1. INFORMACIJSKO DRUŠTVO U EUROPI I HRVATSKOJ

U prosincu 1999 Europska komisija pokreće e - Europe kako bi se europske građane upoznalo kakvu korist donosi informacijsko društvo.U lipnju 2000 predsjednici džava i članice EU usvajaju plan e - Europe 2002 te donose mjere kako da se postignu ciljevi koji su istaknuti u e - Europe inicijativi.Plan e – Europe ima 3 strateška cilja:

1. Da pristup internetu bude brži i jeftiniji, da bude brži Internet za istraživače i studente te da budu sigurne mreže i smart kartice.

2. Da se ulaže u razvoj omladine u digitalnom dobu, da svatko može sudjelovati u gospodarstvu društva znanja.

3. Da se stimulira korištenje interneta sa čime će se ubrzati razvoj e-tržišta, omogućiti pristup javnim servisima i uslugama, da zdravstvo postane online te da se razvije inteligentni transportni sustav.

Plan e- Europe 2002 ima 10 područja : E – znanost, E – sigurnost, E – obrazovanje, E – rad, E – pristup, E – tržište, E – vlada, E – zdravlje, E – sadržaji, E – tansport. Plan e – Europe 2005 je informacijsko društvo za sve.S ovim planom se očekivalo da Europa ima moderne online servise u vladi, zdravstvu, itd. S ovim planom se očekuje da se stvori dinamičko okruženje za e-poslovanje, da se stvori širokopojasni pristup po povoljnim cijenama te da se stvori sigurna infomacijska infrastruktura.Sa ovim planom se nastoji osigurati otvaranje novih radnih mjesta, povećanje produktivnosti, da se moderniziraju javni servisi te da svatko ima priliku sudjelovati u informacijskom društvu u svijetu.Plan e- Europe 2005 stimulira sadržaje i servise koji su temeljeni na širokopojasnoj infrastrukturi.Plan akcija obuhvaća 4 međusobno povezane mjere:

1. Strateške mjere pomoću kojih se usvajaju zakoni koji pojačavaju konkurentnost i interoperabilnost na europskoj razini.

2. Provedba strateških mjera je potpomognuta korištenjem „primjera dobre prakse“ te sa projektima će se poticati uvođenje najsuvremenijih infrastruktura.

3. Strateške mjere će biti bolje praćene s benchmarkingom (usporedbom) i praćenjem progresa u postizanju ciljeva.

4. Opća koordinacija postojećih strategija će utjecati na postizanje sinergije među pojedinim akcijama.Posebna upravljačka grupa će voditi pregled razvoja akcija te izmjenu informacija između europske razine i privatnog sektora.

1

E- HRVATSKA

Obuhvača:1.Strategiju Hrvatske u 21 stoljeću koja sadržava informacijsko komunikacijsku tehnologiju. Ova strategija je donesena od strane Vlade RH 25.05.2002. U njoj su utvrđeni nositelji za ostvarivanje pojedinih strateških preporuka. U njoj je opisana uloga informacijske tehnologije u sveopćem razvitku i usmjerenost RH na razvitak informacijskog društva.2.Ured za internetizaciju3.Središnji državni ured za e-Hrvatsku

OCJENJIVANJE PROVEDBE STRATEGIJE e- HRVATSKAOcjenjivanje stupnja razvoja inform.društva se provodi standardiziranom metodologijom a njezini rezultati se prikazuju pomoću indikatora. Zemlje EU su odredile 8 osnovnih usluga poslovnim subjektima i 12 osnovnih usluga građanima.Osnovne usluge za građane su: 1.prijava poreza na dohodak – 2.usluge Zavoda za zapošljavanje – 3.Socijalne naknade –4. Osobni dokumenti (putovnica, vozačka dozvola) – 5.registracija vozila – 6.građevinska dozvola – 7.prijave policiji – 8.javne knjižnice – 9.izvodi iz matičnih knjiga – 10.upisi na visokoškolske ustanove – 11.prijava promjene boavišta – 12.zdravstvene uslugeOsnovne usluge za poslovne subjekte su: 1.socijalno osiguranje zaposlenika – 2.porez na dobit – 3.porez na dodanu vrijednost – 4.upis u registar poslovnih subjekata – 5.prijava podataka državnom zavodu za statistiku – 6.carinska prijava – 7.dozvole i izvještaji temeljem studija utjecaja na okoliš – 8.javna nabava

RAZINE INFORMATIZIRANOSTISvaka usluga se mjeri kroz razinu informatiziranosti:0 – informacija o usluzi nije dostupna na mreži1 – na mreži je dostupna samo informacija o usluzi2 – jednosmjerna interakcija: podrazumijeva da su formulari dostupni u elektroničkom obliku za pohranjivanje na računalu3 – dvosmjerna komunikacija: podrazumijeva da se ispunjavanjem formulara pokreće pojedina usluga4 – transakcija: podrazumijeva da je cijela usluga dostupna na mreži, moguće je popunjavanje formulara, narudžbe, i dr. usluge putem mreže.

INFRASTRUKTURA – obuhvača: zakonodavni okvir, institucionalni okvir, širokopojasnu višeuslužnu mrežu, sigurnost mreže i podataka, računalno – komunikacijsku mrežu tijela državne uprave, agenciju za potporu informacijskih sustava, interoperabilnost.

