DUŽDEV BROD U ROMANU DESPA I NEKE ISTORIJSKE vesna sferama života, u literaturi, muzici, slikarstvu, umjet-nosti uopšte, ... „sve su boje u njoj živo izvedene i najčarobnije molo -

Download DUŽDEV BROD U ROMANU DESPA I NEKE ISTORIJSKE   vesna   sferama života, u literaturi, muzici, slikarstvu, umjet-nosti uopšte, ... „sve su boje u njoj živo izvedene i najčarobnije molo -

Post on 05-Feb-2018

217 views

Category:

Documents

1 download

TRANSCRIPT

  • 307MATICA, zima 2011.www. maticacrnogorska.me

    Kao mediteranska zemlja Crna Gora je posjedovala unutarsvoje dravne teritorije i more jo od svojih najranijih poetaka.U svom dugom, skoro hiljadugodinjem istorijskom hodu od XIstoljea dukljanske drave Vojislavljevia, preko Balia,Petrovia, pa sve do savremene Crne Gore, more je zapljuskiva-lo njenu zemlju, stare, razvijene pomorske gradove poputUlcinja, Bara, Budve, Kotora...

    I to je nesporna istorijsko-geografska injenica.Dananje mediteransko obiljeje Crne Gore je i njena duhovna

    komponenta koja se stoljeima postepeno oblikovala u mnogimkulturnim sferama ivota, u literaturi, muzici, slikarstvu, umjet-nosti uopte, kao i u graevinarstvu, arhitekturi, itd. Kulture su serazvijale na irokom potezu Sredozemnog mora i imale velikacivilizacijska dostignua. Sve zajedno, a pogotovo one evro pske

    DUDEV BROD U ROMANU DESPA I

    NEKE ISTORIJSKE PARALELEVesna Vievi

    The description of the doges boat in the King Nikolas novel

    Despa gave the author a motive for making interesting histori-

    cal parallels on Venetian steamboats and the famous painting

    Montenegros Marriage with the Sea. His conclusion is that

    Montenegro has to cultivate traditional values of a

    Mediterranean maritime state.

  • 308 MATICA, zima 2011. www. maticacrnogorska.me

    provenijencije, bile su prihvatane i proimale se sa postoje im itako opstajale i opstale na ovim prostorima. Na tim kulturnimtemeljima i danas se odvija duhovna mediteranska kulturnanadgradnja naeg drutva.

    Mediteranska strujanja dopirala su, primala se i odrala uCrnoj Gori preko svih morskih podruja - gradova, od Ulcinja,Bara, Budve i posebno preko Boke Kotorske i Kotora. Kotor jekao tipino mediteranski grad, na crnogorskom priobalju taj duhnajdue i najcjelovitije njegovao i zadrao do dananjih dana.

    Dakako, poseban znaaj imao je grad Bar i njegovo ponovnovraanje dravi Crnoj Gori 1878. godine.

    U istoriografiji, publicistikim radovima, novinskim lancimai sl, provlai se konstatacija: Crna Gora dobila je izlaz na moreosloboenjem Bara 1878. godine!

    Crna Gora nije tada dobila izlaz na more, nego je Crna Goraosloboenjem Bara od turske vlasti, u januaru 1878. godine,povratila dio svojeg mora koje je bilo dio Dukljankse draveVojislavljevia jo u XI stoljeu, i dio drave dinastije Balia uXV stoljeu a cijeli grad Bar bio je i prijestonica.

    Prekid u posjedovanju mora de jure je bio u periodu kada jedrava Duklja bila razorena i osvojena od strane druge drave -Rake Nemanjia. U periodu Crnojevia koji nijesu uspjeli daodre svu teritoriju koju su prije njih drali Balii, mnogi grado-vi na moru esto mijenjaju gospodare. Ali de facto, vezanost zamore Crnojevia, ali i svih ostalih vladara kao i samog naroda,nikada nije prekidana jer su za njega bili i ekonomski, i politiki,i kulturno i emotivno uvijek vezani i esto, na razne naine poku-avali da more ponovo svojoj pripoje dravi, pa i vojnim putem.

