eksterni sektor 07 · hrane, nafte i transportnih sredstava i opreme. ... (nafta i naftni derivati)...

EKSTERNI SEKTOR 07

109

Eksterni sektor

Snažan ekonomski rast Crne Gore u 2018. godini, vođen realizacijom značajnih investicija i dobrom turističkom sezonom, rezultirao je povećanjem uvoza roba i pogoršanjem salda tekućeg računa. De-ficit tekućeg računa iznosio je 792,7 miliona eura ili 17,2% BDP-a, što je za 1,1 p.p. više u poređenju sa 2017. godinom. Visok deficit tekućeg računa, kao posljedica spoljnotrgovinskog deficita, samo je djeli-mično ublažen suficitom ostvarenim na računima usluga i dohodaka. Deficit je uglavnom finansiran iz priliva stranih direktnih investicija i zaduživanja u inostranstvu (portfolio investicije i krediti).

Spoljnotrgovinski deficit iznosio je 2 milijarde eura61 ili 44,4% BDP-a, što je za 1,1 p.p. više nego u 2017. godini. Povećanje domaće potrošnje (uvezene robe) i uvoza kapitalnih dobara za potrebe realizacije značajnih infrastrukturnih projekata u oblasti saobraćaja, turizma i energetike, dovelo je do rasta uvoza roba, što je rezultiralo povećanjem neravnoteže u robnoj razmjeni sa inostranstvom. Ukupan izvoz roba iznosio je 435,9 miliona eura, a rast od 14% je uglavnom rezultat povećanja izvoza električ-ne energije, medicinskih i farmaceutskih proizvoda, nafte i naftnih derivata. Uvoz roba povećan je za 10,8% u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 2,5 milijardi eura (ili 53,8% BDP-a), čemu je pored rasta uvoza kapitalnih dobara (mašina, električnih aparata i ostalih uređaja) doprinio i visok uvoz hrane, nafte i transportnih sredstava i opreme.

Povećanje deficita robne razmjene djelimično je ublaženo pozitivnim rezultatom na računu usluga usljed snažnog rasta izvoza usluga, koji je generisan rastom prihoda od turizma. Prema preliminar-nim podacima, suficit na računu usluga iznosio je 936,6 miliona eura ili 20,3% BDP-a, što je za 9,9% više nego prethodne godine. U posmatranom periodu obim razmjene usluga bio je veći za 14,5% u od-nosu na 2017. godinu i iznosio je 2,2 milijarde eura. Ukupni prihodi od usluga iznosili su 1,6 milijardi eura ili 33,8% BDP-a (rast od 13,1%), dok su ostvareni rashodi od 627 miliona eura (rast od 18,1%). U 2018. godini ostvareni su rekordni prihodi od turizma u iznosu od 1 milijardu eura ili 21,7% BDP-a, što čini 64% ukupnih prihoda od usluga. Saldo roba i usluga, komponente BDP-a, bio je negativan i iznosio je 1,1 milijardu eura, što je za 10,3% više nego u 2017. godini.

Na računu primarnih dohodaka ostvaren je suficit u iznosu od 55 miliona eura, što je za 37,8% manje u odnosu na 2017. godinu usljed većeg odliva po osnovu kompenzacije zaposlenih i otplate kamata. Na računu sekundarnih dohodaka suficit je iznosio 264,8 miliona eura, što je za 15,9% više nego u 2017. godini. Ovo se prije svega duguje povećanju prihoda po osnovu ličnih transfera iz inostranstva (do-znaka) i priliva sektora države iz IPA fondova.

Na finansijskom računu u 2018. godini ostvaren je rast neto priliva kapitala po osnovu portfolio i ostalih investicija, dok je istovremeno zabilježen pad neto priliva stranih direktnih investicija. Prema preliminarnim podacima, neto strane direktne investicije iznosile su 322,5 miliona eura ili 7% BDP-a, što je za 33,4% manje nego u prethodnoj godini. Na računu portfolio investicija ostvaren je neto priliv od 135 miliona eura, najvećim dijelom kao rezultat povećanja dužničkih ulaganja (emisija euroobve-znica). U posmatranom periodu, na računu ostalih investicija neto priliv je iznosio 442,5 miliona eura ili 68% više nego u 2017. godini. Kretanja na ovom računu karakteriše povećanje obaveza po osnovu uzetih kredita, kao i depozita nerezidenata u domaćim bankama.

61 Podaci MONSTAT-a sa prilagođavanjima koje CBCG vrši u skladu sa metodologijom MMF-a (Balance of Payments Ma-nual, Sixth edition, IMF, 2009). Podaci o uvozu i izvozu roba prikazani su po fob-u.