2

Zakonodavni okvir je pravni okvir za razvoj informacijskog društva a određen je sa: 1.zakonom o električnom pojasu – 2.zakonom o električnoj trgovini – 3.zakonom o telekomunikacijama – 4.zakonom o elektroničkim medijima – 5.tehničkim zakonodavstvom – 6.zakonima o pravima intelektualnog vlasništva –7. pravu na zaštitu osobnih podataka – i 8.pravu pristupa informacijama.Još se mora donijeti zakon koji će reguliati elektronički dokument, elektronička plaćanja i elektronički novac.Institucionalni okvir obuhvača: institucije državne uprave koje su nadležne za pojedine sektore – lokalnu samoupravu na lokalnoj razini – središnje državne urede kao koordinirajuća tijela – vladine organizacije kao provedbena tijela (fina, isl.).Širokopojasna višeuslužna mreža u Hrvatskoj je pri samom dnu sa svega 0,7 % korisnika. Nedostupnost širokopojasnog prijenosa podataka je glavni razlog za usporeni razvoj e-trgovine i e-poslovanja u HR.Sigurnost mreže i podataka podrazumijeva da je sigurnost informacijskih resursa međunarodni problem. Danas postoje akti poput zakona o zaštiti osobnih podataka i zakon o pravu na pristup informacijama. Akti koji su u tijeku su: ustroj agencije za zaštitu osobnih podataka, izrada plana za informacijsku sigurnost koji će napraviti razgraničenje između nacionalne sigurnosti i javnog sektora i taj plan treba napraviti ustroj Zavoda za informatičku sigurnost.Računalno – komunikacijska mreža tijela državne uprave podrazumijeva da informacijska tehnologija može unaprijediti kvalitetu i brzinu rada te smanjiti troškove poslovanja državne uprave.Agencija za potporu informacijskih sustava će razvijati implementaciju politike za razvoj e-uprave, davati će podršku tijelima državne uprave pri razvoju njihovog e-poslovanja, podupirati će zajedničku računalno komunikacijsku infrastrukturu, razvijati će zajedničke elektroničke usluge i pristup informacijskim resursima državne uprave uz odgovarajuču autorizaciju te planirati cjeloživotno obrazovanje državnih službenika u primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije.Interoperabilnost znači da su potrebni protokoli za dostup do zajedničkih usluga.Sustav interoperabilnosti čini skup normi koje čine tehnološku podlogu za elektroničko povezivanje i taj sustav omogućava otvaranje tržišta aplikativnih rješenja.

SADRŽAJI I USLUGE obuhvačaju:1.E državnu upravu – koja koristi informacijsku tehnologiju za poticaj restrukturianja poslovnih procesa. Sadržaj o radu državne uprave su dostupni na internetu. Državni službenici se informatički obrazuju.2.E-pravosuđe – podrazumijeva da treba uspostaviti razmjenu zemljišnih podataka između nadležnih ustanova.Zatim treba uspostaviti integralni informacijski sustav za podršku rada sudova.

3

3.E-obrazovanje podrazumijeva primjenu inform.i komunikacijske tehnologije u nastavi te uvođenje informatike kao obaveznog nastavnog predmeta u školama.4.E-zdravstvo je područje u kojem se očekuje podizanje kvalitete usluge građanima uz financijske uštede pomoću informatizacije primarne zdravstvene zaštite, uvođenjem integriranog bolničkog informacijskog sustava, informatizacijom sustava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje uvođenjem multifunkcijske smart kartice, uvođenjem online naručivanja za specijalističke preglede.5.E-poslovanje omogučava stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj elektroničkog poslovanja. Informacijski sustavi za infrastrukturnu podršku prometa roba i usluga obuhvača: informacijski sustav carinske uprave, nacionalni prometni portal, oblikovanje sustava elektroničke javne nabave, oblikovanje sustava partnerstva između privatnog i javnog sektora.Promocija informacijskog društva podrazumijeva da se treba stvoriti povoljna društvena klima temeljena na transparentnom protoku informacija.Zatim, da se trebaju stvoriti mjere za povećanje broja računala u domaćinstvima, povećanje broja korisnika interneta te osigurati mjesta javnog besplatnog pristupa na Internet, npr. u gradskim knjižnicama, školama te poštanskim uedima.

E – BUSINESS

Pojam e-business uključuje tržište, tj.kupovinu i prodaju, putem digitalnih tehnologija.Temeljito će utjecati na aspekte gospodarstva u svijetu i na naćin kako će ljudi raditi u 21 st.pružajući razne mogućnosti ali i izazove tvrtkama i potrošačima.Povjerenje u elektroničku trgovinu podrazumijeva da još uvijek nije e-trgovina širokopojasno rasprostranjena jer samo 16% građana EU koristi mogućnosti koje ovaj oblik poslovanja nudi. Međutim potrošači su sve radoznaliji da isprobaju elektroničko tržište. Svaki četvrti potrošač koji ne koristi e-trgovinu ne vjeruje mediju za prijenos podataka. Povjerenje nije jedini faktor koji potrošače spriječava da kupuju online.Velika večina ne kupuju preko interneta (57%) jer nemaju pristup.Oko 55 % ljudi koji preferiraju ići osobno u trgovine i tamo odabrati proizvode, navode da nisu zainteresirani za e-trgovinu.Povjerenje u e-trgovinu ima iznimno važnu ulogu u percepciji interneta kod potrošača.Oko 25% ljudi koji ne koriste e-trgovinu smatra da to nije pouzdan način, osobito plaćanja. Potrošači su također nepovjerljivi i oko informacija koje su ponuđene online. Zatim, potrošači navode da bi akreditacija web sjedišta povećala njihovo povjerenje u e-trgovinu.Jedinstveno tržište Europe podrazumijeva omogućiti konkurentnu globaliziranu ekonomiju, itd.Udaljenost kao prepreka podrazumijeva da prepreka koju jedinstveno europsko tržište nije moglo ukloniti se naziva udaljenost.E-business pomaže ukljanjanju te

4

prepreke i omogućuje tvrtkama da trguju diljem svijeta putem vlastitog web sjedišta.Niže prepreke za male i srednje poduzetnike podrazumijevaju jedinstveno tržište koje omogućuje e-poslovanje što znaći veliki poticaj razvoju konkurentnosti europskih tvrtki.Posebno se to odnosi na malo i srednje poduzetništvo koje obično ima problema s poslovanjem izvan domaće zemlje i susreću se sa poteškoćama u usvajanju novih tehnologija.Povjerenje i sigurnost ukazuje da treba osigurati povjerenje korisnika u online trgovinu, osigurati privatnost potrošača, osigurati potrošačka prava te osigurati interoperabilnost.

INFORMACIJSKO – KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA (ICT)Omogučava novi način partnerstva između kompanija i potrošača.Unapređuje način na koji oni međusobno rade ali unapređuje i proizvode koji oni nude.Zahtjeva nove tehnologije i vještine koje sva radna snaga mora usvajati.

