EMOCIJE U NASTAVI

mr. Ivana Lonarevid, prof. psihologije

Listopad, 2016.

EMOCIJE

Emocije ili uvstva su doivljaji izazvani nekom vanjskom ili unutarnjom situacijom, karakteristini prvenstveno po tome to su vedinom ugodni ili neugodni.

fizioloka promjena, ponaanje, subjektivni doivljaj

EMOCIJE SU PUTOKAZI KROZ IVOT

Tablica 1: Rang emocija u nastavi u srednjim kolama (Bognar, Hugo 2004.)

RANG OSJEDAJ FREKVENCIJA

1.2.3.4.5.6.7.8.

Dosadno Nervozno Zabrinuto Uplaeno Ugodno Tuno

Iritirano Radoznalo

370297274126111110109103

NAUITI NOSITI SE S EMOCIJAMA

kutid za hlaenje

brojanje do 10 skretanje panje

ekspresivne tehnike (slika, glazba, pokret..)

prepoznavanje i imenovanje emocija

uenje socijalnih vjetina (prepoznavanje emocija kod drugih i njihova povezanost s ponaanjem)

disanje trbuhom

uenje po modelu

KLASIFIKACIJA NEELJENIH PONAANJA (Charles, 1992.)

agresija

nepotenje

prkos autoritetu

remedenje rada

nesudjelovanje u radu

8%

5%

25%

21%

17% ostalo: tuakanje,

omalovaavanje, ruganje, proste rijei sve 5%od 75 odgovora tranje po hodniku, pisanje po klupi

UITELJ

nosi se sa svojim emocijama

emocijama uenika

emocijama roditelja

emocijama kolega

emocijama nadreenih i administrativnog osoblja

izraziti stres na poslu

Prvi dan u novoj koli

KAKO SE OSJEATI DOBRO?

NJEGOVATI OPTIMIZAM

EMOCIONALNA REGULACIJA

Ukljuuje nastojanja kojima pokuavamo utjecati na to koje emocije doivljavamo, kad ih doivljavamo i kako ih doivljavamo i izraavamo (Gross, 2008.)

promjena oblika, frekvencije, intenziteta i trajanja emocionalnog odgovora ili situacijskih okolnosti

koje mu prethode ili slijede nakon njega

Modalni model emocija (Gross)

Izborsituacije

Promjenasituacije

Preusmjeravanjepanje

Kognitivna primjena

Modulacijaodgovora

Procesni model regulacije emocija (Gross)

REGULACIJA EMOCIJA U AKADEMSKOM KONTEKSTU (Pekrun i Stephens, 2010.)

Usmjerena na emocije (npr. relaksacije)

Usmjerena na procjenu (atribucijski trening)

Ciljeva i vjerovanja

Kompetencijskim treningom (poboljanje strategija uenja, vie znanja)

Selekcijom zadataka i okoline

Traenjem socijalne podrke

Optimizacijom zadataka i okoline

NEUINKOVITA EMOCIONALNA REAGULACIJA U RAZREDU

ometeni vii

kognitivni procesi

problemi s kontrolom ponaanja

loija inter-akcija

SKALE EMOCIONALNEREGULACIJE I KONTROLE

Sadraji estica odnose se na:

svjesnost, poznavanje osjedaja i raspoloenja

mogudnost njihove regulacije

(Mayer, Salovey, Stevens, Takid)

KOJE SU STRATEGIJE EFIKASNIJE?

Najvie istraivane kognitivna reprocjena i ekspresivna supresija.

Ovisi o kvaliteti pobuujudeg dogaaja, karakteristikama osobe, kontekstu.

ATRIBUCIJA UZROKA Atribucijski pristup proizlazi iz kognitivne

socijalne psihologije, koja stavlja naglasak na kognitivne procese kao medijatore izmeu situacije u kojoj se osoba nalazi i njegovog ponaanja i djelovanja.

Atribucijska teorija opisuje kako ljudi objanjavaju uzroke vlastitog ponaanja i ponaanja drugih ljudi.

ATRIBUCIJA UZROKA

InformacijeVjerovanjaMotivacija

Individualne razlike

Percipirani uzrok

Oekivanja

Emocija

Ponaanje

U procesu atribuiranja mogude je razlikovati:

ANTECEDENTI ATRIBUCIJE POSLJEDICE

SVEOBUHVATNI MODEL ATRIBUCIJSKOG PROCESA (Kelley i Michela, 1980)

OSNOVNA ATRIBUCIJSKA POGREKA

sklonost ljudi da precjenjuju stupanj u

kojem je neije ponaanje odreeno

unutarnjim, dispozicijskim uzrocima i

podcjenjuju ulogu situacijskih uzroka.

Atribucija neuspjeha:

opadanjeuinka

nedostataksposobnosti

nekontrolabilnonema

odgovornostineuspjeh

stid

simpatijanema kazne

Atribucija neuspjeha:

porastuinka

nedostatakzalaganja

kontrolabilno odgovornostneuspjeh

krivnja

ljutnja kazna

Obiteljska veera

RAZLIITE DEFINICIJE EI

EI se odnosi na prepoznavanje i razumijevanje emocija te njihovo procesiranje kako bi se poboljali kognitivni procesi i reguliralo ponaanje. (Mayer & Salovey)

VISOKI REZULTATI NA TESTOVIMA EI

ODRASLI

kvalitetniji partnerski odnosi

kvlitetnije interersonalniodnosi i s prijateljima

bolji rezultatni na radnim mjestima

bolje podnose stres

vie zarauju

UENICI

podudaraju se s viim uiteljskim procjenama:

prilagodljivosti

liderstva

vjetina uenja

NISKI REZULTATI NA TESTOVIMA EI

UENICI

podudaraju se s viim uiteljskim procjenama:

agresivnosti

anksioznosti

problemima ponaanja

hiperaktivnosti

potekodama u odravanju panje

tekodama uenja

ODRASLI

maladaptivna ponaanja (ukljuujudi zloupotrebu droga, alkohola, sukobljavanje)

KONTEKSTUALNI FAKTORI RAZVOJA

Obitelj, kola, vrnjaci

ponaanje socijalizatora: izraavaju li i prihvadaju li svoje emocije?

identifikacija vlastitih emocija, usvajanje kulturalnih normi vezanih uz ekspresiju , nain regulacije

TO JE MOGUDE U KOLI?

