elaborat zaštite okoliša · koncepcija rješenja odvodnje na slivnom području ujica zmajevac i...

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

UREĐENJA RETENCIJSKOG PROSTORA BUJICE ZMAJEVAC

OPUO

Naručitelj: Hrvatske vode

Broj projekta: I-1899/19

U Osijeku, svibanj 2019. godine

Hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering Tadije Smičiklasa 1, 31000 Osijek, Hrvatska

Tel: +385 (0)31 251-100 Fax: +385 (0)31 251-106 E-mail: [email protected] Web: http://www.hidroing-os.hr

DOKUMENTACIJA:

STUDIJSKA




NARUČITELJ: Hrvatske vode

LOKACIJA: Zmajevac

VODITELJ IZRADE: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović

SURADNICI: Zdenko Tadić, dipl.ing. građ.

Branimir Barač, mag.ing.aedif.

Zoran Vlainić, mag.ing.aedif.

Dražen Brleković, mag.ing.aedif.

OSTALI SURADNICI: Ana Marković, mag.ing.aedif.

Igor Tadić, mag.ing.aedif.

Direktor:

Vjekoslav Abičić, mag.oec.

U Osijeku, svibanj 2019. godine

mailto:[email protected]

http://www.hidroing-os.hr/

SADRŽAJ:

0. OPĆI AKTI.......................................................................................................................... 1

0.1 Registracija tvrtke ...................................................................................................... 1

0.2 Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša ................................................ 6

1. UVODNE INFORMACIJE ...................................................................................................... 9

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA .................................................................. 10

2.1 Postojeće stanje .......................................................................................................10

2.2 Opis glavnih obilježja zahvata .....................................................................................11

2.2.1 Opis zahvata .....................................................................................................11

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................................................................... 18

3.1 Opis stanja okoliša ....................................................................................................18

3.2 Reljefne osobitosti ....................................................................................................19

3.3 Seizmološke karakteristike .........................................................................................19

3.4 Hidrološke i hidrogeološke karakteristike ....................................................................20

3.5 Stanje vodnog tijela ..................................................................................................21

3.6 Zone sanitarne zaštite ...............................................................................................31

3.7 Klimatske karakteristike područja ...............................................................................31

3.8 Rizici od poplava .......................................................................................................38

3.9 Krajobrazne značajke ................................................................................................48

3.10 Zaštićena područja ....................................................................................................49

3.10.1 Zaštićena područja prema Zakonu o zaštiti prirode ................................................49

3.10.2 . Ekološka mreža – Natura 2000 ..........................................................................50

3.10.3 Nacionalna klasifikacija staništa ...........................................................................53

3.11 Kulturna dobra .........................................................................................................55

3.12 Stanovništvo ............................................................................................................55

3.13 Prostorno – planska i ostala planska dokumentacija .....................................................56

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ................................................. 58

4.1 Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja i korištenja zahvata ......................................58

4.1.1 Vode i stanje vodnog tijela ..................................................................................58

4.1.2 Utjecaj na tlo .....................................................................................................58

4.1.3 Utjecaj na zrak ...................................................................................................59

4.1.4 Utjecaj projekta na klimatske promjene ...............................................................59

4.1.5 Utjecaj klimatskih promjena na projekt ................................................................59

4.1.6 Zaštićena područja .............................................................................................63

4.1.7 Krajobrazne vrijednosti ......................................................................................64

4.1.8 Utjecaj na sastavnice prirode ..............................................................................64

4.1.9 Postojeća infrastruktura i gospodarstvo ...............................................................64

4.1.10 Buka .................................................................................................................65

4.1.11 Stanovništvo i socio-ekonomske prilike ................................................................65

4.1.12 Otpad ...............................................................................................................65

4.1.13 Akcidenti ..........................................................................................................66

4.2 Mogući utjecaji na okoliš nakon prestanka korištenja zahvata ........................................66

4.3 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ............................................................66

4.4 Mogući značajni utjecaji zahvata na zaštićena područja .................................................66

4.5 Mogući značajni utjecaji zahvata na ekološku mrežu Natura 2000 ..................................67

4.6 Opis obilježja utjecaja ................................................................................................67

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ........................................ 67

5.1 Prijedlog mjera zaštite okoliša ....................................................................................67

5.2 Prijedlog praćenja stanja okoliša .................................................................................68

6. IZVORI PODATAKA ........................................................................................................... 69

0. OPĆI AKTI

0.1 Registracija tvrtke

0.2 Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

9


Voditelj izrade: mr.sc. Antonija Barišić-Lasović




1. UVODNE INFORMACIJE

Predmet ovog Elaborata zaštite okoliša za projekt uređenja retencijskog prostora bujice Zmajevac.

Uređenje predmetnog retencijskog prostora nužna je u cilju zaštite od poplava istoimenog naselja

bujičnim vodama koje se formiraju na južnim padinama Baranjske planine. Nailazak brdskih voda za

vrijeme jačih kiša je vrlo brz i iste u kratkom razdoblju plave niže dijelove naselja Zmajevac.

U cilju rješavanja problema potrebno je definirati rješenje sustava prihvata i odvodnje bujičnih voda

na način koji će spriječiti plavljenje dijelova naseljenog područja, te izbjeći zatrpavanje nanosom

objekata na najnizvodnijim potezima bujice Zmajevac.

Koncepcija rješenja uređenja bujice Zmajevac, sukladno postojećem idejnom rješenju uređenja sliva

Baranjske planine, predviđa izgradnju tri retencijska prostora: Vašarište 1, Vašarište 2 i Zmajevac, koji

će služiti za prihvat vodnih valova i nanosa u vrijeme kiša velikog intenziteta. Predviđenim rješenjem

retencije su ukupne površine 1.4 ha i dubine do 2,5 m.

Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17), planirani zahvat nalazi se na

Prilogu II,

Prilogu III, pod točkom 2.2. Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplave i eroziju

obale.

10






2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1 Postojeće stanje

Slivno područje južne strane Baranjske planine zauzima površinu od oko 64,1 km2 na kojem su prisutni

bujični vodotoci: Karanac, Kamenac, Suza-Kotlina, Mala dolina, Divlja dolina i Zmajevac. Kroz njihova

korita - surduke slijevaju se za vrijeme većih kiša, bujične vode pomiješane s česticama tla, kao

posljedica površinske erozije uglavnom obrađenih poljoprivrednih površina. Time dolazi do poplave

niže položenih prometnica i naselja. Recipijent svih oborinskih voda je novoizgrađeni Lateralni kanal

Zmajevac-Kneževi Vinogradi u sustavu navodnjavanja „Baranja“, koji sa prijemom bujičnih voda

onemogućava plavljenje niže položenih poljoprivrednih površina.

U cijelom promatranom području odvija se intenzivna poljoprivredna proizvodnja (pretežito voćnjaci i

vinogradi), te uslijed nedovoljne pokrivenosti tla vegetacijom pri pojavi oborina velikog intenziteta, isto

je izloženo snažnim erozijskim procesima. Nailazak brdskih voda za vrijeme jačih kiša je vrlo brz i iste u

kratkom razdoblju plave niže dijelove naselja Zmajevac.

Slika 2.1 Lokacija zahvata

11






Slivno područje južne strane Baranjske planine zauzima površinu od oko 64,1 km2. Zbog svojih

geološko morfoloških značajki, nema značajnijih stalnih vodotoka, već su na području prisutni

povremeni vodotoci – bujice: Karanac, Kamenac, Suza – Kotlina, Mala dolina, Divlja dolina i Zmajevac.

Kroz njihova korita (surduke) slijevaju se, za vrijeme većih kiša, bujične vode pomiješane s česticama

tla, kao posljedica površinske erozije uglavnom obrađenih poljoprivrednih površina. Time dolazi do

poplave niže položenih prometnica i naselja. Recipijent svih oborinskih voda je postojeći sustav

melioracijskih kanala Dunavskog sektora, od kuda se putem crpnih stanica evakuiraju u inundaciju

Dunava.

Na predmetnom području prisutna su dva osnovna tipa rješenja odvodnje oborinskih voda, izvedena

sukladno specifičnostima slivova bujica i smještaju naselja.

Postojeći sustavi odvodnje oborinskih voda na bujicama Karanac i Kamenac izgrađeni su u cilju zaštite

istoimenih naselja, a sastoje se od sustava otvorenih kanala koji prihvaćaju oborinsku vodu sa strmijih

dijelova slivne površine i formiraju tri toka; dva lateralna (s vanjske strane naselja) i jedan duž glavne

prometnice kroz naselja.

Koncepcija rješenja odvodnje na slivnom području Bujica Zmajevac i Divlja dolina, temelji se na podjeli

slivnog područja na manje površine iz kojih bi se oborinske vode kontrolirano odvodile koritima

postojećih bujica i kanala, u cilju zaštite niže položenih dijelova naselja. Dijelovi planiranog sustava

odvodnje služili bi za povremeno zadržavanje vodnih količina i nanosa, kako bi postojeći segmenti

izgrađenog sustava mogli funkcionirati u svom sadašnjem kapacitetu.

Temelj rješenja odvodnje bilo bi prikupljanje voda s najstrmijeg dijela sliva i njenim privremenim

zadržavanjem u retencijskom prostoru. Na najstrmijem dijelu sliva prisutna je i najveća erozija tla, te

je na taj način omogućeno zadržavanje nanosa. Niži i položeniji dijelovi bili bi obuhvaćeni izgradnjom

novih ili produbljivanjem postojećih kanala koji bi omogućili kontrolirano provođenje vode,

zadržavajući trase dosadašnjih bujičnih tokova. Na tom području potrebno je predvidjeti zahvate za

zadržavanje nanosa (taložnice) na lokacijama koje su dostupne za čišćenje.

2.2 Opis glavnih obilježja zahvata

2.2.1 Opis zahvata

Bujica Zmajevac formira se na padinama Baranjske planine, prolazi kroz naselje Zmajevac i propustom ispod ceste dalje prema lateralnom kanalu. Za obilnih oborina propusti i kanali nisu u mogućnosti primiti sve oborine. Sliv ima površinu 2.516 km2.

Sliv bujice Zmajevac prekriven je vinogradima i oranicama. Karakteristično za njega je da moguća

odvodnja ide rubnim dijelovima slivne površine, na istočnoj strani je odvodni kanal uz prometnicu, a

na zapadnoj korito bujice Zmajevac koje se može iskoristiti za akumuliranje vode.

Koncepcija rješenja uređenja bujice Zmajevac, sukladno postojećem idejnom rješenju uređenja sliva

Baranjske planine, predviđa izgradnju tri retencijska prostora: Vašarište 1, Vašarište 2 i Zmajevac, koji

će služiti za prihvat vodnih valova i nanosa u vrijeme kiša velikog intenziteta. Predviđenim rješenjem

retencije su ukupne površine 1.4 ha i dubine do 2,5 m.

12






Slika 2.2 Situacijski prikaz budućih retencija

Retencije su ukupne površine 1.4 ha i dubine 2.5 m. Slivno područje podijeljeno je na dva dijela, jedan dio dotiče koritom bujice , a drugi kanalom uz postojeću cestu. Kanal se ulijeva u retenciju Zmajevac.

Maksimalne proračunate vrijednosti dotoka su prema povratnim periodima prikazane u tablici 2.1.

PP-5 god. PP-10 god. PP-25 god. PP-50 god. PP-100 god.

Qmax bujica (m3/s) 0.32 0.54 1.00 1.56 2.27

Qmax kanal (m3/s) 0.52 0.87 1.63 2.55 3.70

Qmaxukupno (m3/s) 0.84 1.41 2.63 4.11 5.97

Tablica 2.1. Maksimalni dotok po povratnim periodima

13






Slika 2.3 Propust ispod prometnice

Slika 2.4 Lokacija retenciju Zmajevac

14






Dotok koji dolazi bujicom Zmajevac transformira se kroz dvije retencije: Vašarište 1 i Vašarište 2, nakon toga postojećim koritom dolazi do retencije Zmajevac u koju se još i ulijeva dotok koji dolazi kanalom. Zbog visinske razlike i velikog pada terena spoj kanala i retencije napravljen je kaskadni brzotokom.

Slika 2.5 Kaskada brzotoka

Kaskade su objekti koncentrirane disipacije energije. Kaskadni brzotok proračunat je na protoku 25-god povratnog perioda: Q25 = 1,63 m3/s

Akumulacije Vašarište 1, Vašarište 2 i Zmajevac

Akumulacije imaju približno iste karakteristike. Temeljni ispust smješten je u tornju koji s vodne strane

ima rešetku, dva reda talpi i na ulazu u cijev zatvarač. Talpe nam služe da možemo mijenjati visinu vode

u retenciji. Pored toga na kruni je sigurnosni preljev.

Akumulacija Vašarište 1:

temeljni ispust Φ 500 mm, ulaz u temeljni ispust na koti 117,00 mnm, preljev širine 3,0 m na koti 117,50 mnm

Akumulacija Vašarište 2:

temeljni ispust Φ 500 mm, ulaz u temeljni ispust na koti 120,00 mnm, preljev širine 3,0 m na koti 120,50 mnm

Akumulacija Zmajevac:

temeljni ispust Φ 600 mm, ulaz u temeljni ispust na koti 110,50 mnm, preljev širine 5,0 m na

koti 110,20 mnm.