POLITIKA I INFORMACIJSKE AKTIVNOSTI U ZAKONODAVNOM PODRUČJUOmogučava reviziju relevantne europske legislative koja onemogućava razvoj e-businessa.Poboljšava povjerenje u e-business na način da se osnivaju europski mehanizmi za online sporove, razvijaju informacisjki sustavi za legalna pitanja, isl.

INTEROPERABILNOST I STANDARDI podrazumijeva da se trebaju davati podrške razvoju interoperabilnih poslovnih rješenja za transakcije, potpise, nabavu i mobilna plačanja.Trebaju se uvoditi organizacijski i tehnološki standardi.

LJUDSKI RESURSI podrazumijevaju analizu ponude i potražnje za e-vještinama u Europi.

PODIZANJE SVIJESTI I AKTIVNOSTI PODRŠKE podrazumijeva da treba razviti e-business mrežu podrške za koordinaciju aktivnosti u razvoju malih i srednjih poduzetnika. Treba biti svjestan što su sve ostvarila manja i srednja poduzeća primjenom e-business rješenja (konferencije, sajmove).DINAMIČKO OKRUŽENJE ZA e-POSLOVANJEPodrazumijeva najprije polazište.Zatim, e-business se sastoji od online kupovine i prodaje.Sastoji se i od restrukturiranja poslovnih procesa kako bi se najbolje koristile digitalne tehnologije. Teba stvoriti „e-povjerenje“ i rješavanje online sporova. Ovo okruženje podrazumijeva da je porezna regulativa za e-tržište djelomično usvojena jer se sada već elektroničko izdaju računi te regulira PDV na digitalnim uređajima.

5

Cilj je potaknuti e-business kako bi se povečala konkurentnost europskih tvrtki podizanjem produktivnosti te razvojem kroz ulaganje u informacijsko komunikacijsku tehnologiju. Zatim ulaganjem u ljudske resurse i nove poslovne modele uz osiguravanje privatnosti.

Predložene aktivnosti su:Za zakonodavstvo su: revizija zakona koji koče razvoj e-businessa te način kako rješavati sporove te osobito između potrošača i tvrtki preko granica zbog različitih zakona.Za poduzetništvo su: potpora malim i srednjim poduzetnicima i koordinacija njihovih aktivnosti u području e-businessa, poticanje online suradnje, inovacije u e-businessu.Za e-vještine su: analiza ponude i potražnje u Europi te poticanje suradnje između javnog i privatnog sektora u definiciji potrebnih vještina.Za interoperabilnost su: potpisi u nabavi i plaćanju te stvaranju mogućnosti da usluge omoguće sigurno i jednostavno poslovanje preko granica i da omoguće mobilno tržište.Za sigurnost i povjerenje su: online sustav za rješavanje sporova, stvaranje informacijskog sustava za zakonodavna pitanja te sustav za stvaranje akreditacije kako bi se podiglo povjerenje potrošača u e-tržište.

SIGURNA INFORMACIJSKA INFRASTRUKTURAEU ima opsežnu strategiju na temu mrežne sigurnosti, računalnog kriminala i zaštite podataka u električnoj komunikaciji.Zaštićuje se privatnost u telekomunikacijskom sektoru.Radi se na stvaranju smart kartice. Prioriteti su na stvaranju pouzdane informacijske infrastrukture sa naglaskom na nove tehnologije (npr.širokopojasni pristup), zatim se otkrivaju ranjivosti i međuzavisnosti u infrastrukturama. Razvija se sigurna komunikacija između javnih servisa na način da se nastoji razviti sigurno komunikacijsko okruženje za razmjenu klsificiranih vladinih informacija.

ŠIROKOPOJASNI PRISTUPOn će biti iznimno važan za ekonomski razvoj pojedinih zemalja.Investicije u širokopojasnu strukturu uglavnom dolaze iz privatnog sektora.Očekuje se da će konkurencija pozitivno utjecati na stopu investicija, smanjenje cijena i na inovativnost. Javni se sektor mora usmjeriti na područja gdje konkurencija nije učinkovita ili je nema. Ovaj pristup će utjecati na učinkovitost tehnologija na mobilne širokopojasne bežične usluge, na širokopojasni pristup satelitskim sustavima, konvergenciju fiksne i mobilne mreže uključujući i tranziciju prema novoj generaciji interneta.

6

Predložene aktivnosti za regulaciju spektra su: novi regulacijski okvir za radijske spektre kako bi se efikasnije koristile bežične širokopojasne usluge.Za širokopojasni pristup u manje zastupljenim regijama su: aktivnosti vlade u zemljama članicama EU kojima će podržavati razvoj širokopojasnog pristupa iz strukturalnih fondova.Za smanjenje barijere za implementaciju širokopojasne infrastrukture su: Aktivnosti sa kojima će se olakšati investicije, itd.Za više platformski sadržaj su: aktivnosti koje poduzimaju tvrtke kako bi nudile svoje sadržaje na različitim tehnološkim platformama (interaktvina digitalna TV, isl.).Za prijelaz na digitalnu televiziju su: aktivnosti sa kojima nacionalne vlade trebaju svoje planove transparentno izložiti, a ti planovi su: prijelaz, tranzicijski period, mogućnosti satelita, kabelske TV, itd.

ŠIROKOPOJASNE VEZE

Ove internetske veze su bile ključan faktor u razvoju e-tržišta.U ruralnim zajednicama SAD-a i Europe, dolazak širokopojasnog interneta je utjecao na stvaranje novih radnih mjesta.Vlade pojedinih zemalja bi trebale ukloniti sve prepreke koje stoje na putu razvoja širokopojasne infrastrukture jer one donose korist i poduzetnicima i potrošačima. One su utjecale i na razvoj novih Internet biznisa pa tako su tisuće ljudi u SAD i Europi iskoristili e-tržište kako bi izgradili novi biznis. Internet je snizio trošak ulaska u biznis.Sa cijenom osobnog računala, sa brzom Internet vezom i dobrom web stranicom svatko s malo poduzetničkog duha može dohvatiti kupce širom svijeta.

