d:tekstkronikakronike od 63-74kron70-71...prirode kopa~ki rit" prati "zijev" ribe i bilje`i ekolo{ke...

15. rujna 2000. @UPANIJSKA KRONIKA 3

U OVOM BROJU

TRAGOM VIJE]NI^KIH PITANJA

WEB STRANICE OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE

SUSRETI I SASTANCI* Ministar prosvjete i {porta Vladimir Strugar sastao se s ravnateljima osnovnih i srednjih{kola * Predstavnici Op}ine Strizivojna razgovarali sa ùpanom * O problemima Udruge

roditelja poginulih branitelja

EUROREGIONALNA SURADNJA DUNAV-DRAVA-SAVA* U Harkanju odràn prvi susret ~elnika pograni~nih ùpanija Hrvatske i Ma|arske

* “Vlak regija” - doprinos razvitku me|ugrani~ne suradnje* Seminar o projektu prekograni~ne suradnje

ME\UNARODNI KONTAKTI* @upan Bagari} sa {efom Koordinacijskog centra OESS-a * @upan s predstavnikom Misije

UN u Bosni i Hercegovini * S predstavnicima ameri~kog Veleposlanstva

SKUPOVI, SVEÂNOSTI I MANIFESTACIJE* Otvoreno Skloni{te za zlostavljanu djecu i ~lanove obitelji * Obnovljene ambulante uAljma{u i Erdutu * Na Pedago{kom fakultetu odràna 33. konferencija Me|unarodneorganizacije za istraìvanje Dunava * Potpaljenje vapnene pe}i u Tvornici {e}era Osijek

* Na jesenskom Zagreba~kom me|unarodnom velesajmu * Odràna XXVII. kiparska kolonijaErnestinovo 2000. * Osje~ko-baranjska ùpanija pokrovitelj Olimpijade starih {portova u

Bro|ancima * Proslava blagdana Velike Gospe u Aljma{u * U ùpnoj crkvi Preslavna imenaMarijina u Osijeku sve~ano proslavljen crkveni god

UPOZORAVAMO NA PROPISE* Pravilnik o na~inu i postupku za ostvarivanje nov~anih poticaja i naknada u poljoprivredi iribarstvu * Naputak o operativnom programu podizanja novih vi{egodi{njih nasada u vo}arstvu

* Naputak o operativnom programu podizanja novih nasada vinograda* Zakon o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu

* Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ure|enju* Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj

* Zakon o popisu stanovni{tva, ku}anstava i stanova 2001.* Zakon o dopuni Zakona o vlasni{tvu i drugim stvarnim pravima

SUDJELUJTE U PRIPREMI PLANASKUP[TINE @UPANIJE ZA 2001. GODINU

4 @UPANIJSKA KRONIKA 15. rujna 2000.

TRAGOM VIJE]NI^KIHPITANJA

Legalnost izgradnjekapelice Kraljice mira

Na 20. sjednici Skup{tine Osje~ko-baranjske ùpanije vije}nik dr.sc.Ramir Risti} postavio je pitanjelegalnosti izgradnje kapeliceKraljice mira na lijevoj obaliDrave.

Povodom istog pitanja Ured za prostornoure|enje, stambeno-komunalne poslove,graditeljstvo i za{titu okoli{a u koordinaciji saUredom za obnovu i razvitak, @upanijskimzavodom za prostorno ure|enje i Upravom zaza{titu kulturne ba{tine Ministarstva kultureRepublike Hrvatske u Osijeku daje sljede}eo~itovanje:

Poticaj za podizanje Zavjetne kapelice Kraljicemira u Osijeku na lijevoj obali Drave, dale supo~etkom 1995. godine majke poginulih hrvatskihbranitelja poglavito iz Baranje traè}i odPoglavarstva Osje~ko-baranjske ùpanije daosigura i uredi mjesto dostojno ̀ rtve njihove djece,kao spomen obilje`je.

Odgovaraju}i ovoj inicijativi, @upanijskopoglavarstvo obavilo je pripremne radnjeusmjerene njezinoj provedbi. Na izbor lokacijepoglavito su utjecali sljede}i ~imbenici:- prostor je trebao biti smje{ten u Baranji, dakle

s lijeve obale Drave, a u to vrijeme (po~etak1995. godine) gotovo cjelokupno podru~jeBaranje bilo je dio UNPA zone Istok, tako da jena raspolaganju bio samo uzak pojas uz rijekuDravu;

- projekt je mogao biti realiziran u sklopuprograma obnove i revitalizacije osje~ke Tvr|e(~iji je Krunska utvrda sastavni dio), a Osje~ko-baranjska ùpanija aktivni sudionik, ~ime sepolu~uju vi{estruki efekti;

- projekt se mogao izvesti u sklopu obnovesru{enog cestovnog mosta preko rijeke Dravekod Osijeka kao dio kojim se zaokruùjeure|enje okoli{a mosta, s jedne, odnosno ~itavprojekt je mogu}e izvesti uz manja sredstvazbog prisutnosti tehni~ke operative na obnovimosta, s druge strane.

U ostvarivanju ovog opredjeljenja u koordinaciji sUpravom za za{titu kulturne ba{tine Ministarstvakulture Republike Hrvatske u Osijeku predloènaje interpolacija kapele na mjestu i u gabaritimabiv{eg povi{enog topni~kog kavalira na vrhu

bastiona. U odnosu na ovaj prijedlog tada{njaUprava za za{titu kulturne ba{tine provela jeanalizu koja, me|u ostalim sadrì i ova gledi{ta:

"Kronenwerk je dio registrirane i za{ti}enespomeni~ke cjeline osje~ke Tvr|e, jednog odnajvrijednijih kompleksa graditeljskog naslje|akontinentalne Hrvatske i stoga svaka intervencijamora biti prvenstveno u cilju obnove i prezentacijenjenih spomeni~kih vrijednosti. Zato je i izgradnjakapele prije svega shva}ena kao {ansa za za{titu,ure|enje i obnovu zapu{tenog prostora srednjegbastiona Kronenwerka. Projekt je odmah krenuo utom smjeru - obnoviti izvorni izgled gornje plohebastiona (rampe, plato, platforme, prsobrane) inakon toga poku{ati interpolirati kapelu na mjestui u gabaritima biv{eg povi{enog topni~kog kavalirana vrhu bastiona. Naravno da je i u izvedbiprednost trebalo dati gra|enju kapele, ali je projektu kona~nici omogu}io rekonstrukciju gornje plohebastiona. Postoje}a, izvorna organizacija prostorau sebi je ve} sadràvala rje{enje - umjesto kavalirapodignuta je kapelica, a sredi{nji upu{teni plato usredi{tu bastiona ure|en je za okupljanje ve}egbroja ljudi pred kapelom. Za pristup rekonstruiranaje nekada postoje}a rampa koja je istodobno ispona sa centralno smje{tenim amfiteatrom usredi{tu Kronenwerka. Nagla{avanjem linearnostiovakve prostorne koncepcije aktivirano je i {ireprostorno okruènje jer je u tom pravcu smje{tenaosovina vodenih vrata s druge strane rijeke, a usredi{tu amfiteatra kriàju se i pravci biv{eg ulazau Kronenwerk na sredini isto~ne i zapadne kurtine.


Simbolika krià usvojena je tijekom rata kaouniverzalni znak stradanja Hrvata, sa svomslojevito{}u koji on nosi te je gotovo nemogu}epodi}i spomenik ratnim stradalnicima kojim ne bidominirao znak krià. Zbog toga je i ovdje nasredi{njem najistaknutijem mjestu postavljen velikikri`, kao znak vjere, pripadnosti, zajedni{tva i ̀ rtvete kao stoèr svih vrijednosti.

Kapela je posve}ena Majci Bo`joj Kraljici Mira.Ona je i Majka Milosr|a, Bogorodica Za{titnica,Majka sviju, a njen ra{ireni pla{t koji zakriljuje iza{ti}uje drugi je ikonografski motiv prisutan usimbolici kapele i kori{ten u njenom oblikovanju."

Projektnu dokumentaciju za obnovu srednjegbastiona Krunske utvrde i podizanje zavjetnekapelice na prostoru biv{eg topni~kog kavalira navrhu bastiona, prema povijesnim nacrtima izradilisu stru~njaci Uprave za za{titu kulturne ba{tine.Obnova je zapo~ela tijekom oùjka 1995. godine,a dovr{ena 29. svibnja, istodobno s dovr{enjemobnove cestovnog mosta. Izrada projektnedokumentacije kao i sama izgradnja kapelice mirave}im dijelom financirana je donacijama.

U sklopu ure|enja pristupnih povr{ina ikontaktnog prostora paralelno krenulo sarevitalizacijom amfiteatra te hortikulturnimure|enjem ovog prostora, prema posebnomprojektu. Na taj na~in cjelokupan prostorosposobljen je za razli~ite sadràje i javnemanifestacije. Vrijednost ovog projekta potvr|enaje kasnijom praksom organiziranja niza sadràja naovom prostoru.

Za radove na revitalizaciji amfiteatra i krunskeutvrde prema tada vaè}em Zakonu o gra|enju("Narodne novine" broj 77/92., 82/92., 26/93. i33/95.) nije bilo potrebno ishoditi gra|evnudozvolu, ve} samo suglasnost Uprave za za{titukulturne ba{tine, {to je i u~injeno. U dijelu koji seodnosi na natkrivanje prostora koji ~ini Kapelica,takav zahtjev tada nije bilo mogu}e podnijeti, sobzirom na u tom trenutku jo{ nedovr{en postupaksukcesije u prava i obveze biv{e op}ine Osijek, kojije dovr{en tek 1999. godine. U okviru ovog

postupka utvr|en je titular vlasni{tva (Grad Osijek)i nad ovim zemlji{nim povr{inama. Na taj na~instvoreni su preduvjeti i za sre|enje ovog dijelaprojekta. Stoga su, u tom smislu, uspostavljenikontakti izme|u @upanijskog i Gradskogpoglavarstva Grada Osijeka radi zajedni~kograzrje{avanja te problematike. Postupak je u tijeku.

Odlukom Skup{tine Osje~ko-baranjske ̀ upanijeod 20. travnja 1997. godine imovina nastalaulaganjem sredstava @upanije u izgradnju kapeliceKraljice mira prenesena je bez nadoknade Crkvi sv.Mihaela u Osijeku.