110

Centralna banka Crne Gore Godišnji makroekonomski izvještaj CBCG 2018

Tabela 7.1 62

Platni bilans Crne Gore, u 000 eura62

R. br. Naziv stavke 2017. 2018. promjena u % u % BDP-a

1 TEKUĆI RAČUN -691.497 -792.743 14,6 -17,2

1.A SALDO ROBA I USLUGA -1.008.231 -1.112.533 10,3 -24,1

1.A.a Robe -1.860.064 -2.049.117 10,2 -44,4

1.A.a.1 Izvoz, f.o.b. 382.449 435.932 14,0 9,4

1.A.a.2 Uvoz, f.o.b. 2.242.513 2.485.050 10,8 53,8

1.A.b Usluge 851.832 936.584 9,9 20,3

1.A.b.1 Prihodi 1.382.384 1.563.258 13,1 33,8

1.A.b.2 Rashodi 530.551 626.673 18,1 13,6

1.B Primarni dohodak 88.296 54.942 -37,8 1,2

1.B.1 Prihodi 274.444 303.712 10,7 6,6

1.B.2 Rashodi 186.148 248.770 33,6 5,4

1.C Sekundarni dohodak 228.438 264.849 15,9 5,7

1.C.1 Prihodi 303.822 342.437 12,7 7,4

1.C.2 Rashodi 75.384 77.588 2,9 1,7

2 KAPITALNI RAČUN 0 -45 0,0

2.A Prihodi 0 0 0,0

2.B Rashodi 0 45 0,0

SALDO TEKUĆEG I KAPITALNOG RAČUNA (1+2) -691.497 -792.743 14,6 -17,2

3 FINANSIJSKI RAČUN, neto -676.013 -696.779 3,1 -15,1

3.A Neto povećanje finansijske aktive 215.592 515.742 139,2 11,2

3.B Neto povećanje obaveza 891.605 1.212.521 36,0 26,3

3.1 Direktne investicije, neto -484.332 -322.484 -33,4 -7,0

3.1.1 Neto povećanje finansijske aktive 10.115 92.276 812,2 2,0

3.1.2 Neto povećanje obaveza 494.448 414.760 -16,1 9,0

3.2 Portfolio investicije, neto -26.208 -134.994 415,1 -2,9

3.2.1 Neto povećanje finansijske aktive -9.710 5.764 0,1

3.2.2 Neto povećanje obaveza 16.498 140.758 753,2 3,0

3.3 Finansijski derivati, neto 0 0 0,0

3.3.1 Neto povećanje finansijske aktive 0 0 0,0

3.3.2 Neto povećanje obaveza 0 0 0,0

3.4 Ostale investicije, neto -263.364 -442.445 68,0 -9,6

3.4.1 Neto povećanje finansijske aktive 117.296 214.558 82,9 4,6

3.4.2 Neto povećanje obaveza 380.660 657.003 72,6 14,2

3.5 Rezerve CBCG (promjene) 97.891 203.144 107,5

4 NETO GREŠKE I OMAŠKE (3-2-1) 15.484 95.964

izvor: CBCG

62 Podaci platnog bilansa Crne Gore objavljeni u skladu sa novom metodologijom MMF-a (Priručnik za platni bilans i me-đunarodnu investicionu poziciju, šesto izdanje-BPM6). Finansijski račun je prikazan po principu neto povećanja aktive i obaveza. Povećanje aktive/obaveza prikazuje se sa predznakom plus (+), dok se smanjenje prikazuje sa predznakom minus (-). Neto vrijednost se dobija kao razlika između neto aktive i neto obaveza.

111

Eksterni sektor

7.1. Tekući i kapitalni račun platnog bilansa

Tekući i kapitalni račun platnog bilansa u 2018. godini karakteriše povećanje deficita, što je većim di-jelom posljedica povećanja neravnoteže na računu roba u poređenju sa prethodnom godinom.

Iako je zabilježena dvocifrena stopa rasta izvoza roba i usluga, spoljnotrgovinski deficit je bio viši usljed izraženog rasta uvoza robe. Pokrivenost uvoza izvozom roba iznosila je 17,5% i predstavlja po-većanje u odnosu na 2017. godinu za 0,5 p.p. Uvoz robe ima trend rasta u posljednjih nekoliko godina i u 2018. godini je nadmašio pretkrizni nivo (2 milijarde eura u 2007. godini). Na računima primarnih i sekundarnih dohodaka ostvareni suficit veći je za 1% u odnosu na 2017. godinu. Pokrivenost spoljnotr-govinskog deficita suficitom ostvarenim na ostalim podračunima tekućeg računa iznosi 61,3%, što je za 1,5 p.p. manje nego u 2017. godini.

Boks 7.1 – Analiza robne razmjene u periodu 2006 – 2018. godina

Karakteristika crnogorske ekonomije jeste visoka zavisnost od uvoza robe iz inostranstva i dosta niži procenat izvoza. U posljednjih par godina zabilježen je snažan rast robne razmjene sa inostranstvom, pri čemu povećanje bilježe i uvoz i izvoz roba.

U periodu 2006–2018. godina, kategorija Mineralna goriva i maziva (nafta i naftni derivati) bilježi jak uti-caj na povećanje izvoza roba (sa 199 hiljada eura na 26 miliona eura). Istovremeno, evidentan je umje-ren trend rasta izvoza kod kategorije Mašine i transportni uređaji (sa 22 miliona eura na 35 miliona eura).

Trend pada bilježi kategorija Pića i duvan. Izvoz hrane smanjen je za 10,3% u odnosu na prethodnu godinu. Takođe, pad bilježe i proizvodi svrstani po materijalu (proizvodi od drveta, plute, kaučuka,

Struktura tekućeg računa, u 000 eura Godišnje stope rasta izvoza i uvoza roba i usluga

Grafik 7.1 Grafik 7.2

Izvor: CBCG izvor: CBCG, MONSTAT

112


celuloze, hartije i kartoni). U ovu kategoriju se ubrajaju gvožđe i čelik, čiji je izvoz značajno smanjen, i to sa 60 miliona eura u 2006. godini na 18 miliona eura u 2018. godini.