3. VRIJEDNOST ONLINE TRGOVINE U SAD-u

Online trgovina je 2003 porasla za 26% na 55 milijardi USD. Online trgovina u SAD predstavlja samo 1,6% ukupne vrijednosti maloprodaje, ali tu nisu uključeni podaci o online rezervacijama putovanja.Aviokompanije, hoteli i rent-a- car agencije samostalno prodavaju usluge online. Podaci ne uključuju usluge prodaje karata, financijske usluge banaka, osiguranja, itd., pornografiju (2 milijarde USD u 2003 ), online traženje partnera i predaka, online kockanje ( 6 milijardi USD na svjetskom tržištu), online ljekarne ( 700 milijuna USD potrošeno 2003 na lijekove u Kanadi).

RAST e-TRŽIŠTA SE NASTAVLJA pa tako je 200 milijuna Amerikanaca potrošilo online 120 milijardi USD u 2004 god.E-tržište zapravo mijenja gotovo sve vrste poslovanja.PRODAJA RABLJENE ROBE podrazumijeva da e-tržište ne uključuje samo maloprodaju i usluge poput putovanja već 24 milijarde USD vrijedna korištena

7

roba se prodaje na aukcijama na internetu. U prodaji rabljene robe, rabljeni automobili predstavljaju najveću kategoriju.UDIO B2B POSLOVANJA se sagledava kroz činjenicu da tržišta izvan SADa se razvijaju brže pa je tako kineski eBay najveće sjedište online trgovine u toj zemlji. U online trgovinu nisu uključene usluge business – to – business koje prema procjenama vrijede više od bilijuna USD godišnje.PROFIL POTROŠAČA SE MIJENJA što pokazuje činjenica da je veći broj žena nego muškaraca koji kupuju online.Prosječna dob korisnika web-a se povečava. Stupanj obrazovanja se smanjuje, a njihova potrošnja raste. Nestaju razlike između profila online i offline potrošača.POTROŠAČI VOLE KUPOVATI PUTEM INTERNETAVodeča web sjedišta moraju ponuditi vrhunsku kvalitetu usluge i to višu od klasičnih offline trgovina.Amazon je npr. dobio najviša priznanja u području zadovoljstva korisnika koja su ikada dodijeljena u bilo kojoj maloprodaji. Konkurencija na webu je žestoka.Treba postojati transparenstnost cijena. Uz online usluge je moguće provjeriti cijenu ponuđenu od stotine web trgovaca samo klikom miša.KUPCI ZNAJU SVE O PROIZVODU što podrazumijeva da kupci imaju pristup velikom broju informacija o samom proizvodu koristeći Internet i to ne samo od proizvođača već i od prijašnjih kupaca koji su napisali svoje komentare.PORAST Internet TRGOVINE MIJENJA NAVIKE POTROŠAČA što znaći da potrošači postaju sve sigurniji u kupovinu robe i usluga online, oni postaju sve vještiji u korištenju interneta pri odlukama gdje i kako potrošiti novac i offline ( npr. vrlo se malo novih automobila prodaje online, međutim 3-4 kupca koja ulaze u auto salone su već donijela izbor o kupnji online: koju boju, upućeni su u cijenu, itd.).Takvo ponašanje je i pri trgovini drugom robom i uslugama.KORIŠTENJEM INTERNETA PRIJE KUPOVINE se upoznavaju detalji proizvoda, traže se najbolje cijene te postoji podatak da od 60 milijuna korisnika interneta, njih polovica kupuje proizvod offline nakon što su potražili podatke na internetu.REGIONALNE RAZLIKE značu da u različitim zemljama postoje razlike u navikama potrošača. U Italiji i Španjolskoj više kupaca kupuje offline. U Njemačkoj i Velikoj Britaniji pola kupaca kupuju online (ujedno su ove dvije države dva najrazvijenija Internet tržišta). Večina potrošača počinje kupovati jednostavne proizvode poput CD-a, i sl. a potom prelaze na kompleksnije proizvode. Prodaja rabljenih automobila je u velikom porastu.TVRTKE SI NE MOGU PRIUŠTITI DA IGNORIRAJU Internet jer potrošači koriste obje vrste trgovine:i online i offline. Za neke je online shoping samo još jedan prodajni kanal ali i koristan način za prikupljanje informacija.

8

Korištenjem interneta su tvrtke primorane da koriste drugačije načine promocije i marketinga pa je najučinkovitiji marketing alat postao plaćanje sponzoriranih linkova na Yahoo i Googlu.

ZAŠTO JE WEB VAŽAN?

Web stranice postaju vrata prema proizvodima i uslugama – čak iako tvrtka uopće ne prodaje online.Konkurencija je udaljena samo jednim klikom miša. Čak i najinteresantnija web sjedišta mogu biti nezamjetna u virtualnom svijetu ako se ne pojavljuju visoko među rezultatima pretraživanja interneta.PRETRAŽIVAČI SU VRATA INTERNETA jer mnogi korisnici započinju svoju potragu upravo na pretraživačima. Preko istaživača je lako dohvatiti potrošače. Nastaje novo internetsko bojno polje oko pretraživača (google, yahoo, microsoft ). Visoki promet imaju yahoo, ebay, amazon. Konkurentsku prednost imaju oni pretraživači sa povoljnim cijenama što je ključ uspjeha.KUPCI MIJENJAJU PROCES KUPNJE jer provjeravaju cijene online, offline, kod konkurencije, u drugim zemljama, itd. Nađu najprije proizvod na internetu, zatim posjete lokalni dućan i pogledaju proizvod a nakon toga kod kuće nađu najjeftiniju ponudu i kupuju.WEB JE NAJSEBIČNIJE OKRUŽENJE NA SVIJETU zato što kupcima mreža omogućava da budu neodlučni. Ako se kupcima web ne sviđa, oni idu dalje.ljudi žele koristiti Internet onda kad oni to žele, onako kako žele i za što žele.ŠTO JE KUPCU NA PAMETI? trebaju da otkriju ponuđači usluga i onda im to pružaju. Amazon je krenio sa knjigama pa je proširio ponudu na mnoge druge proizvode a od nedavno su počeli prodavati zdravstvene proizvode, nakit i delicije. Yahoo sa 260 milijuna korisnika svaki mjesec proučava navike korisnika i prilagođava im webove kako bi im olakšao kupnju. Kupci žele prvenstveno biti informirani o proizvodu i cijenama što je moguće bolje.