Pomor ribe u Kopa~kom ritu

Na 21. sjednici Skup{tine Osje~ko-baranjske ùpanije odrànoj 6.srpnja 2000. godine vije}nik IvanCvitkovi} zatraìo je informaciju opomoru ribe odnosno mogu}ojekolo{koj katastrofi u Parku prirodeKopa~ki rit.

Javna ustanova "Park prirode Kopa~ki rit"u vezi s ovim doga|ajem obavijestila je u lipnju2000. godine Ministarstvo za{tite okoli{a iprostornog ure|enja da je na lokalitetu Sakada{ uKopa~kom ritu primije}en "zijev" ribe te da seo~ekuje veliki pomor vi{e tona ribe a nakon togaugibanje i svih ostalih ìvih organizama u vodi. Unavedenom dopisu istaknuto je da "u godinamavisokih vodostaja i uspje{nog mrijesta prevelikakoli~ina ribe zaostaje u jezeru Sakada{ te u Novomkanalu {to je posljedica niza antropogenih utjecaja.Ovako velika koli~ina ribe kao i brzo zagrijavanjevode rezultira opadanjem razine kisika u vodi teugibanjem ribe i ostalih vodenih organizama.Bakterijskom razgradnjom uginulih organizama uvodi se tro{i jo{ vi{e kisika te dolazi do jo{ ve}egugibanja. "Budu}i da je ove godine bio izuzetnopovoljan vodostaj u Kopa~kom ritu i vrlo uspje{anmrijest ribe, a nakon povla~enja vode to jerezultiralo nagomilavanjem ribe i pojavom "zijeva".Javna ustanova "Park prirode Kopa~ki rit" zatraìla


je stoga o~itovanje Ministarstva o tome kako sepona{ati u svezi s ovom pojavom. Istaknuto je da jenepoduzimanje mjera za rje{avanje ovog problemau suprotnosti s temeljnim postavkama za{tite io~uvanja Kopa~kog rita kao i prirode u cjelini.

Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enjau svom odgovoru na dopis ustanove izraàvami{ljenje da je u klimatskim uvjetima kakvi su biliproteklih sedmica (pad nivoa vode, visoketemperature, zagrijavanje vode i sl.) "zijev" ribeprirodna pojava. Obzirom da se radi o kategorijiposebno za{ti}enog zoolo{kog rezervata,podrazumijeva se da se na prirodne pojavnosti neutje~e. Ministarstvo u svom dopisu savjetujesljede}e: da stru~no osoblje Javne ustanove "Parkprirode Kopa~ki rit" prati "zijev" ribe i biljeìekolo{ke parametre, uginu}e riba po vrstama ikoli~inski, svakodnevno. Osim toga, "uginulu ribupotrebno je skupiti i odloìti na mjesta gdje jedostupna divljim svinjama, te redovito trebaobavje{tavati i educirati javnost s naglaskom naprirodnost te pojave."

Na postavljeno vije}ni~ko pitanje IvanaCvitkovi}a na 20. sjednici Skup{tine Osje~ko-baranjske ̀ upanije odrànoj 6. srpnja 2000. godineu svezi \akova~ke Breznice - Turisti~kog lokalitetau Op}ini Levanjska Varo{ i perspektive Turisti~kezajednice bez kori{tenja tog objekta iz Ureda zagospodarstvo Osje~ko-baranjske ̀ upanije stigao jesljede}i odgovor:

"Objekt koji se nalazi na turisti~kom lokalitetuLevanjska Varo{, PIK \akovo je prodao privatnompoduze}u u svrhu kori{tenja objekta kao stara~kogdoma. Sukladno nare~enom ne postoji mogu}nostuklju~ivanja objekta u sastav Turisti~ke zajedniceLevanjska Varo{.

U svezi daljnje perspektive Turisti~ke zajednicecijenimo kako je potrebito istaknuti da su izvoriprihoda turisti~kih zajednica sukladno ~lanku 59.Zakona o turisti~kim zajednicama i promicanjuhrvatskog turizma boravi{ne pristojbe, ~lanarine,prora~uni op}ina, zajmovi i dragovoljni prilozi.Budu}i da je nakon prestanka kori{tenja lokalitetau \akova~koj Breznici za turisti~ke namjenegotovo prestala mogu}nost financiranja Turisti~kezajednice, njena opstojnost je dovedena u pitanje.

Ministrica turizma je, na sastanku odrànom uDaruvaru u mjesecu svibnju, izvijestila nazo~ne daje u pripremi izrada novog Zakona o turisti~kimzajednicama po kojem bi se broj turisti~kihzajednica uvelike smanjio obzirom na mogu}nostnjihovog financiranja, odnosno da je predvi|enprestanak rada turisti~kih zajednica koje se nisu u

mogu}nosti financirati iz zakonom predvi|enihizvora prihoda."

Djelovanje Hrvatskog centraza razminiranje

Na postavljeno vije}ni~ko pitanjeMarka Vu~emilovi}a-[imunovi}ana 19. sjednici Skup{tine Osje~ko-baranjske ùpanije 16. lipnja 2000.godine u svezi na~ina rada idjelovanja Hrvatskog centra zarazminiranje, na~ina raspore|ivanja

sredstava za ovu namjenu i samog tijekarazminiranja na podru~ju drugih ùpanija, koje bimoglo posluìti za usporedbu sa tijekom irezultatima razminiranja na podru~ju na{e@upanije, iz Ureda za obnovu i razvitak stigao jesljede}i odgovor:

"Hrvatski centar za razminiranje (HCR) jeustrojen kao javna ustanova Vlade RepublikeHrvatske koja rukovodi i koordinira sve aktivnostiu sustavu razminiranja. U svom se radu oslanja nasugestije i zahtjeve Vlade, Savjeta HCR-a, te vi{eministarstava, a posebice Ministarstva unutarnjihposlova, Ministarstva za javne radove, graditeljstvoi obnovu, Ministarstva obrane, Ministarstvavanjskih poslova, te Ministarstva prosvjete i {porta.

HCR je uspostavio sustav razminiranjaobna{aju}i na prvom mjestu zada}e propisaneZakonom o razminiranju. Centar je aktivan na vi{epodru~ja i to: edukaciji pu~anstva o opasnostima odmina, izvi|anju razine I i II koje uklju~uje iredukciju sumnjivih povr{ina, razminiranje teozna~avanje minskih polja, a kao koordinator isavjetnik, Centar je aktivan i u podru~ju pomo}iminskim `rtvama.

U okviru HCR-a djeluju dvije internacionalneorganizacije, a usko sura|uje s Hrvatskim crvenimkrièm, Me|unarodnim odborom Crvenog krià iUNICEF-om. Pored toga HCR je razvio suradnju sbrojnim stranim tvrtkama i znanstveniminstitucijama na testiranju opreme u ̀ ivim minskimpoljima i sudjeluje u istraìva~kim projektima.Ostvarena je i vrlo intenzivna komunikacija sveleposlanstvima zemalja donatora za razminiranjeu svrhu prikupljanja sredstava za "minskadjelovanja".

Iako je u odgovoru navije}ni~ko pitanje najva`nijei z n i j e t i r e z u l t a t e p l anarazminiranja i utro{enih sredstava,gotovo je jednako va`no zbognjihovih interaktivnih odnosa


navesti i ukratko objasniti sve ostale aktivnosti ipostavljene zada}e Centra, u funkciji ostvarivanjaèljenog cilja, kako bi se stekla op}a i objektivnaslika svih aktivnosti u sustavu razminiranja a te suzada}e: pove}ati protuminsko djelovanje napovr{ini od dva ~etvorna kilometra mjese~no,doraditi sustav digitalne karte i ozna~avanjasumnjivih miniranih povr{ina, izraditi ùpanijskeplanove razminiranja s iskazanim prioritetima urazminiranju, ozna~iti novootkrivena minska poljai odràvati stare oznake minskih polja koja ne ulazeu prioritete razminiranja, vr{iti izvi|anja i detekciju"sumnjivih" povr{ina radi izrade projekatarazminiranja za stvarno potvr|ena minska polja,sniziti cijenu razminiranja, izvr{iti nadzor nad svimpovr{inama koje su tvrtke razminirale, u~vrstitiulogu Republike Hrvatske kao vode}e zemlje regijeu razminiranju, te se u~laniti u svjetske asocijacijeza borbu protiv mina, osim Dràvnog prora~unaizna}i i druge izvore financiranja, u tom smisluintenzivirati osnivanje Zaklade HCR-a zarazminiranje, utvrditi potrebne standarde ioperativne zahtjeve u razminiranju, me|unarodneinstitucije koje se bave razminiranjem ugraditi una{ sustav, ubrzati kori{tenje sredstava iz kreditaSvjetske banke za razminiranje prostora RepublikeHrvatske, optimalno iskoristiti informacijski sustavrazminiranja educiranjem na~elnika op}ina,odnosno djelatnika u ùpanijama koje su ugroèneminama, inicirati izmjene i dopune odgovaraju}ihodredaba zakona, odnosno podzakonskih akata, usvrhu pobolj{anja njihova sadràja i timeu~inkovitije i sigurnije realizacije projekatahumanitarnog razminiranja.

Uz navedene, temeljne zada}e za 2000. godinusu: razminirati povr{inu veli~ine 35 ~etvornihkilometara po godi{njem Planu razminiranja za2000. godinu, provesti izvid II stupnja i pregledatisumnjivu povr{inu veli~ine 15 ~etvornihkilometara, ozna~iti minska polja i sumnjivepovr{ine u duìni od 400 kilometara, izvr{iti nadzornad svim povr{inama koje su tvrtke pirotehni~kipregledale i razminirale, provesti izmjene i dopuneodgovaraju}ih odredaba relevantnih zakona,odnosno podzakonskih akata u svrhu pobolj{anjanjihova sadràja i time u~inkovitije i sigurnijerealizacije projekata humanitarnog razminiranja,sniziti cijenu strojnog razminiranja, provestiprekvalifikaciju tvrtki za razminiranje i utvrditi imkapacitete te ujedna~iti njihovu opremljenost premame|unarodnim standardima, provesti preustrojHrvatskog centra za razminiranje temeljemukazanih potreba.