Prema podacima MONSTAT-a, u periodu 2006–2018. godine ubrzani trend rasta uvoza zabilježen je kod kategorije Mašine i transpor-tni uređaji, odnosno uvoza kapitalnih dobara i vozila. Rastu su doprinijeli izgradnja auto-pu-ta i realizacija ostalih značajnih infrastruktur-nih projekata u oblasti energetike i turizma. U posmatranom periodu, evidentan je visok uvoz hrane. Uvoz proizvoda kategorije Hrana i žive životinje u 2018. godini bio je 18 puta veći nego u 2006. godini. Naglo povećanje uvoza zabilježeno je i kod mineralnih goriva i mazi-va, odnosno uvoza nafte i naftnih derivata, što je u određenoj mjeri i pod uticajem kretanja cijena na međunarodnom tržištu, ali i rezultat ubrzanog rasta sektora turizma. Ovu katego-riju prati i kategorija raznih gotovih proizvo-da, kao što su odjeća, obuća, namještaj. Uvoz kategorije Pića i duvan ostvario je pad, koji se konkretno odnosio na potkategoriju Duvan i proizvodi od duvana.

7.1.1. Robna razmjena63

Robna razmjena sa inostranstvom u posljednje dvije godine bilježi snažan rast, usljed istovreme-nog povećanja izvoza i uvoza roba. Veći rast uvo-za roba u 2018. godini rezultirao je daljim produ-bljivanjem neravnoteže na računu roba i rastom spoljnotrgovinskog deficita.

Prema podacima MONSTAT-a za 2018. godinu, rast je zabilježen kod većine kategorija i izvoza i uvoza. Najveći doprinos rastu izvoza roba imali su proizvodi nižeg stepena prerade (aluminijum i proizvodi od aluminijuma, mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije) i električna energija. Kao rezultat povoljne hi-drološke situacije i povećanja proizvodnje, izvoz

63 Metodološke napomene: Podaci o spoljnoj trgovini u platnom bilansu Crne Gore prikazani su po specijalnom sistemu trgovine. CBCG radi prilagođavanje podataka dobijenih od MONSTAT-a za potrebe platnog bilansa u skladu sa metodo-logijom MMF-a (Balance of Payments Manual, sixth edition, IMF, 2009). Podaci o uvozu i izvozu roba prikazani su po f.o.b-u.

Kretanje robne razmjene u periodu 2006 – 2018. godina

Grafik 1

izvor: MONSTAT

Kretanja na računu roba u periodu 2006 – 2018. godina

Grafik 7.3

izvor: MONSTAT

113

Eksterni sektor

električne energije je povećan za 120,8%, i u iznosu od 51,4 miliona eura najviše je doprinio rastu ukupnog izvoza roba.

Tabela 7.2

Struktura izvoza roba prema SMTK

u milionima eura učešće promjena

2017. 2018. 2017. 2018. 2018/2017.

0 Hrana i žive životinje 26,4 23,7 7,1% 5,9% -10,3%

1 Piće i duvan 20,6 21,7 5,5% 5,4% 5,5%

2 Sirove materije, osim goriva 102,7 81,3 27,7% 20,3% -20,9%

3 Mineralna goriva i maziva 46,0 82,0 12,4% 20,5% 78,3%

4 Životinjska i biljna ulja i masti 0,6 0,6 0,2% 0,1% -3,2%

5 Hemijski proizvodi 17,6 29,6 4,7% 7,4% 68,3%

6 Proizvodi svrstani po materijalu 104,0 107,2 28,0% 26,8% 3,1%

7 Mašine i transportni uređaji 41,6 35,1 11,2% 8,8% -15,7%

8 Razni gotovi proizvodi 12,0 12,9 3,2% 3,2% 7,5%

9 Proizvodi i transakcije, nigdje nepomenuti 0,0 6,1 0,0% 1,5%

UKUPNO: 371,5 400,1 100% 100% 7,7%

izvor: MONSTAT

Boks 7. 2 – Kretanje izvoza aluminijuma i cijene na svjetskom tržištu

U periodu 2005–2011. godina, prosječno se oko 48% ukupnog izvoza robe odnosilo na izvoz aluminijuma i proizvoda od aluminiju-ma, dok se u periodu 2012–2016. godina ovo učešće smanjilo na 25%. Nakon konstantnog pada od 2011. godine, izvoz aluminijuma ponovo bilježi rast počev od 2017. godine. U 2018. godini, ovaj izvoz je povećan za 2,6% u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 76,9 miliona eura ili 19,2% ukupnog izvoza.

Na kretanje vrijednosti izvoza aluminijuma i proizvoda od aluminijuma značajan uticaj ima cijena na svjetskom tržištu, koja je značajno fluktuirala. Najveće cijene aluminijuma zabi-lježene su na početku 2008. godine. Od tada je evidentan trend pada, tako da su i nakon deset godina i dalje daleko ispod pretkriznog nivoa.

