eleborat zaštite na radu_rekonstrukcija trotoara u ulici jukićeva i postavljanje zaprečnih...

Koordinator ZNR:

Ma.Oković Semir dipl.ing.saob.

ELABORAT ZAŠTITE NA RADU

“AME” D.O.O. BREZA ELABORAT ZAŠTITE NA RADU

2 | P a g e


INVESTITOR: BOR BANKA D.D. SARAJEVO

IZVOĐAČ: „AME“ D.O.O. BREZA

VANJSKO UREĐENJE BOR BANKE

Na temelju ugovora o izvođenju radova broj 70/13 od dana 25.07.2013 između Bor

banek i firme Ame d.o.o. Breza usaglasili su da će Izvođač izvršiti sve ugovorene obaveze

kako je to određeno dokumentima koji su sastavni dio ovog Ugovora, Izvođač se obavezuje

da održava kontinuitet i dinamiku izvršenja svojih obaveza, kako bi se radovi i ostale usluge

završile u roku navedenom u Ugovoru, Ugovorni organ se obavezuje da će Izvođaću platiti

za izvršene radove koji su predmet ovog Ugovora u rokovima i na način naveden u ovom

Ugovoru, Izvođač radova u svrhu izvršenja zaključenog ugovora nama pravo zaposliti licaiz

člana 39. Stav 5. Zakona o javnim nabavkama, najmanje 6 (šest) mjeseci od dana

zaključivanja ovog Ugovora.

BROJ UGOVORA VODITELJ GRADILIŠTA:

70/13 ________________________Od 25.07.2013.god. (ing.građ. Džafić Kenan)

DIREKTOR

______________________ (Almedin Omerhodžić)

3 | P a g e


SADRŽAJ :

1. UVOD ....................................................................................................................... 2

2. ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ............................................................................ 4

3. PRAVILA ZAŠTITE NA RADU NA GRADILIŠTIMA ...................................... 22

3.1. Planiranje i priprema zaštite na radu za izvođenje građevinskih projekata .... 22

3.2. Sigurnosni znakovi .......................................................................................... 24

3.3. Zaštitna oprema građevinskih radnika ............................................................ 26

3.4. Rušenja ............................................................................................................ 27

3.5. Zemljani radovi ............................................................................................... 28

3.6. Transport po gradilišnim putevima ................................................................. 32

3.7. Dizanje tereta .................................................................................................. 33

3.8. Tesarski radovi ................................................................................................ 38

3.9. Armirački radovi ............................................................................................. 38

3.10. Betoniranje ...................................................................................................... 39

3.11. Montažno građenje .......................................................................................... 40

3.12. Zidarski i izolaterski radovi ............................................................................. 40

3.13. Radovi na visini ............................................................................................... 42

3.14. Skela ................................................................................................................ 44

3.15. Struja na gradilištu ........................................................................................... 48

3.16. Opasne tvari na gradilištu ................................................................................ 49

3.17. Dozvoljena buka .............................................................................................. 49

4. DOKUMENTACIJA IZ PODRUČJA ZNR (PRILOZI) ......................................... 51

PRILOG 1: Zapisnik o izvršenoj obuci i provjeri znanja iz oblasti ZNR ................. 51

PRILOG 2: Zapisnik o izvršenoj obuci i provjeri znanja iz oblasti ZOP ................. 52

PRILOG 3: Zapisnik o izvršenim ljekarskim pregledima ......................................... 53

PRILOG 4: Upotrebne dozvole i kopije saobraćajnih dozvola ................................. 54

PRILOG 5: Rješenje o imenovanju voditelja gradilišta ............................................ 55

PRILOG 6: Upoznavanje radnika sa elaboratom zaštite na radu .............................. 56

4 | P a g e


1. UVOD

Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenje radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zaštite na radu te nadređenih mjera i uputa poslodavaca. To je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih djelatnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti što ugrožavaju život i zdravlje osoba na radu i utvrđuju mjere, postupci i pravila da bi se otklonile ili smanjile te opasnosti.

Građevinarstvo prednjači po broju i težini ozljeda na radu, a do njih u najvećoj mjeri dolazi zbog nepoštivanja pravila ZNR. Rad na nesiguran način, zbog neznanja ili drugih razloga, dovodi u opasnost onoga koji to čini, ali često i druge ljude u njegovoj blizini.

Svrha zaštite na radu je sprečavanje ozljeda i zdravstvenih oštećenja na radu i u vezi s radom, ili bar otklanjanje odnosno umanjivanje njihovih štetnih posljedica. Pri tome se ne ograničava samo na profesionalne bolesti, nego se nastoji spriječiti bilo koju bolest, a profesionalnim se bolestima poklanja veća pažnja.

Uz poznavanje važećih propisa, građevinski inženjeri trebaju znati prepoznati potencijalne izvore opasnosti, procijeniti veličinu rizika, te vodeći o svemu tome računa organizirati sigurno odvijanje tehnoloških procesa i operacija na gradilištu.

5 | P a g e


2. ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.Zaštitu na radu obezbjeđuju i provode preduzeća, organizacije društvenih djelatnosti, banke i druge financijske organizacije, organizacije za osiguranje, zadruge i drugi oblici saradnje i zajedničkog poslovanja sa stranim licima, radne zajednice organa društveno-političkih zajednica, društveno-političkih organizacija, društvenih organizavija, udruženja građana i drugih organizacija i zajednica(u daljem tekstu:organizacija) ako zakonom nije drugačije određeno. Zaštitu na radu obezbjeđuju i provode i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost ličnim radom, odnosno ličnim radom i sredstvima u svojini građana, građansko-pravna i fizička lica, poljoprivredna gazdinstva, predstavništva stranih firmi i diplomatska i konzularna predstavništva u Socijalističkoj republici Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu:poslodavac).

Član 2. Organizacija, odnosno poslodavac dužni su da u okviru plana razvoja ili posebnog programa mjera zaštite na radu obezbijede potrebna sredstva za provođenje i unapređivanje zaštite na radu sa rokovima za njihovu realizaciju.

Član 3. Pravo na zaštitu na radu imaju:

1. radnici u radnom odnosu u organizaciji, odnosno kod poslodavca; 2. sva lica koja se po bilo kom osnovu nalaze na radu, kao i učenici i studenti na

praktičnoj nastavi i stručnoj praksi u organizaciji, odnosno kod poslodavca; 3. učenici, odnosno studenti na praktičnoj nastavi i stručnoj praksi u vaspitno-obrazovnoj

organizaciji; 4. lica na stručnom osposobljavanju, prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji, odnosno

profesionalnoj rehabilitaciji u organizaciji, odnosno kod poslodavca; 5. učesnici dobrovoljnih i obaveznih radova, omladinskih radnih akcija i takmičenja; 6. lica koja se nalaze na izdržavanju kazne;

zaštitu na radu iz tač.1. 2. i 4. prethodnog stava obezbjeđuje organizacija, odnosno poslodavac, iz tačke 3. vaspitno-obrazovna organizacija, iz tačke 5. organizator radnih akcija i takmičenja i iz tačke 6. kazneno-popravna organizacija.

Član 4. Sindikat ima pravo da učestvuje u unapređenju, preduzimanju i unapređivanju zaštite na radu radnika u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.

Član 5. Vaspitno-obrazovne organizacije obezbjeđuju putem nastavnog plana i programa, učenici i studenti stiču odgovarajuća znanja iz oblasti zaštite na radu, u obimu koji odgovara potrebi struke i obrazovnog profila za koji se vrši obrazovanje.

6 | P a g e


II- MJERE ZAŠTITE RADNIKA NA RADU

Član 6.Mjere zaštite radnika na radu obuhvataju: 1. mjere kojima se neposredno obezbjeđuje sigurnost na radu; 2. mjere u vezi sa uslovima rada; 3. mjere u vezi sa posebnom zaštitom radnika.

Mjere zaštite na radu iz prethodnog stava utvrđuju se zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona, opštim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom.

1. Mjere kojima se neposredno obezbjeđuje sigurnost na radu

Član 7. Mjere kojima se neposredno obezbjeđuje sigurnost na radu obuhvataju opšte i posebne mjere i mjere koje su obavezne provesti određene organizacije, odnosno poslodavci. Opšte mjere zaštite radnika na radu određuju se na svim radnim mjestima. Posebne mjere zaštite radnika na radu primjenjuju se na određenim radnim mjestima kada se zbog specifičnosti opasnosti i štetnosti zaštita ne može obezbijediti primjenom opštih mjera zaštite radnika na radu. Mjere koje su obavezne provesti organizacije, odnosno poslodavci odnose se na mjere kod izrade tehničke dokumentacije, izgradnju, uređenje radilišta i pregled oruđa za rad.

a) Opšte mjere zaštite radnika na radu

Član 8. Opšte mjere zaštite radnika na radu obuhvataju naročito: uslove koje treba da ispunjavaju radne i pomoćne prostorije, obezbjeđenje odgovarajućih saobraćajnica, upotrebu bezbijednih sredstava rada, pružanje prve pomoći, obezbjeđenje potrebne temperature, ventilacije i osvjetljenja, ograničenje buke i vibracije, otklanjanje štetnih uticaja kod rada na otvorenom prostoru i djelovanje opasnih materoija i opasnih zračenja, obezbjeđenje od udara električne struje i sprečavanje nastanka požara i eksplozije. Ako se opasnosti i štetnosti kojima su izloženi radnici na radu ne mogu na drugi način otkloniti, organizacija, odnosno poslodavac dužni su obezbijediti sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu (u daljem tekstu: sredstva lične zaštite).

b) Posebne mjere zaštite radnika na radu

Član 9. Posebne mjere zaštite radnika na radu određuju se naročito kod radova koji se izvode.pod zemljom i pod vodom, u vodi i vlazi, pri niskim i pri visokim temperaturama, na otvorenom prostoru, na visini, na pokretnim objektima, sa kancerogenim supstancama, štetnim agensima i opasnim zračenjima, u zagađenoj atmosferi i pri hemijsko-tehnološkim procesima gdje postoji opasnost od zaraznih bolesti.

7 | P a g e


c) Mjere koje su obavezne provesti određene organizacije, odnosno poslodavci

Član 10. Organizacija, odnosno poslodavac, koji izrađuju tehničku dokumentaciju za objekte namijenjene za radne prostorije i organizacija koja vrši projektovanje tehničko-tehnološkog procesa, obavezni su pri projektovanju primijeniti propisane mjere zaštite na radu sa naznakom svih opasnosti sa predviđenim mjerama za njihovo otklanjanje i navesti propise koji su korišteni kod projektovanja, odnosno izrade tehničke dokumentacije. Organizacija, odnosno poslodavac, iz prethodnog stava izdaju ispravu ispravu kojom se dokazuje da je projektovanje objekta, odnosno tehničko-tehnološkog procesa izvršeno u skladu sa zakonom i propisima donesenih na osnovu zakona. Ako u izradi tehničke dokumentacije učestvuje više organizacija, odnosno poslodavaca, investitor je obavezan da na osnovu posebnih projekata, odnosno isprave iz prethodnog stava obezbijedi od organizacije, odnosno poslodavca koji vrši projektovanje, ili od organizacije iz člana 21. ovog zakona jedinstvenu ispravu.

Član 11. Izvođač građevinskih objekata namijenjenih za radne i pomoćne prostorije, odnosno izvođačtehničko-tehnološkog procesa obavezan je da izvodi radove prema tehničkoj dokumentaciji i obezbijedi dokaz od komisije za tehnički prijem da je objekat, odnosno tehničko-tehnološki proces izveden prema tehničkoj dokumentaciji u kojoj su projektovane mjere zaštite na radu i ispunjavaju uslove iz projektne dokumentacije. Ako u izgradnji građevinskih objekata, odnosno izvođenju tehničko-tehnoloških procesa učestvuje više izvođača, investitor je obavezan da, na osnovu dokaza iz prethodnog stava, obezbijedi jedinstven dokaz od komisije za tehnički prijem da je objekat izgrađen odnosno tehničko-tehnološki proces izveden prema tehničkoj dokumentaciji u kojoj su projektovane mjere zaštite na radu.

Član 12. Proizvođači mašina, uređaja na mehanizovani pogon, alata i drugih sredstava za rad i opremu (u daljem tekstu:sredstva rada i opreme) prilikom projektovanja, konstruisanja, odnosno proizvodnje, obavezni su primijeniti propisane mjere zaštite na radu, izdati uputstvo za bezbijedan rad i održavanje i ispravu kojom se dokazuje da su proizvedeni u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona.

Član 13. Proizvođač sredstava lične zaštite, za koja nije propisan jugoslovenski standard, obavezan je pri projektovanju, konstruisanju, odnosno proizvodnji sredstava lične zaštite primijeniti mjere zaštite na radu i izdati uputstvo za upotrebu i održavanje i na sredstvima lične zaštite označiti da su proizvedeni u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona. Ako nije tehnički moguće da se na sredstvima lične zaštite iz prethodnog stava označi da su proizvedeni u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona, proizvođač je obavezan izdati odgovarajuću ispravu kojom se to dokazuje.

Član 14. Uvoznik sredstava rada i opreme dužan je kupoprodajnim ugovorom obezbijediti garanciju da ista odgovaraju međunarodnim konvencijama, tehničkim propisima i propisima donesenim na osnovu zakona.

8 | P a g e


Za sredstva i opremu iz prethodnog stava uvoznik je obavezan pribaviti odgovarajuća uputstva za upotrebu i održavanje i prevesti ih na srpskohrvatski jezik, odnosno hrvatskosrpski jezik.

Član 15. Isprave iz člana 10. stav 2. i 3. člana 13. stav 2. i garanciju iz stava 1. prethodnog člana može, na zahtjev organizacije, odnosno poslodavca, izdati organizacija koja ispunjava uslove u pogledu kadrova i tehničke opreme.

Član 16. Organizacija, odnosno poslodavac ne mogu staviti u promet, odnosno upotrebu sredstava rada i opremu i sredstva lične zaštite prije nego što utvrde da odgovaraju propisima donesenim na osnovu zakona.

Član 17. Organizacija, odnosno poslodavac koji obavljaju građevinsku i drugu djelatnost na privremenim radilištima obavezni su prije početka rada izraditi elaborat o uređenju radilišta u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona i obezbijediti izvođenje radova prema tom elaboratu. Organizacija, odnosno poslodavac iz prethodnog stava obavezni su elaborat o uređenju radilišta dostaviti organu uprave nadležnom za poslove inspekcije rada najmanje osam dana prije početka rada na radilištu.

Član 18. Ako dvije ili više organizacija, odnosno poslodavaca koriste isti prostor za radilište, svaka od njih provodi mjere zaštite na radu, a glavni izvođač, odnosno investitor obavezan je obezbijediti jedinstven elaborat zaštite na radu.

Član 19. Organizacija, odnosno poslodavac dužni su obezbijediti: 1. stalno praćenje ispravnosti i periodične preglede sredstava rada i opreme i sredstava lične zaštite radi sigurnosti radnika koji se njima koriste ili dolaze u dodir pri radu; 2. ispitivanje fizičkih, hemijskih ili bioloških štetnosti u radnim i pomoćnim prostorijama u kojima se one pojavljuju radi radi obezbjeđivanja propisanih uslova rada; 3. ispitivanje mikroklima u radnim i pomoćnim prostorijama u kojima se obavljaju tehničko-tehnološki procesi rada.

