2010, gross domestic product had a very slow growth at an average annual rate of 0.1 percent, while total primary energy supply stagnated. Electricity consumption had a growing trend: total electricity production grew at an average annual rate of 1.4 percent, and net electricity consumption at an average 1.8 percent annually. Distribution and transmission losses of electricity decreased at a rate of 1 percent annually. Figure 2.1.1. shows a very slow rising trend in final energy consumption in the observed period, with an average annual rate of 0.1 percent.

The described trends in gross domestic product, total primary energy supply and total electricity consumption resulted in increasing energy intensities in 2010 in relation to 2009. Energy intensity of total primary energy supply in 2010 increased by 2 percent, and energy intensity of total electricity consumption by 3.5 percent. Also, energy intensity of net electricity consumption increased by 3.7 percent, and energy intensity of final energy consumption by 1.3 percent. Over the period 2005 to 2010 energy intensity of primary energy supply had a very slow decreasing trend, with an annual rate of only 0.1 percent, while energy intensity of final energy consumption in 2010 remained at approximately at the same level as in 2005. Energy intensities of gross and net electricity consumption had growing trend and the energy intensity of gross electricity consumption grew at an average annual rate of 1.3 percent, and energy intensity of net electricity consumption at an average 1.7 percent annually (Figure 2.1.1.).

Figure 2.1.2. shows the trends in total primary energy supply in the period 1988 to 2010. Compared to the previous year, in 2010 energy consumption increased by 0.8 percent. In the period 2005 to 2010 total primary energy supply stagnated by minor changes in some years. Since 1992, when the primary energy supply was at its minimum, until 2010 total primary energy supply had an average growing rate of 1.8 percent annually.

35


Slika | Figure 2.1.2. Ukupna potronja energije | Total primary energy supply Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 2.1.3. Potronja elektrine energije | Electricity consumption Izvor | Source: EIHP

PJ

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.

GWh

Bruto potronja | Gross consumption

Neto potronja (bez gubitaka) | Net consumption

Gubici prijenosa i distribucije | Transmission and Distribution Losses

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

18000

20000

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.

36


Slika | Figure 2.1.4. Bruto domai proizvod po stanovniku - PKM | Gross domestic product per capita - PPP Izvor | Source: EIHP

Na slici 2.1.3. prikazan je razvoj bruto i neto potronje elektrine energije u razdoblju od 1988. do 2010. godine. U razdoblju od 2005. do 2010. godine prosjena godinja stopa porasta bruto potronje elektrine energije iznosila je 1,4 posto, odnosno neto potronje 1,8 posto. U razdoblju od 1992. godine, kada je u Hrvatskoj ostvarena najmanja potronja, bruto potronja elektrine energije ostvarila je prosjenu godinju stopu porasta od 2,7 posto, odnosno neto potronja elektrine energije rasla je malo bre s prosjenom godinjom stopom od 2,8 posto. U istom razdoblju gubici elektrine energije poveavali su se sporije tako da je prosjena godinja stopa iznosila 1,7 posto. U 2010. godini u Hrvatskoj je, nakon smanjenja potronje elektrine energije u 2009. godini, opet ostvaren porast tako da je bruto potronja iznosila 18 870 GWh, a neto potronja 16 848,1 GWh.

Na slici 2.1.4. je prikazan ostvareni bruto domai proizvod u 2010. godini u Hrvatskoj, europskim zemljama, SAD-u i Japanu. Bruto domai proizvod je odreen primjenom pariteta kupovne moi te je u 2010. godini u Hrvatskoj iznosio priblino 15 491 USD 2005 po stanovniku. U odnosu na prosjean bruto domai proizvod u Europskoj uniji (EU 27), bruto domai proizvod po stanovniku u Hrvatskoj bio je manji za 43,9 posto. U dvanaest europskih zemalja ostvaren je manji bruto domai proizvod, dok je u svim ostalim zemljama prikazanim na slici on bio vei.

Figure 2.1.3. shows the trends in total and net electricity consumption in the period 1988 to 2010. In the period 2005 to 2010 the average annual increasing rate of gross electricity consumption was 1.4 percent, and of net electricity consumption 1.8 percent. In the period from 1992, the year when the consumption in Croatia was at its lowest level, total electricity consumption had an average annual growing rate of 2.7 percent and net electricity consumption grew slightly faster, at an average 2.8 percent per annum. In the same period the electricity losses were increasing at slower pace so that the average annual rate was 1.7 percent. After decreasing consumption of electricity in the previous year, in 2010 it regained some increase, and gross electricity consumption was 18,870 GWh, while net consumption was 16,848.1 GWh.

Figure 2.1.4. shows the realized gross domestic product in 2010 in Croatia, in the European countries, USA and Japan. GDP is determined by application of purchase power parities, and in 2010 the Croatian GDP amounted to approximately 15,491 USD 2005 per capita. In comparison to the GDP average of the European Union (EU 27), gross domestic product per capita in Croatia was 43.9 percent lower. Twelve European countries had a lower GDP level, while in all other countries shown in the Figure below it was higher than Croatian.