Sredstva za razminiranje Republike Hrvatske za1999. godinu planirana su Dràvnim prora~unom (uiznosu od 203.196.386,00 kn), rebalansomDràvnog prora~una (iznos je umanjen za 10% i

iznosi 191.907.442,00 kn), Odlukom VladeRepublike Hrvatske (sredstva za razminiranjepoljoprivrednih povr{ina u Slakovcima pove}ana za1.000.000,00 kn) i Odlukom Vlade RepublikeHrvatske (za izdatke Regionalne konferencije zarazminiranje iznos je pove}an za daljnjih516.660,00 kn). Ukupno planirana sredstva izRebalansa Dràvnog prora~una zajedno sapove}anjem koje je odobrila Vlade RepublikeHrvatske za 1999. godinu iznose 193.424.102,00kuna. Sveukupno je u 1999. godini za sustav iproces razminiranja utro{eno je 182.485.174,65kuna. Razminirane povr{ine po ̀ upanijama iznose:Brodsko-posavska ùpanija 299.136 m2,Dubrova~ko-neretvanska ùpanija 356.704 m2,Karlova~ka ùpanija 412.921 m2, Li~ko-senjskaùpanija 4.215.688 m2, Poè{ko-slavonska ̀ upanija557.470 m2, Osje~ko-baranjska ̀ upanija 3.032.391m2, Sisa~ko-moslava~ka ùpanija 3.101.892 m2,[ibensko-kninska ùpanija 423.363 m2,Vukovarsko-srijemska ùpanija 6.985.431 m2,Zadarska ùpanija 4.184.435 m2 i Zagreba~kaùpanija 21.000 m2. U Bjelovarsko-bilogorskojùpaniji, Viroviti~ko-podravskoj ùpaniji iSplitsko-dalmatinskoj ùpaniji nije obavljanorazminiranje.

U ovom materijalu Ured za obnovu i razvitakkoristio je podatke iz Godi{njeg izvje{}a o provedbiPlana razminiranja i utro{enim sredstvima za 1999.godinu, koje je izradila Vlada Republike Hrvatskeu lipnju 2000. godine."

Emisija cementne pra{inenad Zoljanima

Na postavljeno vije}ni~ko pitanjeIvice ême na 21. sjedniciSkup{tine Osje~ko-baranjskeùpanije odrànoj 6. srpnja 2000.godine u svezi s emisijomcementne pra{ine u Tvornicicementa Na{icecementa d.d. u

mjestu Zoljani iz Ministarstva za{tite okoli{a iprostornog ure|enja, Uprave za inspekcijskeposlove - Podru~ne jedinice u Osijeku stigao jesljede}i odgovor:

"Inspekcija za{tite okoli{a Ureda za prostornoure|enje, stambeno-komunalne poslove,graditeljstvo i za{titu okoli{a obavila je prviinspekcijski nadzor u tvornici Na{icecement d.d.27. travnja 1998. godine. Prije toga podru~jeNa{ica pripadalo je Poè{ko-slavonskoj ùpaniji.Po izvr{enom nadzoru rje{enjem je naloènoNa{icecementu d.d. da do 30. rujna 1998. godineobavi prva mjerenja emisija {tetnih tvari u zrak izsvih stacionarnih izvora one~i{}enja, {to je i


izvr{eno. Na osnovu rezultata mjerenja i zakonompropisanih vrijednosti GVE (grani~na vrijednostemisije), odre|en je daljnji postupak i potreba zadaljnjim mjerenjima. Prvo mjerenje emisijaprovedeno je na tada postoje}ih 19 stacionarnihizvora (filtera) u tvornici, te 4 za grijanje radnihprostorija (dimnjaci od kotlovnica) a mjerenje jeobavio Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske ùpanije. Rezultati mjerenja supokazali da 7 ispusta i 4 dimnjaka (kotlovnice)zadovoljavaju zakonom dopu{tene vrijednostiemisija u zrak, te da nisu potrebna ponovnamjerenja, da je na 5 ispusta, a zbog omjeraemitiranog i grani~nog protoka, potrebno ugraditikontinuirano mjerenje, te da je na 7 ispustapotrebno ponoviti mjerenja u zakonom propisanimrazmacima (jednom godi{nje ili svake tri godine),ovisno o izmjerenim vrijednostima emisije.

Po obavljenom prvom mjerenjuInspekcija za{tite okoli{a jenaloìla Na{icecementu da u rokuod godinu dana sanira svenavedene ispuste i ponovimjerenja u roku od godine dana -do studenog 1999. godine, osimna 3 ispusta gdje treba ponovitimjerenje u roku tri godine.

Na{icecement d.d. su tijekomremonta 98/99. godine obavile rekonstrukciju nanavedenim filterima. Ponovna mjerenja provedenasu u listopadu i studenom 1999. godine na 11ispusta, a rezultati mjerenja su pokazali da suemisije u zrak na 5 ispusta smanjene toliko da nemazahtjeva za ponovnim mjerenjima (vrijednostieimisija su dovedene u zakonom dozvoljenegranice) te da na 5 ispusta treba ponoviti mjerenjau zakonom propisanim razmacima od jedne i trigodine, kao i da se na rotacionoj pe}i mora ugraditikontinuirano mjerenje emisija.

Inspekcija je naloìla obvezu ugradnjekontinuiranog mjerenja do 1. velja~e 2000. godinei vo|enje o~evidnika o tome. Sve naloène mjere suu roku i izvr{ene.

Od 1. travnja 2000. godine Inspekcija za{titeokoli{a pre{la je pod nadle`nost Ministarstva za{titeokoli{a i prostornog ure|enja. Zbog u~estalihpritu`bi mje{tana Zoljana inspektor za{tite okoli{azatraìo je od nadle`ne Republi~ke inspekcije daobavi nadzor u tvornici Na{icecement d.d. Na{ice.Inspekcijski nadzor obavili su predstavnici Odjelaza za{titu zraka pri Ministarstvu za{tite okoli{aprostornog ure|enja iz Zagreba dana 9. svibnja2000. godine. Prema navodima iz zapisnika toginspekcijskog nadzora u Na{icecement d.d. izme|uostaloga stoji: da rezultati mjerenja pokazuju da

nema prekora~enja ni na jednom ispustu premanavedenoj Uredbi, a da samo na jednom mjestu -izlazu dimnih plinova nakon elektrostatskog filterarotacijske pe}i treba ugraditi ure|aj za kontinuiranomjerenje, {to je i ura|eno, da u pregledanomrazdoblju rezultata mjerenja utvr|eno je dapovremeno dolazi do pove}anih emisija pra{kastihtvari, do kojih, prema obja{njenju direktoraOstovi}a, dolazi zbog ispada ili oscilacije napona uelektrodistribucijskoj mreì. Zbog toga dolazi doispada pojedinih dijelova postrojenja ili ~itavogpogona. Nakon razgovora s predstavnicimatvornice Na{icecement, predstavnicima Zoljana,predstavnicima grada Na{ica, te predstavnicimaUreda za prostorno ure|enje, stambeno-komunalneposlove, graditeljstvo i za{titu okoli{a iz Osijekautvr|eno je da treba napraviti posebna mjerenjakakvo~e zraka na {irem podru~ju Zoljana, a prema

Programu posebnih mjerenja, koje}e Ministarstvo za{tite okoli{a iprostornog ure|enja dostaviti graduNa{ice. Prema rje{enju inspektoraza{tite okoli{a od 14. srpnja 2000.godine tvrtka Na{icecement d.d.Na{ice mora prijavljivati prekid radasustava za pro~i{}avanje otpadnihplinova ili mjeriteljskog sustava,duì od ~etiri sata neprekidno. Upro{loj godini je bilo 37 prekidarada otpra{iva~a, uglavnom zbog

pada napona u trajanju od nekoliko minuta, anajduè do 90 minuta, {to zna~i da je otprilikesvaki deseti dan do{lo do ve}e emisije pra{ine uzrak. Ove godine je bilo samo tri puta prekora~enjaGVE i to ne duè od 90 minuta. Zavod za javnozdravstvo Osje~ko-baranjske ùpanije postavio je{est mjernih postaja, na podru~ju Na{ica, zamjerenje kakvo}e zraka - imisije. Mjerenja seobavljaju od 1. travnja 2000., te jo{ rezultati nisudostupni.

Gradsko poglavarstvo grada Na{ica osiguralo jeposebna mjerenja kakvo}e zraka - imisije, a premaProgramu posebnih mjerenja kakvo~e zraka na{irem podru~ju naselja Zoljani. Posebno mjerenjeobavlja Eko-monitoring iz Vara`dina od 4.kolovoza 2000. godine u suradnji sa tvrtkomDvokut Ecro iz Zagreba. Rezultati mjerenja jo{ nisudostupni.

Zavod za biologiju na Pedago{kom fakultetu uOsijeku pri Sveu~ili{tu J.J. Strossmayera tako|er seuklju~io u pra}enje stanja zraka u naselju Zoljani iutjecaj cementne pra{ine na biljke (drve}e-crnogoricu) kao posebnog pokazatelja kakvo}ezraka i mogu}eg utjecaja na zdravlje ljudi.

Nakon pra}enja kakvo~e zraka (najmanje godinudana) i dobivenih rezultata mjerenja utvrditi }e se


kakvo~a zraka i u koju kategoriju zraka spada napodru~ju Na{ica i Zoljana”.

Kako iskoristiti i kontroliratikori{tenje poticajnih sredstava

Na pitanje vije}nika Marka Vu~emilovi}a-[imunovi}a postavljeno na 21. sjednici Skup{tineOsje~ko-baranjske ùpanije odrànoj 6. srpnja2000. godine iz Ureda za gospodarstvo Osje~ko-baranjske ùpanije stigao je sljede}i odgovor:

"Vezano za ve} pokrenutu inicijativu za izmjenuZakona o nov~anim poticajima i naknadama upoljoprivredi i ribarstvu u smislu da neiskori{tenasredstva i dalje ostaju na raspologanju Osje~ko-baranjskoj ùpaniji za iste namjene, izvje{}ujemovije}nika kako je Ured za gospodarstvo cijelovrijeme ostvarivanja nov~anih poticaja zazasnivanje kultura u sustavu poticaja upozoravaonominirane korisnike poticajnih sredstava da }eoperativnim planom sjetve osigurana sredstva udràvnom prora~unu ostati neiskori{tena, akonominirani korisnici poticaja ne podnesu propisanudokumentaciju uz zahtjev za ostvarenje nov~anogpoticaja.