Član 20. Propisima donesenim na osnovu zakona određuju se sredstva rada i opreme, odnosno radne i pomoćne prostorije koje podliježu obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima, kao i rokovi u kojima se vrše pregledi i ispitivanja, ako to nije predviđeno tehničkim propisima ili jugoslovenskim standardima.

Član 21. Periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama, odnosno sredstava lične zaštite vrši organizacija koja ispunjava uslove u pogledu kadrova i tehničke opreme. Bliže uslove u pogledu potrebnih kadrova i tehničke opreme iz prethodnog stava propisuje republički organ uprave nadležan za poslove rada. Rješenje o ispunjenju uslova iz prethodnog stava donosi funkcioner republičkog organa uprave nadležan za poslove rada.

9 | P a g e


Protiv rješenja iz prethodnog stava ne može se izjaviti žalba.

Član 22. O izvršenim periodičnim pregledima i ispitivanjima iz stava 1. prethodnog člana organizacija sačinjava ispravu ako vrši pregled za svoje potrebe, a izdaje ispravu ako vrši pregled za za drugu organizaciju, odnosno poslodavca. Isprava iz prethodnog stava sadrži rezultat pregleda i ispitivanja i konstataciju da li pregledana sredstva rada i opreme i sredstva lične zaštite udovoljavaju propisima donesenim na osnovu zakona. Način i postupak vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz stava 1. prethodnog člana i oblik i sadržaj isprave iz stava 1. ovog člana prpisuje republički organ uprave nadležan za poslove rada.

Član 23. Periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, radnih i pomoćnih prostorija i sredstava lične zaštite, koji ne podliježu obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima, vrši organizacija, odnosno poslodavac u rokovima, po postupku i na način koji utvrde opštim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom.

Član 24. Nadzor nad zakonitošću rada organizacija koje su dobile rješenja iz člana 21. stav 3. ovog zakona, u dijelu koji se odnosi na obavljanje poslova pregleda, ispitivanja sredstava rada i opreme, radne sredine i sredstava lične zaštite, vrši republički organ uprave nadležan za poslove rada. 2. Mjere u vezi sa uslovima rada

Član 25.Organizacija odnosno poslodavac dužni su za svako radno mjesto utvrditi uslove rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti radnika koji će raditi na tom random mjestu. Niko ne može zasnovati radni odnos ako predhodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uslovima rada i zahtjevima radnog mjesta. Radnik koji boluje od bolesti koja se bez njegovog obavještenja ne može utvrditi ljekarskim pregledom ili ima takve zdavstvene nedostatke koji na određenom radnom mjestu mogu predstavljati opasnost za radnika ili okolinu, dužan je o tome obavijestiti organizaciju iz oblasti zdravstva.

Član 26.Kada su na određenom radnom mjestu uslovi rada takvi, da i pored primjene mjera zaštite na radu postoji opasnost od oboljenja, odnosno od nastupanja invalidnosti nakon određenog vremena provedenog na tom radnom mjestu, organizacija odnosno poslodavac dužni su preduzeti mjere kojima će spriječiti nastupanje oboljenja odnosno invalidnosti kod radnika koji radi na tom radnom mjestu. Mjere iz predhodnog stava mogu biti: ograničenje vremena rada u toku dnevnog radnog vremena ili određenog perioda na radnom mjestu iz predhodnog stava, raspoređivanje radnika na druge poslove u toku radnog dana, raspoređivanje radnika na drugo radno mjesto koje odgovara stepenu njegove stručne spreme određene vrste zanimanja, znanju i sposobnostima, preventivne i programirane odmore, kao i druge mjere utvrđene opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom.

10 | P a g e


Član 27.Opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom utvrđuju se naročito teški, naporni i po zdravlje štetni poslovi ( u daljem tekstu: poslovi sa posebnim uslovima rada). Radna mjesta sa posebnim uslovima rada smatraju se: 1. radna mjesta sa povećanim rizikom od pvrjeđivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika; 2. radna mjesta sa specifičnim zahtjevima, koji u cilju bezbjednog i uspješnog rada uslovljavaju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika na tim radnim mjestima; 3. radna mjesta na kojima ne postoji mogućnost primjene propisanih mjera zaštite na radu.

Član 28.Opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom utvrđuju se radna mjesta sa posebnim uslovima rada na kojima se skraćuje radno vrijeme srazmjerno štetnom uticaju na zdravlje odnosno radnu sposobnost radnika. Skraćivanje radnog vremena iz predhodnog stava vrši se na osnovu predhodno pribavljenog stručnog nalaza ovlašćene organizacije da se postojećim mjerama zaštite na radu ne mogu otkloniti štetni uticaji na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, kao i saglasnosti republičkog organa uprave nadležnog za poslove rada. Listu ovlašćenih organizacija iz predhodnog stava utvrđuje funkcioner republičkog organa uprave nadležan za poslove rada. Postupak skraćivanja radnog vremena propisuje republički organ uprave nadležan za poslove rada.

Član 29. Prije raspoređivanja radnika na radno mjesto sa posebnim uslovima rada, organizacija odnosno poslodavac obavezni su uputiti radnika na odgovarajući ljekarski pregled i takve preglede vršiti u rokovimautvrđenim opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom, zavisno od opasnosti i štetnosti kojima su radnici izloženi, a najmanje jedanput u roku od tri godine, ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Prilikom upućivanja radnika na ljekarski pregled iz predhodnog stava organizacija odnosno poslodavac obavezni su dostaviti organizaciji u oblasti zdravstva podatke o radnim mjestima i navesti štetnosti i opasnosti kojima su radnici izloženi.

Član 30.O rezultatima odgovarajućeg ljekarskog pregleda radnika organizacija u oblasti zdravstva vodi evidenciju i u roku 15 dana od izvršenog pregleda, na osnovu evidencije, dostavlja izvještaj organizaciji odnosno poslodavcu.

Član 31. Preglede radnika koji rade na radnim mjestima iz člana 27. ovog zakona vrši organizacija u oblasti zdravstva sa organizovanom službom za zdravstvenu zaštitu radnika i druge organizacije u oblasti zdravstva u kojima se vrše odgovarajući ljekarski pregledi. Republički organ uprave nadležan za poslove rada propisuje uslove za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i uslove u pogledu zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika.

Član 32.Radnik za koga se na periodičnom pregledu utvrdi da više ne ispunjava uslove na radnom mjestu sa posebnim uslovima rada privremeno se raspoređuje na odgovarajuće radno mjesto i upućuje stručnom organu za ocjenu radne sposobnosti.

11 | P a g e


Privremeno raspoređivanje radnika iz predhodnog stava traje do dana dostavljanja pravosnažnog rješenja od strane stručnog organa za ocjenu radne sposobnosti.

Član 33. Opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom utvrđuju se radna mjesta, radne prostorije i prostori u kojima je zabranjeno pušenje. 4. Mjere u vezi sa posebnom zaštitom radnika

Član 34.Radniku se može odrediti rad noću, pod uslovima: 1. da je o potrebi uvođenja rada noću odluku donio nadležni organ u organizciji odnosno poslodavac; 2. da je za vrijeme rada noću obezbjeđen topli obrok; 3. da su obezbjeđeni uslovi za dolazak i odlazak sa posla. Saglasnost za raspored radnice na rad noću, u smislu člana 45. stav 4. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa ( “Službeni list SFRJ “, 60/89), daje republički organ uprave nadležan za poslove rada.

Član 35.U organizacijama odnosno kod poslodavaca gdje se radi u smjenama radnici imaju pravo i dužnost da obezbjede periodičnu izmjenu smjena, s tim što radnik jedne smjene može da radi noću neprekidno najduže jednu sedmicu.

Član 36.Radniku se ne može narediti prekovremeni rad odnosno rad noću ako ako bi po nalazu stručnog organa za ocjenu radne sposobnosti takav rad mogao ugroziti odnosno pogoršati njegovo zdravstveno stanje.

III – PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ORGANIZACIJE, POSLODAVCA I RADNIKA

Član 37.Organizacija odnosno poslodavac dužni su da organizuju poslove zaštite na radu. Broj radnika i stepen njihove stručne spreme zavisi od tehničko-tehnološkog procesa, štetnosti po zdravlje radnika, broja zaposlenih, broja radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i drugih opasnosti. U organizaciji odnosno kod posladavca kod kojih postoje radna mjesta sa posebnim uslovima rada, poslove zaštite na radu mogu obavljati radnici koji imaju visoku ili višu stručnu spremu zaštite na radu VI stepena ili višu stručnu spremu iz tehničke grupacije. Vršenje određenih poslova zaštite na radu organizacija odnosno poslodavac može povjeriti organizaciji koja ispunjava uslove u smislu člana 21. ovog zakona.

Član 38.Organizacija odnosno poslodavac obavezni su odmah izvjestiti organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada o svakom smrtnom slučaju, nesreći koja je zadesila dva ili veći broj radnika, težoj povredi, profesionalnom oboljenju i svakoj pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu.

Član 39.

12 | P a g e


Prije raspoređivanja radnika na radno mjesto i kada se vrše promjene u tehničko-tehnološkom procesu odnosno procesu rada, radnik se obavezno obučava iz oblasti zaštite na radu po programu koji se donosi u skladu sa opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom. Po izvršenom obučavanju, organizacija, odnosno poslodavac dužni su da izvrše provjeru sposobnosti radnika za samostalan i bezbjedan rad na radnom mjestu. Obuku radnika i provjeru sposobnosti iz oblasti zaštite na radu mogu vršiti radnici s visokom ili višom stručnom spremom. Radnik koji prilikom provjere sposobnosti ne pokaže zadovoljavajući uspjeh ne može raditi na radnom mjestu sve dok se ne osposobi za bezbjedan rad. U slučaju iz predhodnog stava radnik će se rasporediti na radno mjesto koje odgovara stepenu njegove stručne spreme određene vrste zanimanja, znanju i sposobnostima.

Član 40.U toku obučavanja iz oblasti zaštite na radu, radnik se upoznaje, naročito sa: 1. tehničko-tehnološkim procesima i organizacijom rada u cjelini, a posebno sa poslovima radnog mjesta na koje su raspoređeni; 2. opasnostima koje ugrožavaju bezbjednost na radu, korištenjem sredstava rada i opreme i načinom upotrebe štetnih materija;mjerama zaštite na radu i razlozima zbog kojih se te mjere predviđaju i sprovode; 4. upotrebom odgovarajućih sredstava rada i opreme i odgovarajućih sredstava lične zaštite, kao i pravilnim i namjenskim korišćenjem uređaja i sredstava kojima se služi pri radu; 5. pravima i dužnostima u sprovođenju propisa i mjera zaštite na radu i posljedicama zbog nepridržavanja propisa i mjera zaštite na radu; 6. pružanjem prve pomoći; 7. organizacijom zaštite na radu; 8. korištenjem protivpožarnih aparata. Ako organizacija dnosno poslodavac nisu u mogućnsti da izvrše obučavanje radnika u smislu predhodnog stava, te poslove povjeriće organizaciji registrovanoj za tu djelatnost.

Član 41.Radnik je dužan da se pridržava utvrđenih mjera zaštite na radu, da koristisredstva rada i opremu po uputstvu proizvođača i uputstvu za bezbjedan rad koji utvrdi organizacija odnosno poslodavac. Radnik ima pravo i dužnost da namjenski koristi sredstva lične zaštite i da ih održava u ispravnom stanju.

Član 42.Opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom utvrđuje se koja sredstva lične zaštite pripadaju radniku. Radnik određen opštim aktom odnosno poslodavac dužan je da obezbjedi namjensko korištenje sredstava lične zaštite radnika.

Član 43. Radnik je dužan da obavi ljekarski pregled na koji ga upućuje organizacija odnosno poslodavac u smislu člana 29. ovog zakona. Radnik koji se ne podvrgne ljekarskom pregledu iz predhodnog stava, ne može otpočeti odnosno nastaviti rad na tom radnom mjestu.

13 | P a g e


Član 44.Radnik pod uticajem alkohola ili drugih sredstava zavisnosti ne može započeti odnosno nastaviti rad. Radnik je dužan da se podvrgne provjeri da li je pod uticajem alkohola ili drugih sredstava zavisnosti u slučajevima i na način utvrđen opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom. Provjeru, da li je radnik pod uticajem alkohola, vrši organizacija odnosno poslodavac upotrebom alkotesta po postupku koji je utvrđen za vršenje takve provjere u propisima o bezbjednosti saobraćaja.

Član 45.Radnik je dužan da odmah prijavi sve zapažene nedostatke, kvarove ili druge pojave koje bi mogle ugroziti bezbjednost na radu. Prijava može biti pismena ili usmena, a podnosi se radniku određenom opštim aktom odnosno poslodavcu.

Član 46.Radnik koji se ne pridržava utvrđenih mjera zaštite na radu i propisanih obaveza u smislu ovog zakona čini težu povredu radne obavezeu skladu sa opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom.

Član 47.Sindikat ima pravo da od organizacije odnosno poslodavca, traži preduzimanje mjera zaštite na radu utvrđenih ovim zakonom. Organizacija odnosno poslodavac dužni su razmotriti inicijativu sindikata, preduzeti odgovarajuće mjere i o tome izvjestiti sindikat i organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada, najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja inicijative.

Član 48.Ako radnik odbije da radi zbog toga što smatra da mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje, a organizacija odnosno poslodavac smatraju da takav postupak radnika nije opravdan, dužni su da o tome odmah izvjeste organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada i sindikat. Po prijemu izvještaja iz predhodnog stava, organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada obavezan je odmah izvršiti uviđaj na licu mjesta i narediti da se sprovedu odgovarajuće mjere zaštite, odnosno zabraniti rad dok se te mjere ne sprovedu ili izvjestiti radnika iz kojih razloga njegov zahtjev nije osnovan.

Član 49.Poslovodni organ organizacije odnosno radnik koji organizuje ili rukovodi procesom rada, u skladu sa opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom, svaki u svom djelokrugu, odgovoran je za sprovođenje zaštite na radu.

14 | P a g e


IV- EVIDENCIJA

Član 50.Organizacija , odnosno poslodavac dužni su da vode propisanu evidenciju o : 1. radnicima raspoređenim na radna mjesta sa posebnim uslovima rada; 2. provjeri znanja radnika iz oblasti zaštite na radu ; 3. izvršenim pregledima i ispitivanjima radne sredine,sredstava rada i opremei sredstava lične zaštite ; 4. povredama radnika na radu ,profesionalnim oboljenjima ,smrtnim slučajevima i njih ovim uzrocima ; 5. ljekarskim pregledima.

Član 51.Organizacija , odnosno poslodavac dužni su organu uprave nadležnom za poslove inspekcije rada dostaviti godišnji izvještaj o slučajevima iz tačke 4.predhodnog člana.

Član 52.Način vođenja evidencije i čuvanja isprava , kao i sadržaj godišnjeg izvještaja, propisuje republički organ uprave nadležan za poslove rada.

V- INSPEKCIJSKI NADZOR

Član 53. Inspekcijski nadzor nad izvršenjem ovog zakona ,propisa donesenih na osnovu zakona ,tehničkih propisa i jugoslovenskih standarda koji se odnose na zaštitu na radu i opštih akata iz oblasti zaštite na radu vrši organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada, ako posebnim zakonom taj nadzor nije stavljen u nadležnost drugog organa.