TRADICIONALNA TRGOVINA NEĆE IZUMRIJETI pa na primjer klasične knjižare i dalje imaju svoje kupce, roba se i dalje prodaje na sajmovima, itd.Putničke agencije će morati naći odgovore na izazove online trgovine jer online rezervacije su porasle sa 20% na 50%, a predviđa se rast maloprodaje sa 10% na 15% u slijedećem desetljeću.TRADICIONALNA TRGOVINA ĆE SE MORATI MIJENJATI pa tako će se mnoge trgovine transformirati u izložbene salone. Online i offline svijet će se ujediniti pa će prodaja uključivati kombinaciju tadicionalnog dućana, tiskanog kataloga, TV programa za kućnu prodaju, narudžbi preko telefona i web sjedišta putem kojeg će se moći trgovati.CIJENA I ZADOVOLJSTVO KUPACA su najvažniji čimbenici u trgovini. Jedna od najvećih ekonomskih prednosti interneta jeste snižavanje cijena transporta što znači da će biti i niže cijena proizvoda. Zašto ljudi ne kupuju

9

preko online može biti razlog zbog straha od prijevare koji ujedno predstavlja i najveću prijetnju online trgovini.

SAVRŠENO TRŽIŠTE

Za to postoji dosta dokaza pa na primjer dokle god se na internetu mogu brzo naći informacije o proizvodu i cijeni te dokle god se može naći jeftiniji proizvod, e-tržište će rasti. Tvrtke će morati shvatiti da potrošači znaju gdje mogu najbolje kupovati pa stoga to predstavlja potencijal da se e-tržište razvije u savršeno tržište. SIGURNOST U BRZINU INTERNETA kazuje da je jednostavnost ulaska na Internet privukla i mnoge prevarante.Pa tako su lažni e mailovi koji su naveli ljude da daju svoje osobne podatke o kreditnim karticama koštali američke banke i tvrtke koje nude kreditne kartice 1,2 milijarde USD u 2003 god.ZLATNA GROZNICA e-TRŽIŠTA ukazuje da softwerske tvrtke, dizajneri web stranica i ponuđači usluga trebaju nužno izgraditi mehanizme kako bi se biznis mogao sigurnije odvijati.Ukoliko oni to uspiju i ukoliko se širokopojasna infrastruktura bude uravnoteženo razvijala tada će razvoj e-tržišta biti daleko veći.BUDUĆNOST ZA e-TRŽIŠTE se sastoji u tome da je online prodaja u stalnom porastu, da je prodaja korištene robe na Internet aukcijama neočekivani uspjeh, da će se rezervacije putovanja uglavnom preseliti na Internet, da je online zabava također u porastu. Sigurnost mora biti nužno poboljšana za daljnji razvoj e-tržišta.YAHOO REZULTATI POSLOVANJA: Američki Internet portal yahoo je ostvario rezultate u 2004 god u prihodima od 3, 58 milijarde dolara i operativnu dobit od 689 milijuna dolara. U 2003 su prihodi bili 1,63 milijarde dolara a operativna dobit je bila 295,7 miliona dolara. Rrazlog je većoj dobiti prvenstveno u porastu oglašavanja na internetu.DOBIT IBM-a U 2004 god je bio 8,43 milijarde.

4. OSNOVE PROJEKTNOG RADA

PROJEKTNA TERMINOLOGIJA obuhvača:1. Projekt, projektni rad i projektnu organizaciju2. Timski rad, projektni tim, uloge u timu3. Resurse – novac, ljude, opremu, upravljanje sa resursima

Projekt je organizirana aktivnost koja ima specifične ciljeve planirane u određenom vremenu sa jasno određenim resursima. To su jedinstvene aktivnosti i ne ponavljaju se. Mogu biti jednostavni i vrlo kompleksni.

10

METODA PROJEKTNOG RADA obuhvača: upravljanje projektom jednako kao što se upravlja tipičnim poduzečem, članovi tima su izabrani u timove zbog svojih specifičnih talenata i vođeni su od strane vođe. Kada se tvrtka fokusira na rezultate projektnih timova, ona brže ostvaruje kreativnost i svoje ciljeve sa čime postaje konkurentna na tržištu.Podrazumijeva upravljanje, timove i doprinose. Upravljanje obuhvača kontrolu, planiranje i vođenje.Izvorni projekt je kada multidisciplinarna grupa ljudi radi zajedno kako bi zadovoljila potrebe klijenata na način da ostvaruju zadatke i ciljeve koji imaju početnu i krajnju točku u vremenu.Projekti su poduhvati rizika jer nisu 100% predvidljivi.Teba biti balans između kvalitete, vremena i cijene.Planiranju treba pristupiti tako da se izbjegava individualni rad i da se planira rad u timu. Ključni ljudi u planiranju trebaju biti uključeni u planiranje od najranije faze.

Shema redoslijeda planiranja

Kod postavljanja ciljeva treba vidjeti da li su oni smart, tj.pametni. Postoju specifični, mjerljivi, ostvarljivi, ciljevi koji su orjentirani prema rezultatu te oni koji su određeni u vremenu.Treba sagledati da li su svi članovi projektnog tima uključeni u postavljanje ciljeva. Treba provjeriti da li su svi ciljevi provjereni sa klijentima i sponzorima, da li su svi ciljevi provjereni sa managerima od kojih se očekuje da osiguraju resurse. Treba vidjeti da li su ciljevi projekta dokumentirani u pisanoj formi.