15






Slika 2.6 Preljev i temeljni ispust akumulacije

Transformacija vodnih valova ide tako da val ulazi u akumulaciju Vašarište 2, transformira se, nakon toga ulazi u akumulaciju Vašarište 1, transformira se vrlo malo jer je ona malog volumena. Nakon toga val ulazi u akumulaciju Zmajevac u koju ulazi i val koji dolazi iz brzotoka, te se zajedno transformiraju. Rezultati transformacije vala 25 god. PP prikazan je u nastavku.

Izgradnjom akumulacija Vašarište 1, 2 i Zmajevac val 25.god PP transformira se od Q=2,63 m3/s na Qtr=2,07 m3/s.

Slika 2.7 Transformacija valova kroz akumulacije Vašarište 1 i 2 i Zmajevac

16






Slika 2.8 Ukupna transformacija valova kroz akumulacije

Izgradnjom akumulacija Vašarište 1, 2 i Zmajevac val 25.god PP transformira se od Q=2,63 m3/s na Qtr=2,07 m3/s.

17






Slika 2.9 Pregledna situacija planiranog zahvata

18






3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1 Opis stanja okoliša

Područje obuhvata je južna padina Baranjske planine od državne ceste Osijek - državna granica do

prometnice Zmajevac - Draž.

Naselje Zmajevac nalazi se na sjeveroistoku Republike Hrvatske, te teritorijalno pripada općini Kneževi

Vinogradi. Prostor općine Kneževi Vinogradi pripada krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike

Hrvatske, odnosno njegovoj prirodno-geografskoj cjelini Baranji. S obzirom na prostorno-geografski

položaj, općina Kneževi Vinogradi je dio kontinentalnog graničnog područja Osječko-baranjske

županije i Republike Hrvatske, budući da na istoku graniči s Republikom Srbijom.

U rubnim dijelovima južnih obronaka Baranjske planine smjestilo se naselje Zmajevac. Posebnost ovog

područja su vinski podrumi izgrađeni u strmim usjecima u lesu Baranjske planine.

Slika 3.1 Prostorni obuhvat zahvata

.

19






3.2 Reljefne osobitosti

Područje općine Kneževi Vinogradi pripada širem području nizinskog, ravničarskog područja Baranje

kao dijela Osječko-baranjske županije, odnosno dijela šire geografske regije Istočne Hrvatske. Današnji

izgled i osobine reljefa u okruženju, pa tako i područja Općine, nastao je djelovanjem tektonskih

procesa, radom rijeka, te utjecajem klimatskih promjena od pleistocena na ovamo, koji su svojim

utjecajem i međuzavisnim djelovanjem doveli do stvaranja složenih morfoloških oblika.

Na području općine Kneževi Vinogradi javljaju se oblici nizinskog, ravnjačkog i brdskog reljefa.

Brdski reljef predstavljaju padine Baranjske planine na sjeverozapadu Općine. Baranjska planina je

reljefno najizrazitiji i najdinamičniji dio Baranje. To je horst okružen sa svih strana rasjedima. Najveći

vrh je na 245,0 m. Planina je izdužena u pravcu sjeveroistok-jugozapad, u dužini od 21 km.

Podlogu lesnih zaravni čine morski i jezerski sedimenti, preko kojih su nataložene debele naslage

prapora i do 30,0 m. Sjeverozapadna padina Baranjske planine je strma, te je erozijom i spiranjem jako

disecirana. Jugoistočne padine su blaže, te gotovo neprimjetno prelaze u prapornu zaravan.

Doline su rjeđe i najčešće bez površinskog otjecanja.

To su tzv. praporne doline, ali su vrlo brojni i drugi oblici prapornog mikroreljefa (praporne ponikve,

bunari, provalije, piramide i surduci). Među najvažnijim oblikom prapornog mikroreljefa izdvajaju se

mikrodepresije, površine manje od 1 ha, pa do nekoliko ha, a koje imaju agrotehnički i hidrotehnički

značaj.

Naselja na području općine Kneževi Vinogradi smještena su na područjima lesne zaravni i riječne

terase, a prosječne visine naselja Zmajevac je 90 m nm.

3.3 Seizmološke karakteristike

U tektonskom pogledu u Baranji se jasno izdvajaju tri cjeline i to Baranjska planina s Južnom

baranjskom lesnom dolinom, Sjeverna baranjska lesna dolina i nizinski prostor riječnih terasa i

naplavnih ravnina koji ulazi u sklop dravske potolinske zone.

Baranjska planina predstavlja jedinstveni asimetrični tektonski blok s osobinom horsta, koji je sa svih

strana okružen rasjedima pravaca SI-JZ, SZ-JI i I-Z. Rasjed smjera SI-JZ je najstariji i najznačajniji.

Predstavlja izrazitu granicu između mezozojske i paleozojske zone temeljnog gorja od tektonskog

bloka. Sjeveroistočni i jugozapadni dio Baranjske planine (za razliku od njenog središnjeg dijela)

izdignut je prvenstveno radijalnim pokretima duž longitudinalnog rasjeda pravca SI-JZ. Poprečni rasjedi

tu nisu imali veću važnost. Remobilizacijom rasjeda u mlađom pleistocenu Baranjska planina se izdiže

do današnjih visina.

Nizinski dio prostora Baranje na strukturnom planu predstavlja jedno tipično potolinsko područje koje

predstavlja istočni dio dravske potolinske zone. Nastavak dravskog sustava rasjeda pravca SZ-JI u

kombinaciji s rasjedima pravca SI-JZ tokom mlađeg kvartara utjecali su na formiranje mlađe Kopačko-

apatinske supsidencije, koja je bitno utjecala na morfološki razvoj prostora privlačenjem rijeke Drave i

Dunava u današnji pravac otjecanja.

20






Prema podacima s izrađene seizmotektonske karte, područje općine Kneževi Vinogradi je unutar

područja VIIº i VIIIº MCS ljestvice, s tim što je jedino naselje Karanac izvan područja VIIIº MCS ljestvice.

Tp = 95 godina: agR = 0.05 g

Tp = 475 godina: agR = 0.124 g

Slika 3.2 Izvod iz karte potresnih područja Republike Hrvatske

3.4 Hidrološke i hidrogeološke karakteristike

Područje Općine Kneževi Vinogradi površine 248,77 km². Slivno područje «Baranja» sjeveroistočni je

dio Osječko-baranjske županije, smješteno u međurječju Drave i Dunava, te predstavlja zasebnu

hidrotehničku cjelinu. Područje je s istoka omeđeno rijekom Dunav, sa sjevera i zapada državnom

granicom prema Republici Mađarskoj, a s juga rijekom Dravom. Unutar istog područja, razlikujemo tri

sektora s obzirom na pripadnost slivu: Dravski, Dunavski i Karašica sektor.

Područje općine Kneževi Vinogradi u cijelosti pripada Dunavskom sektoru u kojem se mogu izdvojiti tri

hidrološke cjeline: inundacija Dunava (poplavno područje), branjeno područje i bujično i erozijsko

područje.

Desna inundacija Dunava kao hidrološka cjelina Općine, površine 23,21 km² (uključena i površina koja

teritorijalno ne pripada Republici Hrvatskoj), omeđena je s istoka rijekom Dunav, sa zapada nasipom

Zmajevac-Kopačevo, a sa sjevera i juga granicama općina Draž i Bilje. Predmetna cjelina poplavno je

područje Dunava. Druga hidrološka cjelina je prostor omeđen s istoka nasipom Zmajevac-Kopačevo, sa

sjevera cestom Kneževi Vinogradi-Zmajevac, sa zapada kanalima Trokut-Jasenovac i Bojana, a s juga

granicom Općine, veličine 107,24 km², te predstavlja branjeno područje od poplavnih voda Dunava.

Ova cjelina dio je melioracijskog područja Dunavskog sektora čija je odvodnja usmjerena na tri crpne

postaje: Zlatna Greda, Tikveš i Podunavlje. Treća cjelina je brdsko i erozijsko područje južnih obronaka

Baranjske planine veličine 54,79 km². Na ovom prostoru formiralo se šest bujičnih tokova koji se

ulijevaju u melioracijske kanale Dunavskog sektora i mehanički evakuiraju u inundaciju Dunava..

21






Dio lijeve inundacije Dunava, lijevoobalnih nasipa i branjenog područja također teritorijalno pripadaju

Općini, ali o njima nemamo nikakvih podataka, a izgrađeni nasipi uz lijevu obalu Dunava nisu u našem

sustavu obrane od poplava.

S geomorfološkog gledišta osobina reljefa, na području Baranje razlikujemo tri osnovna tipa i to:

nizinski (fluvijalni i fluvijalno močvarni), ravničarski (lesne zaravni) i brdski (tektonski), izgrađenog od

kvartarnih naslaga koje su svrstane u najznačajniju hidrogeološku jedinicu formiranu tijekom

pleistocena i holocena. Područje općine Kneževi Vinogradi najvećim dijelom pripada nizinskom

području (melioracijsko i inundacijsko područje), a manjim dijelom dio je ravničarskog i brdskog

područja (Baranjska planina).

Od holocenskih sedimenata na nizinskom području najrasprostranjeniji su fluvijalni pijesci i pjeskovite

ilovače i fluvijalne pjeskovite ilovače i pijesci. Od pleistocenskih sedimenata na ravničarskom i brdskom

području prevladavaju eolske naslage tipskog lesa i derazijski les.

3.5 Stanje vodnog tijela

Stanje vodnih tijela prijemnika pročišćenih otpadnih voda opisano u nastavku je dano prema podacima

Hrvatskih voda, tj. podacima o stanju prema važećem Planu upravljanja vodnim područjima 2016. –

2021.

Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje

zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:

• tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,

• stajaćicama površine veće od 0.5 km2,

• prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama odnosno

Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite

kako slijedi:

• Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja

vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće

vodno tijelo.

• Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu

sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica,

stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.

Na preglednoj situaciji u nastavku prikazana su vodna tijela u blizini zahvata.

22






Slika 3.3. Pregledna situacija vodnih tijela

23






Vodno tijelo CDRN0012_001, Karašica OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0012_001

Šifra vodnog tijela: CDRN0012_001

Naziv vodnog tijela Karašica

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Nizinske male, srednje velike i velike aluvijalne tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (3B)

Dužina vodnog tijela 7.85 km + 0.0 km

Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeka Drave i Dunava

Ekoregija: Panonska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU

Tjela podzemne vode CDGI-23

Zaštićena područja HR1000016, HR2001309, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće

24






STANJE VODNOG TIJELA CDRN0012_001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno umjereno dobro nema ocjene umjereno dobro dobro umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše vrlo dobro dobro umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše umjereno vrlo loše umjereno nema ocjene umjereno dobro dobro umjereno vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše vrlo dobro umjereno umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro umjereno nema ocjene umjereno vrlo dobro vrlo dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro umjereno nema ocjene umjereno vrlo dobro vrlo dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan

*prema dostupnim podacima

25






Vodno tijelo CDRN0012_002, Karašica OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0012_002


Naziv vodnog tijela Karašica


Ekotip Nizinske male, srednje velike i velike aluvijalne tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (3B)





Ekoregija: Panonska




Zaštićena područja HR2001309, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 21006 (Branjin Vrh, Baranjska Karašica)

26







PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*



CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrofiti Makrozoobentos Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

loše loše dobro stanje loše loše dobro vrlo dobro dobro loše dobro loše loše dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro loše umjereno loše vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše loše dobro vrlo dobro loše loše dobro loše loše dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro loše loše umjereno loše vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše nema ocjene dobro vrlo dobro loše nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro loše loše umjereno loše vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

loše loše dobro stanje loše nema ocjene dobro vrlo dobro loše nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro loše loše umjereno loše vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Fitoplankton, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan


27






Vodno tijelo CDRN0282_001, Stari Dunav OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0282_001


Naziv vodnog tijela Stari Dunav


Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)


Izmjenjenost Prirodno (natural)



Ekoregija: Panonska




Zaštićena područja HR1000016, HR2001309*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće

28







PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*



CILJEVA OKOLIŠA


dobro dobro dobro stanje dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro umjereno vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno vrlo dobro vrlo dobro umjereno nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno dobro dobro umjereno vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno vrlo dobro vrlo dobro umjereno nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno dobro dobro umjereno vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

umjereno umjereno dobro stanje umjereno vrlo dobro vrlo dobro umjereno nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno dobro dobro umjereno vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan


29






Vodno tijelo CDRN0092_001, Spojni knl.Čarna Tikveš-Zl.Greda

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0092_001


Naziv vodnog tijela Spojni knl.Čarna Tikveš-Zl.Greda


Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)





Ekoregija: Panonska




Zaštićena područja HR1000016, HR2000394*, HR2001309*, HR15602*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 21022 ((G.D.K. za C.S. Zlatna Greda) Čama, Zlatna*, Čama)

30







PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*



CILJEVA OKOLIŠA


dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan


Stanje tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

31






3.6 Zone sanitarne zaštite

Prema podacima iz Plan upravljanja vodnim Područjima (Hrvatske Vode, Zagreb, lipanj 2013.)

planiranom zahvatu najbliža su izvorišta sa zonama sanitarne zaštite Topolje i Prosine.