Član 54.Nadzor iz predhodnog člana vrši opštinski organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada , osim nadzora koji je ovim zakonom stavljen u nadležnosti republičkog organa uprave nadležnom za poslove rada. Poslove inspekcijskog nadzora iz prethodnog člana vrši inspektor rada.

Član 55.Republički organ uprave nadležan za poslove rada vrši neposredni nadzor u organizacijama , odnosno kod poslodavca gdje se vrši : 1.proizvodnja sirovog željeza ,čelika i ferolegura; 2.proizvodnja i prerada glinice , aluminijuma , olova i cinka , mangana i drugih teških metala 3.proizvodnja baznih kemikalija , plastičnih masa , premaznih sredstava, lijekova i farmaceutskih kemikalija , koksa i karbogasa; 4.proizvodnja eksploziva i eksplozivnih sredstava i pirotehničke galanterije ; 5.proizvodnja naftnih derivata ; 6.proizvodnja celuloze i papira i hemijska prerada drveta ; 7.proizvodnja azbestno –cementnih proizvoda ; 8.proizvodnja termoelektrične energije.

Republički organ uprave nadležan za poslove rada vrši neposredni nadzor na izvođenju radova:

15 | P a g e


1.u tunelima i na drugim podzemnim radovima , izuzev rudarskih ; 2.na armirano –betonskim, čeličnim i drvenim mostovima raspona preko 30 metara; 3.u kesonima i ronilačkim radovima; 4.na izgradnji termoelektrana i termoelektrana

Član 56.U vršenju inspekcijskog nadzora inspktori rada obavezni su u organizacijama i kod poslodavca kod kojih se obavljaju tehničko –tehnološki procesi rada izvršiti preglede najmanje jedanput godišnje, a u drugim slučajevima po potrebi. Inspektori rada obavezni su izvršiti i kontrolne preglede u organizacijama i kod poslodavca iz prethodnog stava kod kojih su naređene mjere za otklanjanje nedostataka iz oblasti zaštite na radu.

Član 57.Ako inspektor rada utvrdi povrede propisa o zaštiti na radu , donijeće rješenje o otklanjanju tih nedostataka , odnosno nepravilnosti i odrediti rok u kome se oni imaju otkloniti. Organizacija , odnosno poslodavac obavezni su pismeno izvjestiti inspektora o izvršenju rješenja u roku osam dana od dana isteka roka za otklanjanje nedostataka,odnosno nepravilnosti. Inspekor rada može narediti da se provede i mjera zaštite na radu koja nije propisana , ako su radnici na radu neposredno ugroženi. Ako su za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka potrebna veća investiciona ulaganja , a život i zdravlja radnika nisu neposredno ugroženi, inspektor rada narediće organizaciji , odnosno poslodavcu da sačini poseban investicioni program o postupnom usklađivanju stanja sa odredbama propisa o zaštiti na radu , o čemu će istovremeno izvjestiti izvršni organ skupštine opštine.

Član 58.Opštinski organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada dužan je odmah po prijemu obavještenja od organizacije ,odnosno poslodavca izvjestiti republički organ uprave nadležan za poslove rada o svakom smrtnom slučaju , nesreći koja je zadesila dva ili veći broj radnika i težoj povredi na radu. Opštinski inspektor rada obavezan je odmah izvršiti uviđaj svakog smrtnog slučaja ,nesreće koja je zadesila dva ili veći broj radnika i teže povrede na radu u organizaciji, odnosno kod poslodavca. Nakon izvršenog uviđaja iz predhodnog stava opštinski organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada obavezan je preduzeti odgovarajuće mjere i dostaviti vanredni izvještaj republičkom organu uprave nadležnom za poslove rada. Kod smrtnog slučaja i nesreće koja je zadesila veći broj radnika, uviđaj će, po potrebi , izvršiti i republički inspektor rada.

Član 59.Ako inspekor rada utvrdi da postoji neposredna opasnost po život i zdravlje radnika na radu, donijeće rješenje o zabrani rada na radnom mjestu. Ako organizacija ili poslodavac ne postupi po rješenju o otklanjanju nedostataka, inspektor rada može zabraniti rad na radnom mjestu na koje se rješenje odnosi, dok se nepravilnost odnosno nedostatak ne otkloni . Ako zabrana rada obuhvata organizaciju ili njen dio, organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada obavezan je odmah obavjestiti izvršni organ skupštine opštine na čijem se području nalazi organizacija ili njen dio.

16 | P a g e


Član 60.Inspektor rada dužan je da čuva kao povjerljiv podatak ime radnika koji mu se obratio po bilo kom osnovu zbog neprovođenja propisa iz oblasti zaštite na radu.

Član 61.Protiv rješenja organa uprave nadležnog za poslove rada može se izjaviti žalba , u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Protiv rješenja republičkog inspektora rada donesenog u prvom stepenu može se izjaviti žalba funkcioneru republičkog organa uprave nadležnog za poslove rada, u roku od osam dana od prijema rješenja.

U slučaju kada je naložena zabrana rada žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

VI-KAZNENE ODREDBE

Član 62. Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara kazniće se za privredni prestup: 1. organizacija ako pri projektovanju ne primjeni propisane mjere zaštite na radu i ne izda odgovarajuću ispravu ( član 10); 2. izvođač građevinskih objekata, ako ne izvede radove prema projektnoj dokumentaciji i ne obezbjedi dokaz od komisije za tehnički prijem da je objekat odnosno tehničko tehnološki proces izveden prema tehničkoj dokumentaciji (član 11.stav1); 3. proizvođač sredstava za rad i opreme ako prilikom projektovanja, konstruisanja, odnosno proizvodnje ne primjeni propisane mjere zaštite na radu,ne izda uputstvo za bezbjedan rad i održavanje,odnosno ne izda ispravu ,odnosno izda ispravu da su pri projektovanju, konstruisanju,odnosno proizvodnji primjenjene mjere zaštite na radu i ako te mjere nisu primjenjene (član 12); 4. proizvođač sredstava lične zaštite, ako pri projektovanju,konstruisanju,odnosno proizvodnji ne primjeni mjere zaštite na radu,ne izda uputstvo za njihovu upotrebu i održavanje i ne označi da su proizvedeni u skladu sa propisima i ne izda odgovarajuću ispravu, odnosno ne označi na sredstvima lične zaštite ili izda odgovarajuću ispravu i ako pri projektovanju, konstruisanju i proizvodnji nisu primjenjene mjere zaštite naradu (član 13); 5. uvoznik sredstava rada i opreme i sredstava za ličnu zaštitu, ako kupoprodajnim ugovorom ne obezbjedi garanciju da ista odgovaraju međunarodnim konvencijama, tehničkim propisima i propisima donesenim na osnovu zakona i ne pribavi odgovarajuća uputstva za upotrebu i održavanje(član 14) 6. organizacija, ako stavlja u promet ili upotrebu sredstava rada i opremu i sredstva lične zaštite, a da ne odgovaraju propisima donesenim na osnovu zakona (član 16) 7. organizacija koja vrši pregled i ispitivanja za svoje potrebe i organizacija za zaštitu na radu , ako ne ispunjava uslove u pogledu kadrova i tehničke opreme (član 21.st.1.i 2 ); 8. organizacija koja vrši periodične preglede i ispitivanja, ako ne izda odgovarajuću ispravu,odnosno izda ispravu , a da prethodno nije izvršila preglede i ispitivanje na propisan način(član 22) 9. organizacija u oblasti zdravstva,ako ne vrši odgovarajuće ljekarske preglede radnika koji rade na radnim mjestima iz člana 27.ovog zakona (član 31.stav1)

Za privredni prestup iz prethodnog stava kazniće se radnik iz člana 49.ovog zakona novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 dinara.

17 | P a g e


Član 63.Novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 dinara kazniće se za prekršaj organizacija ako: 1. u okviru plana razvoja ili posebnog programa mjera zaštite na radu ne obezbjedi sredstva za provođenje i unapređenje zaštite na radu i ne postupi u rokovima za njihovu realizaciju ( član 2 ); 2. ne obezbjedi sredstva lične zaštite ( stav 8.stav 2 ) 3. u izradi tehničke dokumentacije ,u kojoj učestvuje više organizacija, odnosno poslodavaca,ne obezbjedi jedinstven dokaz da je objekat izgrađen, odnosno tehničko –tehnološki proces izveden prema tehničkoj dokumentaciji ( član 10.stav 3.i član 11.stav 2); 4. prije početka rada ne izradi elaborat i ne obezbjedi jedinstven elaborat o uređenju radilišta u skladu sa propisima o zaštiti na radu , ne izvodi radove prema tom elaboratu i u određenom roku ne dostavi elaborat o uređenju radilišta organu uprave nadležnom za poslove inspekcije rada ( čl.17.i 18 ); 5. ne obezbjedi vršenje periodičnih pregleda i ispitivanja (čl.19 ) 6. periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, radnih i pomoćnih prostorija i sredstava lične zaštite ne vrši u rokovima i po postupku koji je utvrđen opštim aktom i kolektivnim ugovorom (čl.23 ); 7. za radna mjesta ne utvrdi uslove rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti ( čl.25.stav 1); 8. zasnuje radni odnos sa radnikom a da predhodno nije utvrđeno njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti za određeno radno mjesto (čl.25.stav 2 ); 9. ne preduzme mjere za sprečavanje nastupanja oboljenja odnosno invalidnosti kod radnika (čl.26 ); 10. ne utvrdi radna mjesta sa posebnim uslovima rada ( čl.27 ); 11. radno vrijeme radnika skrati, a da prethodno nije pribavljen stručni nalaz ovlaštene organizacije i republičkog organa ovlaštenog za poslove rada da se postojećim mjerama zaštite na radu ne mogu otkloniti štetni uticaji nepovoljnih uslova rada (čl.28.stav 2 ); 12. ne uputi radnika na odgovarajući ljekarski pregled (čl.29.stav 1 ) 13. organizaciji u oblasti zdravstva ne dostavi podatke o radnim mjestima sa navedenim štetnostima i opasnostima kojima je radnik izložen.(čl.29. stav 2 ); 14. radniku ne obezbjedi periodičnu izmjenu smjena ( čl.35 ); 15. ne postupi po rješenju insektora u skladu sa čl.57. stav 1 i 3 ovog zakona ; Za prekršaj iz prethodnog stava kaznit će se i odgovorno lice u organizaciji novčanom kaznom od 2.500 do 5.000.dinara . Za prekršaj iz stava 1.ovog člana kaznit će se poslodavac novčanom kaznom od 6.000 do 12.000 dinara.

Član 64.Novčanom kaznom od 6.000 do 12.000 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija ako: 1. ne dostavi izvještaj oljekarskim pregledima radnika u roku od 15 dana od dana izvršenog pregleda (čl.30 ) 2. radnika ,koji ne ispunjava uslove za rad na radnom mjestu pod posebnim uslovima rada , privremeno ne rasporedi na drugo radno mjesto i ne uputi stručnom organu za ocjenu radne sposobnosti (čl.32 ); 3. ne ispuni uslove za rad noću i ne dobije saglasnost nadležnog organa (čl.34 ) 4. radnoku naredi prekovremeni rad i rad noću suprotno nalazu stručnog organa za ocjenu radne sposobnosti (čl.36 ); 5. ne organizuje vršenje poslova zaštite na radu i ako na poslove zaštite na radu rasporedi radnika koji ne ispunjava uslove u pogledu stručne spreme ( 37 );

18 | P a g e


6. odmah ne izvjesti organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada o smrtnom slučaju , nesreći koja je zadesila dva ili veći broj radnika, težoj povredi, profesionalnom oboljenju ili pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika (čl 38 ); 7. ne donese program i ne izvrši obuku radnika iz oblasti zaštite na radu (čl.39.stav 1 ) 8. ne izvrši provjeru osposobljenosti radnika za samostalan i bezbjedan rad iz oblasti zaštite na radu i radnika ne rasporedi na radno mjesto koje odgovara njegovom znanju i sposobnostima (čl.39.stav 2. i 4 ); 9. omogući da radnik radi na radnom mjestu i ako nije osposobljen za bezbjedan rad (čl.39.stav 3 ); 10. opštim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom ne utvrdi koja sredstva lične zaštite pripadaju radniku (član 42.stav 1 ); 11. radniku omogući da otpočne ili nastavi sa radom na radnom mjestu, a da nije obavio odgovarajući ljekarski pregled.( član 43.stav 2 ); 12. opštim aktom odnosno kolektivnim ugovorom ne utvrdi slučajeve i način provjere da li je radnik pod uticajem alkohola ili drugih sredstava zavisnosti (član 44 ); 13. ne razmotri inicijativu sindikata, ne preduzme odgovarajuće mjere zaštite na radu i ne izvjesti sindikat i organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada u roku od 30 dana od dana podnošenja inicijative ( član.47 ); 14. odmah ne izvjesti organ uprave nadležan za poslove inspekcije rada , ako radnik odbije da radi zbog toga što smatra da mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje ( član 48 ); 15. ne organizuje i ne provodi propisane mjere zaštite na radu (član 49 ); 16. ne vodi evidenciju propisanu članom 50. ovog zakona ; 17. pismeno ne izvjesti inspektora rada o izvršenju rješenja (član57.stav 2 ). Za prekršaj iz prethodnog stava kaznit će se i odgovorno lice u organizaciji novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 dinara . Za prekršaj iz tačke 3. do 11. tačka 13. do 15. i tačke 17. iza stava 1. ovog člana kaznit će se tposlodavac novčanom kaznom od 3.000 do 7.000 dinara.

Član 65. Novčanom kaznom od 200 dinara kaznit će se za prekršaj na licu mjesta radnik određen opštim aktom, odnosno poslodavac , ako ne obezbjedi namjensko korištenje sredtava lične zaštite radnika ( član 42. stav 2).

Član 66.Novčanom kaznom od 50 dinara kaznit će se za prekršaj na licu mjesta radnik ako se ne pridržava utvrđenih mjera zaštite na radu , ne koristi sredstva rada po uputstvu proizvođača i uputstvu za bezbjedan rad, ako namjenski ne koristi sredstva lične zaštite i ne održava ih u ispravnom stanju (član 41 ).

Član 67.Novčanu kaznu na licu mjesta za prekršaj iz člana 65.i 66. ovog zakona naplaćuje inspektor rada koji vrši neposredni nadzor.