Izvoz aluminijuma u periodu 2006–2018. godina u milionima eura

Grafik 1

izvor: MONSTAT

114


Prosječna cijena aluminijuma, nakon 2016. godine, kada je iznosila 1.629,9 dolara po toni (1.478,6 eura po toni), u 2017. i 2018. godini bilježi rast na 2.007,7 dolara po toni (1.762,2 eura po toni), odnosno 2.087,2 dolara po toni (1.771,8 eura po toni). Ovo je prvi put od 2014. godine da su zabiježene cijene aluminijuma veće od 2.000 dolara po toni, odnosno da se polako vraćaju na nivo iz 2012. godine.

Izvoz obojenih metala i gvožđa i čelika iznosio je 92,8 miliona eura, što čini 23,2% ukupnog izvoza. Izvoz hrane je smanjen za 10,3% i iznosio je 23,7 miliona eura, a najveći uticaj na pad izvoza ima pot-kategorija žitarice i proizvodi od žitarica (pad od 5,6 miliona eura), dok najveće ućešće u izvozu hrane imaju potkategorije meso i prerada mesa i povrće i voće.

Prema podacima MONSTAT-a, ukupan uvoz roba u 2018. godini iznosio je 2,6 milijardi eura i bio je za 10,9% viši u poređenju sa prethodnom godinom, što je očekivani rast imajući u vidu realizaciju značajnih infrastrukturnih projekata i pozitivna kretanja u oblasti turizma. Povećanje uvoza gene-risano je rastom uvoza kapitalnih dobara, nafte i naftnih derivata, drumskih vozila, proizvoda od metala i hrane. Povećanje uvoza proizvoda iz kategorije mašine i transportni uređaji rezultat je rasta uvoza potkategorija pogonske mašine i uređaji 50,1 milion eura (rast za 41,9 miliona eura ili 511,3%), drumskih vozila 187,2 miliona eura (za 24,4 miliona eura ili 15%) i ostala transportna sredstva i oprema 31,7 miliona (za 22,9 miliona eura ili 261,5%). Uvoz električne energije iznosio je 37 miliona eura (pad od 36,9 miliona eura ili 49,9%), dok je uvoz potkatregorije duvan i proizvodi od duvana iznosio 10,1 milion eura, što predstavlja pad od 35,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Pad uvoza potkategorija električne energije i duvana i proizvoda od duvana usporili su rast uvoza u 2018. godini.

izvor: Bloomberg izvor: Bloomberg

Kretanje cijena aluminijuma po mjesecima u periodu 2008-2018. godina

Prosječne cijene aluminijuma u periodu 2008–2018. godina (u USD/T)

Grafik 2 Grafik 3

115

Eksterni sektor

Tabela 7.3

Struktura uvoza roba prema SMTK

u milionima eura učešće promjena

2017. 2018. 2017. 2018. 2018/2017.

0 Hrana i žive životinje 426,0 443,3 18,5% 17,4% 4,1%

1 Piće i duvan 79,9 75,0 3,5% 2,9% -6,1%

2 Sirove materije, osim goriva 42,4 50,2 1,8% 2,0% 18,6%

3 Mineralna goriva i maziva 255,9 273,4 11,1% 10,7% 6,9%

4 Životinjska i biljna ulja i masti 13,9 14,0 0,6% 0,5% 0,6%

5 Hemijski proizvodi 227,8 251,1 9,9% 9,8% 10,2%

6 Proizvodi svrstani po materijalu 409,6 462,1 17,8% 18,1% 12,8%

7 Mašine i transportni uređaji 552,5 638,1 24,0% 25,0% 15,5%

8 Razni gotovi proizvodi 295,5 342,5 12,8% 13,4% 15,9%

9 Proizvodi i transakcije, nigdje nepomenuti 0,0 3,8 0,0% 0,1% 53903,6%

UKUPNO: 2,303,50 2,553,58 100% 100% 10,9%

izvor: MONSTAT

Boks 7.3 – Kretanje izvoza i uvoza nafte i električne energije u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na cijene ovih energenata

Električna energija i nafta i naftni derivati čine izuzetno značajnu poziciju kad je u pitanju uvoz i izvoz Crne Gore. Prema podacima MONSTAT-a, u 2018. godini ove dvije grupe proizvoda činile su 19,4% uku-pnog izvoza, odnosno 10,3% ukupnog uvoza.

Izvoz i uvoz nafte i električne energije u Crnoj Gori (u milionima EUR)

Grafik 1

izvor: MONSTAT

116


Za razliku od kategorije nafte i naftnih derivata kod koje ostvarujemo konstantni deficit u robnoj raz-mjeni sa inostranstvom, kada je u pitanju razmjena električne energije situacija je drugačija. Naime, Crna Gora je prinuđena da uvozi naftu, dok na drugoj strani raspolaže sa značajnim potencijalima za proizvodnju električne energije. Izvoz nafte od 2016. godine nastavlja kontinuirani rast, pa je u 2018. godini iznosio 26,2 miliona eura , što je za 45,2% više nego u 2017. godini. Istovremeno je zabilježen i rast uvoza za 31,5% u 2018. godini na 225,5 miliona eura.