Slika 3.4. Zone sanitarne zaštite izvorišta na širem području projekta

3.7 Klimatske karakteristike područja

Klimatske osobine prostora općine Kneževi Vinogradi dio su klimatskih osobina šireg prostora, kako

područja Baranje, tako i cjelokupnog područja Istočne Hrvatske.

Na ovim prostorima prevladava umjereno kontinentalna klima, koju karakteriziraju česte i intenzivne

promjene vremena. Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom

formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih

širina.

Za ocjenu meteorološko-klimatskih uvjeta na području Općine poslužila su dostupna mjerenja

osnovnih meteoroloških elemenata na meteorološkoj postaji Osijek i Brestovac-Belje, kao najbližim

postajama, ali u različitim vremenskim razdobljima.

Srednja godišnja temperatura zraka kreće se od 10,70C (za razdoblje opažanja na meteorološkim

postajama Osijek 1959.-1978. i Brestovac-Belje 1925.-1940.) do 11,00C, prema mjerenjima od 1978. do

32






1998. u Osijeku. Sve te vrijednosti su u granicama za ovakav tip klime. Srednje mjesečne temperature

zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (21,40C Osijek ili 21,90C Brestovac-Belje), a zatim

su u opadanju, dok su najniže vrijednosti zabilježene u siječnju, kada je zabilježen srednji godišnji

temperaturni minimum (-1,40C Osijek, odnosno - 1,30C Brestovac-Belje).

Prosječna godišnja količina oborine, zabilježena na ovom području, kreće se od 632 mm u Brestovcu

(1948.-1960.) 7 do 685,7 mm u Osijeku (1959.-1978.). Reljefna otvorenost Baranje prema sjeveru i

nizinski reljef uvjetovali su dominaciju vjetrova iz sjevernog kvadranta, dok su strujanja zraka iz južnog

kvadranta slabije prisutna.

Srednja godišnja amplituda temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za Osijek

22,3ºC što je odlika kontinentalnih područja.

Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature

zabilježen je u Osijeku 38,6ºC, u razdoblju 1959.-1978. godine, a u razdoblju 1981.- 1998., apsolutni

maksimum iznosio je u srpnju 40ºC.1 Minimum temperature javlja se u zimskoj polovici godine, a

apsolutni minimum zabilježen u vremenu od 1959. do 1978. godine, iznosio je u Osijeku – 25,4ºC,

međutim, vjerojatnost pojavljivanja ekstremnih temperatura je vrlo mala. Prosječna godišnja količina

oborine zabilježena na ovom području kreće se od 632 mm u Brestovcu (1948.-1960.)2 do 685,7 mm

u Osijeku (1959.-1978.).

Ovim podacima o prosječnim godišnjima količinama oborine mogu se dodati i podaci o oborinama na

kišomjernim postajama (u okviru PIK-a «Belje»): Sokolovac, Kozjak, Zlatna Greda i Zmajevac, za

razdoblje od 1928.-1937. godine. Prosječna količina oborine na navedenim postajama kretala se od

637 mm (Zmajevac) do 705 mm (Zlatna Greda), što odgovara prosječnim vrijednostima oborine za ovaj

tip klime.

Reljefna otvorenost Baranje prema sjeveru i nizinski reljef uvjetovali su dominaciju vjetrova iz

sjevernog kvadranta, dok su strujanja zraka iz južnog kvadranta slabije prisutna. Prema godišnjoj ruži

vjetrova (u razdoblju 1969.-1978.) na području Osijeka, najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog,

zapadnog te jednakog udjela sjevernog i jugoistočnog smjera. Zimi je najčešće vjetar iz jugoistočnog

smjera, dok su ljeti najčešći vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera. U proljeće i jesen najčešći su vjetrovi iz

sjeverozapadnog smjera i općenito su najčešća strujanja iz zapadnog smjera. Pojave tišina vezuju se uz

ljeto i jesen, a u najvećem broju javljaju se vjetrovi jačine 1-2 bofora, tijekom cijele godine. Prema

godišnjoj ruži vjetra na području Osijeka u razdoblju od 1978. do 1998. godine, najučestaliji vjetrovi su

iz jugoistočnog smjera i zapadnog, te sjevernog, sjeverozapadnog, istočnog, sjeveroistočnog, južnog i

jugozapadnog smjera. Na području meteorološke postaje Brestovac-Belje, u razdoblju od 1948. do

1960. godine, po učestalosti su na prvom mjestu vjetrovi iz sjevernog, te sjeverozapadnog, južnog i

sjeveroistočnog smjera, a zatim slijede strujanja iz zapadnog, jugoistočnog, istočnog i jugozapadnog

pravca. Tišine se javljaju u ljetnim mjesecima.

U odnosu na jačinu vjetrova, u 80-90% slučajeva prevladavaju vjetrovi jačine 1-2 bofora, tijekom

godine.

33






Klimatske promjene

Proučavanje Svjetske meteorološke organizacije (WMO, 2013) pokazuje da se znakovit porast globalne

temperature zraka pojavio tijekom zadnje četiri dekade to jest od 1971. do 2010. godine. Porast

globalne temperature u prosjeku iznosi 0.17°C po dekadi za vrijeme navedenog razdoblja dok je za

čitavo promatrano razdoblje 1880-2010. prosječan porast samo 0.062°C po dekadi.

Nadalje, porast od 0.21°C srednje dekadne temperature između razdoblja 1991- 2000. i 2001-2010. je

veći od porasta srednje dekadne temperature između razdoblja 1981-1990. i 1991-2000. (0.14°C) te

predstavlja najveći porast u odnosu na sve sukcesivne dekade od početka instrumentalnih mjerenja.

Devet od deset najtoplijih godina u čitavom raspoloživom nizu pripadaju prvoj dekadi 21. stoljeća.

Najtoplija godina uopće je 2010.g.

Slika 3.5 Globalna kombinirana površinska temperatura zraka iznad kopna i površinska temperatura

mora (°C). Horizontalna siva crta označava vrijednost višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961-1990.

(14°C) (WMO, 2013).

Klimatske promjene u Hrvatskoj

Podaci o klimatskim promjenama su raspoloživi iz dva izvora:

Regionalni model klimatskih promjena (RegCM - DHMZ) za IPCC scenarij A2 za referentno

razdoblje 1961-1990 i bližu budućnost 2011-2040

Dinamičke prilagodbe raznih regionalnih klimatskih modela iz europskog projekta ENSEMBLES

za IPCC scenarij A1B, za referentno razdoblje 1961-1990 te tri definirana perioda 2011-2040,

2041-2070 i 2071-2099

Podaci u nastavku su bazirani na Regionalnom klimatskom modelu izrađenom od strane DHMZ.

34






Temperatura zraka

Usporedba klimatskih projekcija za Hrvatsku u bližem 2011-2040 (P1) iz DHMZ RegCM simulacije i onih

iz ENSEMBLES projekta daje rezultat najvećeg očekivanog zatopljenja (temperatura na 2 m) u oba seta

ispitivanja tijekom ljetnog perioda duž jadranske obale kao i u zaleđu Jadrana.

Prema rezultatima RegCM-a za područje Hrvatske, srednjak ansambla simulacija upućuje na povećanje

temperature zraka u oba razdoblja i u svim sezonama. Amplituda porasta veća je u drugom nego u

prvom razdoblju, ali je statistički značajna u oba razdoblja. Povećanje srednje dnevne temperature

zraka veće je ljeti (lipanj-kolovoz) nego zimi (prosinac-veljača).

U prvom razdoblju buduće klime (2011.-2040.) na području Hrvatske zimi se očekuje porast

temperature do 0,6°C, a ljeti do 1°C.

Slika 3.6 Promjena temperature zraka (°C) u Hrvatskoj u periodu 2011-2040. u usporedbi sa periodom 1961-1990. Tijekom zime (lijevo) i ljeta (desno)

U drugom razdoblju buduće klime (2041.-2070.) očekivana amplituda porasta u Hrvatskoj zimi iznosi

do 2°C u kontinentalnom dijelu i do 1,6°C na jugu, a ljeti do 2,4°C u kontinentalnom dijelu Hrvatske,

odnosno do 3°C u priobalnom pojasu.

35






Slika 3.7 Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2041.-2070. u odnosu na razdoblje 1961.-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno)

Oborine

Promjene u količinama oborina u bližoj budućnosti (2011. - 2040.) su vrlo male i ograničene na manja

područja te variraju u ovisnosti o sezoni. Kao najveća promjena u količini oborina za scenarij A2, može

se očekivati smanjenje oborina na jadranskoj obali tijekom jeseni, sa najvećim vrijednostima od 45-50

mm godišnje u južnom dijelu Jadrana. Međutim smanjenje količina oborina u jesen nije statistički

značajno.

U drugom periodu klimatskih projekcija (2041. - 2070.) promjene u količini oborina u Hrvatskoj su nešto

izraženije. Tijekom ljeta u gorskom i obalnom području očekuje se smanjenje količina oborina.

Smanjenje doseže vrijednosti od 45-50 mm godišnje te je statistički značajno. Tijekom zime očekivano

je manje povećanje oborina na sjeverozapadu Hrvatske i Jadranu.

Na lokaciji zahvata se u prvom razdoblju buduće klime može očekivati porast temperature zimi i ljeti

do 0,6C. U drugom razdoblju može se očekivati porast temperature zimi do 1,6C, a ljeti do 2C.

36






Slika 3.8 Promjene u količini oborina u Hrvatskoj (mm / dan) tijekom razdoblja 2041-2070. u usporedbi sa periodom 1961-1990. Za zimski period (lijevo) i ljetni period (desno)

Snježni pokrivač

Smanjenje debljine snježnog pokrivača se očekuje od 1 mm u sjevernoj Hrvatskoj, do nešto više od 2

mm u gorskom području. Sa izuzetkom sjeverozapadne Hrvatske i Istre, smanjenje debljine snježnog

pokrivača do sredine ovog stoljeća je statistički značajno. Broj dana sa snijegom prema projekcijama

bit će znatno manji u budućnosti (čak do 50% na kraju stoljeća) u odnosu na danas.

Vjetar

Zbog povećanja temperature pojačat će se vjetar u višim slojevima atmosfere kao i vjetar u nižim

slojevima ali u nešto manjem obimu. Vjetar iz pravca sjevera i istoka može biti jačeg intenziteta

posebice u obalnom području međutim vjetrovi zapadnog smjera biti će dominantni. U budućnosti,

vezano za intenziviranje Atlantske olujne putanje, zapadni vjetrovi u višim slojevima će postati

intenzivniji, posebice u zimskom periodu u slobodnim dijelovima atmosfere iznad sjeverozapadne

Europe. Slično je situacija i sa vjetrom na visini od 10 m (površinski vjetar), koji će bit pojačan u zimskom

periodu sjeverno od Alpa te oslabljen na južnim padinama.

Iznad hrvatske diferencijalni vjetrovi (razlika između srednjeg intenziteta vjetra klime 20. stoljeća i u

budućnosti) će biti slični kao i u 20. stoljeću, međutim doći će do blagog zaokreta prema sjeveroistoku,

npr. doći će do jačanja jugozapadne komponente. Ovakvi diferencijalni površinski vjetrovi će donijeti

u Hrvatsku nešto više vlage sa zapadnog Mediterana i Jadrana, što će rezultirati u nešto većim

oborinama tijekom zimskog perioda u priobalnim i gorskim područjima. U proljeće i jesen, površinski

vjetrovi će ostati nepromijenjeni u budućnosti, dok će tijekom ljeta sjeveroistočna komponenta biti

intenzivnija. Povećanje intenziteta vjetra iz pravca unutrašnjosti Balkana (gdje je tijekom vlažnost zraka

u površinskom sloju manja od vlažnosti iznad jadranskog mora) je povezano sa smanjenjem količina

oborina na obalnom području Hrvatske.

37






Od svih opasnosti potaknutih klimatskim promjenama, Nacionalna procjena opasnosti navodi kao

veliku opasnost u Hrvatskoj samo poplave. Osnovni razlog velikog rizika od poplava predstavlja

smještaj Hrvatske unutar dunavskog bazena i snažni utjecaj savskog i dravskog bazena. Drugi problem

predstavljaju urbana područja, na kojima kratkotrajne i intenzivne oborine u kombinaciji s lošim

prostornim planiranjem uzrokuju poplave. Ostale opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim

promjenama, a koje su prepoznate kao rizici za Hrvatsku, uključuju porast razine mora, ekstremne

temperature i oborine, suše i vjetar. Povećanje temperature i smanjenje količine oborina donosi

povećan rizik od suše, koji je osobito visok u dužim razdobljima ekstremnih temperatura.