VII – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 68. Organizacije su dužne opšte akte uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

19 | P a g e


Član 69.Organizacije koje su do dana stupanja na snagu ovog zakona bile ovaštene da vrše poslove iz člana 35. i 47. Zakona o zaštiti na radu – Prečišćeni tekst („Službeni list SRBiH“, broj 31/84 i broj 12/87 i 46/88) obavezne su da podnesu zahtjev za utvrđivanje uslova u smislu člana 21. ovog zakona, u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 70.Republički organ uprave nadležan za poslove rada donijeće propise iz člana 21. stav 2., člana 22. stav 3., člana 28. stav 4., člana člana 31. stav 2. i člana 52. ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 71. Do donošenja propisa iz prethodnog člana primjenjivat će se:

1. Pravilnik o uslovima koje u pogledu kadrova i tehničke opreme moraju ispunjavati osnovne organizacije, odnosno organizacije za zaštitu na radu koje vrše periodične preglede i ispitivanja („Službeni list SRBiH“, broj 20/85);

2. Pravilnik o obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima oruđa za rad, radnih i pomoćnih prostorija, kao i postupku i načinu vršenja tih pregleda i ispitivanja („Službeni list SRBiH“, broj 19/85);

3. Pravilnik o postupku utvrđivanja poslova, odnosno radnih zadataka sa posebnim uslovima rada zbog kojih se određuje kraće radno vrijeme na tim poslovima, odnosno radnim zadacima („Službeni list SRBiH“, broj 1/86);

4. Pravilnik o vršenju ljekarskih pregleda radnika („Službeni list SRBiH“, broj 2/81);5. Pravilnik o obliku i sadržaju isprava iz oblasti zaštite na radu („Službeni list SRBiH“,

broj 30/85);6. Pravilnik o vođenju evidencije i čuvanju isprava iz oblasti zaštite na radu („Službeni

list SRBiH“, broj 19/85); 7. Uputstvo o vođenju evidencije o izvršenim inspekcijskim pregledima iz oblasti zaštite

na radu i sadržaju i načinu podnošenja izvještaja organa inspekcije rada („Službeni list SRBiH“, broj 7/85);

8. Pravilnik o pružanju prve pomoći u slučaju povrede i oboljenja radnika na radu („Službeni list SRBiH“, broj 38/86);

9. Rješenje o utvrđivanju ovlašćenih organizacija za izdavanje stručnih nalaza („Službeni list SRBiH“, broj 10/86 i 6/90);

10. Pravilnik o obezbjeđenju smještaja i ishrane radnika, odnosno njihovom prevozu od mjesta stanovanja do mjesta rada i natrag („Službeni list SRBiH“, broj 18/80);

Član 72.Do donošenja propisa iz člana 38. stav 2. zakona o osnovnim pravima iz radnih odnosa, kao odredbe republičkih propisa, primjenjivat će se odredbe:

1. Opšteg pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim mjerama pri radu („Službeni list FNRJ“, broj 16/47, 18/47 i 36/50);2.

2. Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u kudeljarama („Službeni list FNRJ“, broj 46/47);

3. Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u grafičkim preduzećima („Službeni list FNRJ“, broj 56/47);

4. Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u fabrikama stakla („Službeni list FNRJ“, broj 14/48 i 18/48);

20 | P a g e


5. Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u kamenolomima i ciglanama, kao i kod vađenja gline, pijeska i šljunka („Službeni list FNRJ“, broj 68/48);

6. Pravilnika o zaštitnim mjerama pri rukovanju eksplozivom i lagumanju (miniranju) u rudnicima i kamenolomima, kao i pri drugim radovima (prilog 8, uz „Službeni list FNRJ“, broj 98/49);

7. Pravilnika o tehničkim i zdravstvenotehničkim zaštitnim mjerama na radu pri hemijskotehnološkim procesima ( prilog broj 8 uz „Službeni list FNRJ“, broj 55/50);

8. Pravilnika o tehničkim i zdravstvenotehničkim zaštitnim mjerama pri radu u crnoj metalurgiji („Službeni list FNRJ“, broj 7/55);

9. Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri ronilačkim radovima („Službeni list FNRJ“, broj 36/58);

10. Pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim mjerama pri radu na preradi i obradi metala („Službeni list FNRJ“, broj 40/61);

11. Pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim mjerama pri lučko-transportnom radu („Službeni list SFRJ“, broj 14/64);

12. Pravilnika o zaštiti na radu pri tehničkom obrađivanju legura i lakih metala u kupatilima sa nitranim solima („Službeni list SFRJ“, broj 48/65);

13. Pravilnika o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prevozu motornim vozilima („Službeni list SFRJ“, broj 55/65);

14. Pravilnika o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila („Službeni list SFRJ“, broj 17/66);

15. Pravilnika o zaštiti na radu s uređajima za ukrcavanje i iskrcavanje tereta na pomorskim brodovima i plovilima unutrašnje plovidbe („Službeni list SFRJ“, broj 32/66);

16. Pravilnika o opštim mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad i uređajima („Službeni list SFRJ“, broj 18/67);

17. Pravilnika o zaštiti na radu u poljoprivredi („Službeni list SFRJ“, broj 34/68);18. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu („Službeni list SFRJ“, broj 42/68 i

45/68);19. Pravilnika o opštim mjerama i normativima zaštite pri radu sa dizalicama („Službeni

list SFRJ“, broj 30/69 i 41 /69); 20. Pravilnika o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi („Službeni list

SFRJ“, broj 35/69); 21. Pravilnika o zaštiti na radu u izradi eksploziva i baruta i manipulisanju eksplozivima i

barutima(„Službeni list SFRJ“, broj 55/69); 22. Pravilnika o posebnim mjerama i normativima za zaštitu na radu pri preradi i obradi

kože, krzna otpadaka kože („Službeni list SFRJ“, broj 47/70); 23. Pravilnika o opštim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim

prostorijama („Službeni list SFRJ“, broj 29/71); 24. Naredbe o obaveznom snabdijevanju radnika gaziranom slanom vodom u odjeljenjima

sa visokom temperaturom („Službeni list FNRJ“, broj 40/47); 25. Naredbe o određivanju skraćenog redovnog radnog vremena za izvjesne poslove

grafičke industrije („Službeni list FNRJ“, broj 98/48); 26. Naredbe o određivanju skraćenog redovnog radnog vremena za izvjesne poslove u

rudarstvu („Službeni list FNRJ“, broj 31/49); 27. Naredbe o određivanju skraćenog redovnog radnog vremena u privrednim

organizacijama za proizvodnju elektroda i ferolegura („Službeni list FNRJ“, broj 26/57);

21 | P a g e


28. Naredbe o određivanju skraćenog redovnog radnog vremena u proizvodnji laka („Službeni list FNRJ“, broj 24/59);

29. Naredbe o zabrani upotrebe motornih benzina za odmašćivanje, pranje i čišćenje metalnih dijelova i predmeta od drugog materijala („Službeni list SFRJ“, broj 23/67);

30. Odluke o određivanju skraćenog radnog vremena za poslove u građevinarstvu koji se vrše u kesonima („Službeni list FNRJ“, broj 29/55);

31. Uputstva o načinu vršenja nadzora nad pridržavanjem propisa o zaštiti na radu u preduzećima koja koja proizvode za određene vojne potrebe („Službeni list SFRJ“, broj 23/66);

32. Uputstvo o podacima iz oblasti zaštite na radu koje su organi inspekcije rada dužni pribavljati i o izvještajima koji su dužni dostavljati („Službeni list SFRJ“, broj 4/67);

Do donošenja propisa iz člana 38. stav 2. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa primjenjivat će se odredbe:

1. Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu („Službeni list SRBiH“, broj 20/85); 2. Pravilnika o zaštiti na radu sa razvijačima acetilena i acetilenskim stanicama

(„Službeni list SRBiH“, broj 32/87); 3. Pravilnika o zaštiti na radu pri mehaničkoj preradi i obradi drveta i sličnih materijala

(„Službeni list SRBiH“, broj 5/86); 4. Pravilnika o zaštiti na radu na željeznicama („Službeni list SRBiH“, broj 42/86 i 3/87); 5. Pravilnika o opštim mjerama zaštite na radu za građevinske objekte namijenjene za

radne i pomoćne prostorije i radne prostore („Službeni list SRBiH“, broj 5/88); 6. Pravilnika o zaštiti na radu pri korištenju električne energije („Službeni list SRBiH“,

broj 34/88); 7. Uputstvo o postupku vršenja nadzora nad primjenom propisa iz oblasti zaštite na radu

pri gradnji tunela („Službeni list SRBiH“, broj 28/88);

Član 73. 7. Danom stupanja na snagu ovog zakona (''Službeni list SRBiH”, broj: 22/90) prestaje da važi Zakon o zaštiti na radu- Prečišćeni tekst („Službeni list SRBiH“, broj 31/84, broj 12/87 i 46/88).

Član 74. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu SRBiH.

22 | P a g e


3. PRAVILA ZAŠTITE NA RADU NA GRADILIŠTIMA

3.1. Planiranje i priprema zaštite na radu za izvođenje građevinskih projekata

Planiranje izvođenja građevinskih projekata koje uključuje pravila zaštite (prema Pravilniku o ZNR na privremenim ili pokretnim gradilištima–dužnost koordinatora ZNR) trebalo bi početi već u fazi projektiranja, dok izvođač obično nije niti poznat. Planiranje mjera ZNR izvođač radova treba početi u fazi pripreme građenja, kao element u sklopu izvedbenog (glavnog) Projekta organizacije građenja (POG). Treba računati na to da su mjere zaštite ovisne o vremenu izvođenja (vezane su za dinamički plan koji se vrlo često mijenja). Prije početka bilo kakvih radova na gradilištu, treba izraditi elaborat o uređenju gradilišta koji se mora čuvati sve dok se to gradilište koristi.

U njemu su sadržane mjere:1) osiguranje granica gradilišta prema okolini;2) uređenje i održavanje prometnica (prolazi, putevi, željeznice i sl.);3) određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja i uskladištenja građevnog materijala;4) izgradnju i uređenje prostora za čuvanje opasnog materijala;5) način transportiranja, utovarivanja, istovarivanja i deponiranja raznih materijala;6) način obilježavanja odnosno osiguravanja opasnih mjesta i ugroženih prostora (zona);7) način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni plinovi, prašina, para i gdje može nastati vatra;8) uređenje električnih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima na gradilištu;9) određivanje vrste i smještaja građevinskih strojeva i postrojenja i odgovarajuća osiguranja;10) određivanje vrste i načina izvođenja građevinskih skela;11) način zaštite od pada s visine ili u dubinu;12) određivanje radnih mjesta na kojima postoji povećana opasnost zazdravlje radnika, kao i vrste i količine potrebnih osobnih zaštitnih sredstava odnosno zaštitne opreme;13) mjere i sredstva protupožarne zaštite na gradilištu;14) izgradnju, uređenje i održavanje sanitarnih čvorova na gradilištu;15) organiziranje prve pomoći na gradilištu;16) po potrebi, organiziranje smještaja, prehrane i prijevoza radnika na gradilište i s gradilišta;17) drugo nužno za zaštitu osoba na radu.

Već je naglašeno kako je izvođač radova prije otvaranja gradilišta zakonski obvezan nadležnom tijelu inspekcije dostaviti propisane podatke predstojećoj izvedbi projekta.

Shemu radilišta izrađuje glavni nositelj radova, a ona sadrži ucrtane granice radilišta prema okolini s ucrtanim objektom gradnje, privremenim objektima na radilištu te utvrđenim površinama za smještaj građevinskih strojeva i postrojenja, mjesta skladištenja građevinskog, pogonskog i eksplozivnog materijala i lokaciju sanitarnih čvorova.Opisni dio plana o uređenju radilišta izrađuje nositelj radova i pojedini izvođač i u slučajevima kada je prije početka radova potrebno prethodno riješiti načine zaštite radnika na radu, načine uređenja radilišta i životne uvjete radnika na radilištu. Ovisno o vrsti i složenosti radilišta opisni dio plana o uređenju radilišta sadrži:

23 | P a g e


- način obilježavanja odnosno osiguranja opasnih mjesta i ugroženih prostorana radilištu (opasne zone);

- određivanje mjesta rada na kojima postoji povećana opasnost za život izdravlje radnika kao i vrste i količine potrebnih osobnih zaštitnih sredstava odnosno zaštitne opreme;

- način uređenja i izvođenja privremenih električnih instalacija snage i rasvjete na radilištu;

- vrstu i broj mašina i uređaja s povećanim opasnostima;- planove i proračune za građenje i postavljanje skela i podupirača, razupirača i ograda;- način uređenja i održavanja saobraćajnica;- određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja i skladištenja materijala;- način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni plinovi, prašina, para odnosno gdje

može doći do požara ili nastati druge opasnosti;- način zaštite radnika od pada s visine ili u dubinu;- način osiguranja smještaja, prehrane i prijevoza radnika na radilište i s njega;- način organiziranja pružanja prve pomoći i medicinske pomoći;- popis dokumentacije, evidencija i uputa iz područja ZNR koje se moraju čuvati na

radilištu.

Pravilnik o ZNR u građevinarstvu daje detaljne upute za siguran rad za sve vrste građevinskih radova, te općenito za rad sa mašinama i ručnim alatima, kao i radove s opasnim tvarima i u svezi električnih instalacija na gradilištu. Pri organizaciji gradilišta postoje pravila ZNR koja uvijek treba nastojati poštovati:

1) Gradilište svakako mora biti osigurano od pristupa osoba koje na njemu nisu zaposlene i mora biti uređeno tako da omogućava nesmetano i sigurno izvođenje radova.

2) Sav materijal, uređaji, postrojenja i oprema potrebni za izgradnju kada se ne upotrebljavaju moraju biti složeni tako da je omogućen lak pregled i njihovo nesmetano uzimanje.

3) Pomoćne pogone na gradilištu treba smještati izvan opasnih zona na gradilištu. Ako to nije moguće, moraju se predvidjeti i osigurati odgovarajuće mjere ZNR radnika koji tamo rade.

4) Slobodni električni vodovi na gradilištu moraju biti položeni tako da ne postoji opasnost od njihovog mehaničkog oštećenja (dovoljna visina iznad tla).

5) Za radove koji se obavljaju pod nepovoljnim klimatskim, atmosferskim ili drugim utjecajima, treba poduzeti mjere ZNR za osiguranje potrebnih radnih uvjeta, što podrazumjeva korištenje odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i opreme.

6) Prije početka radova na gradilištu se moraju osigurati higijensko-sanitarni uređaji. Radnici moraju imati mogućnost korištenja potrebnih pomoćnih prostorija (garderobe, kupaonice, umivaonice, nužnici, prostorije za prehranu, za povremeno zagrijavanje radnika, za čišćenje i dezinfekciju radne odjeće i zaštitnih sredstava i dr.) koje se u pravilu nalaze uposebnim objektima u blizini radnih mjesta.

7) Obvezno je postavljanje znakova opasnosti i općih obavijesti na mjestima rada instalacija.

8) Treba biti organizirana služba za pružanje prve pomoći, a svi zaposlenici trebaju imati omogućen pristup do prve pomoći čija lokacija treba biti jasno označena (jedna ili više prostorija s nesmetanim pristupom). Na ormarić u prve pomoći treba istaknuti adresu i telefon najbližeg lječnika izdravstvene stanice, te ime radnika osposobljenih za pružanje prve pomoći. Uz ormarić za prvu pomoć (zavoji, flasteri, gaze, vata, udlage,

24 | P a g e


kožni naprstci, trokutne marame, sigurnos. igle, anatomske pinceta, škare, soda bikarbona, aktivni ugljen, 70%-tni alkohol, parafin. ulje i dr.) trebaju biti i nosila za prijenos unesrećenih. (Potrebna oprema ovisi o broju zaposlenih i opasnosti izvođenih poslova.)

Pošto će na izvođenju radova učestvovati veči broj radnika potrebno je obezbjediti torbice prve pomoći koje će se nalaziti kod brigadira u svakoj brigadi, kao i jedna koja će biti smještena u konteneru na radilištu.