Naime ~lankom 33. Pravilnika o na~inu ipostupku za ostvarivanje nov~anih poticaja inaknada u poljoprivredi i ribarstvu ("Narodnenovine" broj 53/00.) propisana je dokumentacijabez koje nije mogu}e ostvariti pravo na nov~anipoticaj, odnosno bez propisane dokumentacije ovajUred ne moè uputiti zahtjev za isplatu poticaja zapojedinog korisnika Ministarstvu poljoprivrede i{umarstva. Sukladno navedenom proizlazi da jeosnovni razlog za neiskori{tavanje odobrenihsjetvenih povr{ina (kvota) pojedinih kultura usustavu poticaja, nemogu}nost osiguranja propisanedokumentacije, poglavito one koja se odnosi nadokaz o vlasni{tvu ili kori{tenju poljoprivrednogzemlji{ta.

^lankom 21. stavak 3. Zakona o nov~anim

poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu("Narodne novine" broj 29/99., 105/99., 46/00.,69/00., i 83/00.) propisano je da se nov~ani poticajispla}uje korisnicima po hektaru proizvodnepovr{ine u dva dijela, i to prvi dio nakondostavljene dokumentacije nadle`nog ureda oveli~ini odobrene povr{ine, a drugi dio nakondostavljene dokumentacije o ostvarenom urodu.Zna~i iz zakonskih odredbi proizlazi da se poticajima isplatiti u novcu, ali zbog sloène gospodarskesituacije, od po~etka primjene ovog sustavapoticaja prvi dio poticaja realizira se urepromaterijalu (mineralno gnojivo, sjeme, za{titnasredstva), dok se drugi dio poticaja ispla}uje unovcu.

U proljetnoj sjetvi 2000. godine od ukupnoodobrenih 92.807 ha sjetvenih povr{ina kultura usustavu poticaja (15.400 ha soje, 1.300 hapivarskog je~ma, 17.900 ha suncokreta, 10.957 ha{e}erne repe, 47.250 ha kukuruza) iskori{teno je82.978,50 ha ili 89,41% ukupno odobrene kvote,odnosno po kulturama kako slijedi:

Kultura Odobreno Iskori{tenoSoja 15.400 ha 99,13% Pivarski je~am 1.300 ha 34,51% Suncokret 17.900 ha 74,94% [e}erna repa 10.957 ha 68,88% Kukuruz 47.250 ha 98,00%

Iz prikazanog je razvidno da je odobrena kvotau velikom dijelu iskori{tena i to preteìto urepromaterijalu, dok }e preostali dio poticaja bitiiskori{ten u novcu nakon obavljene berbe idostavljene dokumentacije o ostvarenom urodu.

Dio odobrene kvote ostao je neiskori{ten zbogproblema tijekom realizacije sjetve uvjetovanihnepovoljnim vremenskim prilikama, poglavito kod{e}erne repe gdje je bilo velikih problema snicanjem te su velike povr{ine morale bitipresijavane, a znatne povr{ine su ostale nezasijanezbog proteka agrotehni~kih rokova."


WEB STRANICEOSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJEwww.osjecko-baranjska-zupanija.hr

Komunikacija postoji od kada postoji ìvo bi}e.Ljudska komunikacija sve je sloènija s obzirom nasloènost okruènja u kojemu se odvija te sredstvakoja ~ovjeku u tome stoje na raspolaganju. Osnovnipreduvjet uspje{nog djelovanja svakog dru{tvenogsustava jesu dobro postavljeni komunikacijskikanali kojima kolaju kvalitetne informacije, parazrada sustava komunikacija slijedi kao logi~kinastavak razrade tehnologije odlu~ivanja.

Kompjuterizacija i razvitak telekomunikacijaomogu}avaju totalno informacijsko povezivanje ibrzo informiranje u nacionalnim i svjetskimrazmjerima. Stvoren je novi elektronski okoli{ tzv.cyberspace, kiberneti~ki prostor koji ujedinjujera~unala, baze podataka i informacije s telefonima,faksovima, radio i TV sustavom i drugimkomunikacijskim sustavima i ure|ajima s ljudimate njihove me|usobne odnose. Rije~ je ouniverzalnom mediju kojimse na globalnoj razinip r o d u c i r a j u i { i r einformacije. I upravo takviproces i t ehno lo{kograzvitka kao svoj rezultatimaju ~injenicu da svijet irealno postaje globalnoselo.

Informacijska tehnologijau t j e ~ e n a p r o c e s eodlu~ivanja i to u svimnjegovim fazama. Upravostoga, informati~ka tehnologija sna`no je zakora~ilau praksu funkcioniranja svih struktura, pa tako ilokalne samouprave u Hrvatskoj. Ali, istini za voljutreba re}i, jo{ uvijek na razini informatizacijeuredskog poslovanja, a ne i u funkciji izgradnjesuvremenog informacijskog i komunikacijskogsustava. To upu}uje na zaklju~ak o informacijskimpretpostavkama, ali ne i o informacijskoj ikomunikacijskoj osposobljenosti jedinica lokalnesamouprave u Hrvatskoj.

Svjesna ovih ~injenica, a namjeri stvaranjapotrebnih komunikacijskih pretpostavki svog iukupnog razvitka, Osje~ko-baranjska ùpanijarazvija vlastiti informacijski sustav podrànsuvremenom informati~kom tehnologijom. Ovaj

projekt obuhva}a izgradnju ra~unalnog sustavapovezivanjem ra~unala u lokalne mreè (LAN),zatim u ra~unalnu mreù @upanije putem sredi{njegra~unala sustava te u kona~nici sa {irim ra~unalnimsklopovima me|unarodnih odnosno svjetskihdimenzija. Me|u ustrojenim svjetskim mreàmadanas je najpoznatija svjetska mreà ra~unala -INTERNet. Potrebno je naglasiti da Internetokruènje predstavlja amorfnu strukturu kao mreàme|usobno povezanih mreà. Danas ~inikompleksnu mreù sa preko 5000 ra~unalnih mreà(oko 7 milijuna ra~unala i vi{e od 30 milijunakorisnika) pokrivaju}i preko 60 zemalja {iromsvijeta. Prvobitna namjena pruànja uslugaakademskim i istraìva~kim organizacijama iodre|enim djelovima dràvne administracije,pro{iruje podru~je i vrste usluga, tako da se opsegponu|enih aplikacija i usluga kao i informacijskihizvora, sve vi{e pro{iruje.

WWW (World Wide Web) ilijednostavno, uobi~ajeno Webstranice, predstavlja danastemeljni oblik pruànjainformacijskih usluga uInternet okruènju temeljenuna metodi hiperteksta. WWWintegrira fotografije, pokretneslike i zvukove i sve to jo{ utzv. hipertekstualnom na~inu.N a t a j n a ~ i n s e umultimedijskoj formi (tekst,audio, video) distribuiraju

informacije poslovnog, promid`benog ili drugogsadràja. Web stranice su postale ve} uobi~ajenina~in predstavljanja svog djelovanja, svojihproizvoda, svojih zamisli, ideja, hobija ili sklonosti.

Polaze}i od spoznaje da Web tehnologijaomogu}ava suvremeno oblikovanje informacijskogsustava u dijelu javnih baza podataka koje èlimostaviti na raspolaganje unaprijed odre|enom ilineodre|enom krugu korisnika u Internet ili Intranetmreì, javne baze podataka informacijskog sustava@upanije stvaljene su na raspolaganje upravo ovomtehnologijom.

Ovdje treba podsjetiti da razvitak informacijskogsustava @upanije prema utvr|enom Programu


njegova razvitka za cilj ima uspostavljanjekomunikacije s okruènjem, olak{avanje procesaprilago|enja promjenama u tom okruènju,pove}anje djelotvornosti i racionalizaciju uprave tepove}anje u~inkovitosti informacijskog sustava.Naime, pove}anje sposobnosti prilago|avanja@upanije promjenama nisu vi{e zamislivi bezdjelotvornog informacijskog sustava koji se moèbrzo adaptirati na sve o~ekivane i neo~ekivanepromjene u makro i mikro okruènju @upanije. Utom kontekstu isti~u se dva pravca komunikacijekoje je potrebno uspostaviti. To su:

- priklju~ak tijela lokalne samouprave, gra|ana iorganizacija na javne informacijske baze kojesukladno propisima vodi i odràva @upanija te

- uklju~ivanje u Internet mreù i pruànjeinformacija o ̀ upaniji koja su od javnog interesapreko Internet mreè.Odgovaraju}i ovom zahtjevu, vi{emjese~nom

pripremom oblikovan je informacijski sustav javnihbaza podataka @upanije i stavljen na raspolaganjezainteresiranima putem Internet mreè na tzv. webstranicama @upanije na adresi www.osjecko-baranjska-zupanija.hr.

[to moèmo na}i na ovim stranicama ? Uvodna stranica, koja prikazuje kartu @upanije odvest }e nas nahrvatsku ili englesku verziju teksta. One su gotovo identi~ne (engleskima nedostaju samo registri propisa,sjednica, @upanijskih kronika te dobitnika priznanja @upanije, dakle onih podataka koji po iskustvenimkriterijima strancima nije zanimljivo). Stranice su grupirane na (u ovom trenutku) osam podru~japredstavljena odgovaraju}im malim fotografijama simboli~kog zna~enja. To su Op}i podaci, Op}ine igradovi, @upanijska uprava, @upanijski propisi, @upanijska kronika, ^lanstva i suradnja i Kontakti.

Op}i podaci svim znatièljnicima nude podatke oprostoru @upanije, njegovoj povijesti, stanovni{tvu,jedinicama lokalne uprave i samouprave, vjerskimzajednicama, dru{tvenim djelatnostima i gospodarstvu.Budu}i da su ovo uvodne stranice, ovdje su sadrànipreteìto statisti~ki podaci. Posebnost ovom dijelu webstranica daju podaci o znamenjima @upanije (grbu,zastavi i pe~atu) te priznanjima @upanije (vrstama,namjeni i dobitnicima). Ovdje su vam pored opisa naraspolaganju i odgovaraju}i propisi te registri.Osobitost ovom dijelu daje i Web adresar, zapravo linkna stranice organizirane na istom web posluìtelju nakome se nalaze i web stranice @upanije (JWare), ~iji jecilj integrirati sve web adrese koje se odnose na

organizacije s podru~ja @upanije.

Web stranice su zami{ljene kao informacijskiintegrator @upanije. Tome ne pridonosi samo webadresar, ve} i podaci o svakoj pojedina~noj op}inigradu na podru~ju @upanije. Svaka jedinica ima svojustranicu koja sadràva temeljne statisti~ke podatke onjoj, podatke o upravi te jedinice, kontakt adrese telinkove na web stranice ukoliko ih ta jedinica ima.Ovim stranicama moèmo pristupiti na dva na~ina: spopisa op}ina i gradova ili s karte @upanije.