Prema projekcijama promjene temperature zraka na području zahvata (Branković i sur., 2013.) 1 , u

prvom razdoblju (2011.-2040.) najveće promjene srednje temperature zraka očekuju se ljeti kada bi

temperatura u širem području lokacije zahvata mogla porasti oko 0,8 - 1,0°C. U jesen očekivana

promjena temperature zraka iznosi oko 0,8°C, a zimi i u proljeće 0,2°C – 0,4°C. Zimske minimalne

temperature zraka na području zahvata mogle bi porasti do oko 0,5°C, a ljetne maksimalne

temperature zraka oko 0,8°C.

U drugom razdoblju (2041.-2070.) očekuje se porast temperature između 2,5°C i 3°C tijekom zime, dok

se u ljetnoj sezoni očekuje izraženiji porast temperature i to preko 3,5°C. Projekcije za treće razdoblje

(2071.-2099.) upućuju na mogući izrazito visok porast temperature te na veće razlike u proljeće i jesen

u odnosu na projicirane promjene u ranijim razdobljima 21. stoljeća.

Zimi je projicirani porast temperature između 3,5°C i 4°C, dok se ljeti očekuje vrlo izražen porast

temperature između 4,0°C i 4,5°C. Porasti u ostale dvije sezone (proljeće i jesen) upućuju na porast

između 3°C i 3,5°C tijekom proljeća te između 3,5°C i 4°C tijekom jeseni.Moguća je pojava ekstremnih

vremenskih događaja, koji uključuju povećanje broja i trajanja toplotnih udara tijekom ljeta te

povećanje učestalosti i/ili intenziteta ekstremnih vremenskih prilika (olujno nevrijeme, ciklonalni

poremećaj, itd.) 2 .

Prema projekcijama promjene oborine na području zahvata (Branković i sur., 2013.), najveće promjene

u sezonskoj količini oborine u bližoj budućnosti (2011.-2040.) projicirane su za jesen, kada se može

očekivati smanjenje oborine uglavnom između 2% i 8%. U ostalim sezonama očekuje se povećanje

oborine (2% - 8%). Za drugo razdoblje (2041.-2070.) na području zahvata projiciran je zimski porast

količine oborine između 5% i 15%, dok se osjetnije smanjenje oborine, između -15% i -25%, očekuje

tijekom ljeta. U proljeće je projicirano smanjenje oborine između -15% i -5 %. U trećem razdoblju

(2071.-2099.), kao i u drugom, tijekom zime projiciran je porast količine oborine između 5% i 15%, dok

projekcije za ljeto ukazuju na veće smanjenje oborine nego u drugom razdoblju, i to između -25% do -

35%.

38






3.8 Rizici od poplava

Karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava

Na temelju odredbi iz članaka 110., 111. i 112. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11,

130/11, 56/13 i 14/14) kojima je u hrvatsko zakonodavstvo transponirana Direktiva 2007/60/EZ

Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava,

Hrvatske vode za svako vodno područje, a po potrebi i za njegove dijelove izrađuju prethodnu procjenu

rizika od poplava, karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava i u konačnici Plan upravljanja

rizicima od poplava kao sastavni dio Plana upravljanja vodnim područjima.

Karte opasnosti od poplava (zemljovidi) sadrže prikaz mogućnosti razvoja određenih poplavnih

scenarija. Karte rizika od poplava sadrže prikaz mogućih štetnih posljedica razvoja scenarija prikazanih

na kartama opasnosti od poplava

Plan upravljanja rizicima od poplava sadrži:

1. Ciljeve za upravljanje rizicima od poplava,

2. Mjere za ostvarenje tih ciljeva, uključujući preventivne mjere, zaštitu, pripravnost, prognozu

poplava i sustave za obavještavanje i upozoravanje.

Plan upravljanja rizicima od poplava sastavni je dio Plana upravljanja vodnim područjima. Za provedbu

Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju

rizicima od poplava u Hrvatskoj, Europska unija je dala stručnu potporu hrvatskim stručnjacima

odobrivši IPA 2010 Twinning projekt “Izrada karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava”

vrijedan 1,1 milijun eura, kojeg su hrvatski stručnjaci realizirali u suradnji sa stručnjacima iz Kraljevine

Nizozemske, Republike Francuske i Republike Austrije. Osnovna svrha tog projekta koji je započeo

krajem siječnja 2013. godine i koji je uspješno završen sredinom travnja 2014. godine bila je edukacija

stručnog tima u Hrvatskim vodama koji će biti osposobljen za pripremu tehničkih dokumenata za

provedbu Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava u Hrvatskoj.

U nastavku su dani izvodi iz:

- Karte opasnosti od poplava

- Karte rizika od poplava1

Karte opasnosti od poplava

Karte opasnosti od poplava ukazuju na moguće obuhvate tri specifična poplavna scenarija, a izrađene

su u mjerilu 1 : 25.000 za ona područja koja su u Prethodnoj procjeni rizika od poplava određena kao

područja sa potencijalno značajnim rizicima od poplava. Analize su provedene na ukupno oko 30.000

km2, što je više od polovice državnog kopnenog teritorija.

Analizirani su sljedeći poplavni scenariji:

1 Podaci su preuzeti sa http://korp.voda.hr/

39






- poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja

- poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina),

- poplave male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući poplave uslijed mogućih rušenja nasipa na

većim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave),

za fluvijalne (riječne) poplave, bujične poplave i poplave mora. Jedinstvene poplavne linije za pojedine

scenarije određene su kao anvelopne poplavne linije različitih izvora plavljenja. Dubine vode za

jedinstvene poplavne linije određene su korištenjem digitalnog modela terena Državne geodetske

uprave.

Tehničke i matematičko-modelske analize za potrebe izrade karata opasnosti od poplava odrađene su

kroz niz studija i projekata koje Hrvatske vode sustavno izrađuju od stupanja na snagu Direktive

2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od

poplava, Karte izrađene na temelju navedenih analiza naknadno su verificirane i novelirane s podacima

i informacijama o zabilježenim poplavama u posljednje vrijeme. Za dio područja na kojima nisu rađene

detaljnije hidrološke i hidrauličke obrade, poplavne linije su utvrđene prema procjenama nadležnih

službi Hrvatskih voda. Za izradu karata opasnosti od poplava korištene su topografske podloge Državne

geodetske uprave, hidrometeorološke podloge Državnog hidrometeorološkog zavoda i mareografske

podloge Hrvatskog hidrografskog instituta. Karte su objavljene u WebGIS preglednicima koji

omogućuju prenošenje odabranih prostornih obuhvata u „pdf“ format i tiskanje. Karte su izrađene u

okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama članaka 111. i 112. Zakona o vodama

(„Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14), i to za tri scenarija plavljenja određena

Direktivom 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju

rizicima od poplava, i nisu pogodne za druge namjene.

40






Slika 3.9 Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja

41






Slika 3.10 Karta opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja - dubine

42






Slika 3.11 Karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja – dubine

43






Slika 3.12 Karta opasnosti od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja - dubine

44






Karte rizika od poplava

Karte rizika od poplava prikazuju potencijalne štetne posljedice na područjima koja su prethodno

određena kartama opasnosti od poplava za sljedeće poplavne scenarije:

- poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja,

- poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina),

- poplave male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući i poplave uslijed mogućih rušenja nasipa

na velikim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave).

Polazeći od odredbi Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o

procjeni i upravljanju rizicima od poplava, na kartama rizika od poplava prikazani su sljedeći sadržaji:

1. Broj ugroženog stanovništva po naseljima (do 100, od 100 do 1.000, više od 1.000) prema

popisu stanovništva iz 2011. godine preuzeti od Državnog zavoda za statistiku.

2. Podaci o korištenju zemljišta prema CORINE Land Cover 2006 (naseljena područja, područja

gospodarske namjene, intenzivna poljoprivreda, ostala poljoprivreda, šume i niska vegetacija,

močvare i oskudna vegetacija, vodene površine) preuzeti od Agencije za zaštitu okoliša.

3. Podaci o infrastrukturi preuzeti od nadležnih institucija i/ili prikupljeni iz javnih izvora

podataka, te iz arhive Hrvatskih voda (zračne luke, željeznički kolodvori, riječne i morske luke,

autobusni kolodvori, bolnice, škole, dječji vrtići, domovi umirovljenika, vodozahvati,

trafostanice, željezničke pruge, nasipi, autoceste, ostale ceste).

4. Podaci o zaštiti okoliša preuzeti od nadležnih institucija i/ili prikupljeni iz arhive Hrvatskih voda,

odnosno iz Registra zaštićenih područja (područja zaštite staništa ili vrsta, nacionalni parkovi,

vodozaštitna područja, kupališta, IPPC / SEVESO II postrojenja, odlagališta otpada, uređaji za

pročišćavanje otpadnih voda).

5. Podaci o kulturnoj baštini preuzeti od nadležnih institucija (UNESCO područja).

Karte su objavljene u WebGIS preglednicima koji omogućuju prenošenje odabranih prostornih

obuhvata u „pdf“ format i tiskanje.

Karte su izrađene u okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama članaka 111. i

112. Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14), i to za tri

scenarija plavljenja određena Direktivom 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada

2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, i nisu pogodne za druge namjene.

Prema utvrđenoj dinamici izrade i donošenja Plana upravljanja rizicima od poplava, karte će se po

potrebi usklađivati s rezultatima javne rasprave.

S obzirom na propisanu dinamiku izrade Plana upravljanja rizicima od poplava za sljedeći ciklus,

Prethodna procjena rizika od poplava biti će novelirana do 22.prosinca 2017. godine, karte opasnosti

od poplava i karte rizika od poplava do 22. prosinca 2019. godine, a Plan upravljanja rizicima od poplava

do 22. prosinca 2021. godine.

45






Slika 3.13 Karta rizika od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja

46






Slika 3.14 Karta rizika od poplava za srednju vjerojatnost pojavljivanja

47






Slika 3.15 Karta rizika od poplava za veliku vjerojatnost pojavljivanja

48






3.9 Krajobrazne značajke

Lokacija zahvata se nalazi unutar nizinskog poljodjelskog prostora nižih melioriranih područja Baranje.

Prema prostornoj cjelovitosti krajobraza planirani zahvat pripada reljefnog uzvišenja Baranjske

planine. To je reljefno uzvišenje, južna strana Baranjske planine kojoj se duga reljefna struktura

smjerom SW - NE proteže od Belog Manastira pa sve do Batine. Ona se razvija najprije blago već iz

plošne strukture (tzv. pod brda, oko 110 m.n.v.), a zatim izrazitije sve do najviše visine 242 m.n.v.,

unutar koje obronci i tzv. «surduci» sa strmim usjecima u njenoj lesnoj strukturi obrazuju

karakteristične orografske oblike. Uklopljena u orografsku strukturu, u rubnim dijelovima smjestila su

se naselja Zmajevac, Suza, Kotlina, Kneževi Vinogradi, koristeći kotlinske strme usjeke u lesu za

izgradnju vinskih podruma ispred kojih su ulazne zgrade prepoznatljive baranjske arhitekture.

To je kultivirani prostor krupnih geometriziranih poljodjelskih površina s mrežom puteva i

melioracijskih kanala, a u njih su upleteni rukavci, živice, jarci i mrtvice sa pojasom raslinstva u

isprekidanim više manje prirodnim oblicima, čija izmjena daje visoku plastičnost krajobrazu. Razvojem

poljodjelske djelatnosti prouzročene su promjene u krajobrazu koje su rezultirale gubitkom prirodnih

staništa. Prirodna područja oko lokacije zahvata javljaju se kao zakrpe (manje površine koje povezuju

kultivirana područja). Prirodni površinski pokrov čine šume i potezi drveća uz naselja, kanale,

prometnice i obradive površine te predstavljaju linijski volumen u nizinskom području. Unutar

intenzivno korištenog poljoprivrednog prostora potezi visoke vegetacije su jedino prirodno stanište i

zbog toga su posebno važni za očuvanje biološke raznolikosti agroekosustava. Čine ih raznolike vrste

samoniklog drveća i visokog grmlja. Šumski rub je od kompleksnog značaja zbog dobre vertikalne

raščlanjenosti.

Planirani zahvat planira se izvesti uz cestu unutar ruba naselja Zmajevac.

49






Slika 3.16. Prikaz područja zahvata

Od antropogenih elemenata u širem području zahvata, nalaze se obradive površine, naselja, ceste i

poljski putovi. Plodna tla u okolici lokacije pogodna su za poljoprivredu i intenzivno su korištena. To je

prostor s jasno ucrtanim geometrijskim uzorcima livada i poljoprivrednih površina. Unutar

geometrijskog reda možemo izdvojiti njive, koje iako su geometrijske, svojom raznolikošću pokazuju

bogatstvo u oblicima, boji, tonskim i teksturnim vrijednostima. Ta kompleksnost vizualno povećava

njihovu krajobraznu vrijednost. Naglašena godišnja dinamika usjeva unosi česte vizualne promjene pa

povećava vizualnu dinamiku krajobraza. Panoramski krajobraz obradivih polja omeđen je potezima

visoke vegetacije ili naseljima koja se naziru na horizontu.

