elaborat zaštite okoliša‘.ob.pdf · voditelj izrade: mr.sc. antonija barišić-lasović...

Naručitelj:

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

UREĐENJA OBALE VLADIMIRA MAŽURANIĆA U KARLOVCU

OPUO

U Osijeku, lipanj 2019. godine

Hrvatske vode Grad Karlovac Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac

Hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering Tadije Smičiklasa 1, 31000 Osijek, Hrvatska

Tel: +385 (0)31 251-100 Fax: +385 (0)31 251-106 E-mail: [email protected] Web: http://www.hidroing-os.hr

DOKUMENTACIJA:

STUDIJSKA

Broj projekta: I-1915/19



NARUČITELJ: Hrvatske vode

Grad Karlovac

Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac

HEP ODS Elektra Karlovac

LOKACIJA: Karlovac

VODITELJ IZRADE: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović

SURADNICI: Zdenko Tadić, dipl.ing. građ.

Branimir Barač, mag.ing.aedif.

Zoran Vlainić, mag.ing.aedif.

Dražen Brleković, mag.ing.aedif.

OSTALI SURADNICI: Ana Marković, mag.ing.aedif.

Igor Tadić, mag.ing.aedif.

Direktor:

Vjekoslav Abičić, mag.oec.

U Osijeku, lipanj 2019. godine

mailto:[email protected]

http://www.hidroing-os.hr/

SADRŽAJ:

0. OPĆI AKTI.......................................................................................................................... 1

0.1 Registracija tvrtke ...................................................................................................... 1

0.2 Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša ................................................ 6

1. UVODNE INFORMACIJE ...................................................................................................... 9

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA .................................................................. 10

2.1 Postojeće stanje .......................................................................................................10

2.2 Opis glavnih obilježja zahvata .....................................................................................11

2.2.1 Opis zahvata .....................................................................................................13

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................................................................... 17

3.1 Opis stanja okoliša ....................................................................................................17

3.2 Reljefne, hidrogeološke i hidrološke karakteristike .......................................................18

3.3 Klimatske karakteristike područja ...............................................................................21

3.4 Rizici od poplava .......................................................................................................25

3.5 Stanje vodnog tijela ..................................................................................................36

3.6 Zone sanitarne zaštite ...............................................................................................39

3.7 Krajobrazna slika ......................................................................................................39

3.8 Zaštićena područja ....................................................................................................40

3.8.1 Zaštićena područja prema Zakonu o zaštiti prirode ................................................40

3.8.2 Ekološka mreža – Natura 2000 ............................................................................41

3.8.3 Nacionalna klasifikacija staništa ...........................................................................45

3.9 Prostorno – planska i ostala planska dokumentacija .....................................................46

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ................................................. 49

4.1 Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja i korištenja zahvata ......................................49

4.1.1 Vode i stanje vodnog tijela ..................................................................................49

4.1.2 Utjecaj na tlo .....................................................................................................50

4.1.3 Utjecaj na zrak ...................................................................................................51

4.1.4 Utjecaj projekta na klimatske promjene ...............................................................51

4.1.5 Utjecaj klimatskih promjena na projekt ................................................................52

4.1.6 Zaštićena područja .............................................................................................55

4.1.7 Krajobrazne vrijednosti ......................................................................................55

4.1.8 Utjecaj na sastavnice prirode ..............................................................................56

4.1.9 Postojeća infrastruktura i gospodarstvo ...............................................................56

4.1.10 Buka .................................................................................................................57

4.1.11 Stanovništvo i socio-ekonomske prilike ................................................................57

4.1.12 Otpad ...............................................................................................................57

4.1.13 Akcidenti ..........................................................................................................58

4.2 Mogući utjecaji na okoliš nakon prestanka korištenja zahvata ........................................58

4.3 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ............................................................58

4.4 Mogući značajni utjecaji zahvata na zaštićena područja .................................................58

4.5 Mogući značajni utjecaji zahvata na ekološku mrežu Natura 2000 ..................................58

4.6 Opis obilježja utjecaja ................................................................................................58

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ........................................ 59

6. IZVORI PODATAKA ........................................................................................................... 60

0. OPĆI AKTI

0.1 Registracija tvrtke

0.2 Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

9


Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović

Naručitelj:

Hrvatske vode Grad Karlovac

Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac HEP ODS Elektra Karlovac



1. UVODNE INFORMACIJE

Predmet ovog Elaborata zaštite okoliša je uređenje obale Vladimira Mažuranića u Karlovcu. Planirani

zahvat podrazumijeva izvedbu nasipa radi osiguranje stabilnosti obale te zaštita od visokih voda rijeke

Kupe. Uz primarnu namjenu tu je i ne manje vrijedna namjena uređenja prostora koji će svojim

sadržajem i oblikovanjem biti privlačan i atraktivan javni prostor, mjesto koje će ponuditi različite

mogućnosti korištenja prostora odnosno mjesto koje će rijeku povezati s gradom. Osim toga izvesti će

se na predmetnoj lokaciji rekonstrukcija vodoopskrbe i odvodnje.

U sadašnjem vrijeme značajan urbani prostor središta grada Karlovca uz desnu obalu rijeke Kupe na

Obali V. Mažuranića u lošem je stanju. Zid za obranu od poplava i zidovi vidikovca zahtijevaju

konstruktivnu sanaciju i rekonstrukciju, dok je šetnica neugledna, neuređena i urbano neopremljena.

Planirani zahvat sastoji se od kompletnog uređenja obale i pojasa ulice, a tehničko rješenje uključuje

uređenje obaloutvrde, zaštitnog zida i šetnice (pješačka staza), izgradnje dvaju novih vidikovaca te

rekonstrukcija postojećeg vidikovca, rekonstrukcije vodoopskrbe i odvodnje na tom dijelu u ulici

Vladimira Mažuranića, rekonstrukcije prometne površine, odvodnje s prometnih površina (cestovni

slivnici) i signalizacije (horizontalna i vertikalna signalizacija).

Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17), planirani zahvat nalazi se na

Prilogu III,

2.2. Kanali, nasipi i druge građevine za obranu poplava i erozije obale.

10



Naručitelj:





2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1 Postojeće stanje

Prostor obuhvata zahvata je prostor desne obale rijeke Kupe unutar samog centra grada, ulica Obala

Vladimira Mažuranića, uključujući u taj naziv i pokos desne obale rijeke Kupe.

Riječ je o iznimno važnoj gradskoj površini na obali rijeke u centru grada, koja je u lošem stanju: zid za

obranu od poplava, dok je šetnica neugledna uslijed ratnih oštećenja i dugogodišnjeg neulaganja.

Zid za obranu od poplava i zidovi vidikovca zahtijevaju konstruktivnu sanaciju i rekonstrukciju, a što je

sve nedjeljivo od same šetnice i mora predstavljati jedinstveni zahvat u prostoru.

Pokos obale je u zadovoljavajućem stanju. Kamena nožica je uslijed puzanja i/ili erozijskog djelovanja

rijeke Kupe mjestimično izgubila svoju formu ali njena funkcija zaštite obale nije ugrožena.

Slika 2.1 Postojeće stanje u prostoru na mjestu planiranog zahvata

Prostor zahvata trenutno je zona nedovoljne integracije rijeke, te mjesto nedovoljnog povezivanja ljudi

s rijekom, zbog izostanka privlačnih sadržaja i oblikovanja prostora.

Povijesna vrijednost prostora obuhvata proizlazi iz činjenice da je od sredine 18. stoljeća, uslijed razvoja

trgovine riječnim putem, grad bio funkcionalno orijentiran prema Kupi, što dovodi do uređenja

prostora Podgrađa (bloka kojeg čine ulice Obala V. Mažuranića, Ulica Pavla Ritera Vitezovića, Ulica

Ivana Gundulića, Ulica Josipa Šipuša i Ulica Nikole Šebetića).

11



Naručitelj:





Važnost Karlovca tog doba obvezuje nas na sjećanje pa je tako položaj pristaništa na kraju

Vraniczanyeve ulice i zid za obranu od poplava potrebno naznačiti i gdje je moguće rekonstruirati, a i

osobe važne za razvoj grada trebaju dobiti svoje mjesto na obali.

Na području obuhvata zahvata nalaze se instalacije komunalne infrastrukture – vodoopskrba,

odvodnja, elektroopskrba, toplovod i elektronička komunikacijska infrastruktura. Vodoopskrba grada

Karlovca je organizirana na način da se voda za piće tlači iz podzemnih vodonosnika, kroz umreženi

sustav cijevi različitih profila i vrste, u vodospreme. Iz njih se gravitacionim načinom te uz rad crpki iz

vodocrpilišta i precrpnih stanica cijelo konzumno područje snabdijeva vodom za piće.

2.2 Opis glavnih obilježja zahvata

Uređenje obale sa istočne strane započinje kod postojećeg vidikovca na k.č. 1407. Sa sjeverne strane

granicu obuhvata predstavlja granica k.č. 4246/1. Južni rub obuhvata čine postojeće zgrade u Ulici

Obala V Mažuranića. Zapadni rub obuhvata završava cca 35 m od mosta na Ulici Prilaz Vjećeslava

Holjevca. .

Sa zapadne strane početak šetnice je uski pojas definiran zidom za obranu od poplava i prometnicom.

Od raskrižja s Ulicom Pavla Ritera Vitezovića prema Vranyzanijevoj ulici šetnica je umjerenog

intenziteta. Prostor šetnice i zelenog pojasa se vidno povećava u dijelu između Vranyzanijeve ulice i

Šebetićeve, odnosno do vidikovca. Šetnica se dalje nastavlja Ulicom Petra Preradovića.

Slika 2.2 Pregledna situacija područja zahvata

12



Naručitelj:





Unutar predmetnog područja obuhvata zahvata uz nadzemne građevine smjestiti će se i

infrastrukturne građevine, podzemne instalacije vodoopskrbe i odvodnje te elektrotehničke instalacije

za potrebe javne rasvjete i DTK/EKI /EKV instalacija te kabelska kanalizacija za potrebe

elektroenergetskih kabela.

Tehničko rješenje obuhvaća izgradnju obaloutvrde, zaštitnog zida, uređenje prostora kojeg omeđuje

prometnica u Ulici Obala V. Mažuranića s jedne strane i zaštitni zid s druge strane.

Uređenje prostora kojeg omeđuje prometnica u Ulici Obala V. Mažuranića s jedne strane i zaštitni zid

s druge strane urediti će se pješačkom stazom kontinuirano položenom uz zaštitni zid. Uz šetnicu

zadržat će se postojeće zelene površine s drvoredom. Zelena površina će se odijeliti od šetnice rubnim

betonskim elementima.

U istočnom dijelu predmetnog obuhvata, od Ulice Ambroza Vranyczanya, koridor šetnice je veće širine,

pa je između zelenog pojasa i kolnika interpolirana denivelirana pješačka površina.

S južne pješačke staze Obale Vladimira Mažuranića i pješačkih staza poprečnih ulica, pristup šetnici

osiguran je pješačkim prijelazima preko kolne prometnice na pozicijama ulica Pavla Ritera Vitezovića,

Ambroza Vranyczanya i Nikole Šebetića

Uz pješačke i zelene površine rekonstruirati će se kolna površina Ulice Obala V. Mažuranića uključujući

oborinsku odvodnju i postavljanje distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) kao i javnu

rasvjetu te horizontalnu i vertikalnu prometnu signalizaciju. Prometna površina priključuje se na

postojeće prometnice.

Projektnom dokumentacijom obuhvaćene su instalacije vodoopskrbe i odvodnje koje se polažu ispod

prometnice i pojasa između prometnice i zaštitnog zida.

