Ekonomski znaaj razvoja turizma u svijetu

Ekonomski znaaj turizma u svijetu

O turizmu, njegovoj djelotvornosti i doprinosu ukupnom razvoju esto se vode rasprave i daju ocjene, s vrlo razliitih gledita i, naravno, s vrlo razliitim ocjenama. Meutim, same injenice govore da je rije o izuzetno snanoj i otpornoj industriji koja, u novije doba, prerasta u vodeu industriju svijeta.

Razvoj turizma u cijelom svijetu bio je izrazito dinamian sredinom prolog stoljea, a lagano se poeo usporavati 80-ih godina 20. stoljea, iz razloga to je postigao visoke apsolutne brojeve, ali i zbog nekih drugih, mahom eksternih razloga. Razlog tome je to su 2001 - 2003. godine (teroristiki napad na SAD, rat u Iraku, bolest SARS) godina bile nepovoljne za turizam te je broj turistikih dolazaka biljeio nie stope rasta. Usporeni rast ili stagnacija (s elementima krize) svjetske privrede, posebno razvijenih zemalja koje su i najvee emitivne zemlje turista, su u kraem razdoblju negativno djelovali i na kretanja turista iduih nekoliko godina. Dugorono, meutim, pozitivan rast je izvjestan.

Raspodjela turistikih tokova prema glavnim turistikim regijama uglavnom je stabilna, mada neke regije koje su prije imale manje udjele u svjetskim turistikim tokovima biljee dinaminije stope rasta, to utie na poveanje njihove vanosti na svjetskom turistikom tritu.

Rast meunarodnog turizma 4,4%

Turizam ini 10% globalnog BDP-a, generira vie od 1,5 biliona dolara prihoda u trgovini ili 30% svjetskog izvoza usluga i prua jedno od 11 radnih mjesta.

Meunarodni turizam raste stopom 4,4%, sa dodatnih 48 miliona vie nego u 2013. godini, te je dostigao rekordnu brojku 1,135 milijardi turista koji su preli meunarodne granice tokom godine, konsolidirajui petu godinu zaredom iznad prosjeka rasta nakon globalne ekonomske krize uprkos brojnim izazovima. Rast dolazaka je popraen primicima od meunarodnog turizma. Sa realnim poveanjem od 3,7%, prihodi od meunarodnog turizma su dostigli iznos od 1.245 milijardi dolara u 2014. godini. Zbrajajui jo izvoznu zaradu generisanu kroz usluge meunarodnog prevoza putnika (221 milijarda dolara), ukupnog izvoza od meunarodnog turizma 1,5 milijardi dolara dnevno u prosjeku u 2014. godini. Za 2020. godinu se planira ostvariti vie od 1,6 milijardi turistikih dolazaka. Rast po regijama

Amerika (+8%), Azija i Pacifik (+5%) i Bliski Istok (+5%) su zabiljeili najjai rast u turizmu, dok su Europa(+3%) i Afrika (+2%) porasle neto skromnijim tempom. Kada su u pitanju subregije, Sjeverna Amerika (+9%) ima najbolje rezultate, a prate je Sjeverno-istona Azija, Juna Azija, Juna i Mediteranska Europa, Sjeverna Europa i Karibi s rastom od 7%.

Kada su u pitanju prihodi od turizma, Europa ini 41% od meunarodnih prihoda u turizmu u svijetu. U 2014. godini poveanje je iznosilo od 17 milijardi dolara, te iznosi 509 milijardi dolara. Azija i Pacifik (udio 30%) imaju poveanje od 16 milijardi dolara, dostiui 377 milijardi dolara. U Americi (udio 22%) prihodi su se poveali za 10 milijardi na 274 miilajarde dolara. Na Bliskom istoku (4% udio), poveanje je 4 milijarde na 49 milijardi dolara. U Africi (3% udio) je poveanje milijarda na 36 milijardi dolara.Europa vodea u meunarodnom turizmuU meunarodnom turizmu Europa je tradicionalno vodea turistika regija, u kojoj se stalno ostvaruje vie od polovine ukupnih turistikih dolazaka. Zbog brzog rasta dolazaka u destinacije irom svijeta, uee Europe ukupno opada, ali trajno dominira. Sredozemlje je turistiki najaktivnija regija Europe jer ve desetljeima apsorbira polovinu europskih i oko etvrtine svjetskih meunarodnih turistikih tokova.

Turizam je vaan i nezaobilazan segment ukupne privredne aktivnosti Europe i veliki generator razvoja ostalih djelatnosti. Prihod iz godine u godinu raste.Turizam: etvrta izvozna kategorija

Meunarodni turizam obuhvata 30% svjetskog izvoza usluga i 6% totalnog izvoza, doprinos koji je slian i za razvijene i ekonomije u nastajanju. Kao izvozna kategorija rangirana je na etvrtom mjestu na svjetskom nivou, odmah nakon goriva, hemikalija i hrane, ali prije svega ispred automobilskih proizvoda. Nadalje, u odnosu na goriva prihode od meunarodnog turizma koristi vei broj izvoznika, te je sektor sklon generisanju veeg broja zaposlenja.Za ekonomije u nastajanju, turizam je etvrti izvoznik po prihodima, ukljuujui nekoliko najmanje razvijenih zemanja (LDC), kao to su Burkina Faso, Gambija, Haiti, Madagaskar, Nepal, Ruanda i Tanzanija. Turizam generie 485 milijardi dolara izvoza za ekonomije u nastajanju u 2013. godini, to bi bila etvrta izvozna kategorija nakon goriva, hrane i odjee i tekstila.U razvijenim ekonomijama, turizam generie 924 milijardi dolara, na etvrtom mjestu kao izvozna kategorija nakon hemikalija, goriva i automobilskih proizvoda, ali prije hrane.

U prilog dugoronoj dinamici rasta turizma interesantno je navesti da su putovanja u odnosu na broj stanovnika u svijetu iznosila:

1950. godine 1 putovanje na 100 stanovnika

2000. godine 11,5 putovanja na 100 stanovnika

a u budunosti se predvia:

2020. godine 23 putovanja na 100 stanovnika.U Europi je situacija sljedea:

2000. godine 46 putovanja na 100 stanovnika

2020. godine 81 putovanja na 100 stanovnika

Izvor: UNWTO

_1505165424.xlsChart1

584

263

182

56

50

Meunarodni turistiki dolasci u 2014. godini (u milionima)

Sheet1

Meunarodni turistiki dolasci u 2014. godini (u milionima)

Europa584

Azija i Pacifik263

Amerika182

Afrika56

Bliski istok50

_1505165425.xlsChart1

527

561

587

602

625

674

675

696

692

764

809

854

910

928

891

949

997

1038

1087

1135

Meunarodni turistiki dolasci

Godine 1995-2014

Meunarodni turistiki dolasci u milijardama

Sheet1

Meunarodni turistiki dolasci

95527

96561

97587

98602

99625

00674

01675

02696

03692

04764

05809

06854

07910

08928

09891

10949

11997

121038

131087

141135

_1505165423.xlsChart1

509

377

274

49

36

Meunarodni turistiki dolasci u 2014. godini (u milionima)

Prihodi od meunarodnog turizma u 2014. godini (u bilionima dolara)

Sheet1

Meunarodni turistiki dolasci u 2014. godini (u milionima)

Europa509

Azija i Pacifik377

Amerika274

Afrika49

Bliski istok36