    Crnojevii tako odravaju kontakte i uspijevaju da nastave irazvijaju ekonomske, kulturne i duhovne odnose sa svojim pri-morskim okruenjem (u Kotoru imaju i svoju palatu-rezidenci-ju), primljene mediteranske uticaje njeguju i produbljuju unutarsvoje drave i to na svim poljima a pogotovu na polju kulture

    Vesna Vievi

  • 309MATICA, zima 2011.www. maticacrnogorska.me

    (osnivanje tramparije naruene u Veneciji) i umjetnosti (uticajzapadnog, italijanskog stila na manastiru Crnojevia naCetinju).

    Pripadnost Crne Gore mediteranskom civilizacijskom krugu ivezanost za more vidljivi su u svim aspektima ivota te drave injenog drutva u svim istorijskim trenucima kroz stoljea dosavremenog trenutka.

    Takva pripadnost Crne Gore, u izvjesnom obimu nastavila se i zavrijeme kralja Nikola I Petrovia. To se vidi iz njegove slubenekorespondencije i osnivanja Uprave pomorstva na Cetinju (1879),odmah po povraaju Bara svojoj dravi, po kolovanju tadanjihcrnogorskih pomoraca, uspostavljanju svoje pomorsko-trgovakezastave (prve, 1880), iz brojnih ugovora o pomorskoj trgovini ikoncesijama sa brojnim stranim dravama. Uticaj Mediterana sezapaa u organizovanju i ureenju njegovog dvora na Cetinju,organizaciji raznih muzikih sveanosti na Dvoru i u gradu, muzi-kom obrazovanju svoje ece. Zapaa se iz detalja u njegovim lite-rarnim radovima (roman Despa), iz izbora pojedinih umjetnikihslika, o emu e upravo biti podataka i u ovom radu i sl.

    Radnju romana Despa1 kralj Nikola smjestio je u vrijemeBalia, tj. zadnjeg vladara iz te dinastije, Bale III i njegove

    Dudev brod u romanu Despa i neke istorijske paralele

    1 Roman Nikole I Petrovia-Njegoa Despa za tampu su priredili Aleksandar

    Radoman i Adnan irgi u izdanju Matice crnogorske i Instituta za crnogorski

    jezik i jezikoslovlje Vojislav P. Nikevi, Cetinje, 2008. Prireivai su u stu-

    dioznom predgovoru dali raznovrsne neophodne podatke o dosadanjim sazna-

    njima o ovom djelu. Posebno su obratili panju na jezik Nikole I Petrovia daju-

    i brojne primjere izmjena koje su od strane ranijih prireivaa vrene na samom

    djelu, tj. upravo na njegovom originalnom rukopisu, tako da je ponekad na

    nekim mjestima bilo nemogue proitati dio koji je prepravljen.

    Suvino je navoditi kako je to sa arhivistikog aspekta apsolutno neprihva-

    tljiv i najblae reeno - nedopustiv postupak sproveden od tih nesavjesnih pri-

    reivaa.

  • 310 MATICA, zima 2011. www. maticacrnogorska.me

    majke Jelene Hrebeljanovi, kerke srpskog kneza Lazara, uromanu nazvane Despa. Da je dobro poznavao taj period potvr-uje injenica da je u djelu navodio neke detalja iz ivota BaleIII i njegove majke koji se poklapaju s istorijskim injenicama,a to mu je sve bilo dostupno iz istorijskog rada Zeta i dinastijaBalia tadanjeg istoriara Josipa Jelia koje je izvorno napi-sano na italijanskom jeziku, objavljeno u Splitu 1899. godine, aza koje je Nikola I Petrovi autoru dodijelio ak i odlikovanje.2

    Prema podacima koji su sauvani u istorijatu rukopisa Despakoji je jako oteen, prije njegove konzervacije moglo se unjemu proitati da je pisanje romana zapoeto 1900. godine,znai ubrzo poslije izlaska Jelieve knjige.