Slika 2.3 Prikaz uređenja obale na predmetnoj lokaciji

13



Naručitelj:





2.2.1 Opis zahvata

Planirani zahvat uređenja obale sastoji se tehničkog rješenja danog u nastavku s razrađenim

elementima:

Obaloutvrda, zaštitni zid i šetnice

Obaloutvrda je projektirana tako da prati prirodnu liniju obale na način da se što manjom intervencijom

postigne potrebna stabilnost obale. Duž predmetne obaloutvrde na obali se pruža trasa zaštitnog zida

koji se na svom uzvodnom kraju uklapa u postojeći zaštitni zid. Zid na obali projektiran je na kotu VVV

+ 1 m. Osnovna funkcija mu je obrana od štetnog djelovanja voda rijeke Kupe. Svojim oblikom uz

funkcionalne značajke poprima i estetsku vrijednost čineći vizualnu granicu između šetališta na obali i

pokosa koji se pruža prema koritu rijeke. Projektiranom obaloutvrdom i uređenjem pokosa se obala

rijeke Kupe stabilizira, štiti se obala i građevine na obali te se popravlja estetska vizura obale.

Duž projektirane obaloutvrde predviđena je i šetnica na koti krune nožice obaloutvrde. Šetnica je

funkcionalna veći dio godine jer se nalazi nešto iznad kote srednje vode.

Gornja šetnica, šetnica na obali prati konturu zaštitnog zida. Raznovrsnost sadržaja gornje šetnice

povećava se od zapada prema istoku rastućom širinom raspoloživog koridora između protupoplavnog

zida i kolne prometnice Obale Vladimira Mažuranića i u nastavku Ulice Petra Preradovića.

Sa projektirane gornje šetnice pristupa se vidikovcima koji su istaknuti ka vodotoku.

Pristup sa gornje šetnice ka donjoj osiguran je pristupnom rampom koja se blagim nagibom od 10 %

pruža koso uklapajući se u obalni pokos.

Pješačka staza – šetnica smjestiti će se u pojasu kojeg omeđuje zaštitni zid s jedne strane i prometna

površina ulice Obala Vladimira Mažuranića s druge strane. Unutar ovog pojasa smjestiti će se, zavisno

od raspoloživog prostora, šetnica i zeleni pojas s drvoredom. Važno je istaknutu kako će se postojeći

drvored ugraditi u novo uređenje obale.

Šetnica se kontinuirano pruža uz zaštitni zid. Širina šetnice uz zid na zapadnom dijelu od početka trase

uređenja obale pa do 50 m prije ulice Pavla Rittera Vitezovića je 2 m.

Vidikovac

Glavni projekt uređenja Obale V. Mažuranića u Karlovcu izradit će se poštujući prijedloge uređenja koje

daje ranije izrađeno Idejno rješenje. Tako je tehničkim rješenjem predviđena izgradnja dvaju novih

vidikovaca te rekonstrukcija postojećeg.

Novo projektirani vidikovci će biti istaknuti sa obale ka vodotoku. Projektiranu konstrukciju vidikovca

u osnovi čini armiranobetonska ploča oslonjena na armirano betonske zidove. Armirano betonska

ploča se pruža nad pokosom obale konzolnim istakom prema rijeci. Konstrukcija se temelji na masivnim

armiranobetonskim trakastim temeljima. Gornja površina vidikovca ograđuje se metalnom ogradom

14



Naručitelj:





Na predmetnoj lokaciji smještena je konstrukcija postojećeg vidikovca neposredno uz zgrade.

Konstrukcija postojećeg vidikovca je relativno lošem stanju. Vidljiva su slijeganja kao i pukotine na

gornjoj asfaltnoj površini. Isto tako uočavaju se urušavanja kamenog zida.

Postojeći vidikovac nužno je tako rekonstruirati i sanirati kako bi se zadržala njegova stabilnost te kako

se ne bi dovela u pitanje stabilnost okolnih objekata u blizini vidikovca.

Projektom se predlaže rekonstrukcija postojećeg vidikovca izgradnjom vanjske oplate u vidu armirano

betonskog zida temeljenog na pilotima. Armirano betonski piloti međusobno se povezuju naglavnom

gredom nad kojom se gradi armirano betonski zid u gornjoj zoni pridržan zategom usidrenom u

sidrenom zidu na obali. Ovakvo rješenje predlaže se kako bi se u što većoj mjeri izbjeglo rušenje

postojećeg vidikovca. Njegovo rušenje predstavljalo bi značajnije geotehničke radove prvenstveno radi

blizine postojećih građevina.

Slika 2.4 Presjek rekonstrukcije i sanacije postojećeg vidikovca

15



Naručitelj:





Slika 2.5 Karakteristični poprečni profil obaloutvrde

16



Naručitelj:





Vodoopskrba i odvodnja

Predmetni vodoopskrbni cjevovodi su građevine komunalne infrastrukture namijenjeni za

vodoopskrbu i protupožarnu zaštitu naselja. Priključak na postojeće vodoopskrbne cjevovode izvesti

će se preko zasuna i fazonskih komada. Početak trase se nalazi 10,0 m od granice obuhvata unutar

parkirališta za osobne automobile. Trasa se pruža prema sjeveru te prolazi ispod ulice Mažuranićeva

obala. Trasa prati ulicu Obale Vladimira Mažuranića na udaljenosti od oko 3,0 m od postojećih zgrada.

Predmetni mješoviti kanalizacijski cjevovodi su građevine komunalne infrastrukture namijenjeni za

prihvat oborinske vode i kanalizacije susjednih građevina. Priključak na postojeće kanalizacijske

cjevovode izvesti će se u revizionim oknima.

Projektirani vodoopskrbni i kanalizacijski cjevovodi biti će položeni u rov, a raskopana površina, nakon

polaganja cjevovoda, privedena prvobitnoj namjeni.

Prometne površine, oborinska odvodnja i signalizacija

Rekonstrukcija prometnice ima područje definirano područjem obuhvata, što je kako je navedeno, spoj

na novo rekonstruirane prometne i pješačke površine.

Ulica Obala Vladimira Mažuranića većim dijelom je predviđena za jednosmjerni promet, dvosmjerni

promet je na dijelu od Ulice Pavla Rittera Vitezovića do Ulice Prilaza V. Holjevca. Prometne površine

zadržavaju postojeću namjenu uz rekonstrukciju kolničke konstrukcije novim slojevima ceste,

unapređenjem oborinske odvodnje te unapređenjem prometne signalizacije.

Na prometne površine postavlja se horizontalna i vertikalna signalizacija.

Odvodnja prometnih površina i pješačkih staza predviđena je cestovnim slivnicima, opremljenim sa

slivničkom rešetkom. Cestovni slivnici također prikupljaju i vodu iz drenažnog sloja prometnice.

Priključuju se na kolektor gradske kanalizacije koji je predviđen za mješovitu otpadnu vodu. Odvodnja

oborinskih voda s krovova, gdje je to bilo i u postojećem stanju, također se odvodi u kolektor gradske

kanalizacije.

Elektro tehničke instalacije

Projektom se predviđa ugradnja elektrotehničkih instalacija za potrebe javne rasvjete i DTK/EKI /EKV

instalacija te kabelska kanalizacija za potrebe elektroenergetskih kabela. Nova instalacija javne rasvjete

predmetnog prostora će biti koncipirana kao: urbano – ambijetalna rasvjeta obalnog pješačkog

prostora – šetnice, te cestovna rasvjeta – rasvjeta ulične pješačke staze i prometnice na kojoj se odvija

promet motornih vozila

Instalacija nove javne rasvjete će se priključiti na već postojeći elektrokomandni ormar javne rasvjete

(OJR), koji će se po potrebi dograditi ili rekonstruirati. Za rasvjetu će se koristiti energetski učinkoviti

izvori svjetlosti (LED).

17



Naručitelj:





3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1 Opis stanja okoliša

Karlovac je sjedište i najveći grad Karlovačke županije. Smješten u središnjoj Hrvatskoj na dodiru

nizinske i gorske Hrvatske te Pokupja i Korduna, Karlovac je uokviren rijekama Kupom, Koranom,

Dobrom i Mrežnicom, a nalazi se 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke.

Karlovac graniči s općinama Lasinja, Vojnić, Krnjak, Barilović, Netretić, Draganić i gradovima Duga Resa

i Ozalj.Površina Grada iznosi 402 km2, što ga čini najvećim od svih 5 gradova u županiji i zauzima 11,1%

površine županije. Broj stanovnika je daleko najveći (55.705 prema popisu 2011. godine) pa je i gustoća

stanovništva u Karlovcu najveća i iznosi 138,57 st/km2

Lokacija predmetnog zahvata je smještena u samom centru grada Karlovca na desnoj obali rijeke Kupe

u ulici Obala Vladimira Mažuranića.

Slika 3.1 Prostorni obuhvat zahvata

Riječ je o iznimno važnoj gradskoj površini na obali rijeke u centru grada, koja je u lošem stanju: zid za

obranu od poplava, dok je šetnica neugledna uslijed ratnih oštećenja i dugogodišnjeg neulaganja.

Prostor zahvata trenutno je zona nedovoljne integracije rijeke, te mjesto nedovoljnog povezivanja ljudi

s rijekom, zbog izostanka privlačnih sadržaja i oblikovanja prostora.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zagreb

https://hr.wikipedia.org/wiki/Rijeka

18



Naručitelj:





Povijesna vrijednost prostora obuhvata proizlazi iz činjenice da je od sredine 18. stoljeća, uslijed razvoja

trgovine riječnim putem, grad bio funkcionalno orijentiran prema Kupi, što dovodi do uređenja

prostora Podgrađa (bloka kojeg čine ulice Obala V. Mažuranića, Ulica Pavla Ritera Vitezovića, Ulica

Ivana Gundulića, Ulica Josipa Šipuša i Ulica Nikole Šebetića).

Važnost Karlovca tog doba obvezuje nas na sjećanje pa je tako položaj pristaništa na kraju

Vraniczanyeve ulice i zid za obranu od poplava potrebno naznačiti i gdje je moguće rekonstruirati, a i

osobe važne za razvoj grada trebaju dobiti svoje mjesto na obali.

3.2 Reljefne, hidrogeološke i hidrološke karakteristike

Područje Grada Karlovca pruža se u pitomoj aluvijalnoj ravnici Pokuplja uz rub nekadašnjega

Panonskoga mora. To je područje najzapadnijeg i najjužnijeg dijela središnje Hrvatske. Grad Karlovac

podignut je na močvarnom tlu u porječju rijeke Kupe s pritocima Koranom i Mrežnicom. Prostor GUP-

a obuhvaća zapadni dio pokupske ravnice te se to područje u zemljopisnom smislu naziva i karlovačko

Pokuplje. Zapadno se iznad pokupske ravnice izdižu šumoviti brjegovi šume Kozjače, sjeverno Borlina,

južno zahvaća krajnje ogranke šume Kostanjevac, sjeverno i sjeveroistočno obuhvaća dio šumskih

površina nizinskih šuma Pokuplja Ilovca i Orlovca. U karlovačkom Pokuplju izmjenjuju se oblici i obilježja

panonske nizine i rubova Dinarskih planina pa mu i odgovara naziv dinarski rub Panonske nizine.

Reljefno područje Karlovca pruža se većom površinom u nizini, a manjom površinom obuhvaća

šumovite brjegove na zapadu gdje nizina postupno prelazi u krško područje Karlovačke županije.

Reljefno se pokupska nizina spušta prema gradu pa je tu najniža i čini karlovačku kotlinu. Prosječne

nadmorske visine kotline iznose 110 do 130 metara. Teren u obuhvatu nalazi se na kotama od 105 do

205 metara nadmorske visine. Veći dio obuhvata grada Karlovca nalazi se u niskom i naplavnom terenu

karlovačkoga donjeg Pokuplja.

Tijekom prošlosti rijeke su uzrokovale stalne poplave i stvaranje močvara. Taj je nizinski teren većim

dijelom ispunjen pleistocenskim riječnim nanosima. U jugozapadnom dijelu obuhvata GUP-a izdižu se

brežuljci nadmorske visine do 205 m/nv, odnosno do otprilike 100 m visine od razine karlovačkih rijeka.