Odjeljak o @upanijskoj upravi sadràva temeljnepodatke o strukturi ùpanijske uprave (Skup{tini,Poglavarstvu, radnim i upravnim tijelima teùpanijskim uredima). Pored podataka onadle`nostima, strukturi i ~lanovima ovih tijela uhrvatskoj verziji na raspolaganju su nam i registriodrànih sjednica Skup{tine i Poglavarstva iz kojihvrlo lako moèmo prona}i na kojoj je sjedniciraspravljano o odre|enom pitanju. Na raspolaganjunam je pretraìvanje po sjednicama odnosno po


klju~nim rije~ima. I kona~no, ali ne najmanje va`no, ve} s ovih stranica mogu} je kontakt putemelektronske po{te (e-mail) s ovim tijelima. Svako ̀ upanijsko tijelo (ùpan, upravna tijela i ̀ upanijski uredi)imaju svoj e-mail adresu. Putem ovih stranica moèmo im pisati odnosno upu}ivati poruke.

U namjeri olak{anja primjene ùpanijskih propisasvima onima koje njihova du`nost na njih upu}uje,ove stranice sadrè dvije baze podataka oblikovane nana~in koji olak{ava njihovo kori{tenje u suvremenominformati~kom okruènju. To su registar vaè}ihpropisa i drugih akata Osje~ko-baranjske ùpanijeobjavljenih u "@upanijskom glasniku" s prate}omzbirkom propisa. Temeljna svrha Registra propisa jeinformacijska. Akti su grupirani prema srodnostimaterije koju ure|uju u zaokruène cjeline, premakriterijima razvrstavanja i grupiranja primjenjenih uoblikovanju godi{njih kazala "@upanijskog glasnika".Propisi obuhva}eni ovom zbirkom predstavljajuredakcijske pro~i{}ene tekstove tako da svimprakti~arima olak{ava njihovu primjenu. Do èljenog dokumenta ili teksta moèmo do}i na dva na~ina:1. Odabirom naziva akta uz pomo} "Registra propisa" (odabirom podru~ja, a potom naziva akta).

Pritiskom na oznaku naziva akta, program }e nas dovesti do njegova teksta;2. Upisivanjem klju~ne rije~i koju traìmo, ne znaju}i naziv akta koji sadràva tu rije~, u rubrici

pretraìvanje. Pritiskom na oznaku "Traì", program }e vam dati rezultat pretrage odnosno popis akatakoje sadràvaju ovu rije~. Odabirom naziva akta ulazimo u njegov tekst.

Na|eni dokument, ili njegov dio moèmo kopirati te ga obra|ivati u bilo kojem programu za obradu teksta.

"@upanijska kronika" informativno je glasilobiltenskog karaktera namijenjeno informiranju ~lanovaùpanijskih tijela i tijela jedinica lokalne samoupravena podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije. "@upanijskakronika" izlazi jednom mjese~no. Kao mjese~nikatalog aktivnosti ùpanijskih tijela i njihovihdu`nosnika sadràva prikaze sjednica Skup{tine,Poglavarstva @upanije i njihovih radnih tijela tepodatke o aktivnostima ̀ upana, ~lanova Poglavarstvai drugih predstavnika ̀ upanijskih tijela, ali i akcijamaùpanijskih tijela i drugim temama vezanim uzdjelovanje @upanije. "@upanijska kronika" omogu}avakroni~arima i analiti~arima uvid u zbirku podatakakoja vi{e od bilo kojeg komentara govori o djelovanju

tijela Osje~ko-baranjske ̀ upanije i njenih ~lanova. Stoga i ove stranice sadrè registar naslova objavljenihu svim do sada iza{lim brojevima "@upanijske kronike". Tako prona{le ̀ eljene tekstove moèmo potraìtiu arhivi "@upanijske kronike". Na ovim stranicama, pak, zainteresirani }e mo}i pratiti aktualne vijesti oaktivnostima predstavnika @upanije objavljene u posljednjem broju "@upanijske kronike".

Odjeljak koji se odnosi na ~lanstva @upanije uodre|enim organizacijama odnosno tijelima i njezinusuradnju, dakle "vanjske poslove", u ovom trenutkusadràva podatke o tri takve institucije. To suEuroregionalna suradnja Dunav-Drava-Sava, Hrvatskiinstitut za lokalnu samoupravu (HILS) i Turisti~kazajednica Osje~ko-baranjske ùpanije. Za svu od njihdati su temeljni podaci, statut ove organizacije te linkna njihove web stranice. Uz stranicu Euroregijesadràn je i pregled vijesti o aktivnostima u njzinomokviru.


"Gospodarstvo @upanije" nastalo je kao poku{ajuspostavljanja kontakta zainteresiranih investitora irazvojnih projekata koji se na podru~ju @upanijeodvijaju ili su u pripremi. Stoga se, pored podataka ogospodarstvu @upanije danas, najve}im stranimkapitalnim ulaganjima ist~e i 11 razloga za{toposlovati s Osje~ko-baranjskom ̀ upanijom. Posebnozna~enje ima Burza gospodarskih projekata. Naime,osnovni je prioritet Osje~ko-baranjske ùpanijepodupirati otvaranje novih radnih mjesta i ubrzatidru{tveni razvitak, tranziciju i gospodarski rast. Utom pogledu, Burza gospodarskih projekataomogu}ava razmjenu izme|u onih koji moguponuditi projektne ideje i mogu}nosti, onih koji mogu

pruìti institucionalnu pomo} i ulaga~a, savjetnika, me|unarodnih institucija i financijskih izvora. Burzaje rezultat suradnje Osje~ko-baranjske ̀ upanije, Hrvatske gospodarske komore - @upanijske komore Osijeki nositelja projekata. Projekti prikazani u Burzi nude i traè izravna i zajedni~ka ulaganja, partnerstva,financijsku i tehnolo{ku potporu te druge oblike zajedni~kog djelovanja. Broj projekata, ali i onih koji suzainteresirani da se njihovi projekti na|u na ovim stranicama je u porastu.

Nastavno, slijede projekti infrastrukture i to kako oni ve} ostvareni tako i teku}i i planirani projekti.Ovdje, u ovom trenutku, moète dobiti temeljne informacije o projektima Zapadna obilaznica grada Osijeka(izmje{tanje dràvne cestovne trase D-7), Most "Beli{}e", Transeuropska autocesta u koridoru V/c,plinofikacija Baranje te Izgradnja odvodnog sustava op}ine êpin.

I kona~no, imate li kakvo pitanje, prijedlog, poruku ?U otvorenom prostoru priloènog pisma upi{ite.Uvodno nazna~ite kome poruku upu}ujete (@upanu,Poglavarstvu ili dr.), zatim upi{ite tekst. Ukoliko ̀ eliteili o~ekujete odgovor na kraju teksta ozna~ite svojuku}nu ili e-mail adresu na koju Vam odgovor moèmodostaviti. Na taj na~in ove stranice nisu samoùpanijske ve} postaju i Va{e. Ove stranice ne upu}ujusamo informaciju u jednom pravcu, one su i medijkomunikacije. Stoga je ovdje iskori{tena mogu}nostiraspoloìve tehnologije i otvorena mogu}nostgra|anima i svim zainteresiranima da nam se obrateelektronskim putem (e-mail) neovisno o razli~itostimre`nih sustava na nacionalnoj, regionalnoj i svjetskojrazini.

Ukolko èlimo komunicirati s inozemstvom, nu`no je prevesti sadràj stranica na engleski jezik(univerzalni jezik ovog medija!) ili barem njegov su{tinski dio, {to je u stranicama Osje~ko-baranjskeùpanije i u~injeno.

Novi informacijski sustav zasnovan na web tehnologiji predan je na uporabu 2. lipnja 2000. godine upovodu Dana ùpanije. Do danas (15. rujna) ove stranice su zabiljeìle 3.951 pristup. Zapo~ela je ikomunikacija putem e-maila. Pitanja i zahtjevi su raznoliki: od ponude gospodarskih projekata, do traènjainformacija o razli~itim pitanja pa sve do pozdrava êpin~anima, npr. U kona~nici ove stranice su ioblikovane kako bi bile na usluzi onima kojima su namijenjene. tek njihovo kori{tenje moè opravdatinjihovo postojanje. Vrijeme koje slijedi dat }e odgovor i na ovo pitanje.

A do tada, posjetite www.osjecko-baranjska-zupanija.hr, koristite se mogu}nostima informacijskogsustava @upanije i ocijenite. Pi{ite nam !


SUSRETI I SASTANCI

Ministar prosvjete i {porta VladimirStrugar sastao se s ravnateljimaosnovnih i srednjih {kola

Namjere ministra prosvjete i {porta VladimiraStrugara prigodom sastanka odrànog 30. kolovoza2000. godine u Osnovnoj {koli Antuna Mihanovi}as ravnateljima osnovnih i srednjih {kola ~etirijuslavonskih ùpanija bile su osobno i iz prve rukeuvjeriti se kako je pripremljena nova {kolskagodina, ~uti koji su problemi s kojima se susre}upojedine {kole i ùpanijski uredi, poku{ati prona}itrenuta~no najbolja rje{enja te saznati {to o {kolimisle i kakvu {kolu èle ne samo ravnatelji iprosvjetni djelatnici ve} i u~enici i njihovi roditelji.U uvodnom dijelu skupa ministru, njegovimsuradnicima, pro~elnicima ùpanijskih ureda zaprosvjetu slavonskih ùpanija te ravnateljimaobratio se ̀ upan Osje~ko-baranjske ̀ upanije MarkoBagari}, podsje}aju}i na velike napore ove ̀ upanijeda {kolstvo u hrvatskom Podunavlju integrira uhrvatski {kolski sustav, ali i druge brojne probleme.Ministar Strugar je rekao da su ostvareni dobripo~etni rezultati, a ta povoljna ocjena temelji se i nauspje{no zavr{enoj {kolskoj godini i postignutoj{tednji, istaknuv{i brojne zada}e koje stoje predMinistarstvom prosvjete. Prigodom ovog susretadr.sc. An|elka Peko iznijela je osnove ustrojahrvatskog {kolstva, o vo|enju ljudi za kvalitetanrad govorio je Anton T. Rehak, o temeljnimnastavnim umije}ima Miroslav Klai}, dok je SofijaGlava{ pojasnila primjenu Zakona o {kolama.