    Glavni dogaaj u romanu, svadba Bale III, vezana je za moreZete (Crne Gore), Ulcinj, brodove, barke, obale, sa puno detaljai dogaaja koji se uklapaju u taj morski ambijent.

    Evo nekoliko detalja koji to potvruju:- majka Bale III putuje brodom iz Ulcinja za Dra da ugovori

    vjenanje svojega sina sa kerkom vladara Draa ora Topije;- poklanja buduoj snahi (pored ostalog) jednu sliku koju su

    najbolji italijanski majstori radili, na kojoj je naslikano malo pri-stanite... sve su boje u njoj ivo izvedene i najarobnije molo-vane, i sunce i more, i lae, i sjenke, i drvee i... (tekst je uovom dijelu rukopisa jako oteen ali se iz kasnijeg teksta vidida je na slici nacrtan Ulcinj);

    - spremajui dvor za svadbu, Despa upuuje brodom u Mletkedvoroupravitelja jer... iz Mletaka sve, sve moe dobaviti osim ko -nja..., i po povratku u Ulcinj on i donosi sve, tako da e dvor...sinuti bogatstvom i ljepotom isto kao oni duda mletakoga;

    Vesna Vievi

    2 Djelo Giuseppe Gelcich-a La Zedda e la dinastia dei Balidi, Studi stori-

    ci documentati, Spalato, 1899. preveo je s italijanskog na crnogorski i priredio

    kritiko izdanje, akademik Radoslav Rotkovi pod nazivom: Josip Jeli, Zeta

    i dinastija Balia, dokumentovane istorijske studije, Matica crnogorska,

    Cetinje-Podgorica, 2010.

  • 311MATICA, zima 2011.www. maticacrnogorska.me

    - prosci za mladu takoe pristiu brodom... jedna povea laanazirae se daleko na morsku puinu i plovljae na sva jedra kDrakom zalivu. Kako se laa primicae, mogae se na njoj zali-jek poznavati zastava na katarci s bojama i znamenjem Balia;

    - na dan svadbe... No se uine Budvanske i Barske lae oki-ene /.../ (...) ljepega svijeta slijeu se u pristan Ocinjski.Odaslanstvo dubrovako plovi na jednoj bijeloj lai, okienojdubrovakijem i zetskijem barjacima. Za njom ljeduju tri druge/l/ae pune, pune najljepega dubrovakoga svijeta koji za svojraun ide u Ocinj...;

    I sada slijedi pomen i opis broda mletakog duda kojeg autor,Nikola I Petrovi, oigledno vrlo dobro poznaje, dajui mnogepodatke o njemu, jer su Mleani prema tekstu u romanu, odluili:

    ...da pored izaslanstva dvaju senatora stave na raspoloenjeZetskome gospodaru za vrijeme svadbe divnu, bogato ukraenududevu lau Busintor ... I kada se primicae dan svadbe,Busintor je sa mletakijem poslanstvom prije svakoga usidriopod Ocinjem. ... Busintor sa mnogo laa i odabranom kitomsvatova poli su po lijepu Jelenu, a veselje u Ocinju nije preki-dalo... Busintor, velianstvena dudeva laa, velianstvenoiza jezika brijega namalja prednji kraj svoga zlatnoga lafa Sv.Marka. Laa je zlatotkanom ohom prekrivena, a tisuom barja-ka iskiena. Na njoj je veliki hodnik, vas od bijele svile, a podnjim lijepa zarunica. Za laom se /po/ moru vue, koliko je isama duga (...) /.../tom izvezeni skerlet u znak harn/.../ moru,koje Republici dava bogastvo i mo.