Ti su brežuljci viši jezerski neogeni sedimenti pliocenske starosti. Mjestimice se nailazi na šljunkovite

pleistocenske nanose te vapnenačke brežuljke. Seizmički i tektonski karlovački prostor bilo je jako

aktivno područje u prošlosti (nestabilnost tla i prisutnost aktivnih termalnih i mineralnih izvora na rubu

izvan područja Grada Karlovca). Karlovačko područje pripada VII. Stupnju seizmičnosti prema MCS

skali. Tlo je pretežito isprano, male plodnosti. Prevladavaju slabo podzolirana tla, većinom ilovastog do

glinenog sastava i umjereno podzolasta tla osrednje i slabije plodnosti.

Prostorom Karlovca protječu donji tokovi rijeka Mrežnice, Korane i Kupe s brojnim manjim vodotocima

koji se slijevaju s obližnjih brjegova i brežuljaka te protječu pokupskom ravnicom. Svi vodeni tokovi

pokupske nizine pripadaju slivu rijeke Kupe. Brojni vodotoci (rijeke i potoci koji se slijevaju s gorja)

uzrokuju česte poplave za vrijeme obilnih kiša i nakon otapanja snijega, a visoka je i razina podzemnih

voda. Zbog opasnosti od poplava uz donje tokove rijeka podignuti su obrambeni nasipi koji su dijelom

utjecali na oblikovnu prirodnost obala i zaobalja rijeka i rječica. Problem zaštite od poplava riješen je

19



Naručitelj:





izgradnjom zaustavnog kanala KupaKupa (od Mahičnog do iza Šišljavića), izgradnjom retencijskog

bazena u zavali Crne Mlake i drugim zahvatima.

Za potrebe definiranja nivelete zaštitnog zida analizirani su službeni podaci o zabilježenim dnevnim

vodostajima na vodomjernim stanicama Karlovac. Analizirani su zabilježeni podaci o dnevnim

mjerenjima vodostaja za period obrade od 1970. do 2017. godine.

Tablica 3.1. Osnovni podaci o vodomjernoj stanici Karlovac

Šifra stanice: 4111

Naziv stanica: KARLOVAC

Vodotok: KUPA

Početak rada: 03. 02. 1884.

Kota nule vodokaza: 103.169 m nm

Geografske koordinate: širina: 45° 29' 47", dužina: 15° 33' 06"

Gaus-Krueger koordinate: Y: 5543479, X: 5039281

Površina sliva: 3461.000 km2

03.02.1884. Osnovana hidrološka postaja Karlovac na rijeci Kupi. 06.02.1979. Postaja opremljena limnigrafom.

Niveleta zaštitnog zida definirana je kao najviše zabilježeni vodostaj uz nadvišenje od 1 m ( VVV+1 m)

što približno odgovara i današnjoj koti zida odnosno današnja kota zida je 6 cm niža u odnosu na novo

projektirano stanje. Projektirana niveleta zida je na koti 112.50 m nm, a postojeća kota zida je na koti

112.44 m nm.

Slika 3.2 Krivulje trajanja i učestalosti vodostaja (1970-2017) Kupa – Karlovac

20



Naručitelj:





U nastavku je dan proračun karakterističnih vodostaja za planirani zahvat.

21



Naručitelj:





3.3 Klimatske karakteristike područja

Karakteristike klimatskih prilika grada Karlovca uvjetovane su odlikama opće cirkulacije atmosfere te

prirodnim položajem. Kako na lokaciji za sanitarno odlagalište ne postoji mjerenje klimatskih

karakteristika, obrađeni su meteorološki elementi koji se motre na najbližim stanicama. U ovoj Studiji

korišteni su podaci iz prostorno-planske dokumentacije, a vezani su uz klimatološku meteorološku

stanicu Karlovac te kišomjerne postaje na području Grada Karlovca. U ovom prostoru vladaju obilježja

umjerene kontinentalne klime s prevladavajućim svježim perialpskim i kontinentalnim panonskim

klimatskim utjecajima, vruća ljeta i hladne zime, dovoljno humidno područje s južnim i zapadnim

vlažnim i hladnim sjevernim zimskim vjetrovima.

Temperatura zraka je važan klimatski element i pokazuje toplinsko stanje atmosfere. Mjeri se u

termometrijskoj kućici na visini od 2 m nad tlom i to tri puta dnevno. Niz od 12 srednjih mjesečnih

temperatura naziva se godišnji hod temperatura. Prema podacima meteorološke stanice Karlovac na

analiziranom području prevladavaju velike oscilacije godišnjih temperatura kao posljedica maritimnog

utjecaja (na najbližem dijelu samo 14 km zračne linije do mora, pravac Novi Vinodolski – Javornica).

Oborine pokazuju veliku vremensku i prostornu varijabilnost. Karakteristike oborina bit će analizirane

prema podacima o srednjim mjesečnim i godišnjim količinama kiše i brojem dana sa snježnim

oborinama. Opću sliku režima oborina na području daje njihov godišnji hod. Na analiziranom području

evidentiran je raspored većeg dijela godišnjih oborina u hladnijem dijelu godine, s odstupanjima prema

višoj nadmorskoj visini i položaju prema Dinarskom prostoru.

Vjetar - Osnovne podatke o strujnom režimu nekog područja daje ruža vjetrova. Radi se za 16 smjerova

vjetra po klasama jačine prema Beaufortovoj skali na temelju 3 termina motrenja. Na analiziranom

području prevladavaju južni i zapadni vlažni i hladni sjeverni zimski vjetrovi.

Klimatske promjene

Proučavanje Svjetske meteorološke organizacije (WMO, 2013) pokazuje da se znakovit porast globalne

temperature zraka pojavio tijekom zadnje četiri dekade to jest od 1971. do 2010. godine. Porast

globalne temperature u prosjeku iznosi 0.17°C po dekadi za vrijeme navedenog razdoblja dok je za

čitavo promatrano razdoblje 1880-2010. prosječan porast samo 0.062°C po dekadi.

Nadalje, porast od 0.21°C srednje dekadne temperature između razdoblja 1991- 2000. i 2001-2010. je

veći od porasta srednje dekadne temperature između razdoblja 1981-1990. i 1991-2000. (0.14°C) te

predstavlja najveći porast u odnosu na sve sukcesivne dekade od početka instrumentalnih mjerenja.

Devet od deset najtoplijih godina u čitavom raspoloživom nizu pripadaju prvoj dekadi 21. stoljeća.

Najtoplija godina uopće je 2010.g.

22



Naručitelj:





Slika 3.3 Globalna kombinirana površinska temperatura zraka iznad kopna i površinska temperatura

mora (°C). Horizontalna siva crta označava vrijednost višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961-1990.

(14°C) (WMO, 2013).

Klimatske promjene u Hrvatskoj

Podaci o klimatskim promjenama su raspoloživi iz dva izvora:

Regionalni model klimatskih promjena (RegCM - DHMZ) za IPCC scenarij A2 za referentno

razdoblje 1961-1990 i bližu budućnost 2011-2040

Dinamičke prilagodbe raznih regionalnih klimatskih modela iz europskog projekta ENSEMBLES

za IPCC scenarij A1B, za referentno razdoblje 1961-1990 te tri definirana perioda 2011-2040,

2041-2070 i 2071-2099

Podaci u nastavku su bazirani na Regionalnom klimatskom modelu izrađenom od strane DHMZ.

Temperatura zraka

Usporedba klimatskih projekcija za Hrvatsku u bližem 2011-2040 (P1) iz DHMZ RegCM simulacije i onih

iz ENSEMBLES projekta daje rezultat najvećeg očekivanog zatopljenja (temperatura na 2 m) u oba seta

ispitivanja tijekom ljetnog perioda duž jadranske obale kao i u zaleđu Jadrana.

U skladu sa DHMZ RegCM rezultatima, najveće zatopljenje od 1°C očekuje se u sjevernom dijelu

Jadrana, dok ENSEMBLES model ukazuje na zatopljenje od 1.5-2°C u centralnom i južnom Jadranu.

U većem dijelu Hrvatske, broj toplih dana, sa maksimalnim temperaturama većim ili jednakim 30°C, će

se udvostručiti tijekom sredine ovog stoljeća. Na primjer, povećanje će iznositi od 6 ovakvih dana u

planinskom području do skoro 20 dana na Jadranu.

23



Naručitelj:





Slika 3.4 Promjena temperature zraka (°C) u Hrvatskoj u periodu 2011-2040. u usporedbi sa periodom 1961-1990. Tijekom zime (lijevo) i ljeta (desno)

Oborine

Promjene u količinama oborina u bližoj budućnosti (2011-2040) su vrlo male i ograničene na manja

područja te variraju u ovisnosti o sezoni. Kao najveća promjena u količini oborina za scenarij A2, može

se očekivati smanjenje oborina na jadranskoj obali tijekom jeseni, sa najvećim vrijednostima od 45-50

mm godišnje u južnom dijelu Jadrana. Međutim smanjenje količina oborina u jesen nije statistički

značajno. U drugom periodu klimatskih projekcija (2041-2070) promjene u količini oborina u Hrvatskoj

su nešto izraženije. Tijekom ljeta u gorskom i obalnom području očekuje se smanjenje količina oborina.

Smanjenje doseže vrijednosti od 45-50 mm godišnje te je statistički značajno. Tijekom zime očekivano

je manje povećanje oborina na sjeverozapadu Hrvatske i Jadranu.

Slika 3.5 Promjene u količini oborina u Hrvatskoj (mm / dan) tijekom razdoblja 2041-2070. u usporedbi sa periodom 1961-1990. Za zimski period (lijevo) i ljetni period (desno)

24



Naručitelj:





Snježni pokrivač

Smanjenje debljine snježnog pokrivača se očekuje od 1 mm u sjevernoj Hrvatskoj, do nešto više od 2

mm u gorskom području. Sa izuzetkom sjeverozapadne Hrvatske i Istre, smanjenje debljine snježnog

pokrivača do sredine ovog stoljeća je statistički značajno. Broj dana sa snijegom prema projekcijama

bit će znatno manji u budućnosti (čak do 50% na kraju stoljeća) u odnosu na danas.

Vjetar

Zbog povećanja temperature pojačat će se vjetar u višim slojevima atmosfere kao i vjetar u nižim

slojevima ali u nešto manjem obimu. Vjetar iz pravca sjevera i istoka može biti jačeg intenziteta

posebice u obalnom području međutim vjetrovi zapadnog smjera biti će dominantni. U budućnosti,

vezano za intenziviranje Atlantske olujne putanje, zapadni vjetrovi u višim slojevima će postati

intenzivniji, posebice u zimskom periodu u slobodnim dijelovima atmosfere iznad sjeverozapadne

Europe. Slično je situacija i sa vjetrom na visini od 10 m (površinski vjetar), koji će bit pojačan u zimskom

periodu sjeverno od Alpa te oslabljen na južnim padinama.

Iznad hrvatske diferencijalni vjetrovi (razlika između srednjeg intenziteta vjetra klime 20. stoljeća i u

budućnosti) će biti slični kao i u 20. stoljeću, međutim doći će do blagog zaokreta prema sjeveroistoku,

npr. doći će do jačanja jugozapadne komponente. Ovakvi diferencijalni površinski vjetrovi će donijeti

u Hrvatsku nešto više vlage sa zapadnog Mediterana i Jadrana, što će rezultirati u nešto većim

oborinama tijekom zimskog perioda u priobalnim i gorskim područjima. U proljeće i jesen, površinski

vjetrovi će ostati nepromijenjeni u budućnosti, dok će tijekom ljeta sjeveroistočna komponenta biti

intenzivnija. Povećanje intenziteta vjetra iz pravca unutrašnjosti Balkana (gdje je tijekom vlažnost zraka

u površinskom sloju manja od vlažnosti iznad jadranskog mora) je povezano sa smanjenjem količina

oborina na obalnom području Hrvatske.