3.10 Zaštićena područja

3.10.1 Zaštićena područja prema Zakonu o zaštiti prirode

IUCN (International Union for Conservation of Nature - Međunarodna unija za očuvanje prirode)

definira zaštićeno područje kao Jasno definirano područje koje je priznato sa svrhom i kojim se upravlja

s ciljem trajnog očuvanja cjelokupne prirode, usluga ekosustava koje ono osigurava te pripadajućih

kulturnih vrijednosti, na zakonski ili drugi učinkoviti način.

Ovakva je definicija zaštićenog područja prenesena i u Zakon o zaštiti prirode Republike Hrvatske (NN

80/13, 15/18, 14/19) prema kojem je zaštićeno područje "geografski jasno određen prostor koji je

namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga

ekološkog sustava".

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) utvrđuje devet kategorija zaštićenih područja. Nacionalne kategorije

u najvećoj mjeri odgovaraju jednoj od međunarodno priznatih IUCN-ovih kategorija zaštićenih

područja (International Union for Conservation of Nature – Međunarodna unija za očuvanje prirode).

Referentna baza i jedini službeni izvor podataka o zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj je

Upisnik zaštićenih područja Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

50






Slika 3.17. Zaštićena područja prema Zakonu o zaštiti prirode

Prema Upisniku zaštićenih područja predmetni zahvat nalazi se u blizini Parka prirode Kopački rit.

Međutim na širem području zahvata (>5km) nema zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode.

3.10.2 . Ekološka mreža – Natura 2000

Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15),

te predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000.

Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/13,

105/15) čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje

povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja

značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti)

i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i

ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od

interesa za Europsku uniju).

Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,67% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora, a

sastoji se od 571 poligonskog Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), 171

točkastih Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (najvećim dijelom špiljski objekti)

(POVS) te 38 poligonskih Područja očuvanja značajnih za ptice (POP).

51






Slika 3.18. Ekološka mreža Natura2000

Planirani zahvat ne nalazi se na području ekološke mreže Natura 2000. Najbliže područje udaljeno je

cca 1 km od predmetnog zahvata.

Od područja koja su proglašena ekološkom mrežom u blizini zahvata nalaze se područja očuvanja

značajna za ptice (POP) - Podunavlje i donje Podravlje (HR1000016) i područja očuvanja značajna za

vrste i stanišne tipove (POVS) - Dunav S od Kopačkog rita (HR2001309). To su područja značajna za

očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova

od interesa za Europsku uniju.

Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže Natura 2000 prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13),

dani su u tablici u nastavku.

Tablica 3.1. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) - Dunav S od Kopačkog rita (HR2001309)

HR2001309 - Dunav S od Kopačkog rita

Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip

Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa

Znanstveni naziv vrste/ Šifra stanišnog tipa

1 veliki tresetar Leucorrhinia pectoralis

1 kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar

1 dvoprugasti kozak Graphoderus bilineatus

1 bolen Aspius aspius

1 prugasti balavac Gymnocephalus schraetser

52






1 veliki vretenac Zingel zingel

1 veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum

1 oštrouhi šišmiš Myotis blythii

1 dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersii

1 velikouhi šišmiš Myotis bechsteinii

1 vidra Lutra lutra

1 ukrajinska paklara Eudontomyzon mariae

1 sabljarka Pelecus cultratus

1 Balonijev balavac Gymnocephalus baloni

1 istočna vodendjevojčica Coenagrion ornatum

1 bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi

1 Panonski stepski travnjaci na praporu 6250*

1 Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

3270

1 Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea 3130

1 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

91E0*

1 Subpanonski stepski travnjaci (Festucion vallesiacae)

6240*

1 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion

3150

Tablica 3.2. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POP) - Podunavlje i donje Podravlje (HR1000016)

HR1000016 - Podunavlje i donje Podravlje

Kategorija za ciljnu vrstu

Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste Status (G= gnjezdarica; P = preletnica; Z = zimovalica)

1 Chlidonias hybrida bjelobrada čigra G P

1 Chlidonias niger crna čigra P

1 Ciconia ciconia roda G

1 Ciconia nigra crna roda G P

1 Circus aeruginosus eja močvarica G

1 Circus cyaneus eja strnjarica Z

1 Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić G

1 Dendrocopos syriacus sirijski djetlić G

1 Dryocopus martius crna žuna G

1 Egretta garzetta mala bijela čaplja G P

1 Falco columbarius mali sokol Z

1 Falco vespertinus crvenonoga vjetruša P

1 Ficedula albicollis bjelovrata muharica G

1 Grus grus ždral P

1 Haliaeetus albicilla štekavac G

1 Himantopus himantopus vlastelica G P

1 Ixobrychus minutus čapljica voljak G P

1 Lanius collurio rusi svračak G

1 Luscinia svecica modrovoljka G P

1 Milvus migrans crna lunja G

1 Netta rufina patka gogoljica G

1 Numenius arquata veliki pozviždač P

53






1 Nycticorax nycticorax gak G P

1 Pandion haliaetus bukoč P

1 Panurus biarmicus brkata sjenica G

1 Pernis apivorus škanjac osaš G

1 Phalacrocorax pygmaeus mali vranac G Z

1 Philomachus pugnax pršljivac P

1 Picus canus siva žuna G

1 Platalea leucorodia žličarka P Z

1 Porzana parva siva štijoka G P

1 Porzana porzana riđa štijoka G P

1 Riparia riparia bregunica G

1 Sterna hirundo crvenokljuna čigra G

1 Sylvia nisoria pjegava grmuša G

1 Tringa glareola prutka migavica P

2 značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (patka lastarka Anas acuta, patka žličarka Anas clypeata, kržulja Anas crecca, zviždara Anas penelope, divlja patka Anas plathyrhynchos, patka pupčanica Anas querquedula, patka kreketaljka Anas strepera, lisasta guska Anser albifrons, divlja guska Anser anser, guska glogovnjača Anser fabalis, glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala clangula, crvenokljuni labud Cygnus olor, liskaFulica atra, šljuka kokošica Gallinago gallinago, crnorepa muljača Limosa limosa, patka gogoljica Netta rufina, kokošica Rallus aquaticus, crna prutka Tringa erythropus, krivokljuna prutka Tringa nebularia, crvenonoga prutka Tringa totanus, vivak Vanellus vanellus, veliki pozviždač Numenius arquata)

3.10.3 Nacionalna klasifikacija staništa

Prema članku 52. st. 4. Zakona o zaštiti prirode: "Stanišni tipovi se dokumentiraju kartom staništa..."

(Narodne novine 80/13, 15/18, 14/19).

U cilju osiguravanja Karte staništa kao obvezne podloge prilikom izrade dokumenata prostornog

planiranja i planova gospodarenja prirodnim dobrima, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog

uređenja naručilo je 2002. godine izradu GIS baze podataka o rasprostranjenosti stanišnih tipova na

teritoriju Hrvatske - kroz projekt Kartiranje staništa.

Karta staništa je GIS-baza podataka o rasprostranjenosti pojedinih stanišnih tipova na području

Hrvatske. Kartografski prikaz je razlučivosti mjerila 1: 100 000, a minimalna jedinica kartiranja iznosi 9

ha.

Klasifikacija stanišnih tipova razvija se u Europi već dvadesetak godina, a intenzivan rad na ovoj

problematici započeo je upravo za potrebe donošenja propisa u zaštiti prirode. Četvrta revidirana

verzija Nacionalne klasifikacije staništa-a objavljena je 2014. godine u Pravilniku o popisu stanišnih

tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (Narodne novine 88/14). Prema

Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN

88/14) i Karti staništa RH, zahvat se nalazi na području ili u neposrednoj blizini slijedećih tipova staništa:

Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima

(NN 88/14) i Karti staništa RH, zahvat se nalazi na području ili u neposrednoj blizini slijedećih tipova

staništa.

54






Slika 3.19 Stanišni tipovi na širem području zahvata

Opis navedenih stanišnih tipova unutar lokacije zahvata (prema IV. klasifikacija staništa RH), dan je u

nastavku.

C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe

Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) – Pripadaju razredu

MOLINIOARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe

koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa.

D.1.1. Vrbici na sprudovima

Vrbici na sprudovima (Razred SALICETEA PURPUREAE M. Moor 1958, red SALICETALIA PURPUREAE M.

Moor 1958) – Skup staništa i na njih vezanih biljnih zajednica listopadnih šikara koji se formira u gornjim

i srednjim tokovima rijeka koje u Srednjoj Europi teku iz alpskog prostora.

E.1.1. Poplavne šume vrba

Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 1930)

E.1.2. Poplavne šume topola

Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931., Salicion albae Soó 1931)

55






I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama

Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama – Okrupnjene homogene parcele većih

površina s intenzivnom obradom (višestruka obrada tla, gnojidba, biocidi, i dr.) s ciljem masovne

proizvodnje ratarskih jednogodišnjih i dvogodišnjih kultura. Često je prisustvo hidromelioracijske

mreže, koja obično prati međe između parcela.

J.1.1. Aktivna seoska područja

Aktivna seoska područja - Seoska područja na kojima se održao seoski način života. Definicija tipa na

ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks.

J.1.3. Urbanizirana seoska područja

Urbanizirana seoska područja - Nekadašnja seoska područja u kojima se razvija obrt i trgovina, a

poljoprivreda je sekundarnog značenja, uključujući i seoske oblike stanovanja u gradovima ili na

periferiji gradova. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks u kojemu se

izmjenjuju izgrađeni ruralni i urbani elementi s kultiviranim zelenim površinama različite namjene.

3.11 Kulturna dobra

Na području Općine Kneževi Vinogradi u naselju Zmajevac su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena

sljedeća kulturna dobra: Župna crkva Našašća Sv. Križa Reformirana kršćanska crkva Antički i

ranosrednjovjekovni arh. lok. «Gradec» Vinski podrum u Zmajevcu, Šandora Petefija 16 Etnološka

cjelina «Katolički surduk» Etnološka cjelina «Reformatorski surduk».

Iz uobičajenog fonda tradicijskog graditeljstva (seoskih kuća i ambara) rasprostranjenih u Kneževim

Vinogradima, Kotlini i Suzi izdvaja se specifična skupina građevina u Zmajevcu. To je tzv. Arhitektura u

zemlji – vinski podrumi u lesu i gatori. Posebnost koja proizlazi iz njihove neposredne povezanosti s

autohtonim krajolikom tvori glavnu identifikacijsku odrednicu tog kraja i Baranje uopće. Osim

tradicijskih građevina, u središtima naselja Kneževi Vinogradi, Suza i Zmajevac, nalaze se pojedinačno

zaštićene sakralne građevine. U Kneževim Vinogradima najznačajnija je Reformatorska kršćanska crkva

koja je u svojoj osnovi još srednjovjekovna. Ona uživa status registriranog kulturnog dobra. Župna crkva

sv. Mihovila i Parohijska crkva Vavedenja Bogorodice u Kneževim Vinogradima preventivno su

zaštićene građevine. Reformirane kršćanske crkve koje su izgrađene sredinom 19. st., a nalaze se u

Zmajevcu i Suzi, preventivno su zaštićene građevine. Preventivno je zaštićena i kasnobarokna Župna

crkva Našašća sv. Križa u Zmajevcu.

3.12 Stanovništvo

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u Općini Kneževi Vinogradi živi 4.614

stanovnika. Zmajevac je treće mjesto Općine po veličini s 857 stanovnikom, koji žive u 16 ulica (1. maja,

Maršala Tita, Dunavska, Mala Dunavska, Rajna, Mala Rajna, Košut Lajoša, Rak, Sportska, Jožef Atile,

Željeznička, Adi Endre, Vašarište, Ružina, Planina).

Većina naselja kao i Općina u cjelini bilježe konstantno smanjenje stanovništva.

56






3.13 Prostorno – planska i ostala planska dokumentacija

Prostornim planom uređenja Općine Kneževi vinogradi retencija Zmajevac definirana je kao građevina

od važnosti za Županiju te je unesena u prostorni plan i za nju je rezerviran prostor na području naselja

Zmajevac. Na taj način osigurano je da prostoru retencije nije moguća gradnja te se ne očekuje utjecaj

drugih građevina na retenciju.

Prostorni plan Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" 1/02, 4/10, 3/16, 5/16, 6/16, )

Prostorni plan uređenja Općine Kneževi Vinogradi ("Službeni glasnik" Općine Kneževi Vinogradi

broj 5/05, 5/06-ispravak, 5/09, 3/12 i 14/12)

Prostorni plan uređenja Općine Kneževi Vinogradi ("Službeni glasnik" Općine Kneževi Vinogradi broj

5/05, 5/06-ispravak, 5/09, 3/12 i 14/12)

Prema Prostornom planu uređenja Općine Kneževi Vinogradi, u Odredbama za provođenje , 2. UVJETI

ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU navedeno je sljedeće

„(14.) Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za

Županiju: c) Vodne građevine

• Regulacijske i zaštitne vodne građevine - Sve građevine za obranu od poplava na unutarnjim

vodotocima, retencije i akumulacije za obranu od poplava s prostorom za prihvaćanje vodnog vala

zapremine manje od 5x106 m3“

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

(270.) Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja: - područje pojačane

erozije tla Baranjska planina.