    Pjena pred sjekirom njenoga prvoga /kr/aja prestaje, tri putatrideset bijeli/j/eh vesala, to ih na jednoj strani ima, ne dotiupovrinu vode, a srebrno sidro, srebrnijem lancem vezano, uluku /se/ lagano sputa...

    Postavlja se pitanje: odakle dudev brod na Balinoj svadbi,da li su njegovi odnosi sa Venecijom bili zaista na takvom nivouda se mogla pretpostaviti jedna takva mogunost (istorijska

    Dudev brod u romanu Despa i neke istorijske paralele

  • 312 MATICA, zima 2011. www. maticacrnogorska.me

    injenica) da mu Venecija ustupi za svadbu brod, i odakle kraljuNikoli ovako detaljni opisi dudevog broda i da li oni odgova-raju stvarnom njegovom izgledu ili su samo plod pieve mateupotrebljeni da uveliaju ljepotu svadbe, tj. svadbene povorkeBale III na putu za mladu i povratka sa njom u Ulcinj?

    Oigledno je u pitanju iskljuivo elja autora da svadbu smje-sti u prelijepi primorski ambijent Ulcinja koji mu je sigurno biodrag, iju je ljepotu osjeao i bio sposoban da je odabranim rije-ima opie u svom romanu sa svim neophodnim detaljima, pa dase sve to jo i uljepa, ukljuuje tu pored slike koju je najbolji/ta/lijanski vjetak toga doba molovao, a na kojoj je bio nasli-kan upravo Ulcinj, i rasokoni brod mletakog duda, navodnokao dudev poklon da poslui svadbi, dakako, gest iste fikcijeknjaza Nikole.

    Istorijski podaci koji su, kao to smo vieli, bili poznati knja-zu Nikoli o periodu Balia, kao i odnosi Bale III, i naravnoodnosi njegove majke sa Venecijom, a ona je imala veoma zna-ajnu ulogu na dvoru, nijesu bili na takvom nivou da bi se tomoglo pretpostaviti. Odnosi su bili promjenjivi jo i za vrijemevladavine njegovog oca koji je takoe esto mijenjao politikuprema Mletakoj, shodno svojim interesima, kao uostalom isama Venecijom prema Baliima.

    Knjiga Zeta i dinastija Balia koja je oigledno inspirisalaknjaza Nikolu za njegov roman Despa ne sadri pomen dude-vog broda. Informaciju o tom brodu dobio je iz nekog drugogizvora, njemu tada dostupnog, najvjerovatnije u samoj Venecijiprilikom nekih od njegovih boravaka u njoj, oigledno prijepoetka rada na romanu.3

    Istorijski pak podaci o dudevom brodu su sljedei:- njegov taan naziv je Il Bucintoro (na crnogorskom,

    Buintoro) i vee se za doba duda Orseola iz 1000. godine

    Vesna Vievi

    3 Nikola I Petrovi -Njego, nav. djelo, Predgovor, str. 12, 13.

  • 313MATICA, zima 2011.www. maticacrnogorska.me

    kada je poslije znaajne pobjede na Jadranu zagospodario timmorem i kada je uspostavljena proslava L Ascensione,Uzaae (pravosl. Vaznesenje) vremenom, narodski prozvanoSensa, tj. La Festa della Sensa i od kada se toga dana poelo sla-viti i vladanje Venecije nad Jadranskim morem.

    Za vrijeme duda Sebastijana Zijanija 1077. godine, koji jeuspostavio mir u Veneciji sa Fridrihom Barbarosom i papomAleksandrom III, od kojega je uspio dobiti i zvaninu potvrduda je Venecija gospodar Jadranskog mora, na dan proslave Lafesta della sensa poelo se proslavljati, pored slavljenja vladanjaJadranskim morem, i simbolino vjenanje Venecije sa timJadranskim morem. Sa obale, preko puta Sv. Marka i dudevepalate, kretao je dudev brod sa sveano odjevenim dudem,njegovim i crkvenim velikodostojnicima, a poslije tog brodapovorku su inili ostali brodovi prema rangu i hijerarhiji, sviraskono ukraeni, pa do brodia i barki obinog puka koji setakoe mogao povorci pridruiti, plovei do Lida. Poslije blago-siljanja mora od strane duda uz asistenciju biskupa, dud je kaosimbolian gest, bacao svoj prsten u more, zatim je poslije cere-monije dud iao u crkvu Sv. Nikole a biskup na molitvu saBenediktincima.