Od svih opasnosti potaknutih klimatskim promjenama, Nacionalna procjena opasnosti navodi kao

veliku opasnost u Hrvatskoj samo poplave. Osnovni razlog velikog rizika od poplava predstavlja

smještaj Hrvatske unutar dunavskog bazena i snažni utjecaj savskog i dravskog bazena. Drugi problem

predstavljaju urbana područja, na kojima kratkotrajne i intenzivne oborine u kombinaciji s lošim

prostornim planiranjem uzrokuju poplave. Ostale opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim

promjenama, a koje su prepoznate kao rizici za Hrvatsku, uključuju porast razine mora, ekstremne

temperature i oborine, suše i vjetar. Povećanje temperature i smanjenje količine oborina donosi

povećan rizik od suše, koji je osobito visok u dužim razdobljima ekstremnih temperatura.

Prema projekcijama promjene temperature zraka na području zahvata (Branković i sur., 2013.) 1 , u

prvom razdoblju (2011.-2040.) najveće promjene srednje temperature zraka očekuju se ljeti kada bi

temperatura u širem području lokacije zahvata mogla porasti oko 0,8 - 1,0°C. U jesen očekivana

promjena temperature zraka iznosi oko 0,8°C, a zimi i u proljeće 0,2°C – 0,4°C. Zimske minimalne

temperature zraka na području zahvata mogle bi porasti do oko 0,5°C, a ljetne maksimalne

temperature zraka oko 0,8°C.

25



Naručitelj:





U drugom razdoblju (2041.-2070.) očekuje se porast temperature između 2,5°C i 3°C tijekom zime, dok

se u ljetnoj sezoni očekuje izraženiji porast temperature i to preko 3,5°C. Projekcije za treće razdoblje

(2071.-2099.) upućuju na mogući izrazito visok porast temperature te na veće razlike u proljeće i jesen

u odnosu na projicirane promjene u ranijim razdobljima 21. stoljeća.

Zimi je projicirani porast temperature između 3,5°C i 4°C, dok se ljeti očekuje vrlo izražen porast

temperature između 4,0°C i 4,5°C. Porasti u ostale dvije sezone (proljeće i jesen) upućuju na porast

između 3°C i 3,5°C tijekom proljeća te između 3,5°C i 4°C tijekom jeseni.Moguća je pojava ekstremnih

vremenskih događaja, koji uključuju povećanje broja i trajanja toplotnih udara tijekom ljeta te

povećanje učestalosti i/ili intenziteta ekstremnih vremenskih prilika (olujno nevrijeme, ciklonalni

poremećaj, itd.) 2 .

Prema projekcijama promjene oborine na području zahvata (Branković i sur., 2013.), najveće promjene

u sezonskoj količini oborine u bližoj budućnosti (2011.-2040.) projicirane su za jesen, kada se može

očekivati smanjenje oborine uglavnom između 2% i 8%. U ostalim sezonama očekuje se povećanje

oborine (2% - 8%). Za drugo razdoblje (2041.-2070.) na području zahvata projiciran je zimski porast

količine oborine između 5% i 15%, dok se osjetnije smanjenje oborine, između -15% i -25%, očekuje

tijekom ljeta. U proljeće je projicirano smanjenje oborine između -15% i -5 %. U trećem razdoblju

(2071.-2099.), kao i u drugom, tijekom zime projiciran je porast količine oborine između 5% i 15%, dok

projekcije za ljeto ukazuju na veće smanjenje oborine nego u drugom razdoblju, i to između -25% do -

35%.

3.4 Rizici od poplava

Karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava

Na temelju odredbi iz članaka 110., 111. i 112. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11,

130/11, 56/13 i 14/14) kojima je u hrvatsko zakonodavstvo transponirana Direktiva 2007/60/EZ

Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava,

Hrvatske vode za svako vodno područje, a po potrebi i za njegove dijelove izrađuju prethodnu procjenu

rizika od poplava, karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava i u konačnici Plan upravljanja

rizicima od poplava kao sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima.

Karte opasnosti od poplava (zemljovidi) sadrže prikaz mogućnosti razvoja određenih poplavnih

scenarija. Karte rizika od poplava sadrže prikaz mogućih štetnih posljedica razvoja scenarija prikazanih

na kartama opasnosti od poplava

Plan upravljanja rizicima od poplava sadrži:

1. Ciljeve za upravljanje rizicima od poplava,

2. Mjere za ostvarenje tih ciljeva, uključujući preventivne mjere, zaštitu, pripravnost, prognozu

poplava i sustave za obavještavanje i upozoravanje.

26



Naručitelj:





Plan upravljanja rizicima od poplava sastavni je dio Plana upravljanja vodnim područjima. Za provedbu

Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju

rizicima od poplava u Hrvatskoj, Europska unija je dala stručnu potporu hrvatskim stručnjacima

odobrivši IPA 2010 Twinning projekt “Izrada karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava”

vrijedan 1,1 milijun eura, kojeg su hrvatski stručnjaci realizirali u suradnji sa stručnjacima iz Kraljevine

Nizozemske, Republike Francuske i Republike Austrije. Osnovna svrha tog projekta koji je započeo

krajem siječnja 2013. godine i koji je uspješno završen sredinom travnja 2014. godine bila je edukacija

stručnog tima u Hrvatskim vodama koji će biti osposobljen za pripremu tehničkih dokumenata za

provedbu Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava u Hrvatskoj.

U nastavku su dani izvodi iz:

- Karte opasnosti od poplava

- Karte rizika od poplava1

Karte opasnosti od poplava

Karte opasnosti od poplava ukazuju na moguće obuhvate tri specifična poplavna scenarija, a izrađene

su u mjerilu 1 : 25.000 za ona područja koja su u Prethodnoj procjeni rizika od poplava određena kao

područja sa potencijalno značajnim rizicima od poplava. Analize su provedene na ukupno oko 30.000

km2, što je više od polovice državnog kopnenog teritorija.

Analizirani su sljedeći poplavni scenariji:

- poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja

- poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina),

- poplave male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući poplave uslijed mogućih rušenja nasipa na

većim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave),

za fluvijalne (riječne) poplave, bujične poplave i poplave mora. Jedinstvene poplavne linije za pojedine

scenarije određene su kao anvelopne poplavne linije različitih izvora plavljenja. Dubine vode za

jedinstvene poplavne linije određene su korištenjem digitalnog modela terena Državne geodetske

uprave.

Tehničke i matematičko-modelske analize za potrebe izrade karata opasnosti od poplava odrađene su

kroz niz studija i projekata koje Hrvatske vode sustavno izrađuju od stupanja na snagu Direktive

2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od

poplava, Karte izrađene na temelju navedenih analiza naknadno su verificirane i novelirane s podacima

i informacijama o zabilježenim poplavama u posljednje vrijeme. Za dio područja na kojima nisu rađene

detaljnije hidrološke i hidrauličke obrade, poplavne linije su utvrđene prema procjenama nadležnih

službi Hrvatskih voda. Za izradu karata opasnosti od poplava korištene su topografske podloge Državne

1 Podaci su preuzeti sa http://korp.voda.hr/

27



Naručitelj:





geodetske uprave, hidrometeorološke podloge Državnog hidrometeorološkog zavoda i mareografske

podloge Hrvatskog hidrografskog instituta. Karte su objavljene u WebGIS preglednicima koji

omogućuju prenošenje odabranih prostornih obuhvata u „pdf“ format i tiskanje. Karte su izrađene u

okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama članaka 111. i 112. Zakona o vodama

(„Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14), i to za tri scenarija plavljenja određena

Direktivom 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju

rizicima od poplava, i nisu pogodne za druge namjene.

28



Naručitelj:





Slika 3.6 Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja

29



Naručitelj:





Slika 3.7 Karta opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja - dubine

30



Naručitelj:





Slika 3.8 Karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja – dubine

31



Naručitelj:





Slika 3.9 Karta opasnosti od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja - dubine

32



Naručitelj:





Karte rizika od poplava

Karte rizika od poplava prikazuju potencijalne štetne posljedice na područjima koja su prethodno

određena kartama opasnosti od poplava za sljedeće poplavne scenarije:

- poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja,

- poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina),

- poplave male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući i poplave uslijed mogućih rušenja nasipa

na velikim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave).

Polazeći od odredbi Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o

procjeni i upravljanju rizicima od poplava, na kartama rizika od poplava prikazani su sljedeći sadržaji:

1. Broj ugroženog stanovništva po naseljima (do 100, od 100 do 1.000, više od 1.000) prema

popisu stanovništva iz 2011. godine preuzeti od Državnog zavoda za statistiku.

2. Podaci o korištenju zemljišta prema CORINE Land Cover 2006 (naseljena područja, područja

gospodarske namjene, intenzivna poljoprivreda, ostala poljoprivreda, šume i niska vegetacija,

močvare i oskudna vegetacija, vodene površine) preuzeti od Agencije za zaštitu okoliša.

3. Podaci o infrastrukturi preuzeti od nadležnih institucija i/ili prikupljeni iz javnih izvora

podataka, te iz arhive Hrvatskih voda (zračne luke, željeznički kolodvori, riječne i morske luke,

autobusni kolodvori, bolnice, škole, dječji vrtići, domovi umirovljenika, vodozahvati,

trafostanice, željezničke pruge, nasipi, autoceste, ostale ceste).

4. Podaci o zaštiti okoliša preuzeti od nadležnih institucija i/ili prikupljeni iz arhive Hrvatskih voda,

odnosno iz Registra zaštićenih područja (područja zaštite staništa ili vrsta, nacionalni parkovi,

vodozaštitna područja, kupališta, IPPC / SEVESO II postrojenja, odlagališta otpada, uređaji za

pročišćavanje otpadnih voda).

5. Podaci o kulturnoj baštini preuzeti od nadležnih institucija (UNESCO područja).

Karte su objavljene u WebGIS preglednicima koji omogućuju prenošenje odabranih prostornih

obuhvata u „pdf“ format i tiskanje.

Karte su izrađene u okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama članaka 111. i

112. Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14), i to za tri

scenarija plavljenja određena Direktivom 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada

2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, i nisu pogodne za druge namjene.

Prema utvrđenoj dinamici izrade i donošenja Plana upravljanja rizicima od poplava, karte će se po

potrebi usklađivati s rezultatima javne rasprave.

S obzirom na propisanu dinamiku izrade Plana upravljanja rizicima od poplava za sljedeći ciklus,

Prethodna procjena rizika od poplava biti će novelirana do 22.prosinca 2017. godine, karte opasnosti

od poplava i karte rizika od poplava do 22. prosinca 2019. godine, a Plan upravljanja rizicima od poplava

do 22. prosinca 2021. godine.

33



Naručitelj:





Slika 3.10 Karta rizika od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja

34



Naručitelj:





Slika 3.11 Karta rizika od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja

35



Naručitelj:





Slika 3.12 Karta rizika od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja

36



Naručitelj:





3.5 Stanje vodnog tijela

Stanje vodnih tijela prijemnika pročišćenih otpadnih voda opisano u nastavku je dano prema podacima

Hrvatskih voda, tj. podacima o stanju prema važećem Planu upravljanja vodnim područjima 2016. –

2021. Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i

proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:

• tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,

• stajaćicama površine veće od 0.5 km2,

• prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama odnosno

Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite

kako slijedi:

• Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja

vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo.

• Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu

sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica,

prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.

Slika 3.13. Pregledna situacija vodnih tijela

37



Naručitelj:





Vodno tijelo CSRN0004_007, Kupa OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0004_007

Šifra vodnog tijela: CSRN0004_007

Naziv vodnog tijela Kupa

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Nizinske vrlo velike tekućice - izvorište locirano u Dinarskoj ekoregiji (5A)

Dužina vodnog tijela 13.3 km + 27.1 km

Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeke Save

Ekoregija: Dinaridska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija, ICPDR

Tjela podzemne vode CSGI-31

Zaštićena područja HR1000001, HR53010013*, HR2000642*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 16016 (Vodostaj, Kupa)

38



Naručitelj:





STANJE VODNOG TIJELA CSRN0004_007

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrozoobentos Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno dobro vrlo dobro dobro umjereno dobro umjereno dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno dobro vrlo dobro dobro umjereno dobro umjereno dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

dobro dobro dobro stanje dobro nema ocjene dobro vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

dobro dobro dobro stanje dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro vrlo dobro dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene nema procjene nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Stanje tijela podzemne vode CSGI_31 – KUPA

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

39



Naručitelj:





3.6 Zone sanitarne zaštite

Predmetni zahvat nalazi se u blizini zona sanitarne zaštite Gaza, Švarča i Mekušje.