U 2018. godini ostvaren je značajan rast izvoza električne energije od 120,8%, uz istovremeni pad uvo-za za 49,9%. Izvoz električne energije u 2018. godini je povećan usljed dobrih hidroloških prilika, kao i smanjenja potrošnje Kombinata aluminijuma koji ima visoko učešće u ukupnoj potrošnji električne energije. Godišnji prosjek učešća izvoza električne energije u ukupnom izvozu u periodu 2010–2018. iznosio je oko 11%. Imajući u vidu ogroman hidro potencijal Crne Gore, podsticanjem investicija u ovaj sektor i sprovođenjem aktivnosti iz Strategije za razvoj energetskog sektora značajno se može pobolj-šati neto pozicija kod izvoza električne energije. Naime, postepenim smanjenjem zavisnosti od uvoza električne energije, zatim povećanjem proizvodnje korišćenjem domaćih resursa, početak rada pod-morskog kabla između Crne Gore i Italije, povećanjem proizvodnje električne energije vjetroparkova i hidroelektrana, kao i potpunim prelaskom Kombinata aluminijuma sa lož-ulja na prirodni gas, Crna Gora je na dobrom putu da popravi svoj energetski bilans. Imajući u vidu da cijena električne energije ima trend rasta, koji se očekuje i u srednjoročnom periodu, povećanje domaće proizvodnje u Crnoj Gori može imati pozitivan uticaj na spoljnotrgovinski saldo.

Značajan je uticaj trenda cijena na kretanje robne razmjene ovih proizvoda. Podaci o kretanju cijena nafte i električne energije pokazuju različite trendove. U 2018. godini cijena električne energije, uz značajne fluktuacije iz mjeseca u mjesec, dostiže svoj najviši nivo od kraja 2008. godine. Prosječna cijena električne energije na svjetskom trži-štu tokom 2018. godine iznosila je 64,9 eura po megavat času, što je za 23% više u odnosu na prethodnu godinu. Generalni trend rasta cijene električne energije, uz veću iskorišće-nost domaćih energetskih potencijala, stva-raju odlične predispozicije za kontinuirani rast ovog izvoznog sektora. Proizvodnja električ-ne energije u Crnoj Gori bilježi rast za 55,5% u 2018. godini.

Cijena nafte je imala najniži nivo krajem 2008. godine, kada je iznosila 29,9 eura po barelu. Nakon toga, sve do kraja 2012. godine bilježi trend rasta, od kada ima tendenciju pada do početka 2016. godine kada dostiže i najnižu vrijednost od 30,6 eura po barelu. Zatim, cije-na nafte kontinuirano raste sve do isteka tre-će dekade 2018. godine, kada je iznosila 71,4 eura po barelu. Prosječna cijena nafte u 2018. godini iznosila je 60,3 eura po barelu, što je za 24,1% više od prosjeka u 2017. godini (48,6 eura po barelu).

Cijene nafte i električne energije

Grafik 2

izvor: Bloomberg

117

Eksterni sektor

Prema podacima MONSTAT-a, najveći deficit prema SMTK ostvaren je u razmjeni mašina i transpor-tnih uređaja (603 miliona eura), hrane (419,6 miliona eura) i proizvoda svrstanih po materijalu (354,9 miliona eura), dok je suficit zabilježen kod proizvoda kategorije sirove materije osim goriva (31,1 mi-lion eura).

Tabela 7.4

Saldo robne razmjene prema SMTK

u milionima eura promjena

2017. 2018. 2018/2017.

0 Hrana i žive životinje -399,6 -419,6 5,0%

1 Piće i duvan -59,4 -53,3 -10,2%

2 Sirove materije, osim goriva 60,4 31,1 -48,5%

3 Mineralna goriva i maziva -209,9 -191,5 -8,8%

4 Životinjska i biljna ulja i masti -13,4 -13,5 0,8%

5 Hemijski proizvodi -210,3 -221,5 5,4%

6 Proizvodi svrstani po materijalu -305,6 -354,9 16,1%

7 Mašine i transportni uređaji -510,9 -603,0 18,0%

8 Razni gotovi proizvodi -283,5 -329,6 16,3%

9 Proizvodi i transakcije, nigdje nepomenuti 0,0 2,3 -33783,3%

UKUPNO: -1,932,0 -2,153,5 11,5%

izvor: MONSTAT

Kada govorimo o izvozu po regionima, u 2018. godini glavni spoljnotrgovinski partneri Crne Gore bile su zemlje EU sa 44,9%, zatim CEFTA grupacije gdje je izvezeno 40,2%, EFTA sa 1,9% i ostale zemlje sa 13%. Najviše roba uvozi se iz EU 48,3%, zatim slijede CEFTA 28,5%, EFTA 1,4% i ostale zemlje 21,8% (od čega Kina 10%).

Pojedinačno najveći partneri u izvozu su: Srbija (93,1 milion eura), Mađarska (46,1 milion eura) i Bosna i Hercegovina (30,9 miliona eura). U uvozu na prvom mjestu je Srbija (492 miliona eura), za-tim slijede Kina (256,7 miliona eura) i Njemačka (234,6 miliona eura).

Robna razmjena po regionima u 2018. godini, u milionima eura

Grafik 7.4

izvor: MONSTAT

118


7.1.2. Usluge

U 2018. godini, nastavljen je pozitivan trend u međunarodnoj razmjeni usluga i bilježi se najveći suficit usluga od 2010. godine. Na računu usluga ostvaren je suficit u iznosu od 936,6 miliona eura, što je za 9,9% više u odnosu na 2017. godinu. Ukupan obim razmjene usluga iznosio je 2,2 milijarde eura, što je za 14,5% više nego prethodne godine.