Programi povedanja socijalne inteligencije, emocionalnih, socijalnih vjetina, emocionalne pismenosti

Viegodinji programi, jednokratne radionice, na satovima razrednika, vanjski suradnici i udruge, u sklopu redovne nastave

PERCEPCIJA EMOCIJA

sposobnost opaanja tuih i vlastitih emocija, kao i na drugim poticajima (umjetnika djela, prie, glazba)

SREDA IZNENAENJE TUGA

LJUTNJA GAENJE STRAH

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwjQ6dPT58jPAhXIXhQKHZ0RC8AQjRwIBw&url=http://net.hr/tehnoklik/vijesti-tehnoklik/zarazno-jasni-evo-zasto-su-emotikoni-postali-najlaksi-oblik-komunikacije/&bvm=bv.135258522,d.d24&psig=AFQjCNE8eRhIYBJ8vXReg7970nHA-S_oJA&ust=1475933692850561

KORISTITI EMOCIJE DA BI SE UNAPRIJEDILO RAZMILJANJE

koristiti ili generirati emociju kako bi olakali usmjeravanje panje, izrazili osjedaje, ili ih ukljuiti u neke druge kognitivne procese (rezoniranje, rjeavanje problema, odluivanje).

RAZUMIJEVANJE EMOCIJA

sposobnost razumijevanja informacija koje sadri emocija, razumijevanja to je potaknulo emociju, kako se emocije kombiniraju, razvijaju i mijenjaju iz jedne u drugu

UPRAVLJANJE EMOCIJAMA

sposobnost prihvadanja osjedaja i koritenje djelotvornih strategija kako bi unaprijedili osobno razumijevanje i razvoj

EI U RAZREDU:Trening vjetina za uitelje i uenike

EIT (Emotional Inteligent Teacher) cjelodnevni program usvajanja tehnika, strategija i osvjetavanja vanosti EI vjetina, osposobljavanje za primjenu vjetina u profesionalnim i osobnim odnosim

ELMS (Emotional Literacy in the Middle School) viegodinji program tjednih lekcija integriran u postojedi kurikulum (cjelodnevna edukacija za uitelje)

MARC A. BRACKETT & NICOLE A. KATULAK, 2007.

EMOTIONALLY INTELLIGENT TEACHER WORKSHOP (EIT)

cilj je ojaati uitelje kako bi stvorili sigurnu, ugodno, brino i produktivno kolsko okruenje

unaprijediti odnose sa uenicima i ostalim sudionicima kolskog ivota

SADRAJ PROGRAMA

1. detaljne informacije o vjetinama EI (percepcija , primjena, razumijevanje i upravljanje emocijama)

2. znanje na koji nain EI igra kljunu ulogu u akademskom uenju, donoenju odluka, upravljanju razredom, upravljanju stresom, interpersonalnim odnosima, timskom radu i ukupnoj kvaliteti ivota

3. inovativne strategije i alate za povedanje EI (aktivnosti, simulacije, grupne diskusije)

EI Blueprint alat

Alat za emocionalno opteredene situacije

1. Kako se svaka osoba osjeda?

2. to moete vi i druge osobe misliti, povezano s navedenim osjedajima?

3. to je uzrokovalo da se svaka osoba tako osjeda?

4. to moete vi i druge osobe uiniti da biste upravljali tim osjedajima?

SUDIONICI PIU PLAN TO BI MOGLI UINITI DA POBOLJAJU SITUACIJU.

PERCEPCIJA EMOCIJA

DOGAAJ / SASTANAK /SUSRET

VLASTITE EMOCIJE / INTENZITET

ZNAKOVI KOJI UKAZUJU NA EMOCIJU / EMOCIJA

(OSTALI)

Individualni razgovor s imunovom majkom o ocjenama

- Malo nervozna- Vrlo obazriva- Srednje suosjedajna

- namrtena: tuna- oi irom otvorene: iznenaena- nagnuta prema meni: zainteresirana

KORITENJE EMOCIJAMOJA OKOLINA I KAKO DJELUJE NA MENE I OSTALE

Nakon ruka, kada je kini dan, uenici su u uionici umorni, letargini, dosadno im je.I ja sam umorna, ponekad je teko biti energina i entuzijastina.

KAKO STVARAM RASPOLOENJE KOD SEBE I DRUGIH

Nekada poinjem sat s pjesmom u brzom ritmu ili ispriam alu kako bih pridobila panji i unijela energiju u uionicu.

AKTIVNOST / DOGAAJ ELJENO STANJE KAKO GA STVORITI

Sastanak sa Suzanom da raspravimo njeno kanjenje

Paljiva, strpljiva, uviavna

Oistiti misli mentalnom imaginacijom

RAZUMIJEVANJE EMOCIJA

EMOCIJA / INTENZITET

umjerena frustracija

KOLIKO JE TRAJALA

vedinu sata

TO JE PRETHODILO EMOCIJI

Uenici su prelistavali biljeke usprkos upozorenju

PROGRESIJA EMOCIJE

Frustracija ljutnja krivnja - smirivanje

DOGAAJI KADA SE EMOCIJS PROMJJENILA / NEST