Slika 3.14. Zone sanitarne zaštite izvorišta na širem području projekta

3.7 Krajobrazna slika

Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja, predmetni zahvat unutar

grada Karlovca nalazi unutar krajobrazne jedinice Nizinska područja sjeverne Hrvatske. Veći dio ovog

prostora karakterizira agrarni krajolik s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim područjima.

Međutim sam zahvat nalazi se u samoj gradskoj jezgri grada Karlovca. GUP-om utvrđuje se (kao

planska mjera) zaštita kao parkovna arhitektura štite se perivojne površine od iznimne

vrijednosti za Grad kao što su: Mažuranićeva obala.

Na kartografskom prikazu 4.1 ZAŠTITA PRIRODE I KRAJOBRAZ, temeljem GUP-a Mažuranićeva je obala utvrđena kao „parkovna arhitektura“, a pejsažni pojas uz rijeku Kupu kao „prirodni krajobraz“.

40



Naručitelj:





Slika 3.15. Izvadak iz grafičkog priloga 4.1 Zaštita prirode i krajobraz

3.8 Zaštićena područja

3.8.1 Zaštićena područja prema Zakonu o zaštiti prirode

IUCN (International Union for Conservation of Nature - Međunarodna unija za očuvanje prirode)

definira zaštićeno područje kao Jasno definirano područje koje je priznato sa svrhom i kojim se upravlja

s ciljem trajnog očuvanja cjelokupne prirode, usluga ekosustava koje ono osigurava te pripadajućih

kulturnih vrijednosti, na zakonski ili drugi učinkoviti način.

Ovakva je definicija zaštićenog područja prenesena i u Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske (NN

80/13, 15/18, 14/19) prema kojem je zaštićeno područje "geografski jasno određen prostor koji je

namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga

ekološkog sustava".

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) utvrđuje devet kategorija zaštićenih područja.

Nacionalne kategorije u najvećoj mjeri odgovaraju jednoj od međunarodno priznatih IUCN-ovih

kategorija zaštićenih područja (International Union for Conservation of Nature – Međunarodna unija

za očuvanje prirode). Referentna baza i jedini službeni izvor podataka o zaštićenim područjima u

Republici Hrvatskoj je Upisnik zaštićenih područja Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša

i prirode.

41



Naručitelj:





Na lokaciji zahvata nema zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode.

Slika 3.16. Zaštićena područja prema Zakonu o zaštiti prirode

3.8.2 Ekološka mreža – Natura 2000

Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15),

te predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000.

Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/13,

105/15) čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje

povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja

značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti)

i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i

ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od

interesa za Europsku uniju).

Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,67% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora, a

sastoji se od 571 poligonskog Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), 171

točkastih Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (najvećim dijelom špiljski objekti)

(POVS) te 38 poligonskih Područja očuvanja značajnih za ptice (POP). U nastavku je dan pregled

područja ekološke mreže koja se nalaze u blizini obuhvata predmetnog zahvata.

42



Naručitelj:





Slika 3.17. Ekološka mreža Natura2000

Zahvat se nalazi unutar područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove: HR2000642 – Kupa, te u

blizini područja očuvanja značajnog za ptice HR 1000001 – Pokupski bazen. Ciljevi očuvanja područja

ekološke mreže Natura 2000 prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15), dani su u tablici u

nastavku.

Tablica 3.2. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) - HR2000642 – Kupa

Identifikacijski broj područja

Naziv područja

Kategorija za ciljnu

vrstu/stanišni tip

Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa

Znanstveni naziv vrste/Šifra stanišnog tipa

HR2000642 Kupa 1 obična lisanka Unio crassus

1 kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar

1 potočni rak Austropotamobius torrentium*

1 mladica Hucho hucho

1 bolen Aspius aspius

1 mali vretenac Zingel streber

1 peš Cottus gobio

1 dabar Castor fiber

1 vidra Lutra lutra

43



Naručitelj:





1 dunavska paklara Eudontomyzon vladykovi

1 veliki vijun Cobitis elongata

1 zlatni vijun Sabanejewia balcanica

1 potočna mrena Barbus balcanicus

1 velika pliska Alburnus sarmaticus

1 bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi

1 gavčica Rhodeus amarus

1 plotica Rutilus virgo

1 Keslerova krkuša Romanogobio kessleri

1 tankorepa krkuša Romanogobio uranoscopus

1 mala svibanjska riđa Hypodryas maturna

1 danja medonjica Euplagia quadripunctaria*

1 Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom 8210

1 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)

6430

1 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

91E0*

1 Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion) – točkaste ili vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutati

7220*

1 Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion

3260

Tablica 3.3. Područja očuvanja značajna za ptice (POP) HR 1000001 – Pokupski bazen (POVS)

Identifikacijski broj područja

Naziv područja Kategorija za ciljnu

vrstu

Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste Status (G= gnjezdarica; P = preletnica; Z =

zimovalica)

HR1000001 Pokupski bazen 1 Acrocephalus melanopogon crnoprugasti trstenjak P

1 Alcedo atthis vodomar G

1 Anas strepera patka kreketaljka G

1 Aquila pomarina orao kliktaš G

1 Ardea purpurea čaplja danguba P

1 Ardeola ralloides žuta čaplja P

1 Aythya nyroca patka njorka G P

1 Botaurus stellaris bukavac G P Z

1 Casmerodius albus velika bijela čaplja P Z

1 Chlidonias hybrida bjelobrada čigra G P

1 Chlidonias niger crna čigra P

1 Ciconia ciconia roda G

1 Ciconia nigra crna roda G P

1 Circus aeruginosus eja močvarica G

1 Circus cyaneus eja strnjarica Z

44



Naručitelj:





1 Circus pygargus eja livadarka G

1 Crex crex kosac G

1 Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić G

1 Dryocopus martius crna žuna G

1 Egretta garzetta mala bijela čaplja P

1 Falco vespertinus crvenonoga vjetruša P

1 Ficedula albicollis bjelovrata muharica G

1 Grus grus ždral P

1 Haliaeetus albicilla štekavac G

1 Ixobrychus minutus čapljica voljak G P

1 Lanius collurio rusi svračak G

1 Lanius minor sivi svračak G

1 Luscinia svecica modrovoljka P

1 Milvus migrans crna lunja G

1 Netta rufina patka gogoljica G

1 Numenius arquata veliki pozviždač P

1 Nycticorax nycticorax gak P

1 Pandion haliaetus bukoč P

1 Pernis apivorus škanjac osaš G

1 Philomachus pugnax pršljivac P

1 Picus canus siva žuna G

1 Platalea leucorodia žličarka P

1 Porzana parva siva štijoka G P

1 Porzana porzana riđa štijoka G P

1 Porzana pusilla mala štijoka P

1 Strix uralensis jastrebača G

1 Sylvia nisoria pjegava grmuša G

1 Tringa glareola prutka migavica P

2 značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (patka lastarka Anas acuta, patka žličarka Anas clypeata, kržulja Anas crecca, zviždara Anas penelope, divlja patka Anas plathyrhynchos, patka pupčanica Anas querquedula, patka kreketaljka Anas strepera, divlja guska Anser anser, glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala clangula, crvenokljuni labud Cygnus olor, liska Fulica atra, šljuka kokošica Gallinago gallinago, crnorepa muljača Limosa limosa, kokošica Rallus aquaticus, crna prutka Tringa erythropus, krivokljuna prutka Tringa nebularia, crvenonoga prutka Tringa totanus, vivak Vanellus vanellus, veliki pozviždač Numenius arquata)

45



Naručitelj:





3.8.3 Nacionalna klasifikacija staništa

Prema članku 52. st. 4. Zakona o zaštiti prirode: "Stanišni tipovi se dokumentiraju kartom staništa..."

(NN 80/13, 15/18, 14/19). U cilju osiguravanja Karte staništa kao obvezne podloge prilikom izrade

dokumenata prostornog planiranja i planova gospodarenja prirodnim dobrima, Ministarstvo zaštite

okoliša i prostornog uređenja naručilo je 2002. godine izradu GIS baze podataka o rasprostranjenosti

stanišnih tipova na teritoriju Hrvatske - kroz projekt Kartiranje staništa.

Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima

(NN 88/14) i Karti staništa RH, zahvat se nalazi na području ili u neposrednoj blizini slijedećih tipova

staništa.

Slika 3.18 Stanišni tipovi na širem području zahvata

Opis navedenih stanišnih tipova unutar lokacije zahvata (prema IV. klasifikacija staništa RH), dan je u

nastavku.

46



Naručitelj:





J 2.2. Gradske stambene površine

Gradske stambene površine - Gradske površine za stanovanje koje uključuju i stambene blokove i

privatne kuće. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks u kojemu se izmjenjuju

izgrađene i kultivirane (najčešće neproizvodne) zelene površine.

J 2.1. Gradske jezgre

Gradske jezgre - Vrlo gust, većinom zatvoreni tip izgradnje gradskih središta. Zgrade su većinom

višekatnice s vrlo velikim udjelom trgovina, centralnim ustanovama gospodarstva i uprave, s

podzemnim i nadzemnim garažama, parkiralištima i s vrlo malim udjelom zelenih površina (stupanj

površinske nepropusnosti je 80-100 %). Cesto su prisutne i povijesne gradske jezgre sa starom

arhitekturom, vrlo cesto unutar zidina i utvrda ili njihovih ostataka. Definicija tipa na ovoj razini

podrazumijeva prostorni kompleks.

3.9 Prostorno – planska i ostala planska dokumentacija

Prostornim planom Grada Ogulina retencija Ogulin definirana je kao građevina od važnosti za Županiju

te je unesena u prostorni plan i za nju je rezerviran prostor na području Ogulina. Na taj način osigurano

je da prostoru retencije nije moguća gradnja te se ne očekuje utjecaj drugih građevina na retenciju.

Prostorni plan Karlovačke županije GKŽ (26/01, 33/01- ispravak, 36/08-pročišćeni tekst,

56/13, 7/14- ispravak, 50b/14, 6c/17, 29c/17-pročišćeni tekst, 8a/18 i 19/18-pročišćeni tekst)

Prostorni plan uređenja Grada Karlovca (Glasnik grada Karlovca" br. 6/11)

Generalni urbanistički plan (GUP) grada Karlovca, Glasnik Grada Karlovca br. 14/07, 6/11,

08/14)

Generalni urbanistički plan (GUP) grada Karlovca, Glasnik Grada Karlovca br. 14/07, 6/11, 08/14)

U odredbama za provođenje u Članku 82 navedeno je sljedeće:

(1) Prema Zakonu o vodama, određeni su pojasevi posebnog režima i korištenja zbog održavanja

vodnog režima (Stavak (5) Članka 84. ovih odredbi za provođenje).

(2) Poboljšanje vodnog režima kroz Karlovac postići će se:

- sanacijom i dogradnjom postojećih obaloutvrda i nastavkom izgradnje objekata obrane od poplave

(unutar i van obuhvata GUP-a).

(3) Za građenje na građevnoj čestici koja graniči s vodotokom, kanalom, zaštitnom vodnom građevinom

odnosno parcelom javnog vodnog dobra potrebno je pribaviti vodopravne uvjete.

Članak 84.

Članak 84. GRAĐEVINE I UREĐAJI ZAŠTITNOG SUSTAVA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA

47



Naručitelj:





(1) Zaštitni sustav od štetnog djelovanja voda obuhvaća sustav vodotoka i kanala iz Stavka (1) Članka

81. ovih odredbi za provođenje te sljedeće građevine unutar obuhvata GUP-a:

- obrambene zidove (obaloutvrde):

o postojeći i planirani lijevi i postojeći desni obrambeni zid Kupe.