Ukupni prihodi od usluga iznosili su 1,6 milijardi eura ili 13,1% više u odnosu na 2017. godinu. Naj-veći prihodi ostvareni su u oblasti putovanja-turizma 1 milijarda eura, transporta 317 miliona eura i ostalih poslovnih usluga 90,7 miliona eura. Takođe, prihodi po osnovu pomenute tri kategorije su se najviše povećali u odnosu na prethodnu godinu i čine 83,8% ukupnog povećanja prihoda od usluga, pa samim tim i najviše doprinose povećanju suficita na računu usluga.

Struktura izvoza i uvoza roba po zemljama u 2018. godini

Grafik 7.5

izvor: MONSTAT

Struktura prihoda od usluga u 2018. godini Struktura rashoda od usluga u 2018. godini


izvor: CBCG izvor: CBCG

119

Eksterni sektor

Rashodi od usluga u 2018. godini iznosili su 627 miliona eura i bili su veći za 18,1% u odnosu na pret-hodnu godinu. U strukturi rashoda, najveće učešće imaju rashodi ostvareni po osnovu transporta od 40,3% ili 252,9 miliona eura. Rashodi ostvareni po osnovu ostalih poslovnih usluga iznosili su 130,2 miliona eura i njihovo učešće u ukupnim rashodima iznosilo je 20,8%. U okviru ostalih poslovnih usluga najveći rashodi su ostvareni po osnovu profesionalnih i konsalting usluga (80,1 milion eura) i raznovrsnih tehničkih, trgovinskih i ostalih poslovnih usluga (37,6 miliona eura).

Na računu transportnih usluga ostvaren je suficit u iznosu od 64,1 milion eura, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 40,6% i posljedica je značajnijeg porasta transportnih prihoda od rashoda. Transportni prihodi su iznosili 317 miliona eura i bili su veći za 21,8%. Prihod od putničkog tran-sporta povećao se za 20,9%, dok se prihod od teretnog transporta povećao za 38,6% u odnosu na 2017. godinu.

Najveći prihod ostvaren je u vazdušnom saobraćaju (72,6 miliona eura) i bio je veći za 16,3% u odnosu na 2017. godinu. Takva kretanja rezultat su povećanja obima saobraćaja na crnogorskim aerodromima i pružanja usluga stranim avio prevoznicima. U oblasti pomorskog saobraćaja ostvareni su prihodi u iznosu od 60,2 miliona eura i veći su za 4,5%. Usluge prenosa električne energije bilježe rast prihoda od 51,9% i iznose 85,5 miliona eura. Prihodi u drumskom saobraćaju iznosili su 60,2 miliona eura, a u željezničkom saobraćaju 11,2 miliona eura.

Ukupni transportni rashodi iznosili su 252,9 miliona eura i veći su za 17,8% u odnosu na 2017. godi-nu. Najveći rashodi ostvareni su u oblasti drumskog saobraćaja, transporta cjevovodima i prenosa električne energije i vazdušnog saobraćaja. U oblasti drumskog saobraćaja rashodi su iznosili 105,4 miliona eura i bili su za 15,8% veći nego 2017. godine. Rashodi po osnovu prenosa električne energije iznosili su 75,6 miliona eura i bili su veći za 47,6%. Rashodi u oblasti vazdušnog saobraćaja iznosili su 31,7 miliona eura i bili su manji za 18,2%.

Transportni prihodi u 2018. godini, u 000 eura Transportni rashodi u 2018. godini, u 000 eura



120


Procijenjeni prihodi od putovanja-turizma u 2018. godini zabilježili su rast. Investicije u obla-sti turizma, povećanje i poboljšanje smještajnih kapaciteta, proširenost ponude u svim djelovima naše zemlje, kao i produžetak sezone, rezultirali su povećanjem broja dolazaka i noćenja stranih turista. Procijenjeni prihodi u oblasti putovanja-turizma iznosili su 1 milijardu eura i bili su veći za 8,5% u odnosu na 2017. godinu, što je dopri-nijelo ostvarenju suficita na ovom podračunu od 943 miliona eura ili 9,4% više u odnosu na pret-hodnu godinu. Spoljnotrgovinski deficit na te-kućem računu platnog bilansa u značajnoj mjeri je ublažen ostvarenim prihodima od turizma u ovoj godini.

Boks 7.4 – Uticaj turizma na kretanja u platnom bilansu Crne Gore

Turizam je jedan od najbitnijih pokretača ekonomije Crne Gore i u periodu od 2010. do 2018. godine zauzima sve značajnije učešće u BDP-u. Prema preliminarnim podacima, u 2018. godini prihodi od pu-tovanja-turizma iznosili su 21,7% BDP-a, što predstavlja povećanje od 4,1 procentna poena u odnosu na 2010. godinu. Ako se uzmu u obzir i domaći i strani turisti, prema procjenama Svjetskog savjeta za turizam i putovanja, u 2018. godini je 25,8% BDP-a Crne Gore generisano od strane turizma.