Sadržaj torbice prve pomoći:

1. Kesice izrađenih flastera ( Levkoplast ) za male rane , .......................... 2 kom

2. Kesice sterilne gaze pakovanja u ambalaži od plastične mase .......... 2 kom

3. Zavoj ( mali ) tipa I za previjanje rana ................................................. 4 kom

4. Zavoj tipa II ( srednje veličine ) ............................................................ 3 kom

5. Zavoj za velike rane tipa III .................................................................. 2 kom

6. Omot sterilne gaze od 1 metra za rane i opekotine ............................. 1 kom

7. Raztezljivi krep zavoj veličine 10 cm x 10 m za previjanje i pričv. ....... 3 kom

8. Trouglasta marama .............................................................................. 1 kom

9. Flašica od 50 cm³ rastvora za čiščenje ; ............................................. 1 kom

10. Makaze sa tupim ili okruglim vrhom ; ................................................... 1 kom

11. Pinceta .................................................................................................. 1 kom

12. Osiguravajuča igla ................................................................................ 10 kom

Pri noćnom rada treba osigurati opću osvijetljenost gradilišta od najmanje 50 luksa, a lokalna osvijetljenost kod dizalica i na mjestima rada (vezivanje i odvezivanje tereta) treba biti najmanje 75 luksa. U radnim prostorijama moraju se osigurati i posebno obilježiti slobodne površine potrebne za slaganje materijala, dijelova i proizvoda u fazi obrade.

Izvođenje radova na gradilištu smije otpočeti tek kada je gradilište uređeno prema navedenim odredbama.

3.2. Sigurnosni znakovi

Sigurnosni znak je znak, koji se odnosi na određeni objekt, djelatnost ili stanje, i daje informaciju ili uputu o osiguranju sigurnosti i zdravlja priradu. Sigurnosni znakova se moraju postavljati na mjestima na kojima radnici ne mogu izbjeći rizike, jer ih poslodavac nije mogao otkloniti ili dovoljno smanjiti osnovnim pravilima zaštite na radu ili odgovarajućom organizacijom rada.

Znak može biti: natpis (geometrijski znak, simbol ili piktogram –jednostavni prikazi), boja (ima točno značenje), svjetlosni znak (u kontrastu i prema okolini, ali bez blještanja), zvučni signal (10 dB viši od postojeće razine buke, ali ispod razine boli i jasno različit od drugih zvukova u okolini),

25 | P a g e


govorna komunikacija (što kraće) i komunikacija rukama (što jednostavnije), a moguće su i različite kombinacije (npr. svjetlosni i zvučni znakovi ili ručni signali i govorna komunikacija).

Znakove i signalne naprave treba redovno čistiti, održavati, pregledavati, popravljati i po potrebi mijenjati, kako bi se osiguralo očuvanje bitnih i funkcionalnih svojstava. Znakovi mogu biti u obliku tvrde ploče, samoljepivih etiketa ili naneseni bojom i moraju biti otporni na udarce, vodu i vremenske utjecaje. Postavljaju se na primjerenoj visini od tla, koja odgovara liniji gledanja. Mjesto postavljanja znaka mora biti dobro osvijetljeno, lako dostupno i dobro vidljivo. (Na mjestima sa slabom prirodnom osvijetljenošću, preporučuje se uporaba fluorescentnih boja, refleksnih materijala i dodatna umjetna rasvjeta.)

Za sve znakove koji uključuju sigurnosnu boju vrijede upute iz sljedeće tabele:

BOJAZnačenje ili namjena Upute i obavjesti

Znak zabrane Opasno odstupanje

CRVENAAlarm za opasnost

Naprave za zaustavljanje, isključivanje i sklapanje u nuždi

Požarna oprema Identifikacija i mjestoŽUTA ili

ŽUČKASTOSMEĐAZnak upozorenja Pazite, poduzmite sigurnosne mjere

PLAVAZnak za obavezno postupanje

Specifično postupanje ili mjeraNosite vlastitu zaštitnu opremu

ZELENAZnak za izlaz u nuždiZnak za prvu pomoć

Vrata, izlazni puteviOprema, pomogala (objekti)

Nema opasnosti Vračanje u normalno stanje

Skupna ploča obveznih znakova za privremena gradilišta je data na slici.

Slika 1: Skupna ploča obveznih znakova za privremena gradilišta

26 | P a g e


Radnicima treba osigurati odgovarajuće usmene ili pisane upute o značenju sigurnosnih znakova, a oni se moraju pridržavati uputa o načinu postupanja. Ploču treba odstraniti kada prestanu postojati okolnosti zbog kojih je bila postavljena.

3.3. Zaštitna oprema građevinskih radnika

Kada nije moguće pravilima zaštite na radu na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika, poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva i obezbjediti da ih zaposlenici koriste pri obavljanju poslova (prema Zakonu o ZNR).Materijal od kojeg se izrađuju osobna zaštitna sredstva i druga oprema,odnosno njihovi dijelovi, ne smiju neugodno mirisati, nadraživati kožu i otpuštati boju. Osobna zaštitna sredstva odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim mjestima na kojima postoji opasnost od požara mora biti izrađena od negorivog materijala ili od teško zapaljivog materijala. Osobna zaštitna sredstva, odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim mjestima na kojima može doći do mehaničkog, električnog, toplotnog ili sličnog udara, mora biti dovoljno otporna prema kidanju, udaru i lomu odnosno električnoj i toplinskoj vodljivosti. Osim prethodno navedenih uvjeta, materijal od kojeg se izrađuju osobna zaštitna sredstva i oprema mora biti dovoljno otporan prema koroziji, promjeni temperature i djelovanju dezinfekcijskih sredstava.

Slika 2: Zaštitna oprema

Za podizanje i prenošenje greda, cijevi i sličnih dugih predmeta za zaštitu ramena treba koristiti štitnike za rame i vrat. Kada se prenose vreće cementa ili vapna radnci trebaju zaštiti vrat od nagrizanja zaštitnim kapuljačama. Kada se žbuka, bilo ručno ili mašinski, postoji opasnost od upadanja čestica morta koji se nabacuje u oko, pa je obvezna uporaba štitnika za oči i lice, ali i zaštitnih gumenih rukavica. Zaštita očiju i lica nužna je i kod raznih drugih radova, primjerice čišćenja armatura i razastiranja i nabacivanja bitumena, za čiji transport radnici trebaju imati kožne rukavice, dugu kožnu pregaču i gumene čizme.

27 | P a g e


Dišni organi zaštićuju se od štetnih prašina uporabom respiratora. Respirator treba povremeno isprašiti, a kada disanje postane otežano treba staviti novi filtar.

Kod nekih radova na visini za slobodno kretanje uz zadovoljavajuću sigurnost radnika upotrebljava se sigurnosno uže (spojeno sa zaštitnim pojasom) s bubnjem za automatsko namatanje i amortizerom. U slučaju pada s visine pripovećanoj brzini izvlačenja dolazi do automatskog kočenja užeta izaustavljanja daljnjeg pada. Bubanj za namatanje sigurnosnog užeta uvijek treba postaviti iznad mjesta rada jer će jedino tada dobro funkcionirati u slučaju pada. Za uporabu treba birati zaštitne pojaseve koji omogućavaju ravnomjerno opterećenje (spojno mjesto –prsten na leđima, a trake prelaze preko ramena i između nogu) da trzaj pri padu ne ošteti kralježnicu.

3.4. Rušenja

Poslovi rušenja objekta ili nekog njegovog dijela, bez obzira da li se rušenje obavlja ručno, pomoću mašina ili miniranjem, moraju se obavljati isključivo prema prethodno izrađenom programu (projektu) radova i mjerama ZNR, zavisno od vrste objekta i stupnja opasnosti koji pri tom radu prijeti. Prije početka rušenja objekta mora se ugroženo područje ograditi zaštitnom ogradom ili osigurati na drugi odgovarajući način, zavisno od načina rušenja. Radove na rušenju objekta smiju obavljati samo stručno osposobljeni radnici i to pod neposrednim i stalnim nadzorom određene stručne osobe na radilištu.

Ručno rušenje mora se odvijati isključivo postupno i to odozgo naniže (-bez potkopavanja). Pojedini dijelovi zidova i dimnjaci ne smiju se ostavljati ne porušeni, nego se moraju rušiti istovremeno s ostalim dijelovima objekta. Rušenje međuspratne odnosno tavanske konstrukcije smije otpočeti tek po rušenju i uklanjanju svih porušenih dijelova iznad nivoa te konstrukcije. Ručno rušenje slobodno stojećih zidova mora se izvoditi isključivo pomoć uodgovarajućih radnih skela. Ako se rušenje objekta obavlja pomoću mašina, isti se mora nalaziti na udaljenosti koja je najmanje za 1,5 puta veća od visine objekta, odnosno dijela koji se ruši (prikazano slikom).

Slika 3: Rušenje objekta obavlja pomoću mašinaUkoliko se rušenje obavlja korištenjem čelične užadi, jačina na kidanje čelične užadi pomoću koje se prenosi vučna snaga potrebna za rušenje objekta, mora biti najmanje triput veća od

28 | P a g e


vučne snage mašine. Demontirane grede nosači drugi teški dijelovi konstrukcije s objekta smiju se uklanjati isključivo pomoću odgovarajućih uređaja ili naprava. Zabranjeno je izvlačenje zatrpanih betonskih stupova, čeličnih nosača i drugih dijelova objekta iz ruševine pomoću mašina bez prethodnog oslobađanja od ostalog porušenog materijala. Zabranjeno je rušenje ili izvlačenje dijelova traktorom točkašom. Pri rušenju višekatnih objekata zabranjeno je prikupljanje porušenog materijala na pojedinim spratovima. Uklanjanje rastresitog i prašinastog materijala s ruševine na tlo obavlja se pomoću potpuno pokrivenih korita, kroz odgovarajuće cijevi ili na kakav drugi način koji onemogučuje širenje prašine.

3.5. Zemljani radovi

Kopanje rovova, kanala i bunara

Pri izvođenju zemljanih radova na dubini većoj od 100 cm moraju se, na osnovi statičkog proračuna, poduzimati mjere postupnog osiguravanja bočnih strana i razupiranja iskopa kao zaštita protiv rušenja zemljanih naslaga s bočnih strana i protiv obrušavanja iskopanog materijala. Iskop zemlje u dubini od 100 cm (za temelje, kanale i sl.) može se raditi i bez razupiranja, ako to čvrstoća tla dozvoljava. Razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bočne strane iskopa uređene pod kutom unutarnjeg trenja tla (prirodni nagib terena) u kojem se iskop obavlja, niti pri etažnom kopanju do dubine veće od 200 cm.Ručno otkopavanje materijala mora se izvoditi odozgo naniže–strogo je zabranjeno otkopavanje. Za silaženje radnika u iskop i izlaženje iz iskopa moraju se osigurati čvrste ljestve koje iznad ruba iskopa prelaze najmanje 75 cm (a ne koristiti razuporelu oplatu), a umjesto njih može se služiti i odgovarajućim stepenicama ili rampom. Pri izbacivanju zemlje iz iskopa sa dubine preko 200 cm moraju se na posebne podupirače postaviti među podovi s rubnom zaštitom visine najmanje 20 cm (da se materijal ne osipa dolje). Radnici prije početka radamoraju biti upoznati s kojom se najvećom količinom iskopanog materijala smije opteretiti međupod.

Slika 4: Propisno osiguranje iskopa razuporima i oplatom koja nadvisuje teren (najbolje 20 cm)

29 | P a g e


Materijali ne smiju biti složeni blizu ruba da se s njima ne bi dovela uopasnost osobe koje se nalaze u rovu. Prilikom ručnog iskopa, zemlju iz rova treba odbacivati na udaljenost od barem 50 cm od ruba iskopa.Rovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj širini koja omogućava nesmetan rad na razupiranju bočnih strana, kao i rad radnika u njima. Najmanja širina rovao dnosno kanala dubine do 100 cm određuje se slobodno. Pri dubini preko 100 cm širina rova (kanala) mora biti tolika da čista širina rova (kanala) 100cm širina rova (kanala) mora biti tolika da čista širina rova (kanala) nakon izvršenog razupiranja bude min. 60 cm

Slika 5: Najmanja širina za jame bez predviđenog prostora za rad

Pri kopanju bunara, šahtova i jama u blizini ugljeno kopa, tvorničkih plinskih cjevovoda, gradske odnosno industrijske kanalizacije i slično, u pravilu treba predvidjeti mogućnost pojave opasnih plinova. Zato se prije početka radova na iskopu prethodno mora provjeriti eventualna prisutnost ugljenmonoksida (CO), odnosno drugih štetnih, zapaljivih ili eksplozivnih plinova. Potrebno je osigurati neželjeno upadanje osoba i raznog materijala u bunar, šaht, kao i rov i zato radni prostor treba ograditi. Radi zaštite radnika koji rade na dnu bunara, šahta ili jame od materijala koji pada iz naprave za izvlačenje iskopane zemlje, mora se postaviti zaštitna nadstrešnica na visini od najmanje 200 cm od dna iskopa.Uklanjanje oplate i podupirača pri oziđavanju bunara, šahtova ili jama mora se vršiti odozdo naviše, postepeno sa napredovanjem oziđivanja, ali tako da ne bude ugrožena stabilnost preostalog podupiranja.Ako postoji opasnost od remećenja stabilnosti tla i zarušavanja (sipki materijali), oplata se ne smije vaditi, nego se zasipa zemljom ili zazida ili zabetonira (bunari).

Pri mašinskom iskopu zemlje rukovaoc mašine ili poslovođa radova mora paziti da ne ugrozi sigurnosti radnika koji rade ispred ili oko mašine za iskop.Također, obvezno se mora voditi računa o stabilnosti mašine za iskop.Ukoliko stroj posjeduje stabilizatore nije dozvoljen rad bez njihovog postavljanja i to na čvrsto i ravno tlo.

30 | P a g e


Slika 6: Stabilizacija i označavanje mašina

Ako se iskop zemlje obavlja na mjestu gdje postoje instalacije plina, struje, vode ili sl. radovi na iskopu moraju se obavljati po uputama i pod nadzorom stručne osobe.

Široki iskopi

Nagib bočnih strana širokih iskopa određuje se prema prirodnom nagibu terena. Iskopi za usjeke i zasjeke pri gradnji putova i sl. smiju se izvoditi samo na temelju odgovarajućeg projekta. Kada se zemlja kopa pod kosinom ili stepeničasto, ugao pod kojim se kopa ne smije biti veći od 60°, a stepenice ne više od 2,0 m. Obzirom da će se po stepenicama odvoziti iskopana zemlja za prolaz treba ostaviti širinu od 1,2-1,5 m. Putevi i rampe za odvoženje materijala moraju odgovarati čvrstoći terena i prijevoznim sredstvima. Njihov nagib ne smije biti veći od 40%.

Na žice napete na nanosnoj skeli za obilježavanje profila treba staviti zastavice, papire ili krpe jer se obično slabo vide i na njih se lahko zapinje.