(4) Obrambeni nasipi (obaloutvrde), uz osnovnu funkciju zaštite od štetnog djelovanja voda, mogu se

koristiti kao šetnice, pješačke i biciklističke staze u sklopu prometnica i pješačke površine. Kota dijela

nasipa uz hotel Korana, uklopljenog u okolni nasipani teren, ne smije se snižavati.

Na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA dio područja namjeravanog zahvata

označen je kao V2-vodne površine povremeno pod vodom.

Slika 3.19. Izvadak iz grafičkog priloga 1. Korištenje i namjena prostora

Na kartografskom prikazu 3.2.B VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ZAŠTITA I UREĐENJE VODA na

području namjeravanog zahvata kao regulacijski zaštitni sustav uređenje vodotoka i voda označen je

postojeći zid obaloutvrde

48



Naručitelj:





Slika 3.20. Izvadak iz grafičkog priloga 3.2.B Vodnogospodarski sustav - zaštita i uređenje voda

49



Naručitelj:





4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

4.1 Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja i korištenja zahvata

Mogući utjecaji zahvat na okoliš analizirani su tijekom izgradnje i tijekom korištenja. Prilikom procjene

planiranog zahvata na sastavnice okoliša definirana je zaštitna zona, odnosno zona mogućih utjecaja

od 1000 m. Tom zonom je obuhvaćeno područje izravnog zaposjedanja, radni pojas i pojas održavanja

(uže područje zahvata), kao i područje slabijeg i umjerenog izravnog ili neizravnog utjecaja (šire

područje zahvata), ovisno o ekološkoj komponenti koja se procjenjuje.

4.1.1 Vode i stanje vodnog tijela

Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja zahvata

Onečišćenje rijeke Kupe može se tijekom građenja pojaviti prilikom izvođenja svih radova, a posebno

zemljanih radova, obzirom da je izgradnja predmetnog zahvata vezana uz sam obalni pojas

(obaloutvrda), kao i u zoni uz samu rijeku. Tijekom izvođenja radova moguća su onečišćenja izazvana

izlijevanjem ili procjeđivanjem goriva u vodotok i okolni teren uslijed nepažljivog pretakanja.

Onečišćenje vodotoka može biti izazvano nekontroliranim odlaganjem otpada, ako lokacija

namijenjena odlaganju otpada (klasičnog ili građevinskog) nije dovoljno udaljena od vodotoka.

Neželjeni utjecaji na Vuku može se pojaviti i kao posljedica mjestimičnog zatrpavanja vodotoka

izazvanih urušavanjem obala ili nekontroliranim i slučajnim istovarivanjem zemljanog materijala.

Zemljani radovi koji se izvode u postupku gradnje predmetnog zahvata izvode se na kontaktu vodene

površine s pokosom riječne obale. Na tom kontaktu nemoguće je u potpunosti izbjeći djelomično

odronjavanje i ulazak određenih količina tla u rijeku. Odronjena zemlja dijelom će biti odnesena

riječnim tokom, a djelomično će se istaložiti na dijelovima obale s manjim brzinama protjecanja.

Čestice prašine, nošene vjetrom dospijevaju na površinu vodotoka. Isto tako, tijekom zemljanih radova,

pri pojavi kišnih događaja može doći do ispiranja površinske prašine te otjecanje u vodotok.

U rijeku Kupu mogu zbog nestručnog i nesavjesnog izvođenja radova i rukovanja opremom dospjeti:

dijelovi korištenih oplata, ambalaža u kojoj je umotan i spremljen građevinski materijal, građevinski

čelik, žitki i skrućeni beton, izolacijski materijali, boje, lakovi i otapala, građevinski strojevi, ulje iz

hidraulike strojeva, nafta za rad strojeva. Najveću opasnost pri građenju, a i za okoliš predstavlja

mogućnost pojave visoke vode kad su radovi na izgradnji u nižim zonama, ispod razine visokih voda. U

tom slučaju osim odnošenja nasipanog materijala, vodena bujica može odnijeti strojeve, opremu i

građevinske materijale.

S obzirom na prepoznate utjecaje, mogući utjecaj planiranog zahvata na vode tijekom pripreme i

izgradnje ocijenjen kratkotrajnim i lokalnog je karaktera kao manje značajan privremen negativan

utjecaj.

50



Naručitelj:





Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata

Zahvat uređenja obale rijeke Kupe nalazi se na području vodnog tijela CSRN0004_007, Kupa. Vodno

tijelo je ocijenjeno kao tijelo dobrog kemijskog stanja, te umjereno ekološko stanje. Na lokaciji

predloženog zahvata već su izvedeni zahvati uređenja obale, te je i temeljem toga ekološko stanje

definirano kao umjereno. Izvedbom samog zahvata koji podrazumijeva uređenje postojeće obale neće

se dodatno pogoršati hidromorfološki elementi zahvata. Bitno je naglasiti da će izgradnjom ove

obaloutvrde doći do minimalnog suženja vodnog lica koje neće imati utjecaj na režim tečenja. Utjecaji

na status vodnog tijela gledani na osnovu hidroloških i morfoloških uvjeta mogu se smatrati dugoročni

utjecaji, lokalnog karaktera koji neće imati utjecaj na šire područje.

Zahvatom se ne mijenjaju bitno hidromorfološke karakteristike vodotoka u pogledu redukcije

poprečnog profila, ili promjeni hidrauličkih obilježja (brzina protjecanja, promjena karakterističnih

vodostaja, stvaranje uspora). Neznatne hidromorfološke promjene isto tako ne utječu bitno na

promjene uvjeta staništa i biljne i životinjske vrste.

Tijekom korištenja zahvata ne očekuju se negativni utjecaji na rijeku Kupu. Moguće je odlaganje

različitih vrsta otpada od strane korisnika (papir, karton, staklo, sitna plastika, sitniji organski otpad i

dr.), ali se procjenjuje u minimalnim količinama, te je navedeni utjecaj zanemariv.

4.1.2 Utjecaj na tlo


Tijekom građenja onečišćenje tla može nastati uslijed prosipanja materijala sa vozila na kolnike

prometnica. Kod kišnog vremena posljedica može biti pojava prekomjernog blata na prometnicama.

Daljnje onečišćenje tla može nastati u slučaju odlaganja viška iskopa na zemljište, koje nije određeno i

pripremljeno kao odlagalište.

Onečišćenje tla može nastati i uslijed primjene gradiva topivih u vodi, ako takva gradiva sadrže štetne

tvari, kao i od raznih vrsta otpadnog materijala koji se stvara na gradilištu. U slučaju da se ne osigura

odgovarajući sustav za prikupljanje otpada i sanitarnih otpadnih voda koje nastaju na gradilištu, a ne

upuštaju se u postojeći sustav odvodnje, osim onečišćenja tla i podzemlja, može doći do ugroze zdravlja

radnika i ljudi koji borave na gradilištu i uz njega.

Prilikom pretakanja goriva, promjene ulja i korištenja maziva za građevinske strojeve, moguće je

nenamjerno prolijevanje i pronos materijala u podzemlje. Moguće je također nekontrolirano istjecanje

istih uskladištenih materijala. Dio onečišćenja iz saturiranog sloja može prodrijeti do podzemnih voda

i završiti konačno u rijeci. Međutim, ova onečišćenja moguće je kvalitetno i cjelovito kontrolirati

dobrom organizacijom izvođenja radova i nadzorom tijekom gradnje od strane nadzornog inženjera.


Sam predmetni zahvat tijekom korištenja neće imati nikakvog negativnog utjecaja na tlo i podzemlje.

Utjecaja na tlo tijekom korištenja nema jer će biti izgrađena obaloutvrda gradskog tipa uz samu obalu.

51



Naručitelj:





Cjelokupno korištenje obaloutvrde (šetnica, biciklizam i dr.) odvijat će se na vrlo uskom prostoru koji

je vezan uz samu obalu rijeke, a ostali dio je već postojeća prometnica.

4.1.3 Utjecaj na zrak


Posljedica izgradnje može biti pojava povećane prašine uslijed zemljanih i drugih radova na gradilištu.

Povećano stvaranje prašine nošene vjetrom može uzrokovati onečišćenje atmosfere u okolini

gradilišta. Iste utjecaje mogu izazvati i vozila koja prevoze višak iskopanog materijala, a tijekom

prometovanja kroz stambene četvrti. Intenzitet ovog onečišćenja ovisi o vremenskim prilikama (jačini

vjetra i oborinama). Ovaj je utjecaj kratkotrajan i lokalnog je karaktera.

Povećani promet vozila kao i rad građevinskih strojeva s pogonom naftnim derivatima, može dodatno

onečišćavati atmosferu emisijom ispušnih plinova (ugljični dioksid, ugljikov monoksid, dušikovi oksidi,

sumporov dioksid, organski ugljikovodici).

Procjenjuje se da koncentracija ispušnih plinova mehanizacije ne bi bila veća nego na prometnicama s

prometom srednjeg intenziteta, te da kumulativne vrijednosti onečišćenja od prometa na

prometnicama kao i izvođenja radova ne bi prelazile kritične vrijednosti koncentracije ispušnih plinova,

što potvrđuju i dosadašnja iskustva sa sličnih gradilišta.

Ovaj je utjecaj kratkotrajan i lokalnog je karaktera, a po značaju je mali.


Tijekom korištenja zahvata nema utjecaj na zrak.

4.1.4 Utjecaj projekta na klimatske promjene


Cilj projekta je iznalaženje, definiranje i razrada rješenja za izgradnju/rekonstrukciju zaštitnih vodnih

građevina u svrhu obrane od poplava, fiksiranja toka i stabiliziranja obala rijeke na predmetnoj dionici.

Uz urbanu nadogradnju i uređenje prostora uz rijeku, ovim projektom omogućit će se ostvarivanje

uređene šetnice duž cijelog područja i približavanje stanovnika rijeci.

Tijekom građenja zahvata nastaju ispušni plinovi uslijed rada građevinske mehanizacije. Njihov utjecaj

na klimatske promjene je kratkog trajanja te je manje značajan zanemariv negativan utjecaj.


S ciljem procjene utjecaja zahvata na klimatske promjene potrebno je napraviti procjenu Ugljičnog

otiska projekta (Carbon Footprint) uzimajući u obzir direktne emisije stakleničkih plinova koje nastaju

kao posljedica rada zahvata, te indirektne emisije uslijed korištenja električne energije i transportnih

potreba vezanih uz zahvat.

52



Naručitelj:





Predmetni projekt ne podrazumijeva izgradnju proizvodnih postrojenja te korištenjem zahvata ne

dolazi do emisija u okoliš.

Indirektne emisije stakleničkih plinova moguće su uslijed korištenja električne energije za rasvjetne

stupove koji su planirani duž šetnice. Međutim ove količine električne energije i vezanih indirektnih

emisija su zanemarive. Stoga se može zaključiti da projekt ne doprinosi nastanku stakleničkih plinova.

4.1.5 Utjecaj klimatskih promjena na projekt

Obzirom na evidentne trendove globalnog zatopljenja, potrebno je napraviti procjenu utjecaja ovih

promjena na predmetni projekt te primijeniti mjere prilagodbe gdje je to potrebno kako bi se osigurala

održivost projekta.

Temeljem dokumenta Europske Komisije „Non-paper Guidelines for Project Managers: Making

vulnerable investments climate resilient“, osjetljivost projekta na klimatske promjene analizira se na

osnovu 8 primarnih i 8 sekundarnih klimatskih aspekata u odnosu na 4 osnovna elementa projektnih

aktivnosti, kako za trenutno stanje tako i za buduće stanje klimatskih promjena. Kako je već navedeno,

predmetni projekt ne podrazumijeva izgradnju proizvodnih postrojenja.