Trend ostvarenih prihoda i suficit po osnovu usluga putovanja-turizma

Grafik 7.10

izvor: CBCG


Izvoz roba i usluga putovanja – turizma u periodu od 2010. do 2018. godine, u mil. eura

Prihodi od putovanja – turizma i spoljnotrgovinski deficit

Grafik 1 Grafik 2

121

Eksterni sektor

U periodu od 2010. do 2018. godine prihodi od putovanja i turizma su se značajno uvećali, za 81,3% ili 448,8 miliona eura. Najveća stopa rasta prihoda od turizma zabiježena je 2015. godine i iznosila je 19,2%, a u 2018. godini iznosi 8,6%. U posmatranom periodu, procijenjeni prihodi od turizma rastu u kontinuitetu prosječnom stopom od 7,9%.

Značaj turizma za ekonomski rast odražava se i na kretanja u platnom bilansu Crne Gore. Prilivi od turiz-ma od 2010. do 2018. godine u prosjeku čine oko jednu trećinu (36,9%) ukupnih priliva tekućeg računa, a čak 66,9% priliva na računu usluga. Priliv po osnovu izvoza usluga putovanja-turizma u kontinuitetu je veći od priliva po osnovu izvoza roba. U 2018. godini ova razlika dostiže najveći nivo, pa je priliv od usluga turizma više nego duplo veći od priliva po osnovu izvoza roba (grafik br. 1). Štaviše, suficit na ovom podračunu u značajnoj mjeri ublažava deficit tekućeg računa. Tačnije, pokrivenost spoljnotrgo-vinskog deficita suficitom na podračunu putovanja i turizma u prosjeku iznosi 46,3% u prikazanom periodu (grafik br. 2).

Prihodi po osnovu ostalih poslovnih usluga iznosili su 90,7 miliona eura, od čega je najveći dio prihoda (61,1 milion eura) ostvaren po osnovu pružanja raznih poslovnih, profesionalnih i konsalting usluga. Rashodi po osnovu ostalih poslovnih usluga iznosili su 129,8 miliona eura, što je rezultiralo ostvare-njem deficita na ovom računu u iznosu od 39,1 milion eura (37,7 miliona eura u 2017. godini).

Na podračunu telekomunikacionih, računarskih i informatičkih usluga ostvaren je prihod od 69,2 mi-liona eura, od čega su najveći prihodi (48,9 miliona eura) zabilježeni po osnovu telekomunikacionih usluga. Ukupni rashodi iznosili su 81,8 miliona eura, što je rezultiralo deficitom na ovom podračunu u iznosu od 12,7 miliona eura.

Ukupni prihodi po osnovu građevinskih usluga iznosili su 46 miliona eura ili 47,3% više u odnosu na 2017. godinu. Istovremeno, rashodi po osnovu angažovanja nerezidenata u oblasti građevinarstva iznosili su 38,1 milion eura i bilježe rast u odnosu na prethodnu godinu od 29,6%. Takva kretanja na računu građevinskih usluga rezultirala su većim suficitom u odnosu na 2017. godinu, kada je iznosio 7,9 miliona eura (povećanje od 6,1 milion eura).

7.1.3. Primarni dohodak

U 2018. godini, na računu primarnih dohodaka ostvaren je suficit u iznosu od 54,9 miliona eura, što je za 37,8% manje nego prethodne godine. Najveći uticaj na smanjenje suficita imalo je po-većanje plaćenih kamata, isplata dividendi, kao i rashoda po osnovu kompenzacija zaposlenih.

Prihodi ostvareni po osnovu primarnog dohoda-ka iznosili su 303,7 miliona eura, što je za 10,7% više nego u 2017. godini. Najveći dio prihoda čine kompenzacije zaposlenih u iznosu od 271,2 mili-ona eura. Prihodi po osnovu dohotka od među-narodnih ulaganja iznosili su 32,5 miliona eura,

Struktura prihoda po osnovu faktorskih dohodaka 2018. godine

Grafik 7.11

izvor: CBCG

122


od čega se najveći dio odnosio na naplaćene kamate (15,5 miliona eura). Priliv po osnovu kamata veći je za 11,8% u odnosu na 2017. godinu.

Rashodi po osnovu primarnih dohodaka u 2018. godini iznosili su 248,8 miliona eura, od čega se najveći dio odnosio na rashode po osnovu međunarodnih ulaganja (194 miliona eura), dok se 54,7 miliona eura odnosilo na rashode po osnovu kompenzacija zaposlenih. Od ukupnih rashoda po osno-vu međunarodnih ulaganja na otplatu kamata odnosilo se 126,8 miliona eura, što je za 21,1% više u poređenju sa 2017. godinom.

7.1.4. Sekundarni dohodak

Suficit na računu sekundarnih dohodaka iznosio je 264,8 miliona eura, što je za 15,9% više od 2017. godine. Povećanje ovog suficita rezultat je većih prihoda u poređenju sa prethodnom godinom.

Priliv po osnovu sekundarnih dohodaka u 2018. godini iznosio je 342,4 miliona eura ili 12,7% više nego u prethodnoj godini. U strukturi priliva, 296,1 milion eura odnosilo se na ostale sektore, a na sektor države 46,3 miliona eura. Od uku-pnog priliva transfera ostalih sektora, 228,1 mi-lion eura ostvareno je po osnovu ličnih transfera iz inostranstva, što je za 12,6% više u odnosu na prethodnu godinu. Priliv po osnovu ostalih teku-ćih transfera iznosio je 68 miliona eura, od čega se na penzije odnosilo 38 miliona eura.