Predstavnici Op}ine Strizivojnarazgovarali sa ùpanom

@upan Marko Bagari} primio je 21. srpnja 2000.godine izaslanstvo Op}ine Strizivojna te s njimarazgovarao o aktualnom stanju i problematici.@eljko Gavranovi}, na~elnik Op}ine, tako je ̀ upanaupoznao kako Op}inu s tri tisu}e stanovnika, uzsvega tri stalno uposlena djelatnika u op}inskojupravi, volonterski vode na~elnik i dona~elnici.Premda je zamjetan pad punjenja op}inskogprora~una, koji je s milijun kuna iz 1997. godinepao na ovogodi{njih 600.000 kuna, op}inskovodstvo je uspjelo realizirati niz projekata od"ìvotne va`nosti" za stanovni{tvo, po~ev odotvaranja Dru{tvenog doma, po{te, telefonskecentrale, plinske mreè pa zaklju~no s izgradnjomzgrade Osnovne {kole Ivane Brli} Maùrani}.Izgradnju {kole je kroz tri godine uz Osje~ko-baranjsku ùpaniju pratila s iznosom od 21 % isama op}ina. Uvo|enje PDV-a u me|uvremenu jedodatno opteretilo prora~un Op}ine, tako da jo{"vu~e" dug u iznosu od 188.000 kuna, i u tomsmjeru na~elnik je zamolio za financijsku pomo}@upanije. Ovom prigodom ùpan Bagari} jenajavio rebalans ùpanijskog prora~una, te rekaokako eventulna pomo} ne}e biti ve}a od 100.000kuna, jer ve} sada ima zahtjeva brojnih op}ina srazli~itim iznosima i potrebama. Govore}i odaljnim razvojnim planovima nagla{eno je kako }ese na podru~ju Op}ine Strizivojna ukr{tavatipaneuropski èljezni~ki i prometni koridori X i


V/C, te se u toj ~injenici vidi mogu}nost koja }eOp}ini donijeti vi{estruku korist. Kako se zna daovaj projekt ima prometnu, ekonomsku i svakudrugu opravdanost, posebice kroz modernizacijuprometnica te izgradnju carinske postaje, ùpanBagari} je rekao kako }e @upanija i Op}ina obavitizajedni~ke predradnje da bi se postiglo da Op}inaStrizivojna, a u {irem smislu i Osje~ko-baranjskaùpanija, doista ostvare punu gospodarsku koristkao nominalno sjeci{te tih prometnih smjerova.Naposljetku, predstavnici Op}ine Strizivojna suizrazili àljenje {to je u Op}ini slijedom odre|enihpropisa morala biti zatvorena ljekarna, te namjeruda se krene s izgradnjom javne rasvjete ikanalizacije. @upan Bagari} je zaklju~uju}isastanak najavio da }e u okviru svojih aktivnostiove jeseni odràti niz sli~nih sastanaka i posjetitijedinice lokalne samouprave na podru~ju @upanije.

O problemima Udruge roditeljapoginulih branitelja

@upan Marko Bagari}, uz podùpana IvanaMihaljevi}a, primio je 18. srpnja 2000. godinepredstavnike Udruge roditelja poginulih braniteljaDomovinskog rata Osje~ko-baranjske ùpanije,predvo|ene predsjednikom Otom Farka{em koji jeuvodno upoznao ̀ upana s radom i djelovanjem oveUdruge koja broji ne{to manje od 500 ~lanova, a usvom sastavu ima podru`nice u Osijeku, Valpovu,Donjem Miholjcu te Bilju, koja pokriva podru~jeBaranje. Udruga ove godine nije financirana niti iz

strane dràvnog, a niti iz ùpanijskog prora~unaiako upo{ljava jednog razvoja~enog branitelja, akroz svoje programske aktivnosti obiljeàva svegodi{njice. "Za sada tro{kove pokrivamo od na{ih~lanarina, ali jasno je kako to nije dovoljnokvalitetno rje{enje", napomenuo je Oto Farka{.@upan Bagari} je rekao da }e se problemfinanciranja poku{ati rije{iti rebalansomùpanijskog prora~una, a zanimao se i za odnoseizme|u gradskih organizacija kao i za djelovanjeUdruge na dràvnoj razini. U nastavku bilo je rije~io aktivnostima oko izgradnje spomen-obilje`japoginulim hrvatskim braniteljima, pri ~emu jeOliver Grigi}, predsjednik Povjerenstva, nazo~neupoznao s dosada{njim aktivnostima. Izvijestio jekako su se, nakon dosada{njih rasprava koje jeorganiziralo Dru{tvo arhitekata Osijek uzsudjelovanje udruga proiza{lih iz Domovinskograta, iskristalizirale dvije gradske lokacije. Obje suna potezu pje{a~kih zona, prva na Trgu Slobode(prostor kod "Supera"), te druga na prostoru lijevei desne obale Drave. "To~no mjesto postavljanjaspomen-obilje`ja ostavljamo samim autorima, kojibi kroz oblikovanje umjetni~kog identiteta trebaliocijeniti gdje i kako najbolje uklopiti spomen-obilje`je u zadano okruènje", rekao je OliverGrigi}.

Naposljetku, ùpan Bagari} i njegovi gostipodràli su prijedlog Povjerenstva da se natje~aj zaidejno rje{enje spomen-obilje`ja raspi{e polovicomkolovoza, kako bi se potom za idu}u godinu mogaoplanirati potreban iznos sredstava kojim }eùpanijski prora~un pratiti realizaciju projekta.


EUROREGIONALNA SURADNJADUNAV-DRAVA-SAVA

U Harkanju odràn prvi

SUSRET ÊLNIKA HRVATSKIH I MA\ARSKIHPOGRANI^NIH @UPANIJA

Snaàn pokreta~ i motiv izrade i provo|enjarazvojnih projekata u okvirima prekograni~nesuradnje nije samo zajedni~ki razvojni interes zakori{tenjem zajedni~kih prirodnih resursa, ve} i,dopunski, sredstva me|unarodne zajednicenamijenjena poticanju ovakvih aktivnosti. Imaju}ito u vidu, odnosno ~injenicu da su sredstva PhareCBC (cross border cooperation) namijenjana zaprojekte koji obuhva}aju obje strane granice,@upanija Baranja u Republici Ma|arskoj potakla jei sazvala odràvanje susreta ~elnika pograni~nihùpanija Hrvatske i Ma|arske. Susretu uprili~enomu Harkanju 28. kolovoza 2000. godine odazvali suse uz doma}ine iz ma|arske ùpanije Zala iSomogy, hrvatske ùpanije: Osje~ko-baranjska,Viroviti~ko-Podravska, Koprivni~ko-Krièva~ka teMe|imurska.

Skup je otvorio dr. Kékes Ferenc, predsjednikSkup{tine @upanije Baranja i predsjednikEuroregionalne suradnje Dunav-Drava-Savapozdravnim rije~ima, a koncept budu}e suradnjeizloìo je Béla Pörös, njegov zamjenik. Dr.LórantTóth u ime Ministarstva vanjskih poslova Ma|arskeistakao je zna~enje ove suradnje, ~emu se pridruìoi Boris Hajo{ u ime Ministarstva za europskeintegracije Republike Hrvatske. O funkcioniranjumehanizama i financijskog instrumentarijaEuropske unije izvijestili su Ottó Balogh izma|arskog Ministarstva poljoprivrede i razvitka tedr.Gyula Horváth glavni duirektor centra zaragionalna istraìvanja Ma|arske akademijeznanosti. Nastavno svoje vi|enje izloìli su i ~elnicipograni~nih ùpanija. Nakon toga otvorena jerasprava u kojoj su sudjelovali i drugi sudioniciovoga skupa.

U radu ovog jednodnevnog skupa sudjelovalo jei izaslanstvo Osje~ko-baranjske ùpanije koje jepredvodio ùpan Marko Bagari}, a ~inili ga uzmr.sc. Davora Brun~i}a, tajnika @upanije i Josipa[kori}a, pro~elnika Ureda za obnovu i predstavnicidrugih ~lanica Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava: Katarina Pekanov, tajnik HGK-@upanijske komore Osijek, Margit Zori}, {efKabineta gradona~elnika Grada Osijeka te DarkoVarga, na~elnik Op}ine Bilje.

U zavr{nom dijelu svoga izlaganja, ùpanBagari}, nakon podsje}anja na temeljeprekograni~ne suradnje dviju zemalja istakao je:"Pred nama je mnogo zajedni~kog rada, ali i


u~enja. Stoga mi dopustite da predloìm da sastavnidio na{ih zajedni~kih projekata budu obrazovneaktivnosti. Ma|arski partneri su u tome korakispred nas u Hrvatskoj. Nama predstoje aktivnostiosposobljavanja na{ih razvojnih slu`bi zakomunikaciju s europskim institucijama i progra-

mima, prije svega u spoznajnom dijelu o strukturi,sadràju, mehanizmima i postupcima zajedni~keeuropske ku}e."

Ovaj prvi zajedni~ki susret svih pograni~nihùpanija zavr{io je prihva}anjem Zavr{nogdokumenta kao temelja budu}e suradnje:

ZAVR[NI DOKUMENT

PRVOG SUSRETA ÊLNIKA @UPANIJA-SUDIONICAPREKOGRANI^NE SURADNJE HRVATSKE I MA\ARSKE

êlnici i predstavnici Osje~ko-baranjske ùpanije, ùpanije Baranje (Baranya), Viroviti~ko-podravskeùpanije, @upanije Somogy, Koprivni~ko-krièva~ke ùpanije, @upanije Zala, te Me|imurske ùpanijesudjelovali su na prvom susretu ~elnika ùpanija-sudionica prekograni~ne suradnje Hrvatske i Ma|arskekoji je odràn u Harkanju (Harkány) 25. kolovoza 2000. godine.

Tijekom susreta sudionici su razmjenili informacije o dosada{njoj prekograni~noj suradnji njihovihùpanija, te o iskustvima takove suradnje. Ustanovili su, da su se ove veze proteklih godina - u duhuhrvatsko-ma|arskog prijateljstva - razvijale dinami~no.

Sudionici su poslu{ali izlaganja predstavnika Ministarstva vanjskih poslova Republike Ma|arske iMinistarstva za europsku integraciju Republike Hrvatske o produbljivanju veza dvaju dràva.

Moèmo zaklju~iti sa zadovoljstvom, da su Ma|arska, te unutar nje ùpanije Ju`nog Zadunavlja postiglezna~ajan razvoj na polju pripreme za ulazak u Europsku Uniju, te da su veze Hrvatske i Europske Unijeu{le u novu fazu.