Tablica 4.1: Osnovni elementi projektnih aktivnosti

Osnovni aspekti projekta Obrana od poplava

Transportni elementi Nije primjenjivo

Ulazni parametri Nije primjenjivo

Izlazni parametri Nije primjenjivo

Procesi i postrojenja Obaloutvrda

Tablica 4.2: Primarni i sekundarni efekti klimatskih promjena

Primarni efekti klimatskih promjena Sekundarni efekti klimatskih promjena

Povećanje srednjih temperatura Povećanje sušnih perioda

Povećanje ekstremnih temperatura Raspoloživost vode

Promjene u prosječnoj količini oborina Oluje

Promjene u ekstremnim oborinama Poplave

Prosječna brzina vjetra Erozija tla

Promjene u maksimalnim brzinama vjetra Nestabilnosti tla / klizišta

Vlažnost zraka Kakvoća zraka

Solarna iradijacija Toplinski "otoci" u urbanim zonama

Osjetljivost je vrednovana u 3 klase: Nadalje, izloženost projekta prema 16 klimatskih efekata

vrednovana je za trenutno stanje i buduće stanje.

0 = nema osjetljivosti

1 = srednja osjetljivost

2 = visoka osjetljivost

1 = nema izloženosti

2 = srednja izloženost

3 = visoka izloženo

53



Naručitelj:





Ranjivost projekta na klimatske promjene je stoga računata na osnovu formule:

𝑅𝑎𝑛𝑗𝑖𝑣𝑜𝑠𝑡 = 𝑂𝑠𝑗𝑒𝑡𝑙𝑗𝑖𝑣𝑜𝑠𝑡 ∗ 𝐼𝑧𝑙𝑜ž𝑒𝑛𝑜𝑠𝑡

Rezultat je matrica ranjivosti koja je dana u nastavku:

Tablica 4.3 Matrica ranjivosti

Izložen

ost

Osjetljivost

0 1 2

1 0 1 2

2 0 2 4

3 0 3 6

Izloženost projekta u postojećem i planiranom stanju analizirana je u nastavku te je prezentirana

ranjivost pojedinih komponenti projekta s raznih aspekata (transportni elementi, ulazni elementi,

izlazni parametri i procesi/postrojenja) također u postojećem i planiranom stanju.

Zaključuje se da je projekt ranjiv na slijedeće efekte klimatskih promjena

04 – Promjene u ekstremnim oborinama

15 – Poplave

Tablica 4.4 Ranjivost projekta na efekte klimatskih promjena

Tra

nsportn

i ele

menti

Izla

z –

nem

a z

a p

redm

etn

i zahvat

Ula

z –

nem

a z

a p

redm

etn

i zahvat

Pro

cesi i p

ostro

jenja

Tra

nsportn

i ele

menti

Izla

z –

nem

a z

a p

redm

etn

i zahvat

Ula

z –

nem

a z

a p

redm

etn

i zahvat

Pro

cesi i p

ostro

jenja

Tra

nsportn

i ele

menti

Izla

z –

nem

a z

a p

redm

etn

i zahvat

Ula

z –

nem

a z

a p

redm

etn

i zahvat

Pro

cesi i p

ostro

jenja

Osjetljivost

Primarni efekti OD

Promjena prosječne temperature zraka 1 0 0 1 1 0 1 1 0 1

Povećanje ekstremne temperature zraka 2 0 0 2 0 0 2 0 0

Promjena prosječne količine oborina 3 1 1 2 2 2 2 2 2

Promjena ekstremne količine oborina 4 1 1 2 2 2 2 2 2

Prosječna brzina vjetra 5 0 0 1 0 0 1 0 0

Promjene u maksimalnim brzinama vjetra 6 0 0 1 0 0 1 0 0

Vlažnost zraka 7 0 0 1 0 0 1 0 0

Sunčevo zračenje 8 0 0 1 0 0 1 0 0

Sekundarni efekti OD

Temperatura vode 9 0 0 1 0 0 1 0 0

Dostupnost vodnih resursa / suša 10 0 0 2 0 0 2 0 0

Oluje 11 0 0 1 0 0 1 0 0

Poplave 12 1 2 3 3 6 2 2 4

Erozija tla 13 0 0 2 0 0 2 0 0

Nestabilnosti tla / klizišta 14 0 0 2 0 0 2 0 0

Kakvoća zraka 15 0 0 1 0 0 1 0 0

Toplinski "otoci" u urbanim zonama 16 0 0 1 0 0 1 0 0

Osjetljivost Osjetljivost

Osjetljivost na klimatske promjene 0 1 2 0 1 2

Visoka 3 2 3 3 1 0 1 2 3 1 0 1 2

Srednja 2 1 2 2 2 0 2 4 2 2 0 2 4

Neznatna ili nije osjetljivo 1 0 1 1 3 0 3 6 1 3 0 3 6

Uređenje obale

Bu

du

ća iz

ložen

ost Ranjivost

Izlo

ženost

Uređenje obale Uređenje obale

Tre

nu

tna iz

ložen

ost

Ranjivost

Izlo

ženost

54



Naručitelj:





Tablica 4.5 Izloženost projekta efektima klimatskih promjena

Br

Osj

etl

jivo

stT

ren

utn

a i

zlo

že

no

stB

ud

uća

izlo

že

no

st

Pri

ma

rni

efe

kti

1P

rom

jena p

rosje

čne

tem

pera

ture

zra

ka

Šire p

roje

ktn

o p

odru

čje

locirano je n

a p

odru

čju

kontinenta

lne k

lime s

a h

ladnim

i v

lažnim

zim

am

a t

e u

mje

reno t

oplim

lje

tim

a.

1N

a o

vom

podru

čju

moguće je p

ove

ćanje

tem

pera

ture

od c

ca 1

stu

panj tije

kom

zim

e,

te 2

stu

pnnja

tije

kom

ljeta

.

2P

ove

ćanje

ekstr

em

ne

tem

pera

ture

zra

ka

Nije

zabilj

ežen r

ast

maksim

aln

ig g

odiš

njih

tem

pera

tura

2M

oguća je p

oja

va e

kstr

em

nih

vre

menskih

uvj

eta

, koji

uklju

čuju

pove

ćanje

bro

ja i t

raja

nja

toplo

tnih

udara

.

3P

rom

jena p

rosje

čne

količ

ine o

borina

Tije

kom

20.

sto

ljeća g

odiš

nja

količ

ina o

borina p

okazuje

sila

zan t

rend u

svi

m d

ijelo

vim

a H

rvats

ke,

te s

e t

ime H

rvats

ka p

ridru

žuje

sm

anje

nju

vla

žnosti n

a S

redozem

lju.

2P

rosije

čna k

olič

ina o

borina t

ijekom

zim

e ć

e s

e n

eznatn

o s

manjit

i, d

ok ć

e s

e p

reko lje

ta p

ove

ćati z

a isti iznos.

4P

rom

jena e

kstr

em

ne

količ

ine o

borina

Bilj

eže s

e p

rom

ejn

e u

ekstr

em

nim

oborinam

a č

ija s

e u

česta

lost

pove

ćava

.2

Ne p

osto

je p

odaci o b

uduić

em

sta

nju

međutim

može s

e o

čekiv

ati d

a ć

e s

e n

asta

viti t

rend p

ove

ćanja

ekstr

em

nih

oborina.

5P

rosje

čna b

rzin

a v

jetr

aIz

loženost

nije

defin

irana

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

6P

rom

jene u

maksim

aln

im b

rzin

am

a

Nem

a izlo

ženosti

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

7V

lažnost

zra

ka

Nem

a izlo

ženosti

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

8S

unčevo

zra

čenje

Sola

rna ira

dija

cija

je p

risutn

a n

o u

prihva

tljiv

oj m

jeri t

e b

ez izra

ženiji

h n

egativn

ih e

fekata

.1

Sola

rna ira

dija

cija

će s

e p

ove

ćati s

pove

ćanje

m b

roja

sunčanih

dana

Se

ku

nd

arn

i e

fekti

9Tem

pera

tura

vode

Nem

a izlo

ženosti

1S

obzirom

na p

redvi

đeno p

ove

ćanje

tem

pera

ture

zra

ka,

moguće je b

lago p

ove

ćanje

tem

pera

ture

rje

čne v

ode.

10

Dostu

pnost

vodnih

resurs

a /

suša

Nem

a izlo

ženosti

2S

obzirom

na p

redvi

đene g

oto

vo z

anem

arive

pro

mje

ne p

rosje

čne k

olič

ine o

borina,

ne o

čekuju

se p

rom

jene

dostu

pnosti v

odnih

resurs

a.

11

Olu

jeN

em

a p

odata

ka.

Moguće je p

oja

vljiv

anje

, sam

o u

kra

tkim

i p

rilič

nom

nepra

viln

im v

rem

enskim

inte

rvalim

a.

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

12

Popla

veZahva

t se n

ala

zi na p

odru

čju

opasnosti o

d p

opla

va,

pre

ma K

art

i opasnosti o

d p

opla

va p

o v

jero

jatn

osti p

opla

vljiv

anja

prilo

ženoj u

Ela

bora

tu.

3

Budući da s

e p

redm

etn

i zahva

t pre

dvi

đa u

ređenje

obale

obalo

utv

rdom

gra

dskog t

ipa,

jedna n

jegova

svr

ha je i

zaštita

od v

isokih

voda.

Nje

govo

m izgra

dnjo

m s

e o

čekuje

poboljš

anje

posto

jećeg s

tanja

tj. s

manje

nje

izlo

ženosti z

a b

uduće r

azdoblje

.

13

Ero

zija

tla

Ero

zija

obale

vodoto

ka n

akon u

ređenja

obale

obalo

utv

rdom

gra

dskog t

ipa s

e n

e o

čekuje

.2

Nakon izgra

dnje

, zahva

t će s

e p

ozitiv

no o

dra

ziti na n

esta

biln

ost

tla p

osto

jeće o

bale

.

14

Nesta

biln

osti t

la /

kliz

išta

Ero

zija

obale

vodoto

ka m

ože a

ktivi

rati k

liziš

ta p

ri č

em

u z

bog n

era

vnote

že s

ila m

ože d

oći do k

lizanja

slo

jeva

na k

osin

i. Z

ahva

t se

ne n

ala

zi na p

odru

čju

osje

tljiv

om

na e

rozijs

ke p

rocese.

2N

e o

čekuju

se p

rom

jene

15

Kakvo

ća z

raka

Kakvo

ća z

raka je z

adovo

ljava

juća o

bzirom

da n

a p

odru

čju

nem

a z

načajn

ijih o

nečiš

ćiv

aća.

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

16

Toplin

ski "o

toci"

u

urb

anim

zonam

aZahva

t se n

ala

zi u b

lizin

i urb

anih

podru

čja

s v

ećom

koncentr

acijo

m t

oplin

e t

ijekom

lje

ta1

Ne o

čekuju

se p

rom

jene

55



Naručitelj:





Procjena rizika i mjere prilagodbe za projekt i projektne komponente

Za one klimatske efekte gdje je ranjivost rezultat visoke osjetljivosti i visoke ili srednje izloženosti,

provedena je analiza rizika te su vrednovane mjere prilagodbe.

Tablica 4.6 Analiza rizika i mjera prilagodbe projekta klimatskim promjenama za efekt klimatskih

promjena 15 – Poplave

4.1.6 Zaštićena područja

Na lokaciji zahvata nema zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode.

4.1.7 Krajobrazne vrijednosti


Tijekom građenja zahvata utjecaj na krajobrazne vrijednost moguće je sagledati kroz elemente koji su

već opisani u poglavljima naprijed (tijekom građenja, mijenja se kratkotrajno slika prostora obzirom na

radove koji se provode).

Ranjivost OD12 Poplave

Razina ranjivosti

Transportni elementi 3

Izlazni parametri 0

Ulazni parametri 0

Procesi i postrojenja 6

Opis

Rizici

Veze OD3 Promjena prosječne količine oborina

OD4 Promjena ekstremne količine oborina

Mogućnost pojave 3 Očekuje se povećanje prosj. količine oborina do 12%.

Posljedice 4 Plavljenja na slivu Kupe (recipijent pročišćenih

otpadnih voda).