U 2018. godini, transferi u inostranstvu iznosi-li su 77,6 miliona eura, što je za 2,9% više u od-nosu na 2017. godinu. Na sektor država odnosilo se 13,2 milion eura. Na ostale sektore odnosilo se 64,4 milion eura, od čega je odliv novčanih sredstava po osnovu ličnih transfera iznosio 39,8 miliona eura (8,5% više nego prethodne godine), dok su ostali tekući transferi iznosili 24,6 miliona eura (od čega penzije 10,3 miliona).

7.2. Finansijski račun

Na finansijskom računu u 2018. godini ostvaren je rast neto priliva kapitala, kao rezultat povećanja priliva na računima portfolio i ostalih investicija.

Neto priliv SDI iznosio je 322,5 miliona eura (oko 7,1% BDP-a), što je za 33,4% manje u poređenju sa 2017. godinom. Ovakvo kretanje rezultat je značajno većeg odliva po osnovu otplate interkompanij-skog duga, kao i povlačenja vlasničkih ulaganja. Ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 858,1 milion eura (rast za 30,2%), što je značajno ublažilo smanjenje neto priliva SDI, dok je istovre-meno ostvaren odliv u vrijednosti od 535,6 miliona eura.

Kretanja na računu sekundarnih dohodaka, u 000 eura

Grafik 7.12

izvor: CBCG

123

Eksterni sektor

U posmatranom periodu ostvaren je rast priliva po osnovu vlasničkih ulaganja, kao i po osnovu kredita između vlasnički povezanih kompanija. Priliv SDI u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 519,9 miliona eura ili 38,3% više nego u 2017. go-dini, od čega se 337,2 miliona eura odnosilo na investicije u preduzeća i banke, dok je priliv po osnovu ulaganja u nekretnine iznosio 182,6 mi-liona eura. Investicije u preduzeća i banke po-većane su za 47,4%, a investicije u nekretnine za 24,1%. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 300,1 milion eura, što predstavlja povećanje od 21% u odnosu na isti period 2017. godine. Vlasnička ulaganja su iznosila 60,6% ukupnog priliva SDI, a priliv po osnovu inter-kompanijskog duga je iznosio 35% ukupnog pri-liva SDI.

Ukupan odliv po osnovu stranih direktnih investicija iznosio je 535,6 miliona eura, što je značajno više u odnosu na 2017. godinu (174,9 miliona eura). Ovakvo kretanje rezultat je povlačenja ulaganja jedne velike kompanije, ulaganja rezidenata u inostranstvo, kao i odliva po osnovu interkompanijskog duga. U 2018. godini, ukupna povlačenja ulaganja nerezidenata iznosila su 405,1 milion eura, dok je odliv po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo iznosio 130,4 miliona eura.

Ukupan priliv po osnovu portfolio investicija iznosio je 662,3 miliona eura što predstavlja značajan rast u poređenju sa prethodnom godinom (150,7 miliona eura). Investicije u domaće hartije od vrijed-nosti iznosile su 632,2 miliona eura (od čega euroobveznice 500 miliona eura), pri čemu su ulaganja u vlasničke HOV iznosila 20,1 milion eura, dok su ulaganja u dužničke HOV iznosila 612,1 milion eura.

Struktura finansijskog računa po kategorijama investicija, u 000 eura

Ukupan priliv stranih direktnih investicija, u hiljadama eura



Struktura ukupnog priliva stranih direktnih investicija u 2018. godini

Grafik 7.15

izvor: CBCG

124


Priliv po osnovu povlačenja sredstava uloženih u strane hartije od vrijednosti iznosio je 30 miliona eura. Odliv sredstava po osnovu portfolio investicija iznosio je 527,3 miliona eura, što je značajno po-većanje u odnosu na 2017. godinu i rezultat je refinansiranja euroobveznica koje su emitovane u rani-jim godinama. Kao rezultat ovakvih kretanja, na računu portfolio investicija u 2018. godini zabilježen je neto priliv u iznosu od 135 miliona eura.

Na računu ostalih investicija zabilježen je neto priliv u iznosu od 442,4 miliona eura. Kretanja na računu ostalih investicija karakteriše povećanje obaveza po osnovu uzetih kredita, kao i povećanje depozita nerezidenata u domaćim bankama. Priliv po osnovu povlačenja sredstava kredita od strane sektora privrede i stanovništva iznosio je 336,1 milion eura, što je za 28,1% više nego u prethodnoj go-dini. Istovremeno je evidentiran odliv po osnovu otplate glavnice u iznosu od 200,2 miliona eura, što je za 9,7% više nego u 2017. godini.

Na kraju 2018. godine novčana sredstva Centralne banke na inoračunima i u trezoru bila su veća za 203,1 milion eura u poređenju sa krajem 2017. godine.

Struktura portfolio investicija u periodu 2010–2018. godina

Struktura ostalih investicija u periodu 2010–2018. godina



eksterni sektor 07 · hrane, nafte i transportnih sredstava i opreme. ... (nafta i naftni derivati)...

Documents