    Prema dosadanjim saznanjima, poznato je da su pod imenomIl Bucintoro bila izgraena samo etiri broda, uz obaveznidekret Senata, u uvenom venecijanskom brogradilitu L Arse -nale i to prvi 1311. godine.

    Znai, u doba Balia, koje knjaz Nikola opisuje, i u koje jesmjestio taj brod, on je u Veneciji postojao pod tim imenom.

    Na brodu sagraenom 1727. godine obavljeno je zadnje vjena-nje sa morem 1796. Velianstvenu ukrasnu dekoraciju toga brodazapalili su Francuzi u januaru 1798. godine prije predaje VenecijeAustriji. Njegov trup bio je sauvan na Lidu e se nalazio do 1824.

    U Pomorsko-istorijskom muzeju Venecije nalazi se modelbroda u odnosu 1:10 koji je na osnovu sauvanih dokumenata,

    Dudev brod u romanu Despa i neke istorijske paralele

  • 314 MATICA, zima 2011. www. maticacrnogorska.me

    crtea, opisa i sl. konstruisan oko 1830. godine i izloen kao ek -sponat. Taj model vjerno prikazuje bogatstvo ukrasa, boje, deko-racije, sve detalje koje je taj raskoni, dudev brod imao. Zbognjegove ljepote i puno zlatne boje, imao je epitet zlatni brod.

    Bio je dug 34,80 a irok 7,30 metara, iz mora su izlazile figu-re brojnih sirena koje su pridravale vesla veslaa. Otvora zavesla bilo je po 53, sa svake strane broda. Ornamenti u bordura-ma su od vijenaca cvijea i voa. Brojne su karijatide, morskaboanstva, nimfe, tritoni i razne morske ivotinje. Na vrhupramca su dvije figure koje predstavljaju Pravdu i Mir sa golu-bom i granicom masline. Na lavljoj koi utisnuta su imenamonog duda: Aloysio Mocenigo Venetiarum Principe AnnoSalutis 1727. Na istaknutim mjestima raskone spoljanostibroda su i dva velika lava rairenih krila... Na izdignutom mje-stu na palubi je poasno mjesto za duda, ispod baldahina kojije prekriven crvenom tkaninom iji krajevi dopiru do mora...kao i zastava Venecije sa krilatim lavom simbolom evanelisteMarka, visokog zatitnika grada.4

    Oigledno je da je izuzetno lijep i raskoan dudev brodimpresionirao knjaza Nikolu toliko da ga je smjestio u centardogaanja svojeg romana da uljepa i uvelia svadbu jednoglana dinastije Balia. Na osnovu detalja iz opisa broda u roma-nu, namee se utisak da je kralj Nikola upravo gledao maketubroda-eksponata u muzeju u Veneciji za vrijeme neke poetetom drevnom gradu.

    Kralju je, oigledno, bio poznat i dogaaj simbolikog vjen-anja Venecije sa morem, jer i opis svadbene povorke Bale III,ukraeni brodovi iz Dubrovnika, Budve i samog Ulcinja, pred-voeni dudevim brodom, podeaju na povorku brodova ibarki iza dudevog broda Buintoro koja je plovila odVenecije do Lida.

    Vesna Vievi

    4 Il Bucintoro del Terzo Millennio, Fondazione Bucintoro, Venezia.

  • 315MATICA, zima 2011.www. maticacrnogorska.me

    Povezanost knjaza Nikole s ovim brodom kojega je opisao istavio u centar dogaanj...

Recommended

View more >