11

STRUKTURA POSLOVA WBS –A ( WORK BREAKDOWN STRUCTURE)Ova struktura podrazumijeva da sav posao treba podijeliti u veče grupe poslova, da grupe poslova treba podijeliti u zadatke, da zadatke treba podijeliti u podzadatke, itd. Najniža razina podijeljenoga posla mora biti tako malena da se više ne može vidjeti i ne može kontrolirati.Svi članovi tima moraju biti uključeni u definiranje WBSa. Potrebno je analizirati prednosti i nedostatke kod raščlambe poslova. Zatim, WBS treba pružiti sigurnost da su ključna područja na projektu pod kontrolom. Sam WBS treba predstaviti managerima čija je pomoć nužna u provedbi projekta.STRUKTURA PROJEKTNE ORGANIZACIJE obuhvača: Da treba osigurati da odgovornost bude na jednoj osobi, da su uloge i odgovornosti jasno definirane, da je organizacijska mapa predstavljena svim osobama uključenima u projekt, a to su manageri zadatka, funkcionalni manageri i nadzorni odbor.DINAMIKA I ROKOVI NA PROJEKTU podrazumijeva redoslijed kojim se događaji moraju zbiti kao i potrebno vrijeme . Rokovi su i osnovno sredstvo kontrole.

GANTT KARTA GANTT KARTA je učinkovit alat za komunikaciju i mora biti usklađena sa strukturom poslova (WBS-om), obuhvača 10 – 15 aktivnosti i predstavlja ključne rokove. Ona se obavezno mora prezentirati pred svim članovima tima, funkcinalnim managerima i klijentima. Ona se koristi u standardnom formatu te za usporedbu trenutnog stanja na projektu u odnosu na plan. Linije predstavljaju vrijeme a ne količinu posla!!GANTT KARTA SADRŽI: 1.Tražene podatke – koji podrazumijevaju listu aktivnosti, trajanje aktivnosti te progres na pojedinoj aktivnosti do ovog trenutka.2. Izlazne informacije – koje sadrže plan aktivnosti i status.Njezine prednosti su: Ona je jednostavna i razumljiva te je raspored projekta grafički lako vidljiv.Zatim ima veliku vrijednost u prikazivanju napretka ili njegovom izostanku. Prikazuje status i identificira elemente koji su ispred ili iza rokova.Njezini nedostaci su: Ona ne pokazuje međuzavisnost aktivnosti, zatim nije vidljiv stvarni napredak projekta jer elementi koji kasne ne znače i projekt koji kasni te nije dovoljan cjelokupan napredak projekta.ALOKACIJA RESURSA podrazumijeva zajedničke aktivnosti vlasnika resursa i korisnika resursa. Zatim spor u korištenju resursa zahtjeva formalnu arbitražu više upravljačke razine (nedostatak resursa, u određivanju prioriteta,itd.). Rezervne zalihe financijskih resursa trebaju biti na raspolaganju voditelju projekta jer povečanje troškova je u završnim fazama projekta, ovisno o riziku.

12

STATISTIKE PROJEKTNOG RADA pokazuju da između 80 -90% projekata ne ostvari svrhu, 80% se ne završu na vrijeme, 80% su izvan budgeta, 40% ne uspiju ili se odustane od njih, manje od 40% se bave treningom i potrebnim vještinama.ZRNCA MUDROSTI kazuju da nema projekta koji je završio na vrijeme ili unutar zadanog budgeta, ili sa istim timom ljudi s kojim je započeo. Projekt se najčešće bro ostvaruje dok ne dođe do 90% realizacije a tada ostaje 90% realizirani zauvijek. Kada se sadržaji projekta mogu slobodno mijenjati, razina promjena će uskoro prerasti razinu napredovanja.Nepažljivo planirani projekt će trajati 3 puta duže od očekivanja a pažljivo planiran projekt će trajati 2 puta duže.POSTAVA PROJEKTA (BUDGET) – budget je sredstvo kontrole.Razlikuje se izravan i neizravan budget. Izravan budget se radi prema planiranom trošku – a u njemu voditelji projekata procjenjuju potrebne ljude, nabavu, usluge, itd. te tome pridodaju pripadajuče troškove. Neizravan budget se radi prema sredstvima na raspolaganju – a u njemu voditelji dobiju zadani budget u okviru kojega oblikuju poslove kako bi bili izvedivi unutar raspoloživih sredstava.Kod budgeta treba koristiti puno predračuna, zatim treba predvidjeti vrijeme za izvještavanje te osigurati rezervu. Troškove treba dijeliti na fiksne i varijabilne, pratiti ih prema mjestu nastanka i pema vrsti troška.

4. TIMSKI RAD JE KLJUČ MODERNOG POSLOVNOG UPRAVLJANJATim je mnogo više od grupe briljetnih pojedinaca. Uspješni timovi su timovi sa mnogostruktim interesima i obilježjima. Tim čak i od dvoje ili troje ljudi mora biti uravnotežen. Klučne karakteristike dobrih timova su: da imaju zajedničku svrhu a to je da dijele dobit. Oni su zavisni jedni od drugih kako bi postali uspješni i timovi su uravnoteženi.Visoko uspješni timovi izvršavaju 9 ključnih aktivnosti: savjetovanje, inovativnost, promocija, razvoj, organizacija, proizvodnja, nadgledavanje, inspekcija, ?.Ovaj upitnik je u sredini oko kojega se vrte sve ostale aktivnosti. A taj upitnik predstavlja voditelja tima.Voditelj tima je centar upavljanja timom. Svi manageri mogu naučiti vještinu povezivanja.Postoje 3 vrste povezivanja: interno, vanjsko i neformalno. Uspješni voditelji tima slušaju prije nego donesu odluke, dobro informiraju sve članove tima, imaju razumijevanje za probleme, razvijaju uravnotežene timove, dodijeljuju poslove ljudima prema njihovim kapacitetima te potiču poštovanje i razumijevanje među članovima tima. Zatim podjeljuju poslove koje ne moraju nužno oni sami napraviti.Postavljaju ciljeve pred tim ali ujedno uvijek tjeraju članove tima da postižu više. Uključuju članove tima u rješavanje ključnih problema.

