elementarni pojmovi ekg
TRANSCRIPT
![Page 1: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/1.jpg)
Puls – odraz srčanog rada na Puls – odraz srčanog rada na perifernim arterijskim krvnim perifernim arterijskim krvnim sudovimasudovima Poseban sistem srca za stvaranje i provođenje
impulsa:
Sino-atrijalni čvor (u prednjem zidu desne pretkomore, lateralno i neposredno ispod ušća gornje šuplje vene);
Internodusni putevi;
Atrio-ventrikularni čvor (u septumskom zidu desne
pretkomore) u kome se impuls zadrži na putu iz atrija u ventrikule;
Atrio-ventrikularni snop koji provodi impulse iz atrija u ventrikule;
Hisov snop, koji se deli u levu i desnu granu;
Purkinijeva vlakna.
1
![Page 2: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/2.jpg)
Fiziologija pulsaFiziologija pulsa Najpre dolazi do kontrakcije pretkomora i
punjenja komora, a zatim do kontrakcija komora pa se krv istiskuje u aortu (levo) i plućnu arteriju (desno) koje izlaze iz komora.
2
![Page 3: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/3.jpg)
12 mesta ; odvoda, 6 bipolarnih koje postavljamo na ekstremitete
![Page 4: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/4.jpg)
6 unipolarnih odvoda kojima se tri ekstremiteta povezuju u jednu električnu tačku,a druga tačka je elektroda sa vakuum pumpicom koja se postavlja na GK
![Page 5: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/5.jpg)
![Page 6: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/6.jpg)
Normalno provođenje Normalno provođenje implusaimplusaSinoatrijalni čvor
AV čvor
Hisov snop
Grane snopa
Purkinijeva vlakna
![Page 7: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/7.jpg)
Provođenje impulsaProvođenje impulsa & & ECGECG
Sinoatrialni čvor
AV čvor
Hisov snop
Grane snopa
Purkinijeva vlakna
![Page 8: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/8.jpg)
““PQRST”PQRST”
P talas – atrijalna depolarizacija
• T talasa – ventrikularna repolarizacija
• QRS – ventrikularna depolarizacija
![Page 9: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/9.jpg)
QT interval u elektrokardiogramu (EKG) je interval odpočetka Q zupca do završetka T talasa i ekvivalent je akcionogpotencijala komora, tj. njihove depolarizacije i repolarizacije.Na njegovu dužinu utiču frekvencija srčanog rada,godine života i pol.
Produženi QT interval može biti praćen nastankom sinkopa,srčanog zastoja i sindromom iznenadne srčane smrtikoji je i najčešći uzrok smrti kod odojčadi U osnovi ovihdogađaja nalazi se nastanak ventrikularne tahikardije tipatorsade de pointes (TdP).
![Page 10: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/10.jpg)
doc. dr. Dragana Milutinović 10
![Page 11: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/11.jpg)
Analiza EKG-aAnaliza EKG-aRITAM –razmak između susednih R šiljaka
FREKVENCA-1500 : sa rastojanjem između dva susedna R šiljka
OSOVINA SRCA pravac sprovodljivosti tokom depolarizacije srca: desno i gore ka levo i dole /
![Page 12: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/12.jpg)
Supraventrikularna Supraventrikularna tahiaritmijatahiaritmija Tahiaritmije širokih kompleksa (TŠK) definišu kao tahiaritmije kod
kojih je trajanje QRS kompleksa 0,12 sekundi i više. One ne predstavljaju samostalan klinički entitet već grupu tahiaritmija u koje spadaju: ventrikularna tahikardija (VT), torsade de pointes, paroksizmalna supraventrikularna tahikardija sa aberantnim sprovodenjem (SVT+BBB) i supraventrikularna tahiaritmija sa preekscitacijom.
![Page 13: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/13.jpg)
Sinusna aritmijaSinusna aritmija
![Page 14: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/14.jpg)
Ventrikularna fibrilacijaVentrikularna fibrilacija
![Page 15: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/15.jpg)
Ventrikularna tahikardijaVentrikularna tahikardija
![Page 16: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/16.jpg)
VENTRIKULARNA VENTRIKULARNA TAHIKARDIJATAHIKARDIJA
Ovo je čest oblik SZ koji najčešće može prethoditi VF. VT je prisustvo 3 ili više ventrikularnih ekstrasistola.
EKG slika je u vidu tahikardije (>100/min) širokih kompleksa (>0.12s). Ventrikularna tahikardija se deli na:
Po trajanju: održivu (preko 30sec) i neodrživu (manje od 30sec).
Po obliku talasa: monomorfna (talasi jednaki i iz jednog „žarišta“), polimorfna (nejednaki talasi, poseban oblik torsades de pointes).
Po prisustvu pulsa: sa pulsom i bezpulsna. Samo bezpulsna predstavlja SZ.
U odnosu na kliničku sliku : hemodinamski stabilna i hemodinamski nestabilna.
![Page 17: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/17.jpg)
Torsades de pointesTorsades de pointes
![Page 18: Elementarni pojmovi ekg](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022061508/558ca004d8b42a2a6d8b46ba/html5/thumbnails/18.jpg)
Ventrikularna Ventrikularna ekstrasistolaekstrasistola
Komorske ekstrasistole (VES) su neefikasne pa se kod čoveka javljaju omaglice. Mogu da se jave bez ikakvog reda, ali i kao bigeminija ili trigeminija. Kod bigeminije svaki drugi otkucaj je prevremen (ekstrasistola ), a kod trigeminije je svaki treći otkucaj prevremen. Prognoza komorskih ekstrasistola zavisi od težine osnovnog srčanog oboljenja. U lečenju ventrikularnih ekstrasistola treba ukloniti uzrok koji je do njih doveo.