57






Slika 3.20. Izvod iz prostornog plana općine –Vodoopskrbni sustavi

58






4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Prilikom procjene planiranog zahvata na sastavnice okoliša definirana je zaštitna zona, odnosno zona

mogućih utjecaja od 1000 m. Tom zonom je obuhvaćeno područje izravnog zaposjedanja, radni pojas

i pojas održavanja (uže područje zahvata), kao i područje slabijeg i umjerenog izravnog ili neizravnog

utjecaja (šire područje zahvata), ovisno o ekološkoj komponenti koja se procjenjuje.

4.1 Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja i korištenja zahvata

4.1.1 Vode i stanje vodnog tijela

Mogući utjecaji na okoliš tijekom građenja zahvata

U blizini zahvata ne nalaze se otvoreni vodotoci ni kanali. Prema prikazu iz poglavlja 3.5. vidljivo je da

u području zahvata nema definiranog vodnog tijela. Tijekom izvođenja radova moguća su onečišćenja

izazvana incidentnim izlijevanjem ili procjeđivanjem goriva u oborinske kanale uz prometnice i okolni

teren uslijed nepažljivog pretakanja. Utjecaji tijekom gradnje mogući su samo u periodu visokih voda

kada se formira bujica. Obzirom da visoke vode mogu izazvati poplave, potrebno je osigurati mjere

zaštite tijekom izgradnje.

Na osnovu svega navedenog može se zaključiti da će predmetni zahvat imati minimalan utjecaj na vode

tijekom izgradnje a koji se mogu svesti na minimum pravilnim vođenjem gradilišta.

Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata

Obzirom na karakteristike zahvata predloženi projekt neće imati utjecaj na stanje vodnih tijela na

području obuhvata zahvata. Njegov zadatak je skupljanje oborinskih bujičnih voda koja nastaju te

sakupljanje i odvođenje u cilju zaštite tla od erozije, te zaštite stanovništva i imovine.

4.1.2 Utjecaj na tlo


Za vrijeme pripreme i izgradnje mogući su negativni utjecaji u vidu zbijanja tla, zbog korištenja

mehanizacije, što rezultira narušavanjem strukturnih agregata tla. Onečišćenja tla tijekom građenja

mogu nastati uslijed prosipanja građevinskog materijala sa vozila, što je potrebno odmah ukloniti.

Daljnja onečišćenja tla tijekom građenja mogu nastati u slučaju odlaganja viška zemljišta, građevinskog

otpada ili drugog na zemljište koje nije određeno i pripremljeno kao odlagalište.

Onečišćenja tla moguća su i uslijed incidentnih izlijevanja ili curenja goriva u okolni teren. Takove

lokacije potrebno je hitno sanirati uz kontrolu nadležne inspekcije.


Izgradnjom zahvata i formiranjem retencije osigurati će se prostor za prihvat bujičnih voda, te tako

smanjiti poplave koje na tom području izazivaju velike poteškoće stanovništvu.

59






4.1.3 Utjecaj na zrak


Radovi pripreme i izgradnje praćeni su podizanjem lebdećih čestica u zrak koje se zatim talože po

okolnim površinama i prometnicama. Intenzitet ovog onečišćenja ovisi u prvom redu o vremenskim

prilikama te o jačini vjetra koji raznosi čestice prašine na okolne površine.

Osim samog postupka gradnje, do onečišćenja dolazi i uslijed rada mehanizacije i vozila s motorima s

unutarnjim izgaranjem koji u zrak ispuštaju dušikove okside, ugljikov monoksid, ugljikov dioksid,

sumporov dioksid i čestice.

S obzirom da su navedeni utjecaji slabog intenziteta i ograničeni na vrijeme izgradnje zahvata,

procjenjuje se da zahvat neće narušiti klimatska obilježja područja niti kvalitetu zraka te da je prihvatljiv

uz poštivanje važećih propisa i odredbi prostornih planova.


Komponente predmetnog zahvata tijekom korištenja neće imati utjecaj na zrak obzirom da se radi o

retenciji koja služi za periodični prihvat velikih voda.

4.1.4 Utjecaj projekta na klimatske promjene


Tijekom građenja zahvata nastaju ispušni plinovi uslijed rada građevinske mehanizacije. Njihov utjecaj

na klimatske promjene je kratkog trajanja te je manje značajan zanemariv negativan utjecaj.


Retencija bujice Zmajevac u osnovi ne predstavlja tehnološki napredan objekt, koji će u fazi korištenja

generirati zanemarive neizravne emisije stakleničkih plinova.

Zbog svega navedenoga, zaključuje se kako planirani zahvat neće generiati emisije stakleničkih plinova.

4.1.5 Utjecaj klimatskih promjena na projekt

Obzirom na evidentne trendove globalnog zatopljenja, potrebno je napraviti procjenu utjecaja ovih

promjena na predmetni projekt te primijeniti mjere prilagodbe gdje je to potrebno kako bi se osigurala

održivost projekta.

Temeljem dokumenta Europske Komisije „Non-paper Guidelines for Project Managers: Making

vulnerable investments climate resilient“, osjetljivost projekta na klimatske promjene analizira se na

osnovu 8 primarnih i 8 sekundarnih klimatskih aspekata u odnosu na 4 osnovna elementa projektnih

aktivnosti, kako za trenutno stanje tako i za buduće stanje klimatskih promjena. Kako je već navedeno,

predmetni projekt ne podrazumijeva izgradnju proizvodnih postrojenja.

60






Tablica 4.1: Osnovni elementi projektnih aktivnosti

Osnovni aspekti projekta Obrana od poplava

Transportni elementi Rijeke-vodna tijela

Ulazni parametri Voda (dolazni vodni valovi)

Izlazni parametri Voda (smanjeni vodni valovi)

Procesi i postrojenja Brane i regulacijske građevine

Tablica 4.2: Primarni i sekundarni efekti klimatskih promjena

Primarni efekti klimatskih promjena Sekundarni efekti klimatskih promjena

Povećanje srednjih temperatura Povećanje sušnih perioda

Povećanje ekstremnih temperatura Raspoloživost vode

Promjene u prosječnoj količini oborina Oluje

Promjene u ekstremnim oborinama Poplave

Prosječna brzina vjetra Erozija tla

Promjene u maksimalnim brzinama vjetra Nestabilnosti tla / klizišta

Vlažnost zraka Kakvoća zraka

Solarna iradijacija Toplinski "otoci" u urbanim zonama

Osjetljivost je vrednovana u 3 klase: Nadalje, izloženost projekta prema 16 klimatskih efekata

vrednovana je za trenutno stanje i buduće stanje.

0 = nema osjetljivosti

1 = srednja osjetljivost

2 = visoka osjetljivost

1 = nema izloženosti

2 = srednja izloženost

3 = visoka izloženo

Ranjivost projekta na klimatske promjene je stoga računata na osnovu formule:

𝑅𝑎𝑛𝑗𝑖𝑣𝑜𝑠𝑡 = 𝑂𝑠𝑗𝑒𝑡𝑙𝑗𝑖𝑣𝑜𝑠𝑡 ∗ 𝐼𝑧𝑙𝑜ž𝑒𝑛𝑜𝑠𝑡

Rezultat je matrica ranjivosti koja je dana u nastavku:

Tablica 4.3 Matrica ranjivosti

Izložen

ost

Osjetljivost

0 1 2

1 0 1 2

2 0 2 4

3 0 3 6

Izloženost projekta u postojećem i planiranom stanju analizirana je u nastavku te je prezentirana

ranjivost pojedinih komponenti projekta s raznih aspekata (transportni elementi, ulazni elementi,

izlazni parametri i procesi/postrojenja) također u postojećem i planiranom stanju.

61






Tablica 4.4 Ranjivost projekta na efekte klimatskih promjena

Tra

nsportn

i ele

menti

Izla

z –

nem

a z

a p

redm

etn

i zahvat

Ula

z –

nem

a z

a p

redm

etn

i zahvat

Pro

cesi i p

ostro

jenja

Tra

nsportn

i ele

menti

Izla

z –

nem

a z

a p

redm

etn

i zahvat

Ula

z –

nem

a z

a p

redm

etn

i zahvat

Pro

cesi i p

ostro

jenja

Tra

nsportn

i ele

menti

Izla

z –

nem

a z

a p

redm

etn

i zahvat

Ula

z –

nem

a z

a p

redm

etn

i zahvat

Pro

cesi i p

ostro

jenja

Osjetljivost

Primarni efekti OD

Promjena prosječne temperature zraka 1 0 0 1 1 0 1 2 0 2

Povećanje ekstremne temperature zraka 2 0 0 1 0 0 2 0 0

Promjena prosječne količine oborina 3 1 1 1 1 1 2 2 2

Promjena ekstremne količine oborina 4 1 1 2 2 2 2 2 2

Prosječna brzina vjetra 5 0 0 1 0 0 1 0 0

Promjene u maksimalnim brzinama vjetra 6 0 0 1 0 0 1 0 0

Vlažnost zraka 7 0 0 1 0 0 1 0 0

Sunčevo zračenje 8 0 0 1 0 0 1 0 0

Sekundarni efekti OD

Dostupnost vodnih resursa / suša 10 0 0 2 0 0 2 0 0

Oluje 11 0 0 1 0 0 1 0 0

Poplave 12 1 2 3 3 6 3 3 6

Erozija tla 13 0 0 3 0 0 2 0 0

Nestabilnosti tla / klizišta 14 0 0 3 0 0 2 0 0

Kakvoća zraka 15 0 0 1 0 0 1 0 0

Toplinski "otoci" u urbanim zonama 16 0 0 1 0 0 1 0 0

Osjetljivost Osjetljivost

Osjetljivost na klimatske promjene 0 1 2 0 1 2

Visoka 3 2 3 3 1 0 1 2 3 1 0 1 2

Srednja 2 1 2 2 2 0 2 4 2 2 0 2 4

Neznatna ili nije osjetljivo 1 0 1 1 3 0 3 6 1 3 0 3 6

Uređenje obaleB

ud

uća iz

ložen

ost Ranjivost

Izlo

ženost

Uređenje obale Uređenje obale

Tre

nu

tna iz

ložen

ost

Ranjivost

Izlo

ženost

62






Tablica 4.5 Izloženost projekta efektima klimatskih promjena

Br

Osj

etl

jivo

stT

ren

utn

a i

zlo

že

no

stB

ud

uća

izlo

že

no

st

Pri

ma

rni

efe

kti

1P

rom

jena s

rednje

tem

pera

ture

zra

ka

Podru

čje

zahva

ta s

e n

ala

zi na p

odru

čju

um

jere

no k

ontinenta

lne k

lime (

Cfb

– u

mje

rena t

opla

vla

žna k

lima s

toplim

lje

tom

).

Sre

dnja

srp

anjs

ka t

em

pera

tura

se u

razdoblju

1981.-

2010.

kre

tala

izm

eđu 1

9.3

°C i 2

3.9

°C,

a s

rednja

sije

čanjs

ka izm

eđu -

6.0

°C i

5.8

°C.

Najtoplij

i m

jesec b

io je s

rpanj u 6

7%

slu

čaje

va,

kolo

voz u

23%

slu

čaje

va,

a u

10%

slu

čaje

va lip

anj. U

z s

iječanj koji

je

naju

česta

lije (

55%

) bio

pro

sje

čno n

ajh

ladniji

mje

sec,

rjeđe je n

ajh

ladniji

mje

sec b

ila v

elja

ča (

24%

), t

e p

rosin

ac (

17%

), a

najrje

đe

stu

deni (4

%).

Sre

dnja

godiš

nja

tem

pera

tura

zra

ka s

e u

analiz

iranom

trideseto

godiš

nje

m r

azdoblju

kre

tala

izm

eđu 1

0.0

°C i

12.9

°C,

a s

rednja

vrije

dnost

je iznosila

11.3

°C

.

1

Pre

dvi

đeni glo

baln

i ra

st

pro

sje

čne t

em

pera

ture

zra

ka u

poslje

dnje

m d

esetlje

ću 2

1.

st.

u o

dnosu n

a p

oslje

dnjih

20 g

odin

a 2

0.

st.

varira

od 1

,8 d

o 4

°C,

ovi

sno o

scenariju

em

isije

plin

ova

sta

kle

nik

a (

Meehl i sur.

2007).

Pre

ma p

roje

kcija

ma p

rom

jene t

em

p.

zra

ka n

a p

odru

čju

zahva

ta,

u p

rvom

razdoblju

(2011.

– 2

040.)

zim

i se

očekuje

pove

ćanje

od o

ko 0

,5°C

, a lje

ti o

d o

ko 0

,8°C

, u o

dnosu n

a r

azdoblje

1961.

– 1

990.

U d

rugom

razdoblju

(2041.

– 2

070.)

očekuje

se p

ove

ćanje

zim

i od o

ko 1

,8°C

, a lje

ti o

d o

ko 2

,2°C

(B

rankovi

ć i s

ur.

2012).