Temeljem ovog, sudionici se slaù, da se osim dogra|ivanja na dosada{nje obostrane veze, te napozitivna iskustva Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava - pored daljnjeg razvijanja istih - sve vi{etrebaju ulagati zajedni~ki napori u ja~anju raznovrsnih veza pograni~nih naselja, uz iskori{tavanjemogu}nosti suradnje.

Zajedni~ki planovi razvoja koji se imaju izraditi u budu}nosti opravdani su poglavito na sljede}impodru~jima:- regionalno planiranje,- razvoj pograni~ne tehnolo{ke infrastrukture- razvoj gospodarstva, s posebnim obzirom na turizam i razvoj tehnolo{kih istraìvanja,- razvoj humanih resursa,- te na ekologiju i za{titu prirode.

S ciljem ostvarivanja projekata koji se imaju izraditi u budu}nosti, ùpanije-sudionice kod nacionalnihvlada i Europskog odbora inicirat }e {to prije otvaranje kompleksnog programa suradnje (Cross-BorderCo-operation), koji se treba ostvariti na kompletnoj dionici hrvatsko-ma|arske granice. Istovremeno,hrvatske i ma|arske ùpanije ulagat }e napore u pronalaènje i koncentraciju postoje}ih resursa, putem~ega }e zapo~eti priprema zajedni~kih programa. Tijekom suradnje strane skre}u posebnu pozornost narazvoj veza gospodarskih organizacija, manjina i civilnih udruga.


Sudionici se dogovaraju, da }e u budu}nosti do ovakih susreta dolaziti redovito, i to tromjese~no, nakojima }e se stalno usugla{avati zadaci vezani za izra|ivanje programa. Sudionici }e od predstavnika sazadatkom pripreme CBC programa utemeljiti radnu skupinu, koja }e pripremiti zadatke narednog razdoblja.Zamolit }e se organi Vlada, da sudjeluju u djelatnosti radne skupine za pripremanje programa CBC.Prihva}a se ponuda inicijatora, Samouprave ùpanije Baranje, da }e organizirati djelatnost radne skupinesve dok sudionici suradnje smatraju, da je to potrebno.

Strane me|usobno stavljaju na raspolaganje dokumente koji se odnose na prostorni razvoj ùpanija iregija i koji mogu pomo}i u formiranju zajedni~kih programa.

Sudionici zajedni~ki smatraju, da se projekti koji }e se ostvariti unutar ovog projekta formuliraju na tajna~in, da pruè pomo} u ve} postoje}im i budu}im euroregionalnim suradnjama, te da ne utje~u naobveze ~lanova-sudionika gore navedenih suradnji.

Partneri koji sura|uju uvjereni, su, da njihova inicijativa sluì daljnjem razvoju me|udràvnih veza, te vezasa Europskom Unijom.

Iz tog razloga, potpisani zavr{ni dokument dostavljaju nacionalnim vladama, Odboru Europske Unije, tedelegacijama u Budimpe{ti i Zagrebu.

Molimo vije}a ùpanija, da rasprave pitanja hrvatsko-ma|arske prekograni~ne suradnje, te da formirajusvoje stavove vezano za navedenu suradnju.

U Harkanju, 25. kolovoza 2000.

"Vlak regija" - doprinos razvitkume|ugrani~ne suradnje

Promovirana suvremena ̀ eljezni~ka kompozicija- "Vlak regija", koji je ujutro 31. kolovoza 2000.godine, prakti~ki ispunjen do posljednjeg mjestapredstavnicima ju`noma|arskih i sjevernohrvatskihùpanija, vlada, gospodarskih komora i turisti~kihzajednica dviju susjednih zemalja te njegovaorganizatora, ~elnicima Hrvatskih èljeznica iMa|arskih dràvnih èljeznica, uz veliki brojnovinara, krenuo iz Pe~uha i, voze}i prekoKaposvara, Koprivnice i Virovitice, ne{to prije 15sati stigao na osje~ki @eljezni~ki kolodvor, ucijelosti ispuniv{i svoju svrhu. Istaknuto je kako jeto izuzetan primjer i konkretan doprinos razvitkusvekolike suradnje unutar, prije dvije godineosnovane, Euroregije Dunav-Drava-Sava.Zaklju~eno je da treba organizirati i vi{e takvihmanifestacija, a nacionalnim je èljezni~kimkompanijama dana puna potpora u uspostavieuroregionalnog èljezni~kog prometa, ne samoputnika ve} i robe, {to }e biti dobra prethodnica{irenju ukupne gospodarske i svih drugih oblikasuradnje. Taj konkretan projekt pokreta~ je iutemeljenja ma|arsko-hrvatske euroregije Dunav-Drava-Mura, koji }e, izraèno je obostrano

o~ekivanje, prihvatiti i Europska unija, ali i dobitipotporu PHARE-programa. Srda~an do~ek vlakupriredili su gra|ani i ~elni{tva Koprivni~ko-krièva~ke i Viroviti~ko-podravske ùpanije, anakon dolaska kompozicije u Osijek, njegove suputnike pozdravili ùpan Osje~ko-baranjskeùpanije Marko Bagari} i zamjenik gradona~elnikaOsijeka Zlatko Bena{i}.

Seminar o projektuprekograni~ne suradnje

U Osijeku je 15. rujna 2000. godine uorganizaciji Agencije lokalne demokracijeorganiziran drugi po redu seminar na temu projektaprekograni~ne suradnje. Ovom skupu koji je okupiopredstavnike razli~itih struktura ~lanicaEuroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava izOsijeka, Pe~uha i Tuzle te grada Subotice, bili sunazo~ni i predstavnici Kongresa lokalnih iregionalnih vlasti Vije}a Europe te Ministarstva zaeuropske integracije i Ministarstva pravosu|a,uprave i lokalne samouprave Republike Hrvatske.

Podnesena izlaganja ukazala su na iskustva u


ME\UNARODNI KONTAKTI

organiziranju euroregija u Europi, ali i mogu}nostipokretanja novih projekata u okviru postoje}eEuroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava.Predstavljena su i nastojanja Istarske ùpanije dadosada{nju razinu prekograni~ne suradnje okruniformiranjem euroregije. Ovom dijelu izlaganjasudionika priklju~io se i tajnik Osje~ko-baranjskeùpanije mr.sc. Davor Brun~i}, predstavljanjemEuroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava.

U okviru tri zasebne radionice razmotrena supitanja gospodarske suradnje, suradnje u podru~judru{tvenih djelatnosti te pitanja odnosa dràve ilokalne samouprave u podru~ju prekograni~nesuradnje. Budu}i da ovaj seminar predstavlja oblikstru~nog okupljanja razmijenjene informacije iizre~ena gledi{ta pridonijet }e nositeljimaprekograni~ne suradnje koje je seminar okupio utraènju putova njenog promicanja.

@upan Bagari} sa {efomKoordinacijskog centra OESS-a

@upan Marko Bagari}, uz podùpana IvanaMihaljevi}a, razgovarao je 17. srpnja 2000. godines Pierrom Peteersom, {efom Koordinacijskog centraOESS-a Vukovar. Ovaj susret protekao je uzocjenu sveukupne gospodarsko-politi~ke situacijeu Osje~ko-baranjskoj ùpaniji, a bez ulaska upojedinosti odre|enih tema. @upan Bagari} ukratkoje gosta upoznao s nastojanjima formiranjavi{estrana~kog @upanijskog poglavarstva, koje bisvojim sastavom trebalo predstavljati {iru politi~kuosnovu za stvaranje pretpostavki omogu}avanjadobrobiti pu~anstva @upanije. Pierr Peteers ipaksmatra kako mu trogodi{nje iskustvo koje je stekaodjeluju}i u misiji OESS-a u Hrvatskoj, dozvoljavaprocjenu prema kojoj bi ovo podru~je, uz politi~ku,steklo i gospodarsku stabilnost ukoliko bi se zaizna{lo vi{e financijskih izvora koji bi se iskoristiliza obnovu najavljenih gospodarskih projekata.@upan Bagari} naposljetku je rekao kako smatraovakve susrete dobrodo{lim i da je spreman bitidoma}inom sli~nih sastanaka s ostalimpredstavnicima me|unarodnih misija i organizacija.

@upan s predstavnikom MisijeUN u Bosni i Hercegovini

@upan Marko Bagari} sa suradnicima, primio je26. kolovoza 2000. godine Sourena Seraydariana,zamjenika Koordinatora misije UN-a u Bosni i

Hercegovini, te tom prigodom s njim razgovarao onizu pitanja vezanih uz situaciju nakon procesamirne reitegracije. @upan Bagari} je tako upoznaogosta kako su od 15. sije~nja, kada je zavr{enspomenuti proces, u~injeni brojni pomaci u obnovii povratku.

@upan je iskoristio ovaj sastanak da upoznapredstavnika civilne misije s projektom koridora5/c koji povezuje Baltik s ju`nim Jadranom prekoOsijeka i Bosne i Hercegovine. Gradnja te strate{kibitne prometnice zna~ajno bi pridonijela razvitkugospodarstva podru~ja kroz koja prolazi, zaklju~ioje Marko Bagari}, zamoliv{i zbog toga SourenaSeraydariana da svojim utjecajem pomogne urealizaciji projekta. Ovome sastanku trebao je bitinazo~an i Jacques Paul Klein, no general se nakondolaska u osje~ku Zra~nu luku ipak morao odmahvratiti u Sarajevo.

S predstavnicima ameri~kogVeleposlanstva

@upan Marko Bagari} primio je 24. kolovoza2000. godine Richarda Reitera i RobertaSilbermana iz Politi~ko-ekonomskog odjelaVeleposlanstva Sjedinjenih Ameri~kih Dràva uZagrebu. Osnovna svrha posjeta ameri~kedelegacije je interes za ekonomsko-multinacionalnusuradnju s mogu}no{}u ulaganja ameri~kihgospodarstvenika na ovome podru~ju. U tomsmislu ̀ upan Bagari} je izrazio ̀ elju da, eventualnebudu}e ulaga~e, u neposrednom kontaktu upozna sprojektima od ùpanijskog intresa, prije svega na


SKUPOVI, SVEÂNOSTII MANIFESTACIJE

podru~ju infrastrukture. Ameri~ka je delegacija iskazala interes i za me|unacionalne odnose te procespovratka i obnove obiteljskih ku}a na podru~ju @upanije.