Slika 7: Nanosna skela

31 | P a g e


Podzemni iskopi

Pri upotrebi drvene građe za radove u tunelima smije se koristiti samo zdravo i neoštećeno oblo ili tesano drvo četinara, samo izuzetno, ako to zahtjeva tehnika izvođenja radova, dozvoljena je i upotreba rezane građe. Dimenzije građe moraju odgovarati pritisku i opterećenjima koji pri radu mogu nastati.Za podgrađivanje u tunelima najčešće se koristi čelična oplata s lukovima napravljenim od profiliranog čelika i čelična mreža. Dijelovi metalne oplate, kao i druga suvremena sredstva korištena za oplatu u tunelima, moraju odgovarati geološkim i drugim uvjetima na mjestu na kome se postavljaju, a pri uporabi treba se pridržavati uputa proizvođača. Sredstva zaspajanje i vezivanje dijelova oplate (vijci, spojke-kopče i klinovi i sl.), moraju odgovoriti važećim standardima. Veze moraju biti stručno izvedene, jednostavne i čvrste, tako da se mogu brzo sastavljati i rastavljati. Podgrađivanje potkopa (tunel) mora se obavljati usporedno s ostalim radovima u potkopu. Slobodna visina potkopa ne smije biti manja od 200 cm i širine ne manje od 230 cm (od toga za slobodan prolazak radnika mora ostati najmanje 40 cm). Ako se za odvoženje materijala iz potkopa koriste vertikalna okna koja vode u donji potkop, otvori okana obvezno moraju biti pokriveni poklopcem, koji se poslije završenog sipanja materijala mora zatvoriti. Ako se prevoženje materijala u tunelu vrši motornom vučom, krajevi kompozicije moraju se osvijetliti crvenim svjetiljkama. Instalacija za dovođenje vode u tunel ili odvođenje vode iz tunela mora biti izvedena i uređena tako da ne može doći do poplave i oštećivanja drvene građe, odnosno do rušenja slojeva zemlje u tunelu. Radi zaštite radnika od eksplozije i štetnih plinova nastalih pri eksploziji kada se izvodi miniranje, moraju se na podesnim mjestima i u zidovima tunela izgraditi odgovarajuća skloništa. Kod kopanja tunela, kao i bunara i građevinskih jama treba omogućiti radnicima da se u slučaju požara ili prodora vode ili materijala sklone na sigurno područje.

Komprimirani zrak za pogon pneumatskih čekića i bušilica mora se dovoditi do čela potkopa čeličnim bešavnim cijevima, koje svojim položajem ne smiju ometati rad u tunelu. Tuneli (potkopi) moraju biti dobro osvijetljeni. Električna instalacija za osvjetljenje mora biti izvedena prema postojećim tehničkim propisima. Ako postoji mogućnost da se pojave lako zapaljivi plinovi u tunelu (metan i slično), električna instalacija, svjetiljke i drugi pripadajući uređaji moraju biti izvedeni u specijalnoj izradi, prema postojećim tehničkim propisima za upotrebu električnih uređaja i za izvođenje električnih instalacija u podzemnim rudnicima koji su ugroženi od jamskih plinova. Za osvjetljenje tunela zabranjena je upotreba karbidskih lampi. Radna mjesta u tunelu, a naročito ona na čelu potkopa, moraju biti dobro provjetravana umjetnom ventilacijom. Sistem provjetravanja (dovođenje svježeg zraka odnosno odvođenje nečistog) mora odgovarati lokaciji i dužini tunela kao i štetnostima koje nastaju pri radu u tunelu (plinovi, prašina, SiO2 i slično). Zapro čišćavanje zraka u prvom redu se koristi centrifugalni ventilator s lopaticama brzine do 3.000 okretaja u minuti, koji se obično zajedno s kompresorom nalazina ulazu u tunel odakle zrak distribuira putem cjevovoda većih promjera napravljenih od limenih cijevi ili impregnirane tkanine. Površinski otkopi

Prije početka radova na vađenju kamena i kopanju gline, pijeska i šljunka, površinski neupotrebljivi materijal nad korisnim ležištem mora se odgrnuti i odstraniti. Odgrtanje neupotrebljive naslage mora se vršiti odozgo na dolje, a pod nagibom koji odgovara čvrstoći

32 | P a g e


materijala koji se odgrće. Širina odgrnute površine nad korisnim ležištem, koje se otkopava, mora kod rastresitih (sipkih) naslaga materijala biti najmanje za 1,5 m veća od debljine neupotrebljive naslage. Ako je naslaga materijala na površini tako debela i takvog sastava da bi se mogao odronjavati i pri prirodnom nagibu uslijed vanjskih utjecaja (potresa priminiranju, poslije jakih kiša itd.), otkopavanje se mora obavljati u etažama, a između pojedinih etaža mora postojati prolaz za osoblje (stepenice, serpentine islično). Visinu i širinu pojedinih etaža treba biti takva da obzirom na sastav materijala bude pouzdano spriječeno kotrljanje ili odronjavanje materijala naniže etaže.

Potkopavanje je zabranjeno. Ako je materijal neupotrebljive naslage sklon sklizanju ili se nalazi na strmim nagibima, najniža etaža kojom je otkriveno korisno ležište treba se ograditi zaštitnim zidom od kamena, drveta ili pruća. Kod skliskog terena nagibi etaža trebaju biti blagi, a etaže razmjerno niske i dovoljno široke. Kod opasnog terena treba na prikladan način odvodnjavati skliskepovršine. Nagib završnog otkopa zaštitnog pojasa mora biti pod prirodnim uglom i ni ukom slučaju ne smije ostati okomit. Kod nepouzdanog materijala završni otkop treba zasaditi vrbom, obložiti busenjem ili osigurati na koji drugi prikladan način. Kod smještaja neupotrebljivog materijala na određeno mjesto (jalovište) treba paziti da ugao nagiba strana jalovišta odgovara svojstvima neupotrebljivog materijala i na odvođenje kišnice.

3.6. Transport po gradilišnim putevima

Prometnice i vozila

Raspored i širina prometnica mora odgovarati potrebama i namjeni prometa,tj. širina transportnih putova mora biti takva da omogući siguran i lak transport (sa što manje presijecanja i poklapanja) materijala, dijelova i proizvoda.

Unutarnje prometnice trebaju biti projektirane i izvedene tako da osiguravaju prenošenje predviđenih opterećenja bez oštećenja, te da su stabilne i ravne kako bi kretanje transportnih sredstava i ljudi bilo sigurno. Zato treba biti omogućena i dobra vidljivost za vrijeme kretanja vozila i osoba,a na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja tereta moraju se postaviti odgovarajući znakovi, ponekad čak i brklje i ograde.Transportni putevi, prilazi i prolazi, kao i radna mjesta na gradilištu moraju se uredno održavati – čistiti nakon proljevanja tekućih i drugih materijala, a i zimi čistiti i posipati u slučaju poledice (posipanje pijeskom kada je sklisko).

Utovarno-istovarne površine, prilazi takvim površinama i njihove prometnice moraju biti izgrađeni od tvrde podloge. U pravilu kretanje vozila na utovarno-istovarnim površinama, prilazima takvim površinama i prometnicama treba biti jednosmjerno. Radi lahkog opsluživanja i čišćenja oruđa za rad moraju se osigurati sigurni prolazi širine najmanje 0,70 m.

Rampe, kosi prilazi i prolazi moraju biti izrađeni od čvrstog i zdravog materijala i moraju se cijelo vrijeme upotrebe održavati u ispravnom stanju i povremeno čistiti od posutog materijala. Mokra i klizava mjesta na njima moraju se posipati pijeskom ili na drugi način osigurati od klizanja.

33 | P a g e


Transportna vozila smiju se kretati samo utvrđenim putevima. Maksimalno dozvoljena brzina- na radilištima je 10 km/h-na prilaznim put, te 5 km/h (pristup istovaru, pranje guma). U zakrčenim prostorima treba koristiti signalistu. Zabranjena je vožnja radnika na teretu. Daske po kojima se prelazi trebaju biti debljine 48 mm. Da se spriječe zapinjanja na spoju, kao i kod ispupčenja zbog njihovog preklopa, na tim mjestima treba umetnuti trokutastu letvicu ili koso zasjeći dasku, a najbolje je ako su spojene na sudar).

Slika 7: Nanosna skela

Kada je god to moguće za podizanje i prenošenje tereta treba koristiti pomoćni pribor i alat, odnosno ručna kolica. Za guranje i potiskivanje teških predmeta treba upotrebljavati odgovarajuće poluge (ne drvene zbog lakog slamanja) i valjke. Zbog zaštite od prignječenja prstiju pri podizanju i povlačenju kutija i sanduka mogu se koristiti hvatači s kukama koje štite ruke.Kada se može bolje je podizati u paru ili grupno.Ako se teret podiže grupno, radnici se moraju poredati po visini, a samo jedan radnik treba davati zapovijedi za dogovorene operacije. Dugačke predmete koji se pri nošenju savijaju (npr. armatura), kako ne bi zapinjali za predmete na tlu, trebaju nositi barem dva radnika. Za ručno podizanje težeg tereta trebaju se odabrati radnici posebnih sposobnosti, koji moraju biti upućeni u posebnu tehniku podizanja i prenošenja tereta, odnosno utvrđenim pokretima koji bitno smanjuju opasnostod ozljeđivanja. Izabrani i uvježbani radnici smiju prenositi teret težine do 50 kg na udaljenost do 60 m. Ako je put po kojem se nosi teret pod nagibom, nagibne smije biti veći od 25 stepeni, a put ne smije biti duži od 50 metara. Teretu valjkastoj ambalaži ne smije biti teži od 30 kg. Pri povremenom dizanju tereta, bez uvježbavanja posebne tehnike, težina tereta koju podižu muškarci ne bi smjela prelaziti 25 kg, a za žene 12 kg.Ovisno o vrsti tereta treba koristiti odgovarajuća osobna zaštitna sredstva,kao što su kožne zaštitne rukavice za zaštitu od uboda i posjeklina, zaštitne cipele s čeličnom kapicom za zaštitu prstiju i stopala od pada teških predmeta, štitnik za rame i vrat za zaštitu od oštrih bridova tereta koji se prenose na ramenu, zaštitnu kapuljaču za zaštitu od nagrizajućeg materijala koji se prenosi u vrećama na ramenu te prema potrebi druga osobna zaštitna sredstva ovisno o mogućim opasnostima.

3.7. Dizanje tereta

Dizalice predstavljaju najveću potencijalnu opasnost na gradilištu, a poslovi upravljanja dizalicama i poslovi signalista (vezivanje tereta, davanje upozorenja i sl.) se smatraju poslovima s posebnim uvjetima rada. Dizalice su mašine s povećanim opasnostima i podliježu

34 | P a g e


obvezi ispitivanja nakon montaže na privremenom radilištu. Na privremenim radilištima moraju se osigurati odgovarajuća uputstva za postavljanje, rukovanje, održavanje, demontažu i za prenošenje dizalica kao i drugih transportnih sredstava na drugo mjesto rada te se moraju odrediti stručne osobe za te poslove. Također,mora se se osigurati tehničke i organizacijske mjere pri prenošenju tereta dizalicama kao zaštita od mogućeg pada tereta na zaposlenike koji rade uugroženoj zoni.Ne smije se koristiti toranjske dizalice koja nisu mehanički u savršenom stanju. Za svaku pojedinu dizalicu mora postojati matična knjiga i kontrolna knjiga održavanja. Rukovaoc toranjskom dizalicom odgovoran je za kontrolu održavanja dizalice i on mora:

konstantno provjeravati sve dijelove dizalice, nosivost dizalice, te davati izvještaj o eventualnom prekoračenju nosivosti,

mora se uvjeriti da sve komande dobro i lako rade, odnosno bez zapinjanja i bez ikakve prepreke,

izvijestiti o bilo kakvom neobičnom zvuku na dizalici kojom upravlja, svakog dana provjeriti sve kočnice i granice isključenja, voditi brigu o redovitom podmazivanju dizalice (kada nije u pogonu).

Jako niske temperature mogu uzrokovati puknuća u strukturi toranjske dizalice i zato se kod niskih temperatura (smrzavanja) mora izvršiti hitan pregled dizalice kako bi se provjerilo i osiguralo da nijedna struktura na dizalici nije pukla ili napukla. Kada se temperatura spusti do –18°C rad storanjskom dizalicom predstavlja preveliku opasnost i mora obustaviti. Dozvoljen je rad dizalicom do brzine vjetra od 35-40 km/h. Kad brzina vjetra bude 40-50 km/h, potrebno je čak i razmotriti potrebu za uklanjanjem dizalice sa gradilišta. Isto tako,ako dođe do smanjenja vidljivosti zbog prašine, tame, snijega, magle ili kiše, osoba nadležna za djelatnost dizalice mora obustaviti njen rad. Također, sredstva (alati) za zahvaćanje tereta moraju imati oznaku odopuštenom opterećenju.Zahvatne naprave u obliku posude smiju se puniti samo do visine označene ispod gornjeg ruba posude i na njima mora biti vidno označena njihova vlastita težina i zapremina (u N i m3). Svako uže koje se koristi za nošenje, vezanje i vješanje tereta mora imati označeno kolika mu je dozvoljenu nosivost. Ako je temperatura niža od –10°C dopušteno opterećenje umanjuje se za 50%.Sredstva za vezanje i vješanje smije se opteretiti do naznačene nosivosti jedino ako su ostavljena okomito, a inače se dopuštena nosivost smanjuje prema uglu vješanja: 15% za ugao 60°C između dvije strane užeta, 30% za ugao 90°C između dvije strane užeta. 50% za ugao 120°C između dvije strane užeta.

maksimalni ugao do 120°- nosivost užeta umanjuje se za 50%

Slika 8: Ugao vješanja

35 | P a g e


Najčešće se primjenjuje čelična užad, a užad od biljnih i sintetičkih vlakana može se koristiti samo za vješanje i vezanje tereta koji nema oštre rubove.Teret mora biti zahvaćen zahvatnim sredstvom na način da ne može doći do ispadanja ili rasipanja tereta. Za vješanje se nipošto ne smije uzeti žica ili komad armature savijen u obliku slova “S”. Oštre rubove tereta treba obložiti da se ne ošteti nosiva čelična užad i lanci. Tereti koji nemaju kuke za vješanje trebaju biti postavljeni na podmetače kako bi se mogla provući užad ili lanci za vezanje. Terete koji ima ne simetričan oblik mora se vezati najmanje na dva mjesta. Ako se dizalicom prenosi teret u ambalaži, on mora biti u čvršćen tako da se ne pomiče u ambalaži. Pri utovaru i istovaru dugačkih tereta koji se slažu u naslage pomoću dizalice, teret na krajevima mora biti vezan užadima radi sprečavanja njegovog slobodnog okretanja. Uvijek je prije podizanja tereta potrebno provjeriti da teret koji se treba dizati nije ničim pričvrščen za tlo.

Podizanje užeta smije biti samo vertikalno, a prenošenje tereta može se nastaviti samo kada je teret ovješen na dizalici zauzeo pravilan položaj i ako se ne njiše.

a) pravilan zahvat tereta b) nepravilno postupanje

Slika 9: Pravilno postupanje s teretom

Teret se ne smije naglo i iznenadno spuštati jer to može uzrokovati da teret bude nošen izvan radijusa dizalice. Do takvih nezgoda dolazi kada se teret naglo počinje spuštati, te kada se spuštanje iznenadno zaustavi. Sve osobe koje ne sudjeluju u operaciji podizanja treba upozoriti i odstraniti s područ ja podizanja tereta, pa i radnici koji drže krajeve užadi moraju stajati izvan manipulativnog prostora dizalice. Radnici koji rade na utovaru i istovaru tereta dizalicom, moraju napustiti manipulativni prostor dizalice čim se teret podigne iznad podloge na visinu veću od 10 cm i ne smiju ulaziti u manipulativni prostor dizalice dok se teret ne spusti na visinu do 10 cm iznad podloge na koju se odlaže.