2

2P

ove

ćanje

ekstr

em

ne

tem

pera

ture

zra

ka

Apsolu

tna m

aksim

aln

a g

odiš

nja

tem

pera

tura

zra

ka je u

razdoblju

1981.-

2010.

najč

ešće z

abilj

ežena u

srp

nju

(47%

), r

jeđe u

kolo

vozu (

37%

), a

najrje

đe u

lip

nju

(16%

). R

aspon v

rije

dnosti m

aksim

aln

ih g

odiš

njih

tem

pera

tura

sezao je o

d 3

3.2

°C izm

jere

nih

u

srp

nju

1995.

godin

e d

o 3

9.6

°C izm

jere

nih

u s

rpnju

2007.

godin

e.

Apsolu

tna m

inim

aln

a g

odiš

nja

tem

pera

tura

zra

ka s

e u

analiz

iranom

razdoblju

najč

ešće p

oja

vljiv

ala

u s

iječnju

(53%

). P

o u

česta

losti p

oja

vljiv

anja

slij

edi pro

sin

ac (

32%

), t

e v

elja

ča (

11%

) i

stu

deni (4

%).

Vrije

dnosti m

inim

aln

ih t

em

pera

tura

zra

ka s

u iznosile

od -

27.1

°C u

sije

čnju

1987.

do -

9.5

°C u

pro

sin

cu 2

007.

godin

e

1

Moguća je p

oja

va e

kstr

em

nih

vre

menskih

uvj

eta

, koji

uklju

čuju

pove

ćanje

bro

ja i t

raja

nja

toplo

tnih

udara

.

2

3P

rom

jena p

rosje

čne

količ

ine o

borina

Pro

sje

čna g

odiš

nja

količ

ina o

borine,

zabilj

ežena n

a o

vom

podru

čju

, kre

će s

e o

d 6

32 m

m u

Bre

sto

vcu (

1948.-

1960.)

7 d

o 6

85,7

mm

u O

sije

ku (

1959.-

1978.)

. R

elje

fna o

tvore

nost

Bara

nje

pre

ma s

jeve

ru i n

izin

ski re

ljef uvj

eto

vali

su d

om

inaciju

vje

trova

iz

sje

vern

og k

vadra

nta

, dok s

u s

truja

nja

zra

ka iz južnog k

vadra

nta

sla

bije

prisutn

a2

Pre

ma p

roje

kcija

ma p

rom

jene o

borine n

a p

odru

čju

zahva

ta,

količ

ine o

borine u

bliž

oj budućnosti (

2011.

–

2040.)

će b

iti ve

će z

a 0

,1 -

0,2

mm

/dan.

U d

aljn

jem

periodu (

2041.

– 2

070.)

se n

e o

čekuju

pro

mje

ne u

odnosu

na r

efe

rentn

o r

azdoblje

(1961.

– 1

990.)

.3

4P

rom

jena e

kstr

em

ne

količ

ine o

borina

Pre

ma o

snovn

im s

tatističkim

para

metr

ima n

izova

maksim

aln

ih g

odiš

njih

količ

ina o

borine n

a p

osta

ji, n

ajv

eća r

egis

trirana k

olič

ina

oborine iznosi 33,7

mm

za 3

0 m

in.

traja

nja

, 76,3

mm

za 6

h t

raja

nja

i 9

8,2

mm

za 2

4 h

tra

janja

. M

aksim

aln

a k

olič

ina s

nije

ga n

a

posta

ji iz

nosila

je 6

8 c

m (

23.1

2.1

963.)

2

Pre

ma p

rocje

ni, m

aksim

aln

a k

olič

ina o

borine z

a p

ovr

atn

o r

azdoblje

100 g

odin

a n

a p

osta

ji S

lavo

nski B

rod

iznosi 40,5

mm

za 3

0 m

in.

traja

nja

, 76,6

mm

za 6

h t

raja

nja

i 9

8,1

mm

za 2

4 h

tra

janja

. R

ijetk

o s

e m

ogu

očekiv

ati i z

abilj

eženi 10-m

inutn

i te

12-

i 24-

satn

i m

aksim

um

i (6

8 d

o 7

5 g

odin

a)

dok s

e izm

jere

ni m

aksim

um

i osta

lih t

raja

nja

mogu o

čekiv

ati jednom

u 2

2 d

o 4

9 g

odin

a.

2

5P

rosje

čna b

rzin

a v

jetr

aU

odnosu n

a jačin

u v

jetr

ova

, u 8

0-9

0%

slu

čaje

va p

revl

adava

ju v

jetr

ovi

jačin

e 1

-2 b

ofo

ra,

tije

kom

godin

e.

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

1

6

Pro

mje

ne u

maksim

aln

im b

rzin

am

a

vjetr

a

U o

dnosu n

a jačin

u v

jetr

ova

, u 8

0-9

0%

slu

čaje

va p

revl

adava

ju v

jetr

ovi

jačin

e 1

-2 b

ofo

ra,

tije

kom

godin

e.

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

1

7V

lažnost

zra

ka

Sre

dnja

mje

sečne v

rije

dnosti r

ela

tivn

e v

lažnosti iznose o

d 7

1%

u s

rpnju

do 8

7%

u p

rosin

cu,

a s

rednja

godiš

nja

vrije

dnost

iznosi

76%

.1

Ne o

čekuju

se p

rom

jene

1

8S

unčevo

zra

čenje

Tra

janje

sija

nja

Sunca n

ajm

anje

(najm

anje

regis

trirana insola

cija

je u

pro

sin

cu),

dok je n

ajd

uže t

raja

nje

sija

nja

Sunca z

abilj

eženo

u s

rpnju

. U

kupne g

odiš

nje

količ

ine insola

cije

u d

vadesetg

odiš

nje

m r

azdoblju

(1959.-

1978.)

na m

ete

oro

loškim

posta

jam

a O

sije

k i

Bre

sto

vac-B

elje

iznosila

je 1

.904,6

sati,

odnosno 1

.793,3

sata

. B

rodu g

odiš

nje

im

a u

pro

sje

ku 5

4 v

edra

dana i 1

16 o

bla

čna d

ana

1S

ola

rna ira

dija

cija

će s

e p

ove

ćati s

pove

ćanje

m b

roja

sunčanih

dana

1

Se

ku

nd

arn

i e

fekti

10

Dostu

pnost

vodnih

resurs

a /

suša

Nem

a p

odata

ka.

Moguće je p

oja

vljiv

anje

, sam

o u

kra

tkim

i p

rilič

nom

nepra

viln

im v

rem

enskim

inte

rvalim

a.

2S

obzirom

na p

redvi

đene g

oto

vo z

anem

arive

pro

mje

ne p

rosje

čne k

olič

ine o

borina,

ne o

čekuju

se p

rom

jene

dostu

pnosti v

odnih

resurs

a.

2

11

Olu

jeN

em

a p

odata

ka.

Moguće je p

oja

vljiv

anje

, sam

o u

kra

tkim

i p

rilič

nom

nepra

viln

im v

rem

enskim

inte

rvalim

a.

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

1

12

Popla

ve

Zahva

t se n

e n

ala

zi na p

odru

čju

opasnosti o

d p

opla

va,

pre

ma K

art

i opasnosti o

d p

opla

va p

o v

jero

jatn

osti p

opla

vljiv

anja

prilo

ženoj u

Ela

bora

tu.

Sliv

no p

odru

čje

južne s

trane B

ara

njs

ke p

lanin

e z

auzim

a p

ovr

šin

u o

d o

ko 6

4,1

km

2 n

a k

oje

m s

u p

risutn

i bujič

ni

vodoto

ci: K

ara

nac,

Kam

enac,

Suza-K

otlin

a,

Mala

dolin

a,

Div

lja d

olin

a i Z

maje

vac.

Kro

z n

jihova

korita

- s

urd

uke s

lijeva

ju s

e z

a

vrije

me v

ećih

kiš

a,

bujič

ne v

ode p

om

iješane s

česticam

a t

la,

kao p

oslje

dic

a p

ovr

šin

ske e

rozije

ugla

vnom

obra

đenih

poljo

privr

ednih

povr

šin

a.

Tim

e d

ola

zi do p

opla

ve n

iže p

olo

ženih

pro

metn

ica i n

aselja

.

3

Budući da s

e p

redm

etn

i zahva

t K

oncepcija

rje

šenja

ure

đenja

bujic

e Z

maje

vac,

sukla

dno p

osto

jećem

idejn

om

rješenju

ure

đenja

sliv

a B

ara

njs

ke p

lanin

e,

pre

dvi

đa izgra

dnju

tri r

ete

ncijs

ka p

rosto

ra:

Vašarište

1,

Vašarište

2 i

Zm

aje

vac,

koji

će s

lužiti za p

rihva

t vo

dnih

valo

va i n

anosa u

vrije

me k

iša v

elik

og inte

nziteta

. P

redvi

đenim

rješenje

m r

ete

ncije

su u

kupne p

ovr

šin

e 1

.4 h

a i d

ubin

e d

o 2

,5 m

. N

jegovo

m izgra

dnjo

m s

e o

čekuje

poboljš

anje

posto

jećeg s

tanja

tj. s

manje

nje

izlo

ženosti z

a b

uduće r

azdoblje

.

3

13

Ero

zija

tla

Ero

zija

tla

nakon izgra

dnje

rete

ncije

uslij

ed p

oja

va b

ujic

a s

e n

e o

čekuje

.2

Nakon izgra

dnje

, zahva

t će s

e p

ozitiv

no o

dra

ziti na p

osto

jeće e

rozije

2

14

Nesta

biln

osti t

la /

kliz

išta

Ero

zija

tla

uslij

ed b

ujic

a m

ože a

ktivi

rati k

liziš

ta p

ri č

em

u z

bog n

era

vnote

že s

ila m

ože d

oći do k

lizanja

slo

jeva

na k

osin

i. Z

ahva

t se

nala

zi na p

odru

čju

osje

tljiv

om

na e

rozijs

ke p

rocese.

2N

akon izgra

dnje

, zahva

t će s

e p

ozitiv

no o

dra

ziti na p

osto

jeće e

rozije

2

15

Kakvo

ća z

raka

Kva

liteta

zra

ka n

a š

irem

podru

čju

zahva

ta s

e p

rati n

a m

jern

im p

osta

jam

a z

a t

rajn

o p

raćenje

kva

litete

zra

ka:

Kopački rit

i O

sije

k.

Podru

čje

zahva

ta s

pada u

zone z

a p

otr

ebe p

raćenja

kva

litete

zra

ka p

od n

aziv

om

: K

ontinenta

lna H

rvats

ka.

Pre

ma m

jere

njim

a

zra

k je b

io I k

ate

gorije

s o

bzirom

na O

3,

SO

2,

NO

2 i P

M10.

1N

e o

čekuju

se p

rom

jene

1

16

Toplin

ski "o

toci"

u

urb

anim

zonam

aZahva

t se n

ala

zi u b

lizin

i urb

anih

podru

čja

s v

ećom

koncentr

acijo

m t

oplin

e t

ijekom

lje

ta1

Ne o

čekuju

se p

rom

jene

1

63






Procjena rizika i mjere prilagodbe za projekt i projektne komponente

Za one klimatske efekte gdje je ranjivost rezultat visoke osjetljivosti i visoke ili srednje izloženosti,

provedena je analiza rizika te su vrednovane mjere prilagodbe.

Tablica 4.6 Analiza rizika i mjera prilagodbe projekta klimatskim promjenama za efekt klimatskih

promjena 15 – Poplave

4.1.6 Zaštićena područja

Na širem području zahvata (>5km) nema zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode.

Od područja koja su proglašena ekološkom mrežom u blizini zahvata nalaze se područja očuvanja

značajna za ptice (POP) - Podunavlje i donje Podravlje (HR1000016) i područja očuvanja značajna za

vrste i stanišne tipove (POVS) - Dunav S od Kopačkog rita (HR2001309). To su područja značajna za

očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova

od interesa za Europsku uniju. Planirani zahvat ne nalazi se na području ekološke mreže Natura 2000.

Najbliže područje udaljeno je cca 1 km od predmetnog zahvata.

Ranjivost OD12 Poplave

Razina ranjivosti

Transportni elementi 3

Izlazni parametri 0

Ulazni parametri 0

Procesi i postrojenja 6

Opis

Rizici

Veze OD3 Promjena prosječne količine oborina

OD4 Promjena ekstremne količine oborina

Mogućnost pojave 3 Očekuje se povećanje prosj. količine oborina do 12%.

Posljedice 4 Plavljenja na slivu Dunava (recipijent pročišćenih

otpadnih voda).

Faktor rizika 12 / 25 12

Mjere adaptacije

Primijenjene

Potrebne

Poplava može nastupiti kao posljedica oštećenja, erozije,

klizanja tla i sl.