Faktor rizika 12 / 25 12

Mjere adaptacije

Primijenjene

Potrebne

Poplava može nastupiti uslijed podizanja razine vode rijeke

Drave iznad krune nasipa ili uslijed proloma nasipa kao

posljedica oštećenja, erozije, klizanja tla i sl.

Očekuje se povećana učestalost i intenzitet poplava obzirom

na povećanje srednjih i ekstrmnih oborina.

Postojeći sustavi zaštite od poplava na slivu rijeke Kupe

(nasipi, akumulacije)

Procjena i upravljanje rizicima od poplava na slivu rijeke Kupe

koje će biti implementirane kroz zasebne projekte u svrhu

ispunjavanja obveza koje propisuje Direktiva o procjeni i

upravljanju poplavnim rizicima.

56



Naručitelj:






Tijekom korištenja zahvata dolazi do povećanja vrijednosti područja obzirom na uređenje obalnog

pojasa koji će se uklopiti u postojeće stanje. Sama rijeka približiti će se ljudima, a dijelovi koji se

uklapaju u postojeću obalu povećavaju vrijednosti vizualne i krajobrazne slike područja.

4.1.8 Utjecaj na sastavnice prirode


Lokacija izvođenja zahvata obuhvaća izgrađene dijelove urbanog područja grada te se ne očekuje

utjecaj zahvata na bioraznolikost.


Planirani zahvat neće imati utjecaj na bioraznolikost prostora obzirom na postojeću obaloutvrdu

gradskog tipa, te isti samo pridonosi sređivanju i organizaciji koji se i danas nalaze na području.

4.1.9 Postojeća infrastruktura i gospodarstvo


Tijekom izgradnje zahvata doći će do intenziviranja prometa na postojećim cesta. Kod razvoza

zemljanog materijala, određene količine tla mogu se nalijepiti na kotače vozila i kasnije u vožnji rasipati

po prometnicama te naseljima. Zaprašene prometnice i zemlja koja otpada s kotača kamiona i ostalih

vozila, osobito su opasni nakon kiše jer kolnici postaju klizavi i predstavljaju potencijalnu opasnost pri

vožnji. Kiša će zemlju sa kolnika isprati i odvesti na okolni teren.

Oborine koje padnu na onečišćene površine isprat će onečišćenja i odvesti ih u rijeku. Intenzitet i

veličina navedenih utjecaja najviše ovise o postupcima kod izvođenja zemljanih radova i o vremenskim

prilikama (suho ili vlažno vrijeme, vjetar).

Osim toga kroz područje obuhvata zahvata protežu se podzemne instalacije komunalne infrastrukture:

vodoopskrba, sanitarna odvodnja, elektroopskrba, javna rasvjeta, elektronička komunikacijska

infrastruktura. Na predmetne instalacije će se, na svim konfliktnim mjestima, u cilju sprečavanja

nastanka štete i postizanja sigurnosnih razmaka, a u skladu s pribavljenim posebnim uvjetima gradnje,

primijeniti odgovarajuće mjere zaštite ili u krajnjem slučaju – izmicanje.


Tijekom korištenja zahvata neće biti utjecaja na infrastrukturu i gospodarstvo, obzirom na

karakteristike zahvata.

57



Naručitelj:





4.1.10 Buka


Tijekom izgradnje predmetnog zahvata predviđeno je korištenje mehanizacije i transportnih sredstava.

Prema tome, tijekom izgradnje u okolišu će se javljati buka kao posljedica rada građevinskih strojeva i

uređaja te teretnih vozila vezanih na rad gradilišta što predstavlja privremeni utjecaj tijekom gradnje i

po značaju se navedeni utjecaj može ocijeniti malim.


Ne očekuje se povećana razina buke tijekom korištenja zahvata. Predmetni zahvat ne predstavlja izvor

buke.

4.1.11 Stanovništvo i socio-ekonomske prilike


Osim pozitivnih utjecaja uređenja obale na području Grada Karlovca doći će i do negativnih utjecaja na

stanovništvo tijekom izvođenja zahvata. Gradnja predmetnog zahvata odvijat će se u centru grada

Karlovca, pa se osim buke i zagađenja zraka očekuje i negativan utjecaj na neometano korištenje

prometnica tijekom transporta materijala i opreme, a zbog strojeva koji će povremeno prometovati

kroz urbanizirani dio, usporavati i ometati prometnu protočnost, stvarati dodatnu buku, oštećivati

kolnik i nanositi na isti ostatke zemlje i neispranih ostataka građevinskog materijala.

Ovaj se utjecaj može ocijeniti kratkotrajnim i lokalnog je karaktera, a po značaju je mali.


Izgradnja nove obaloutvrde omogućit će stanovništvu i korisnicima prisan kontakt s vodom i to na

čitavom potezu. Izgradnja obaloutvrde uz prethodno izdvojene mogućnosti u povećat će turističku

atraktivnost šireg područja, što će se pozitivno odraziti i na stanovništvo.

4.1.12 Otpad


Tijekom građenja zahvata generirat će se različite vrste otpada na gradilištu (komunalni, ambalažni,

građevinski, ulja i masti, opasni). Odgovarajućim skupljanjem, obradom i konačnim odlaganjem, neće

biti negativnih utjecaja na zdravlje zaposlenih i ljudi u blizini nastanka utjecaja.


Tijekom korištenja zahvata moguća je pojava odlaganja manjih količina otpadnih tvari (komunalni

otpad) od strane korisnika ili osoblja na održavanju. Međutim, navedeni utjecaj može se ocijeniti

zanemarivim.

58



Naručitelj:





4.1.13 Akcidenti


Tijekom izvođenja radova te održavanja predmetnog zahvata, može doći do akcidentnih situacija što

kao posljedicu može imati onečišćenje vode, tla i zraka. Svako onečišćenje do kojega može doći zbog

nestručnog ili nepažljivog postupanja s opremom i mehanizacijom predstavlja potencijalno negativan

utjecaj i na biološku raznolikost. U svrhu održavanja građevina vršiti će se obilazak i ukoliko bude

potrebno nužni popravci. Moguća oštećenja postojeće infrastrukture uzrokovana izvođenjem zahvata

će se sanirati pa postoji mogućnost dodatnih radova i nakon što predmetni zahvat bude izgrađen.

Također, u slučaju ekstremnih vodostaja moguće su povećane rate erozije ili oštećivanje građevina što

može dovesti do promjena u morfologiji vodotoka. Kako bi se minimalizirala mogućnost pojave

opisanih hipotetskih negativnih utjecaja vezanih uz akcidentne situacije, nužno je osigurati da se zahvat

izvede prema najvišim profesionalnim standardima i uz odgovarajuće mjere predostrožnosti.


Tijekom korištenja predmetnog zahvata moguće su povremene ili slučajne, nepredvidive nezgode.

Uzroci mogu biti viša sila ili iznenadno onečišćenje.

4.2 Mogući utjecaji na okoliš nakon prestanka korištenja zahvata

Planirani zahvat je objekt trajne namjene te se prestanak njegovog korištenja ne očekuje.

4.3 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

S obzirom na karakter i smještaj zahvata, predviđeni utjecaji tijekom izgradnje i održavanja su lokalnog

karaktera i vremenski ograničeni te je stoga i mogućnost pojave značajnih prekograničnih utjecaja

zanemariva.

4.4 Mogući značajni utjecaji zahvata na zaštićena područja

Prema Upisniku zaštićenih područja predmetni zahvat ne nalazi se u blizini zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode.

4.5 Mogući značajni utjecaji zahvata na ekološku mrežu Natura 2000

Zahvat se nalazi unutar područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove: HR2000642 – Kupa, te u

blizini područja očuvanja značajnog za ptice HR 1000001 – Pokupski bazen.

4.6 Opis obilježja utjecaja

Mogući utjecaji zahvata na okoliš će biti izraženi jedino tijekom izvođenja zahvata. Ovi utjecaji će biti

trenutni a njihova pojava se može izbjeći primjenom odgovarajući mjera.

59



Naručitelj:





Pridržavanjem pravila struke i tehničkih normativa mogući značajni utjecaji neće biti značajni, te se

akcidentne situacija ne bi trebale dešavati.

Doseg utjecaja

U pregledu dosega utjecaja može se reći kako su utjecaji predmetnog zahvata na okoliš uglavnom

lokalnog karaktera, što znači da je utjecaj zanemariv s povećanjem udaljenosti od nekoliko stotina

metara.

Snaga i složenost utjecaja

Trajanje utjecaja za vrijeme gradnje bit će kratkotrajno. Iako postoji razlika u angažiranosti

mehanizacije, snaga i složenost utjecaja neće biti značajni.

Od navedenih utjecaja ovog Elaborata, trajniji utjecaji koji će se javljati tijekom korištenja mogući su

na:

Krajobraz Krajobraz lokalnog područja će biti djelomično izmijenjen, u smislu trajne promjene

vizualne kvalitete prostora, te promjene percepcije prostora, no isti se u potpunosti

uklapa u postojeće stanje prostora.

Vjerojatnost utjecaja Zbog malih razlika vjerojatnost utjecaja neće biti značajna.

Trajanje i učestalost utjecaja

Iako postoji razlika u angažiranosti mehanizacije, trajanje i učestalost utjecaja neće biti značajna.

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA

Ne predlažu se mjere zaštite okoliša nakon prestanka korištenja zahvata.

Elaboratom zaštite okoliša nije predviđen niti poseban Program praćenja stanja okoliša, obzirom da je

nositelj zahvata tijekom korištenja dužan poštivati propisanu zakonsku regulativu.

Obzirom na gore navedeno ne predviđa se program praćenja stanja okoliša osim definiranih važećim

propisima i zakonskoj regulativi, te redovnog tehničkog održavanja, sukladno zakonskim odredbama.

60



Naručitelj:





6. IZVORI PODATAKA

Prostorno planska dokumentacija

Prostorni plan Karlovačke županije GKŽ (26/01, 33/01- ispravak, 36/08-pročišćeni tekst,

56/13, 7/14- ispravak, 50b/14, 6c/17, 29c/17-pročišćeni tekst, 8a/18 i 19/18-pročišćeni tekst)

Prostorni plan uređenja Grada Karlovca (Glasnik grada Karlovca" br. 6/11)

Generalni urbanistički plan (GUP) grada Karlovca, Glasnik Grada Karlovca br. 14/07, 6/11,

08/14)

Studijska dokumentacija

„Izgradnja mješovitog kolektora kanalizacije, magistralnog i vodoopskrbnog cjevovoda u

ulicama: Obala V. Mažuranića (desno od željezničkog mosta), P. Vitezovića, P. Preradovića,

Gundulićeva, Šipuševa, Šebetićeva i Vranyczanieva ulica u Karlovcu“

„Rekonstrukcija Šipuševe, Vitezovićeve, Šebetićeve, Preradovićeve, Gundulićeve i Ulice Obala

V. Mažuranića u Karlovcu“

„Koncepcijsko rješenje vodoopskrbe grada Karlovca“

Ostalo

Topografske karte mj. 1 : 25000,

HOK mj. 1 : 5000

Oikon (2004): Karta staništa RH. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i

graditeljstva, Zagreb

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu: www.bioportal.hr

Plan upravljanja vodnim područjima (Hrvatske vode, Zagreb, lipanj 2013)

Okvirna direktiva o vodama Europske unije (ODV) (Direktiva 2000/60/EC)

Fauna Europaea Web Service: Fauna Europaea version 1.1. - http://www.faunaeur.org

IUCN Red List - http://www.iucnredlist.org

Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj - http://zasticenevrste.azo.hr/

Bognar (2001.): Geomorfološka regionalizacija Hrvatske, Acta Geographica Croatika, Vol. 34.,

No. 1.

http://www.arkive.org/tracker/http:/www.iucnredlist.org

http://zasticenevrste.azo.hr/

elaborat zaštite okoliša‘.ob.pdf · voditelj izrade: mr.sc. antonija barišić-lasović...

Documents