36 | P a g e


Slika 10: Opasnosti prilikom dizanja tereta

Pri manevriranju autodizalicom u blizini električnih vodova pod naponom, krak autodizalice mora biti postavljen tako da je isključena mogućnost njegova približavanja ili dodira s elekričnim vodovima.Dizaličar mora biti upoznat s dozvoljenom udaljenošću kraka dizalice od električnih vodova.

Slika 11: Opasnost od električnih vodova

Za sve dizalice vrijede sigurnosna pravila: Ne ostavljati teret da visi u zraku; Ne podizati ljude u košarama za teret; Nakon završenog rada dizalicu rasteretiti, podići kuku u najviši položaj i isključiti sve uređaje za upravljanje (ruku toranjske dizalice ostaviti ne zakočenu)

37 | P a g e


Slika 12: Znakovi sigurnosti za dizalice

Konzolne dizalice

Jarbol konzolnih dizalica treba na gornjem dijelu učvrstiti i osigurati s najmanje dva čelična užeta, da bi se onemogućilo njegovo savijanje, a jaram konzole treba tako učvrstiti da se ne može spuštati po stupu. Dizalica mora biti na takvoj visini da joj je kolotura izvan dohvata ruke radnika. Po cijeloj visini objekta na kojem se nalazi konzolna dizalica treba spriječiti (paziti) na zapinjanje tereta tijekom podizanja ili spuštanja. Električni kabal za napajanje strujom motora dizalice mora biti zaštićen od oštećivanja za vrijeme dizanja tereta (metalna cijev, drvena obloga i slično). Konzolne dizalice moraju imati postavljen krajnji isključivač, kojim se priječi da teret pri nekontroliranom podizanju udari u koloturu. To je posebno važno ako se elektromotor i bubanj za namatanje užeta nalazi na tlu, a kolotura na vrhu objekta. Na kukama za nošenje tereta treba biti ugrađen osigurač koji sprječava ispadanje tereta. Njihanje tereta treba spriječiti dodatnim užetom kojim se upravlja s tla. Mjesta prihvata tereta na pojedinim etažama treba odgovarajuće ograditi radi zaštite od pada s visine. Radnici koji rade na prihvatu tereta moraju se koristiti s metalnim kukama za povlačenje tereta, a one im mogu poslužiti i za potezanje i okretanje dizalice u stranu. Ispod prostora za utovar i podizanje tereta, bilo da se radi o konzolnoj dizalici, ili nekoj drugoj dizalici, treba zabraniti prolaz (ograda i znakovi).

a) nepravilan rad s konzolnom dizalicom b) pravilan rad s konzolnom dizalicom

Slika 13: Rad s konzolnim dizalicama

38 | P a g e


3.8. Tesarski radovi

Rukovanje mašinama ili mehaniziranim alatom za obradu drveta se smije povjeriti samo kvalificiranim radnicima ili obučenim radnicima upoznatim sa opasnostima koje im prijete pri radu s takvim mašinama ili mehaniziranim alatom. Oštra sječiva tesarskog alata (sjekire, pile, dlijeta i slično) moraju pri prijenosu biti na pogodan način pokrivena, radi zaštite radnika od ozljeđivanja. Građa se poslije svakog korištenja na gradilištu mora pregledati, očistiti i složiti.

Slika 14: Tesarski pribor i alat

3.9. Armirački radovi

Metalne šipke za izradu armature, kao i gotova armatura, moraju biti pregledane i prema dimenzijama složene na gradilištu tako da rad s njima ne prouzrokuje opasnost za radnike. Ispravljanje, sječenje, savijanje i ostali radovi na obradi šipki za armature mora se obavljati na posebno za to određenom mjestu na gradilištu, s odgovarajućim uređajima, napravama i alatom i uz poduzimanje odgovarajućih zaštitnih mjera predviđenih postojećim propisom o ZNR. Opasnosti koje se pojavljuju kod armiračkih radova vezane su i uz armirački pogon i uz transport i uz montažu armature. Prilikom ručnog čiščenja armature žičanom četkom, obvezno je korištenje zaštitnih naočala ili štitnika za oči i lice, te kožnih rukavica i duge pregače. Kod istezanju armature radnici se trebaju odmaknuti na sigurno mjesto. Hodanje i prenošenje tereta po armaturi ploče potrebno je svesti na minimalnu moguću mjeru jer dolazi do pomicanja armature i narušavanja statičke sigurnosti.

39 | P a g e


Slika 15: Armirački radovi

3.10. Betoniranje

Prilikom pripreme betona, radnici koji rade na posluživanju mašina za spravljanje betona, izloženi su prskanju cementnog mlijeka i opasnostima od nagrizanja cementa, te i zato moraju koristiti štitnik za oči i lice. Mješalica za beton mora biti stabilna i sigurna za rad, a njeni pokretni dijelovi – zupčanici moraju biti osigurani metalnim poklopcem (ako se skine zbog popravke ili održavanja mora se obvezno vratiti prije ponovnog počeka rada). Prije početka radova na betoniranju treba provjeriti da li su izvedene potrebne zaštitne mjere, naročito zaštita od pada s visine. Svi oštri vrhovi ili rubovi sredstava za spajanje pojedinih dijelova skele i oplate (spone, žice i drugo), koji vire iz oplate i drugih dijelova drvene konstrukcije skele za betoniranje, moraju se podviti ili pokriti.

S radovima na betoniranju smije se početi tek nakon provjere od strane određene stručne osobe na gradilištu je li nosiva skela propisno izrađena i jesu li izvršeni svi potrebni prethodni radovi. Prilikom betoniranja radnici se ne smiju uspinjati po oplati ili stajati na armaturi. Za nabijanje betona treba koristiti pervibrator koji se priključuje na sniženi napon od 42 V. Nije dozvoljeno nasilno skidanje ( čupanje) oplate pomoću dizalice ili drugih uređaja.

Slika 16: Uobičajne situacije pri ugradnji betona

40 | P a g e


3.11. Montažno građenje

Montažno građenje smije se izvoditi samo pod neposrednim nadzorom određene stručne osobe na gradilištu i isključivo na temelju posebno izrađenog projekta koji obuhvata mjere zaštite pri opremanju pojedinih montažnih dijelova, utovaru i istovaru, dizanju, namještanju i učvršćivanju montažnih elemenata, doradi već ugrađenih montažnih elemenata i dr.,odnosno mjere ZNR pri svim radovima koji čine montažnu gradnju. Uz to,smije se izvoditi samo uz upotrebu odgovarajućih i za tu svrhu podešenih mehaniziranih transportnih sredstava, kao i uređaja za dizanje, prenošenje i spuštanje montažnih elemenata.

Svaki montažni element mora biti na odgovarajući način vidno obilježen, a osim te oznake (šifra), na elementu mora biti označen i datum izrade i težina elementa. Svaki montažni element mora, osim metalnih dijelova za ugrađivanje i pri čvršćivanje elemenata na objektu, imati pomoćne metalne dijelove kojio mogućavaju sigurno prenošenje i ugrađivanje elemenata na mjestu montaže (kuku ili slično). Montažni elementi na gradilištu moraju biti uredno i prema programu montaže složeni na određenom mjestu.

Prilikom prijenosa nekvalitetno izrađenih ili na neki način oštećenih montažnih elemenata, kao i prilikom rukovanja takvim elementima, moraju se poduzeti posebne mjere ZNR..

3.12. Zidarski i izolaterski radovi

Kod zidarskih radova postoje opasnosti kod pripreme morta, radova na visini (zidati i žbukati izravno sa razine tla može se do 150 cm, a s pomoću radnih skela do 450 cm), radova na izolacijama, te radovima rušenja. Kod pripreme morta, radnici trebaju koristiti zaštitna sredstva za zaštitu očiju i lica, te respirator zbog štetne krečne i cementne prašine. Kod radova žbukanja trebaju koristiti zaštitnu kapu i zaštitne naočale. Pri obilježavanju pravca zidova pomoću žica, moraju se na žice u odgovarajućim razmacima postaviti obojena upozorenja ili druge uočljive oznake. Zabranjeno je ostavljanje materijala i drugih sredstava za rad na prolazima i mjestima koja za to nisu određena. Slaganje materijala uz radna mjesta smije biti samo u količinama koje odgovaraju nosivosti i veličini raspoloživog prostora. Visina naslaga mora odgovarati vrsti materijala i ne smije prelaziti visinu koja bi ugrožavala stabilnost materijala, odnosno, prouzrokovala rušenje složenog materijala i time dovela u opasnost radnike.

41 | P a g e


Slika 17: Zidarski radovi i alat za zidarske radove

Rad s krečom i pripremanje žbuke

Korito za gašenje kreča mora se nalaziti pored krečne jame i mora biti ograđeno na mjestima na kojima postoji opasnost da radnik koji gasi kreč padne u krečnu jamu. Krečna jama mora biti ograđena čvrstom ogradom visine najmanje 100 cm sa strane kojom prolaze radnici. Hidratirani kreč u ambalaži mora se čuvati u suhim prostorijama, radi bezopasnog prenošenja na mjesto upotrebe (korito za gašenje). Posude ili naprave za ručno prenošenje žbuke moraju biti podešeni za lagani prijenos žbuke, bez prosipanja.

Slika 18: Rad s krečom

42 | P a g e


Izolaterski radovi

Radnici prilikom izvođenja hidroizolacije moraju koristiti azbestne rukavice,zaštitno odijelo i gumene čizme. Povećana opasnost postoji kod izvođenja izolaterskih radova s vrućim bitumenom. Ako se hidroizolacija izvodi pomoću zavarene ljepenke, treba provjeriti ispravnost gumenih cijevi na plameniku. Na mjestu rada potrebno je osigurati dva aparata za početno gašenje požara. Za gašenje eventualnog požara bitumena treba prirediti pijesak (a ne vodu).

Slika 18: Izolacija ljepenkom

3.13. Radovi na visini

Radovi na prizemnim zgradama i unutrašnjosti višespratnih objekata visokim do 450 cm iznad terena, odnosno iznad poda međuspratne konstrukcije, mogu se izvoditi s uporabom pomoćnih skela ili ljestava uz vezivanje radnika, ako je uz korištenje takvih sredstava moguće izvoditi te radove bez opasnosti za život radnika.Za radove na većim visinama od 450 cm najčešće se mora koristiti odgovarajuća skela.Ako postoji mogućnost pada radnika izvan objekta ili skele, moraju se postaviti odgovarajuće zaštitne nadstrešnice i prihvatne skele. Širina prihvatne zaštite je min. 130 cm ako je na dubini 200 cm, a 150 cm ako je visina s koje se može pasti 300 cm (ne smije se postavljati na većoj dubini). S odgovarajućim zaštitnim nadstrešnicama štite se i ulazi, prijelazi i prolazi oko objekta u građenju od pada materijala s visine.

Građevinske radove na visini ili na mjestima na kojima postoji opasnost od pada u dubinu, smiju obavljati samo građevinski radnici koji su zdravstveno sposobni za radove na visini.

Slika 19: Radovi na visini

43 | P a g e


Sva radna mjesta na visini većoj od 100 cm iznad terena ili poda moraju biti ograđena čvrstom zaštitnom ogradom visine najmanje 100 cm. Što je nagib dulji i strmiji rubna zaštita mora biti jača kako bi mogla spriječiti pad čovjeka preko nje. Pri izvođenju radova na krovovima, ili na drugim mjestima gdje nije moguće trajno izvesti zaštitne ograde, radnici se od pada moraju osigurati korištenjem zaštitnih pojaseva i užadi ili pomoću odgovarajućih prihvatnih skela.Ako postoji mogućnost pada radnika izvan objekta ili skele, moraju se postaviti odgovarajuće zaštitne nadstrešnice i prihvatne skele. Širina prihvatne zaštite je min. 130 cm ako je na dubini 200 cm, a 150 cm ako je visina s koje se može pasti 300 cm (ne smije se postavljati na većoj dubini). S odgovarajućim zaštitnim nadstrešnicama štite se i ulazi, prijelazi i prolazi oko objekta u građenju od pada materijala s visine.

Slika 20: Radovi na visini uz korištenje zaštitnih pojaseva

Prije početka izvođenja radova na postojećim, starim krovovima potrebno je procijeniti rizik i prepoznati moguće opasnosti, te u skladu s tim isplanirati posao i mjere predostrožnosti. Na onima s krovnim pokrovom koji ne podnosi veća opterećenja (salonit, lim i dr.) moraju se provesti posebne mjere radi sprečavanja loma pokrova i pada radnika u dubinu. Način zaštite od pada s visine pri radu na krovovima ovisiti će o vrsti krova, izvedbi objekta kao i o vrstama radova koji će se obavljati.Često je potrebno izvesti pojedine radove koji kratko traju pa bi u takvom slučaju izvođenje zaštitnih skela, nadstrešnica ili prihvatnih mreža bilo preskupo u odnosu na sve ukupnu vrijednost posla, ali onda treba barem poduzeti neke druge sigurnosne mjere (zaštitni pojas).

Pri postavljanju jednokrakih ljestava mora se voditi računa o uglu nagiba ljestava (70 –75°), da bi se spriječilo prekomjerno savijanje strana, lom ljestava ili klizanje ljestava po podlozi. Ljestve koje se postavljaju na glatku odnosno klizavu tvrdu podlogu moraju biti na donjem kraju opremljene posebnim osloncima (papuče i sl.), koji sigurno sprječavaju klizanje, a po potrebi na gornjem kraju i s kukama za zakvačiti ih. Ljestve moraju prelaziti rub poda na koji se naslanjaju najmanje za 75 cm (ili treba zraditi produžetak kao rukohvat), mjereno vertikalno od poda i ne smiju se oslanjati na prečku (lahko pukne).

44 | P a g e


Slika 20: Siguran rad s dvokrakim ljestvama

Građenje, rekonstrukcija, montaža ili popravak visokog tvorničkog dimnjaka smije se raditi samo na temelju dokumentacije koja sadrži i odgovarajuće mjere zaštite na radu. Prije početka tih radova radnici moraju biti podvrgnuti specijalističkom liječničkom pregledu radi utvrđivanja njihove zdravstvene sposobnosti za rad na visini.

3.14. Skela

Pod skelama se podrazumijevaju pomoćne konstrukcije koje služe za obavljanje radova u građevinarstvu, na visini većoj od 150 cm iznad tla. Skele moraju biti građene i postavljene prema planovima koji imaju sve potrebne sigurnosne elemente i sadrže dimenzije skele i svih njenih sastavnih elemenata, sredstva za međusobno spajanje sastavnih elemenata, način pričvršćivanja skele za objekt, odnosno tlo, najveće dopušteno opterećenje,vrste materijala, statički proračun nosivih elemenata, kao i uputstvo za montažu i demontažu skele. Taj se plan ovjerava od strane projektanta skele i odgovorne osobe na gradilištu i mora se čuvati do demontaže skele.

Postavljanje, popravljanje, dopunjavanje i demontiranje skela su poslovi s posebnim uvjetima rada i mogu ih obavljati samo stručne osobe, zdravstveno sposobne za obavljanje poslova na visini i to pod stručnim nadzorom određene stručne osobe na radilištu.Elementi poda skele (daske i drugo) moraju se prije uporabe s pozornošću pregledati. Oštećeni odnosno dotrajali elementi ne smiju se ugrađivati u podskele. Elementi poda moraju

45 | P a g e


u potpunosti ispunjavati prostor između nosivih stupova skele. Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti veća od 20 cm. Širina skele ovisi o njenoj namjeni (minimalna čista šitrina je 60, tj. 80 cm): samo za stajanje zahtjeva širinu od 60 cm, za prolaz materijala zahtjeva širinu od 60 cm, za odlaganje materijala zahtjeva širinu od 80 cm, potpora za platforme zahtjeva širinu 1050 –1300 mm, za više platformi zahtjeva širinu 1500 mm.