Rizik od dugotrajnijih poplavnih događaja Rizik od vodnih valova

Izgradnja zaštitnih vodnih građevina (retencija ) s ciljem

smanjenja dolaznih vodnih valova te samim time smanjenjem i

opasnosti od poplavnih događaja.Uspostava sustava za monitoring te rano upozoravanje od

nailaska vodnih valova

64






4.1.7 Krajobrazne vrijednosti


Formiranje retencije može imati utjecaj na krajobraz tijekom izgradnje. Utjecaj će se uglavnom ogledati

u promjeni namijene prirodnih površina u vodene površine te objekte vodno-gospodarske namjene,

odnosno poduzimanju građevinskih zahvata s ciljem promjene namjene zemljišta. Utjecaj ovih zahvata

na krajobraz će biti minimalan jer se za izgradnju retencije predlaže prirodna depresija i suženje te se

ne predviđa izvođenje velikih pregradnih profila. Za izgradnju brane maksimalno se koristi prirodna

konfiguracija terena kako bi se isti funkcionalno iskoristio uz minimalni vizualni utjecaj zahvata na

krajobrazu.


Predmetni zahvat izvodi se u postojećem naselju uz prometnicu, te će isti većinu vremena biti prazan,

neće se promijeniti postojeća slika krajobraza.

4.1.8 Utjecaj na sastavnice prirode


Dijelovi postojećih staništa će se privremeno i ponegdje trajno poremetiti. U smislu zaštićenih dijelova

prirode ustanovljeno je da na području zahvata nema rijetkih ili zaštićenih vrsta i stanišnih tipova.


Tijekom korištenja zahvata neće biti utjecaja na. Sastavnice prirode, obzirom da se zahvat izvodi u

naselju uz postojeću prometnicu.

4.1.9 Postojeća infrastruktura i gospodarstvo


Tijekom izgradnje zahvata doći će do intenziviranja prometa na postojećim cesta. Kod razvoza

zemljanog materijala, određene količine tla mogu se nalijepiti na kotače vozila i kasnije u vožnji rasipati

po prometnicama te naseljima. Zaprašene prometnice i zemlja koja otpada s kotača kamiona i ostalih

vozila, osobito su opasni nakon kiše jer kolnici postaju klizavi i predstavljaju potencijalnu opasnost pri

vožnji. Kiša će zemlju sa kolnika isprati i odvesti na okolni teren.

Oborine koje padnu na onečišćene površine isprat će onečišćenja i odvesti ih u rijeku. Intenzitet i

veličina navedenih utjecaja najviše ovise o postupcima kod izvođenja zemljanih radova i o vremenskim

prilikama (suho ili vlažno vrijeme, vjetar).


Tijekom korištenja zahvata neće biti utjecaja na infrastrukturu.

65






4.1.10 Buka


Tijekom izvođenja građevinskih radova u okolišu će se javljati buka kao posljedica rada građevinskih

strojeva i uređaja te teretnih vozila vezanih uz rad gradilišta. Uporaba strojeva i vozila tijekom građenja

može trajno ili povremeno prelaziti razinu dopuštene buke. Najviše dopuštene razine vanjske buke koja

se javlja kao posljedica rada gradilišta su određene Člankom 17."Pravilnika o najvišim dopuštenim

razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Iz navedenog se ne očekuje značajan

utjecaj povećanih razina buke te je zahvat prihvatljiv uz poštivanje važećih propisa i prostornih planova.

Utjecaj buke za vrijeme građenja zahvata rada mehanizacije na izgradnji nasute brane, su kratkotrajni

vremenski ograničeni na jednu građevinsku sezonu.


Ne očekuje se povećana razina buke tijekom korištenja zahvata.

4.1.11 Stanovništvo i socio-ekonomske prilike


U zoni izgradnje radovi mogu utjecati na život stanovništva u smislu utjecaja na prometne tokove,

utjecaja buke i prašine. Obzirom da će navedeni negativni utjecaji biti lokalnog i privremenog karaktera

te da će se javljati isključivo tijekom radnog vremena gradilišta, ocjenjuju se kao neznatni. Tijekom

pripreme i izgradnje očekuje se povećana razina buke, emisije čestica prašine i vibracija. Povećana buka

bit će privremenog karaktera, ograničena na lokalno područje i na vrijeme izgradnje ili održavanja.

Emitirane čestice prašine te vibracije nastale radom vozila i mehanizacije također su lokalnog karaktera

i kratkotrajnog učinka. Retencijski je prostor namijenjen prihvaćanju vodnih valova i nanosa. Najveći

će dio godine biti prazan, punit će se vodom tek u slučaju dolaska velikih vodnih valova.


Prostor retencije neće biti poplavljen tijekom cijele godine. Najveći će dio godine biti prazan, punit će

se vodom tek u slučaju dolaska velikih vodnih valova . Izgradnjom zahvata i formiranjem retencije

osigurati će se prostor za prihvat velikih voda, te tako smanjiti poplave koje na tom području izazivaju

velike poteškoće stanovništvu.

4.1.12 Otpad


Tijekom izvođenja radova u sklopu izgradnje zahvata nastati će različite vrste otpada (građevni otpad,

komunalni otpad). Navedeni otpad potrebno je privremeno skladištiti, te predati ovlaštenim osobama

na daljnje gospodarenje.

Nije moguće dati procjenu količine navedenog mogućeg otpada koji će nastati, no ne procjenjuje se da

će biti izrazito značajan ili značajan negativan utjecaj na okoliš već manje značajan negativan utjecaj.

66






Navedeni utjecaj biti će smanjen propisanim mjerama zaštite (privremeno skladištenja otpada, te

predaja ovlaštenoj osobi uz odgovarajuće gospodarenje istim).

S obzirom na prepoznate utjecaje, mogući utjecaj od nastanka otpada tijekom pripreme i izgradnje

zahvata ocijenjen je kao manje značajan negativan utjecaj.


Ne očekuje nastanak otpada tijekom korištenja zahvata.

4.1.13 Akcidenti


Uslijed nepogoda uzrokovanih višom silom, moguće je incidentno zagađenja okoliša građevinskim

materijalima i drugim sredstvima neophodnim za građevinsku mehanizaciju. Akcidentne situacije

također mogu nastati nepravilnim rukovanjem zapaljivim materijalima i neadekvatnom zaštitom na

radu. Tijekom gradnje, dobrom organizacijom građenja potrebno je sve moguće incidentne situacije

svesti na minimum.

Obzirom na prepoznate utjecaje, mogući utjecaj u slučaju ekološke nesreće tijekom pripreme i

izgradnje zahvata ocijenjen je kao manje značajan negativan utjecaj.


Tijekom korištenja zahvata potrebno je osigurati adekvatno praćenje rada sustava te kontrolu

hidrotehničkih građevina na ispravnost. Pri pravilnom vođenju i radu sustava retencije ne predviđa se

mogućnost akcidentnih događaja. Mogućnost onečišćenja okoliša je isključena obzirom da predmetni

zahvat podrazumijeva gospodarenje slatkovodnim resursima prirodnih vodotoka u periodu velikih

voda.

4.2 Mogući utjecaji na okoliš nakon prestanka korištenja zahvata

Planirani zahvat za potrebe prihvata velikih vodaje objekt trajne namjene te se prestanak njegovog

korištenja ne očekuje. S druge strane predloženi zahvat imat će višestruke pozitivne učinke na zaštitu

od štetnog djelovanja voda.

4.3 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Obzirom na udaljenost od državne granice, lokalni utjecaj zahvata tijekom izgradnje te na minimalni

utjecaj zahvata tijekom njegovog korištenja ne očekuje se prekogranični utjecaji zahvata.

4.4 Mogući značajni utjecaji zahvata na zaštićena područja

Predmetni zahvat neće imati utjecaj na zaštićena područja prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13,

15/18, 14/19) obzirom da na području obuhvata zahvata nema zaštićenih područja. Ne očekuju se

negativni utjecaji na zaštićena područja šireg prostora nakon izgradnje brane za potrebe retencije.

67






4.5 Mogući značajni utjecaji zahvata na ekološku mrežu Natura 2000

Lokacija zahvata nalazi se van područja ekološke mreže Natura 2000. Izvođenjem i korištenjem zahvata

neće doći do umanjenja prirodnih vrijednosti okoliša i prirode na lokaciji projekta kao ni na širem

području zahvata. Obzirom na prirodu zahvata koji obuhvaća minimalne radove u prostoru sa

minimalnim lokalnim utjecajima, zahvat neće imati negativne utjecaje na mjere očuvanja područja

Natura 2000.

4.6 Opis obilježja utjecaja

Mogući utjecaji zahvata na okoliš će biti izraženi jedino tijekom izvođenja zahvata. Ovi utjecaji će biti

trenutni a njihova pojava se može izbjeći primjenom odgovarajući mjera.

Pridržavanjem pravila struke i tehničkih normativa mogući značajni utjecaji neće biti značajni, te se

akcidentne situacija ne bi trebale dešavati.

Doseg utjecaja

U pregledu dosega utjecaja može se reći kako su utjecaji predmetnog zahvata na okoliš uglavnom

lokalnog karaktera, što znači da je utjecaj zanemariv s povećanjem udaljenosti od nekoliko stotina

metara.

Snaga i složenost utjecaja

Trajanje utjecaja za vrijeme gradnje bit će kratkotrajno. Iako postoji razlika u angažiranosti

mehanizacije, snaga i složenost utjecaja neće biti značajni.

Od navedenih utjecaja ovog Elaborata, trajniji utjecaji koji će se javljati tijekom korištenja mogući su

na:

Krajobraz Krajobraz lokalnog područja će biti djelomično izmijenjen, samo tijekom perioda

skupljanja vode u retenciji što, prema tome može se reći da nema trajne promjene

vizualne kvalitete prostora, te promjene percepcije prostora.

Vjerojatnost utjecaja Zbog malih razlika vjerojatnost utjecaja neće biti značajna.

Trajanje i učestalost utjecaja Iako postoji razlika u angažiranosti mehanizacije, trajanje i učestalost

utjecaja neće biti značajna.

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA

5.1 Prijedlog mjera zaštite okoliša

Elaboratom zaštite okoliša uređenja retencijskog prostora bujice Zmajevac analizirani su mogući

utjecaji zahvata na okoliš koji se mogu javiti tijekom radova i tijekom korištenja zahvata.

Temeljem definiranih i analiziranih utjecaja za planirani zahvat zaštite od poplave ne propisuju se

dodatne mjere zaštite okoliša tijekom radova na izvedbi zahvata obzirom da su mjere koje je potrebno

68






poduzeti temeljem prepoznatih utjecaja one koje su propisane zakonskom regulativom (zakoni,

pravilnici, uredbe i sl.) uvažavajući i primjenjujući pravila struke.

Temeljem definiranih i analiziranih utjecaja ne predlažu se dodatne mjere zaštite okoliša tijekom

korištenja planiranog zahvata obzirom da su mjere koje je potrebno poduzeti temeljem prepoznatih

utjecaja one koje su propisane zakonskom regulativom (zakoni, pravilnici, uredbe i sl.) uvažavajući i

primjenjujući pravila struke. Buduća retencija će biti u vlasništvu Republike Hrvatske i njome kao

regulacijskom i zaštitnom vodnom građevinom upravljaju i provode održavanje Hrvatske vode.

Ne predlažu se mjere zaštite okoliša nakon prestanka korištenja zahvata obzirom da je namjena

predviđene retencije obrana od poplava (zaštitna vodna građevina).

5.2 Prijedlog praćenja stanja okoliša

Poseban monitoring o utjecaju predviđenog zahvata na okoliš nije predviđen, jer se ne očekuju

značajniji utjecaji. Može se smatrati dovoljnim uvid u stanje okoliša koji redovito vrše Hrvatske vode u

sklopu redovnog i izvanrednog održavanja vodotoka i objekata na njemu.

69






6. IZVORI PODATAKA

Prostorno planska dokumentacija

Prostorni plan Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" 1/02, 4/10, 3/16, 5/16, 6/16, )

Prostorni plan uređenja Općine Kneževi Vinogradi ("Službeni glasnik" Općine Kneževi Vinogradi

broj 5/05, 5/06-ispravak, 5/09, 3/12 i 14/12)

Studijska dokumentacija

Idejni projekt uređenja Baranjske planine, Hidroing d.o.o. Osijek, veljača 2011.)

Ostalo

Topografske karte mj. 1 : 25000,

HOK mj. 1 : 5000

Oikon (2004): Karta staništa RH. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i

graditeljstva, Zagreb

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu: www.bioportal.hr

Plan upravljanja vodnim područjima (Hrvatske vode, Zagreb, lipanj 2013)

Okvirna direktiva o vodama Europske unije (ODV) (Direktiva 2000/60/EC)

Fauna Europaea Web Service: Fauna Europaea version 1.1. - http://www.faunaeur.org

IUCN Red List - http://www.iucnredlist.org

Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj - http://zasticenevrste.azo.hr/

Bognar (2001.): Geomorfološka regionalizacija Hrvatske, Acta Geographica Croatika, Vol. 34.,

No. 1.

Plan upravljanja vodnim područjima – Dodatak I. Analiza značajki Vodnog područja rijeke

Dunav , 2013.

http://www.arkive.org/tracker/http:/www.iucnredlist.org

http://zasticenevrste.azo.hr/

elaborat zaštite okoliša · koncepcija rješenja odvodnje na slivnom području ujica zmajevac i...

Documents