13

Načela visoko uspješnih timova su da postavljaju visoke ciljeve i da ih redovito uspjevaju dostići, postižu visoku razinu zadovoljstva poslom, članovi tima dobro surađuju jedni sa drugima, članovi tima poštuju voditelja. Ovi timovi imaju visoki stupanj autonomije, brzo uče na vlastitim greškama, orijentirani su na klijenta, imaju visoko razvijene vještine za rješavanje problema, vrlo su motivirani.Postoji 8 uloga u timu: 1.predsjedavajući ( dominantan i uravnotežen) – 2.oblikovač ( zabrinut ) – 3.biljka (pametan,čovjek ideja) – 4.procjenitelj ( pametan i uravnotežen, kritičar) – 5.radnik tvrtke (uravnotežen i kontroliran) – 6.istražitelj resursa (uravnotežen i dominantan) – 7.timski radnik (slabo dominantan, graditelj timova) i 8.dovršitelj (zabrinut).

NERAZVIJENI TIM ima atmosferu napetu, interesi su pojedinačni, sukobi ako postoje onda se skrivaju. Sva mišljenja u ovom timu ne stignu doći na red. Ovaj tim se bazira na ustaljenim metodama i boji se promjena te svi prijedlozi o promjeni metode rada budu odbijeni.Vrlo malo se vremena posvečuje tome kako tim treba funkcionirati. Što se tiče razumijevanja zadataka, najčešće voditelj ima drugačiji pogled od ostalih dok su ostali zbunjeni. Voditelj se često imenuje na način da se odabire ona osoba koja prva progovori. Odluke donosi uglavnom samo voditelj. Što se tiče korištenja kapaciteta, tim ima nisku razinu svjesti o raspoloživim resursima. Osobne slabosti se prikrivaju jer ne postoje grupne vještine kako ih rješavati. Greške se koriste kako bi se osudilo pojedince a ne kao prilike za učenje.Postoji defenzivni otpor prema vanjskim prijetnjama.EKSPERIMENTIRAJUČI TIM ima atmosferu dinamičnu i uzbudljivu atmosferu gdje se izražavaju zajednički interesi.Članovi tima više slušaju i razmišljaju te manje se priča na nepovezan način. Pojavljuje se potreba za planiranjem i upravljanjem vremenom. Zadaci se razmataju i diskutiraju ali ne postoji želja za promjenama.Glavne odluke donosi voditelj.Povečava se spremnost da se i tiši članovi tima uključe u rad. Sve je veča izolacija prema vanjskome i nastaje takmičarski duh.KONSOLIDIRAJUČI TIM ima atmosferu u kojoj je otvoreni pristup sa povjerenjem te se riješavaju interpersonalni problemi. Slušanje među članovima je dobro što vodi do konstruktivnih ideja. Dobra je ravnoteža između slaganja i neslaganja. Postoji želja za istraživanjem metoda i njihovoj promjeni. Bolje se procjenjuje vrijeme za pojedine faze posla. Zadaci se znatno bolje razumijevaju kroz upite i diskusiju. Kada se imenuje voditelj, prijedlog se daje da voditelj treba biti najbolja osoba za pojedini zadatak. Što se tiče kapaciteta, jasno se razumiju snage i slabosti u grupi te se pokušavaju koristiti i resursi izvan grupe. Osobne slabosti se prihvačaju i prema njima se odnosi na pozitivan način. U odnosu na vanjsko, nosi se konstruktivno s vanjskim zahtjevima i konfliktima.ZRELI TIM ima atmosferu da je visoka razina povjerenja i predanosti timskom radu.Pojedinačne potrebe za priznanjem su niske jer su uglavnom zadovoljene. Postoji povjerenje, otvorenost i suradnja.Sukob osjećaja se rješava sa lakoćom. Sukobi iznutra i izvana se lako rješavaju. Svi pažljivo slušaju jedni druge te ima

14

puno dobrih ideja. Što se tiče metoda, znatno se fleksibilnije koriste procedure i tim je spreman da isproba promjene kako bi se olakšali zadaci grupe. Vrijeme se fleksibilnije koristi. Zadaci se sada trajno razmatraju te mijenjaju se ovisno o povratnim informacijama. Voditelj se imenuje onaj kod kojeg je prepoznata sposobnost za rješavanje zadatka. Voditeljski stil se prilagođuje grupnoj sposobnosti i zadatku. Odluke donosi grupa. Korištenje kapaciteta i osobne slabosti su kao kod konsolidirajučeg tima. Tim se fleksibilno i konstruktivno nosi sa svim problemima izvan grupe.DISCIPLINA STVARNIH TIMOVA ima za osnovu da tim ima mali broj članova sa komplementarnim vještinama, da su predani zajedničkoj svrsi, zajedničkim rezultatima i smatraju se međusobno uračunjivima.

5. DINAMIKA I ROKOVI NA PROJEKTU

Stuktura poslova WBS – primjeri!

OPRGANIZACIJA PROJEKTA uključuje: 1.Odgovornost članova i voditelja tima koji moraju biti na raspolaganju, predani, voljni za rad, odgovorni te imati potrebna znanja.2.Kontrolu koja se provodi na način da se unutar WBS-a podijele zadaci i da se definira posao tako da se može poslije kontrolirati.Oganizacija projekta mora uključiti ciljeve koji su provjereni, područja odgovornosti, postaviti glavna zaduženja te razviti potrebnu suradnju među članovima tima.LCR KARTA služi za definiranje članova tima te koje aktivnosti oni obavljaju ili koje odluke donose. Ova karta pokazuje aktvinosti, koja je razina odgovornosti i kakvi su radni odnosi među članovima tima. Karta LCR ne pokazuje kako ljudi djeluju unutar projekta ili sa klijentom.