Slika 21: Dijelovi skele

Zaštitna ograda: razmak između elemenata popune (dužinske prečke) kod metalnih skela ne smije biti veći od 30 -35 cm, a uz rub poda treba biti postavljena puna rubna zaštita (visine barem 15 cm). Razmak i dimenzije elemenata ograde moraju odgovarati minimalnom horizontalnom opterećenju na rukohvatu od 300 N/m.

Da bi skela bila sigurna mora se učvrstiti na objekat na svakih 6 m.

Slika 22: Pričvrćivanje skele za objekat

46 | P a g e


Konzolne skele

Ssmije se koristiti samo za obavljanje lakših građevinskih radova i postavljaju se samo ako postoji mogućnost sigurnog učvršćenja skele za objekt ili njegovu konstrukciju. Na konzolnoj, kao i na visećoj skeli obvezno treba biti istaknut podatak o maksimalnom teretu koji se s njima može sigurno prenositi (broj ljudi i težina materijala) tj. najvećoj dozvoljenoj nosivosti skele određenoj od strane proizvođača.

Slika 22: Konzolne skele

Viseće skele

Smiju se koristiti samo za radove na popravcima i održavanju građevinskih objekata.Vješanje radnog poda viseće skele za nosače mora biti s dva nosiva i dva sigurnosna (zaštitna ) čelična užeta istih presjeka. Sigurnosno (zaštitno) uže mora biti na gornjem kraju dobro pričvršćeno za nosače viseće skele, a nadonjem kraju usidreno u tlo. Kočnice čekrka viseće skele moraju biti podešene za držanje najvećeg dozvoljenog opterećenja skele (težina radne platforme sa težinom ljudi i materijala), sa koeficijentom sigurnosti od najmanje 1,5.

Prije upotrebe viseća skela mora se ispitati pokusnim statičkim i dinamičkim opterećenjem. Pokusno statičko opterećenje viseće skele vrši se teretom većim za 50 % od maksimalne nosivosti skele, tako da se platforma podigne na visinu od 10 cm iznad tla sa zadržavanjem na toj visini najmanje 10 minuta, a potom se spusti na tlo i provjere se eventualne deformacije nakonstrukciji skele. Pokusno dinamičko opterećenje viseće skele vrši se teretom za 10 % većim od maksimalne nosivosti tako da se skela podigne od tla do najviše tačke dizanja, a potom se spusti. Ugroženi prostor ispod skele mora biti ograđen zaštitnom ogradom sa upozorenjem na opasnost od pada materijala.

Teret na platformi uvijek se mora jednolično rasporediti. Za vrijeme jačeg vjetra rad na visećoj skeli se obustavlja, a ista spušta na tlo ili osigurava od njihanja vezivanjem za objekt.

47 | P a g e


Slika 23: Viseće skele

Skele na nogarima

Skele na nogarima mogu se postavljati jedne iznad druge najviše u dva reda, stim da visina poda gornje skele ne prelazi 400 cm od podloge na kojoj stoje nogare. Nogare se smiju postavljati samo na čvrstu i vodoravnu podlogu. Noge skele na nogarama moraju se letvama, papučama i slično osigurati od uzdužnog odnosno poprečnog pomicanja na podlozi na koju se postavljaju. Daske radnog poda (platforme) moraju biti zdrave i neoštećene, debljine najmanje 48 mm. Debljina dasaka i razmak nogara ovisi o predviđenom opterćenju, odnosno namjeni skele. Za daske od 48 mm razmak nogara ne smije biti veći od 150 cm, mjereno od osovine da osovine nosača nogara, a kod dasaka od 50 mm razmak im može biti 200 cm. Krajnji dio mosnice u platformi smije biti isturen u odnosu na nosivu gredu najviše za 20 cm, a krajnja mosnica treba biti dodatno osigurana od ispadanja.

Zabranjeno je penjanje i silaženje na skelu bez ljestava. Ako se skela postavlja uz rub stropne ploče mora se na njoj izraditi propisana zaštitna ograda.

Slika 23: Skele na nogarama

48 | P a g e


3.15. Struja na gradilištu

Slobodni električni vodovi ili kabeli na gradilištu moraju se polagati tako da ne postoji opasnost od njihovog mehaničkog oštećenja.Tamo gdje se kreću motorna vozila moraju se podići na visinu od oko 6 m, a ako se nemogu tako zaštiti, onda ih treba provesti kroz cijevi ili neku privremenu zaštitnu oblogu pod zemljom. Električne instalacije, uređaji i oprema na radilištu puštaju se u rad isključivo nakon mjerenja otpora zaštitnog uzemljenja, koja se obavljaju dva puta godišnje (u ljetnom i zimskom periodu). Električne instalacije na privremenim radilištima mogu izvoditi, popravljati,održavati i uklanjati samo stručno osposobljene i kvalificirane osobe.Električni uređaji (sklopke, elektromotori i drugo) smješteni na slobodnom prostoru, moraju biti zaštićeni od atmosferskih nepogoda. Sklopke i drugi uređaji za uključivanje i isključivanje pogonske struje moraju biti postavljeni u ormarima na pristupačnom mjestu. Električne svjetiljke koje služe za stalno osvjetljivanje gradilišta smiju biti priključene na napon od 220 V, ali moraju biti na visini iznad dohvata ruke radnika. Prijenosne električne svjetiljke koje se koriste na gradilištu, smiju se priključivati samo na sniženi zaštitni napon do 24 V, a prijenosni ručni uređaji na električni pogon koji se koriste na gradilištu, moraju biti priključeni na sniženi napon do 42 V.

Pri radu s električnim alatom u vlažnim prostorijama, s vlažnim zemljanim ili metalnim podovima, te na otvorenom prostoru za vrijeme kiše, magle ili snijega odnosno pod sličnim uvjetima kad se električna vodljivost povećava odnosno električni otpor tijela smanjuje, moraju se poduzeti posebne mjere zaštite od udara električne struje (sigurnosni mali napon, transformator za galvansko odvajanje i sl.) te dopunske zaštitne mjere (gumene rukavice, gumene čizme, gumeni prostirači i sl.). Na sklopnom bloku mora se na vanjskoj strani nalaziti pločica na kojoj su ispisani ime proizvođača, oznaka primijenjenog sistema u pogledu uzemljenja (TT, TN ili dr.) i drugi potrebni podaci o opremi koja se iz njega napaja.

Slika 24: Sigurnosni znakovi u vezi struje

49 | P a g e


3.16. Opasne tvari na gradilištu

Pod opasnim tvarima na gradilištu podrazumijevaju se tvari koje mogu prouzrokovati požar, eksploziju, trovanje i slične štetne posljedice.

Lako zapaljivi građevni material (daske, grede, letve, piljevina i drugo) mora se na gradilištu slagati na mjestima udaljenim od toplinskih izvora.Otpaci od drveta (piljevine, šuške, iverje i drugo) moraju se uklanjati na mjesta osigurana od požara. Na svim mjestima na gradilištu na kojima postoji opasnost od paljenja lako zapaljivog materijala, moraju se provesti zaštitne mjere predviđene postojećim propisima o zaštiti od požara.Zapaljive tekućine sa lako eksplozivnim isparenjima (eter, benzol, benzin, nafta i razna ulja) smiju se na gradilištu čuvati samo u posebnim, označenim skladištima, osiguranim od požara i eksplozije prema postojećim propisima (uposebnim zonama na gradilištu, osiguranje dodatnim ogradama i obilježeno na odgovarajući način).

Pri prevoženju, prenošenju i korištenju zapaljivih tekućina, eksploziva i eksplozivnih sredstava moraju se strogo primjenjivati preventivne zaštitne mjere predviđene uputstvima proizvođača i postojećim propisima.

Slika 25: Oznake zapaljivih i eksplozivnih tvari

Svi zaposleni radnici na gradilištu se moraju upoznati sa opasnostima od požara, načinom sprovođenja preventivnih mjera zaštite kao i upotrebi opreme i sredstva za gašenje požara .

Aparati za početno gašenje požara moraju se nalaziti na svim vozilima i građevinskim mašinama koji su servisirani u zakonskom roku. Takođe tabla sa vatrogasnim aparatom tip S9 za početno gašenje požara sa lopatom, krampom i kantom postaviti na vindnom mjestu i svim radnicima dostupnom mjestu. Sve to treba da je obojeno crvenom bojom

3.17. Dozvoljena buka

Izvor buke je svaka mašina, uređaj, instalacija, postrojenje, sredstvo za rad i transport, tehnološki postupak, elektro akustički uređaj za emitiranje glazbe i govora, bučna aktivnost ljudi i životinja i druge radnje od kojih se širi zvuk. Izvorima buke smatraju se i cjeline kao nepokretni i pokretni objekti te otvoreni i zatvoreni prostori za sport, rekreaciju, igru, ples, predstave, koncerte, slušanje glazbe i sl. Boravišni prostor je svaki otvoreni i zatvoreni prostor u kojem ljudi borave trajno ili privremeno, a radni prostor jest svaki otvoreni i zatvoreni prostor ukojem ljudi rade.

50 | P a g e


Najviše dopuštene ekvivalentne razine buke koju na radnom mjestu stvaraju proizvodni i ne proizvodni izvori buke su s obzirom na ometanje rada:- najsloženiji poslovi upravljanja, rad vezan za veliku odgovornost,znanstveni rad – 35 dB,- rad koji zahtijeva veliku koncentraciju i/ili preciznu psihomotoriku – 40 dB,- rad koji zahtijeva često komuniciranje govorom – 50 dB,- lakši mentalni rad te fizički rad koji zahtijeva pozornost i koncentraciju – 65 dB. Tijekom eksploatacije mašina na održavanje razine buke može se utjecati redovitim održavanjem, zamjenom dotrajalih dijelova i odabirom pravilnih tolerancija pojedinih mašinskih dijelova, izbjegavanjem korištenja tupih alata i dr. Radovi na otvorenom prostoru i na građevinama

Pri obavljaju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći prema ovom pravilniku prethodno navedene dopuštene vrijednosti. Djelovanje buke na organizam ovisi o jakosti buke i o njenoj frekvenciji. Jača buka nižih frekvencija manje je štetna od buke iste jakosti, ali viših frekvencija. (Kada se radi o vibracijama, smatra se da najštetnije djeluju vibracije s frekvencijom između 40 i 125 Hz, naročito ako im amplitude iznosi 100 mikrometara.) Djelovanje buke očituje se kroz povećanu napetost, smanjenu koncentraciju, umor i razdražljivost, a može doći i do trajnog oštećenja sluha. Poslovi koji se obavljaju u prostoru u kome je moguća jačina buke u razini uha veća od 90 dB, predstavljaju poslove s posebnim uvjetima rada.

Slika 26: Izvor buke

51 | P a g e


PRILOG 1: ZAPISNIK o izvršenoj obuci i provjeri znanja iz oblasti ZNR

Spisak radnika na radilištu sa položenim testovima iz zaštite na radu

R./B. IMENA I PREZIMENA

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

Napomena:

Broj radnika angažovanih na izvođenju radova je promjenjiv i svi radnici su položili testove iz zaštite na radu. Svi angažovani radnici su vršili obuku i opću provjeru znanja iz oblasti zaštite na radu i dužni su uvijek koristiti zaštitna sredstva koja su predviđena za pojedine vrste poslova u skladu sa našim Pravilnikom o zaštiti na radu broj: 10/08.

Nove radnike na radilištu unijeti u tabelu. Radnici koji nisu navedeni u Zapisniku su naknadno primljenji u radni odnos i obučeni su od strane odgovornog lica iz oblasti zaštite na radu i zaštite od požara.

52 | P a g e


PRILOG 2: ZAPISNIK o izvršenoj obuci i provjeri znanja iz oblasti ZOP

Spisak radnika sa položenim testovima iz zaštite od požara


1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

Napomena:

Broj radnika angažovanih na izvođenju radova je promjenjiv i svi radnici su položili testove iz zaštite od požara. Svi angažovani radnici su vršili obuku i opću provjeru znanja iz oblasti zaštite od požara i dužni su uvijek koristiti zaštitna sredstva koja su predviđena za pojedine vrste poslova u skladu sa našim Pravilnikom o zaštiti na radu broj: 10/08.

Radnici koji nisu navedeni u Zapisniku su naknadno primljenji u radni odnos i obučeni su od strane odgovornog lica iz oblasti zaštite od požara.

53 | P a g e


PRILOG 3: Uvjerenje o ljekarskoj sposobnosti

Spisak radnika sa ljekarskim pregledom


1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

Napomena:

Broj radnika angažovanih na izvođenju radova je promjenjiv i svi radnici su položili obavili ljekarski pregled.

54 | P a g e


PRILOG 4: Upotrebne dozvole i saobraćajne dozvole

Sredstva rada (vl. «AME“ D.O.O. BREZA ) koja će biti angažovana na izvođenju ugovorenih radova su sljedeća :

R/BREGISTARSKE

OZNAKA

VRSTA GRAĐEVINSKE

MAŠINE/VOZILA

MARKA GRAĐEVINSKE

MAŠINE/VOZILA

TIP GRAĐEVINSKE

MAŠINE/VOZILA

1 O80-E-584 KIPER SA DIZALICOM DAIMLER – BENZ 1622

2 O80-E-583 KIPER SA DIZALICOM MERCEDES – BENZ 1224

3 K70-M-506 Kiper MERCEDES – BENZ 2635

4 138-J-011 TERETNO - N1 VOLKSWAGEN 70 X02D

5 015-A-570 SAMOISTOVARAČ/KIPER SCANIA P124

6 E05-A-770 SAMOISTOVARAČ/KIPER SCANIA P 380

7 T12-M-678 UTOVARAČ JCB 4WD/4WS

8 E46-E-392 ROVOKOPAČ KUBOTA KX 161

9 472-A-559 FINIŠER VOGELE SUPER 1600

Rezačica

Žaba

Valjak BOMAG 120A

Napomena:

Rukovaoci mašina i vozila prije puštanja u rad moraju obavezno da prekontrolišu ispravnost istih i u slučaju uočenih nedostataka da obavjeste poslovođu i rukovodioca radilišta, kako bi oni organizovali opravku vozila ili mašina .

55 | P a g e


PRILOG 6: Upoznavanje radnika sa elaboratom zaštite na radu

Spisak radnika na gradilištu koji su upoznati sa elaboratom zaštite na radu

R./B. IME I PREZIME POTPIS

1. Džafić Kenan, ing.građ.

2.Oković

Semir.dipl.ing.saob.

3. Pajt Selvedin

4. Velić Alem

5. Velić Aldin

6. Hindija Maid

7. Šabačkić Đevad

8. Karić Miralem

9. Nukić Nesib

10. Hasić Miralem

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

Napomena:

Broj radnika angažovanih na izvođenju radova je promjenjiv, svakog novog radnika je dužan voditelj gradilišta upoznati sa ovim elaboratom ZNR.

56 | P a g e


57 | P a g e

eleborat zaštite na radu_rekonstrukcija trotoara u ulici jukićeva i postavljanje zaprečnih...

Documents