USD

2005

/sta

novn

iku

| US

$ 20

05/in

habi

tant

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

45000

50000

55000

60000

65000

70000

LU NO US CH NL AT IE SE DE BE IS DK GB FI JP FR EU27 ES IT GR S

I CZ PT SK PL HU EE LT HR RU LV TR BY BG RO RS MK AL BA UA MD

37


Slika | Figure 2.1.5. Energetska intenzivnost ukupne potronje energije - PKM | Total primary energy supply intensity - PPP Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 2.1.6. Intenzivnost bruto potronje elektrine energije - PKM | Gross electricity consumption intensity - PPP Izvor | Source: EIHP

kgen

/103

USD

200

5 |

kgoe

/103

US$

200

5

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

IE GB GR ES DK IT PT AL LU CH TR DE JP ATEU27 NL FR HR PL HU SI MK RO BE LV SK LT US CZ SE NO BG FI EE RS BA BY MD RU UA IS

kWh/

103

USD

2005

| k

Wh/

103

US$

2005

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

IE GB NL DK LU IT DE GR ES CH TR PLEU27 RO AT PT LT HU LV BE SK S

I JP FR HR AL CZ BY US EE BG MK BA SE RU RS FI NO MD UA IS

38


Na slikama 2.1.5. i 2.1.6. prikazane su energetske intenzivnosti ukupne potronje energije i bruto potronje elektrine energije. Odreene su koritenjem bruto domaeg proizvoda odreenog primjenom pariteta kupovne moi i izraenog u USD 2005. U 2010. godini u Hrvatskoj je za ostvarenje tisuu USD 2005 odreenih primjenom pariteta kupovne moi utroeno 144 kg ekvivalentne nafte ukupne energije, to je za 14,6 posto vie u odnosu na prosjek u Europskoj uniji (EU 27). Povoljnije vrijednosti energetske intenzivnosti ukupno utroene energije ostvarene su 17 promatranih zemalja, dok ostale zemlje prikazane na slici imaju loiju energetsku intenzivnost. Ukupna potronja elektrine energije za tisuu USD 2005 bruto domaeg proizvoda, odreenog primjenom pariteta kupovne moi, u Hrvatskoj je u 2010. godini iznosila 276 kWh, to je za 16,3 posto vie u odnosu na europski prosjek (EU 27). U odnosu na pojedine europske zemlje energetska intenzivnost ukupne potronje elektrine energije nepovoljnija je u odnosu na energetsku intenzivnost ukupno utroene energije, pa je tako u dvadeset i etiri zemlje na slici ostvarena manja potronja elektrine energije za jedinicu bruto domaeg proizvoda.

2.2. Proizvodnja primarne energije

Proizvodnja primarne energije tijekom razdoblja od 2005. do 2010. godine prikazana je u tablici 2.2.1. Na slici 2.2.1. je prikazan razvoj proizvodnje primarne energije od 1988. godine kao i predvianje proizvodnje do 2030. godine. U budunosti se oekuje postepeno smanjivanje proizvodnje fosilnih goriva i porast proizvodnje obnovljivih izvora, koji bi u daljoj budunosti trebali imati sve znaajniju ulogu. Proizvodnja primarne energije u 2010. godini poveana je za 7,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Zbog vrlo povoljnih hidrolokih prilika energija iskoritenih vodnih snaga poveana je za 21,2 posto. Takoer je poveana i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora te energija ogrjevnog drva za 11,1 posto. U energiji obnovljivih izvora sadrana je energije vjetra, energija Sunca, geotermalna energija, biodizel te deponijski i bioplin, dok je energiji ogrjevnog drva dodana energija drvnih otpadaka u industriji, energija drvnih peleta i briketa te energija drvenog ugljena. Proizvodnja sirove nafte u 2010. godini smanjena je za 7,2 posto, dok je proizvodnja prirodnog plina poveana za 0,4 posto. U strukturu proizvodnje primarne energije ukljuena je i toplinska energija koja je proizvedena koritenjem toplinskih crpki. Porast proizvodnje toplinske energije iz toplinskih crpki u odnosu na prethodnu godinu iznosio je 15,4 posto.

Figures 2.1.5. and 2.1.6. show energy intensities of primary energy supply and gross electricity consumption. They are determined by use of gross domestic product defined by purchase power parities and expressed in USD 2005. In 2010 in Croatia for realization of one thousand USD 2005 determined by PPP, 144 kilograms of oil equivalent of total energy was used, which is 14.6 percent above the European average (EU 27). More favorable energy intensity values of total primary energy supply were recorded in 17 observed countries, while other countries in the Figure above had less favorable energy intensities. In 2010 in Croatia for 1000 USD 2005 of gross domestic product determined by PPP 276 kWh of total electricity consumption was used, which is 16.3 percent above the European average (EU 27). In comparison to the European countries, total electricity consumption intensity was less favorable in relation to total primary energy supply intensity: in twenty-four countries shown in the

energi ja 2010

Documents