15

Primjer karte je:

1- odgovornost direktora Voditelj projekta

ured projekta

Član tima

Voditelj odsjeka

Voditelj odjela

s - odgovornost specijaliste c - mora biti kontultiran i - mora biti obavješten o - mora odobriti Nabava sirovina Pripremiti račun za materijale c s c Kontaktirati dobavljače c s i Posjetiti dobavljače i s s s iPripremiti narudžbu s c Odobriti trošak i i i Naručiti c s Obaviti kontrolu kvalitete i c s

DINAMIKA I ROKOVI NA PROJEKTU određuju redoslijed kojim se događaji moraju zbiti i koje je potebno vrijeme za njih. Rokovi predstavljaju osnovna sredstva kontrole.RASPORED PROJEKTA obuhvača postignute rezultate u određenom vremenu, kakvi su odnosi između pojedinih zadataka, vrstu komunikacijskog sredstva. Projekt ima nekoliko pristupa:Fazni pristup – ima prednosti jer ima bolju kontrolu i nizak rizik, a nedostaci su mu neefikasna potrošnja resursa i vremena.Paraleleni pristup – ima prednosti jer ima kraće vrijeme i efikasnije korištenje resursa, a nedostaci su da ga je teško kontrolirati te ima povećane zahtjeve na resurse.

NAJKRITIČNIJI ZADATAK NA PROJEKTU podrazumijeva činjenicu da svaki projekt ima svoj kitični put tj. najduži niz zadataka koji slijede jedan drugog bez ikakve vremenske rezerve te ako je bilo koji zadatak u kašnjenju, tada će i završetak projekta kasniti.MREŽNO PLANIRANJE podrazumijeva PERT I CPM.PERT KARTA je karta gdje se zadaci nalaze na strelicama.CPM KARTA je karta gdje se zadaci nalaze u krugovima.I JEDNA I DRUGA KARTA sadržavaju tražene podatke koji obuhvačaju listu aktivnosti, odnose među aktivnostima i trajanje svake aktivnosti. Zatim sadržavaju izlazne informacije koje obuhvačaju vrijeme zavšetka projekta, sve kritične aktivnosti i vrijeme rezerve kod aktivnosti koje nisu kritične.Njihove prednosti su – da zahtjeva kompletno planiranje, pokazuje odnose i međuzavisnost, omogućuje kontrolu unaprijed i smanjuje rizikNjihovi nedostaci su – da zahtjeva jako mnogo podataka, da imaju skupo održavanje, da se zanemaruje trošak, zadaci se ponavljaju ili su rutinski.

16

MJERNE JEDINICE SU: NOVAC – kune, GBP…; BROJ LJUDI – njihovo vrijeme u satima; VRIJEME – tjedana, mjeseci, godina…; PRODUKTI – tj.proizvodi te % DOSTIGNUTE RAZINE KVALITETE.

PLANIRANJE PROJEKTA je proces planiranja, organiziranja te vođenja zadataka i resursa da bi se ostvarili unaprijed definirani ciljevi koji su obično ograničeni budgetom , vremenom i resursima.obuhvača projektne ciljeve, WBS analizu poslova, definianje zadataka u projektu, raspored projekta, procjenu troška i budget te projektni plan.IZRADA PLANA PROJEKTA obuhvača definiranje zadataka i vrijeme njihovog trajanja, definiranje međuovisnosti zadataka, definiranje resursa i njihovih troškova te na kraju provjera plana.UVOĐENJE I PRAĆENJE PROJEKTA gdje pod pojmom praćenja se podrazumijeva paćenje utrošenog vremena, praćenje troškova i analizu rizika.KOMUNIKACIJA je vrlo važna tijekom projekta za njegovu uspješnu realizaciju. Komuniciraju članovi tima i managament.

RIZIK može značiti vjerojatnost pojave.Može značiti događaj (npr. rizik od rušenja sustava).To je nedovoljno poznavanje budućih događaja i može se definirati kao neizvjesnost i moguća šteta. On može značiti i mjeru predostrožnosti da se izbjegnu opasnosti. U kontekstu projekta je prepoznavanje rizika povezano sa prilikama (pozitivnim ishodima) i prijetnjama ( negativnim ishodima ). Neizvjesnost od rizika u projektu se smanjuje ako za vrijeme planiranja svi članovi projektnog tima razmišljaju o riziku.Svaki cilj u projektnom planu povezan je sa mogućim rizikom koji treba posebno analizirati.Primarni izvori rizika na svakom projektu su: kvaliteta, dinamika, rokovi i trošak!! Upravljanje sa rizikom mora uključiti sva područja na projektu a to su trošak, izvedba te dinamika i rokovi, tj. vrijeme.POTENCIJALNI UZROCI RIZIKA su slabo definirani zahtjevi, nedostatak kvalificiranih resursa, nedostatak podrške managamenta, slaba procjena, neiskustvo voditelja ili članova tima, promjene na tržištu, u tehnologiji, itd.Metode za upravljanje rizikom su: - izbjegavanje: iako se ne može rizik u potpunosti izbjeći, ipak ga se može djelomično prenijeti u neko drugo područje.- reduciranje: sa kontrolirati se može rizik ako se blisko prati projekt.- pretpostavke i prihvačanje: znači prepoznati rizikali i prihvačati posljedice akose propust i dogodi.- poznavanje i istaživanje: znači izvoditi testove i simulacije te započeti rizični zadatak čim je ranije to moguće.

MS project omogućava: objavljivanje izvještaja, komuniciranje putem mail-a te komuniciranje putem MS project poslužitelja.

17

5 OSNOVNIH ELEMENATA U IZVEDBENOM PLANU PROJEKTA SU:• Projektni ciljevi (smart) , svrha posla• WBS – analiza projekta• Organizacijska struktura projekta• Raspored projekta – dinamika i rokovi• Budget projekta

OVIH 5 ELEMENATA GORE SU SHEMA po kojoj radis projekt: znaci stavis npr. Projektni ciljevi i onda pises o tome ali u skracenim recenicama –

o Pa rečenica o Pa rečenica, itd.

I tako redom svih 5 točaka.

RAZLIKA IZMEĐU TIMOVA I GRUPA su:Timovi imaju karakteristike: da mijenjaju ili priznaju članstvo, mijenjaju ili preispituju svoje ciljeve, suočavaju se sa sukobima, taže predanost radu te potiču i prihvačaju kreativnost.Grupe imaju karakteristike: da su obično izabrane i definirane, da rade sa fiskiranim ciljevima, da obično izbjegavaju konflikte, da potroše dosta vremena kako bi postigle konsenzus te ignoriraju šutljive i različite.

18