Otvoreno Skloni{te za zlostavljanudjecu i ~lanove obitelji

Nakon Zagreba i Rijeke, napokon je i u Osijeku18. srpnja 2000. godine otvoreno Skloni{te zazlostavljanu djecu i ~lanove obitelji pri Centru zaprofesionalnu rehabilitaciju, zahvaljuju}izajedni~koj suradnji Osje~ko-baranjske ̀ upanije tegradskih poglavarstava Osijeka i \akova. ProjektSkloni{ta koji sadràva program prihvata iprivremenog smje{taja za dvadesetak zlostavljanih~lanova obitelji je, zbog nedostatka financijskihsredstava, ~ekao realizaciju dvije godine. Osje~koGradsko poglavarstvo potpisalo je Ugovor osufinanciranju spomenutog programa premakojemu }e se mjese~no izdvajati 20.000 kuna.Ure|enje Skloni{ta do sada su pomogliPoglavarstvo Osje~ko-baranjske ̀ upanije koje je zaadaptaciju i opremanje prostora izdvojilo 600.000kuna, Gradsko poglavarstvo Osijeka s 220.000kuna te brojni donatori koji su pomogli uopremanju prostora.

Osje~ko-baranjski ̀ upan Marko Bagari} rekao jeda problemi poslijeratnog vremena imajunajrazorniji utjecaj na obitelj i posebno istaknuo daje potreba za za{titom zlostavljanih, naàlost,

svakim danom sve ve}a. Zajedno sa saborskimzastupnikom Tiborom Santom, ùpan je sve~anootvorio Skloni{te.

Prema rije~ima Damira Junu{i}a, ravnateljaCentra za profesionalnu rehabilitaciju Osijek,projekt Skloni{ta zahtjeva suradnju s MUP-om,centrima za socijalnu skrb, Hitnom medicinskompomo}i Osijek, kao i s ostalim mjerodavnimtijelima jedinica lokalne samouprave. Kao mjerapredostro`nosti, u Skloni{tu su postavljenevideokamere kako bi se evidentirao svaki poku{ajprijetnje nasiljem od strane zlostavlja~a tepravodobno aktivirala legalna za{tita. DamirJunu{i} je rekao da je svrha i cilj Skloni{ta kakopruànje uto~i{ta i rad sa zlostavljanima, tako i radsa zlostavlja~em u obitelji jer je to jedini na~in dase krene u bolju i sigurniju budu}nost,napomenuv{i da }e prijavljene osobe u Skloni{tumo}i boraviti najduè 30 dana, a nakon toga bislu`be socijalne skrbi trebale prona}i adekvatansmje{taj. Tibor Santo je rekao da su Centar zasocijalnu skrb i Hitna pomo} neprestano svjedociporasta nasilja u obiteljima zbog ~ega postoji velikapotreba za ovakvim skloni{tima koja su ~estoposljednja nada i uto~i{te za zlostavljane ène idjecu.


Obnovljene ambulanteu Aljma{u i Erdutu

@upan Osje~ko-baranjski Marko Bagari} iravnatelj osje~koga Doma zdravlja mr.sc. RudikaGmajni} 5. rujna 2000. godine obi{li su i otvoriliobnovljene ambulante u Aljma{u i Erdutu. Tom jeprigodom istaknuto da su dvije novootvoreneambulante me|u najmodernijima u Hrvatskoj.Rudika Gmajni} je rekao da je kvalitetnazdravstvena za{tita osnova svakog civiliziranogdru{tva, a u ovome slu~aju i siguran jamac brèg ikvalitetnijeg povratka prognanika u svoje domove,obe}av{i da }e se svi zajedno potruditi dazdravstvena za{tita u Aljma{u i Erdutu budenajmanje na dràvnoj razini jer mje{tani to svakakozasluùju. @upan Bagari} zahvalio je donatorima izVije}a Europe koji su omogu}ili obnovu ovih dvijuzdravstvenih ustanova, ali i istaknuo da je @upanijatijekom 1996. i 1997. godine uloìla 300 tisu}akuna za ambulante u tom dijelu @upanije.

Na Pedago{kom fakultetu odràna33. konferencija Me|unarodneorganizacije za istraìvanje Dunava

Osje~ki Pedago{ki fakultet bio je od 3. do 9.rujna 2000. godine doma}inom 33. me|unarodnekonferencije o istraìvanju Dunava. Taj je skup,koji je prvi put odràn u Hrvatskoj, okupio brojneznanstvenike iz podunavskih zemalja radipromocije i koordinacije aktivnosti iz podru~jalimnologije (znanost o prou~avanju slatkih voda),kori{tenja i za{tite voda u slijevu rijeke Dunav, aodràn je pod pokroviteljstvom predsjednikaRepublike Hrvatske Stjepana Mesi}a.

Prigodom uvodnoga govora na sve~anomotvaranju konferencije Me|unarodne organizacijeza istraìvanje Dunava (IAD-a) doc.dr. JanjaHorvati}, prodekanica za prirodne znanosti naPedago{kom faku l t e tu , p r eds j edn i ca

Organizacijskog odbora 33. me|unarodnekonferencije IAD-a i predstavnica Hrvatske u tojudruzi, istaknuv{i da se Konferencija odràva i uorganizaciji Hrvatskog ekolo{kog dru{tva dodala jeda }e na skupu izme|u ostaloga biti rije~i i outjecaju ~ovjeka na rijeke te o revitalizaciji, uzzahvalu na potpori Ministarstvu znanosti itehnologije, Ministarstvu za{tite okoli{a iprostornog ure|enja, Hrvatskih voda iPrirodoslovno-matemati~kog fakulteta Sveu~ili{tau Zagrebu.

Isti~u}i zna~enje Konferencije koja je, kako jerekao ùpan Marko Bagari}, za nas jo{ zna~ajnijajer se u svojoj dugoj tradiciji prvi put odràva uHrvatskoj, uz sudjelovanje predstavnika ve}inepodunavskih zemalja, napomenuo je da }e o temiskupa imati {to re}i i hrvatski znanstvenici,navode}i primjer Kopa~kog rita, o kojemu jenapisano vi{e od 500 radova. @upan Bagari} jeznanstvenicima poru~io da je sustavno istraìvanjeDunava za nas va`no, budu}i da smo svjedocinaru{avanja ekosustava, te }e njihova istraìvanjapridonijeti za{titi Dunava i Kopa~kog rita.

Skupu su se obratili Davor Butkovi}, pomo}nikministra znanosti i tehnologije za me|unarodnusuradnju, osje~ki gradona~elnik dr.sc. ZlatkoKramari} te prof. dr.sc. Gordana Kralik, rektoricaSveu~ili{ta J.J. Strossmayera, koja je istaknula kakoje Sveu~ili{tu ~ast biti doma}inom takvoga skupa,rekav{i da zabrinjava ugroàvanje ekosustava teizraàvaju}i nadu da }e istraìvanja pridonijetiuspjehu Konferencije, ali i novim istraìva~kimprojektima. Sve~anim govorom sudionicimaKonferencije i njihovim gostima obratio se dr. JürgBloesch, predsjednik IAD-a, prave}i paraleludana{njeg i nekada{njeg pristupa za{titi vodaDunava. U glazbenom dijelu programa nastupili susolisti Antoaneta Rado~aj i Berislav Jerkovi} uzklavirsku pratnju Renate Sto~ko, izvode}i djelaMozarta, Hatzea i Straussa. Za sudionike 33.konferencije IAD-a zajedni~ko su sve~ano primanjepriredili ùpan Bagari} i gradona~elnik Kramari},a u ime sudionika zahvalila im je doc.dr. JanjaHorvati}. Skup je nastavio rad izlaganjima dr. Zlate@ivakovi}-Kerè i dr. Klausa Hübera te 62.sjednicom predsjedni{tva IAD-a, a svoje je radoveizlagalo jo{ sedam znanstvenika.

Potpaljene vapnene pe}iu Tvornici {e}era Osijek

Sve~anom potpalom vapnenih pe}i 15. rujna2000. godine u IPK Tvornici {e}era Osijeksimboli~no je ozna~en po~etak ovogodi{nje, 94.kampanje {e}erne repe. Na ovoj sve~anosti u


nazo~nosti ùpana Marka Bagari}a, saborskihzastupnika, poslovnih partnera i proizvo|a~a repeMiroslav Kos, direktor Tvornice {e}era Osijek,istaknuo je kako je ova godina zbog izraène su{ebila nepovoljna za sjetvu {e}erne repe koja }e zaposljedicu imati zna~ajno smanjenje prinosa, pa setako umjesto 500.000 tona repe i 60.000 tona{e}era, {to predstavlja kvotu osje~ke [e}erane,o~ekuje urod od 320.000 tona za preradu te

proizvodnja od 35.000 tona {e}era. Primanje repepo~inje 18. rujna, a tehnolo{ki proces prerade repe20. rujna. U ovogodi{njoj kampanji, ~ije se trajanjepredvi|a u roku 60 do 70 dana, uposleno je i 300sezonskih radnika. @upan Bagari} je, govore}i oposljedicama su{e, istaknuo da je ukupna {teta odsu{e procijenjena na vi{e od 230 milijuna kuna i

zamolio saborske zastupnike da svojim autoritetomi utjecajem pomognu ublaàvanju posljedica zagospodarstvo @upanije. Nakon {to je donjogradskikapelan Mato Martinkovi} blagoslovio po~etakkampanje, prvu vapnenu pe} potpalili su ùpanMarko Bagari}, Slavica Vusak, predstavnicaRavnateljstva robnih zaliha pri Ministarstvugospodarstva, saborski zastupnik @eljko Reì} iIvan âtipovi}, ~lan Uprave "Belja" (jednog odnajve}ih proizvo|a~a repe). U potpali drugevapnene pe}i sudjelovali su Boèna Doma}inovi},direktorica PZC-a, Drago Juki} iz "Vodovoda",Marinko Zadro, predstavnik velikog dobavlja~a izZagreba te saborska zastupnica Jadranka Reihl-Kir.

Na jesenskom Zagreba~komme|unarodnom velesajmu

Hrvatska gospodarska komora - @upanijskakomora Osijek prona{la je doista djelotvoran na~inkako sve ve}em broju novih malih poduzetnika spodru~ja Osje~ko-baranjske ̀ upanije omogu}iti dasvoje proizvodne i uslu`ne mogu}nosti prezentiraju{iroj trì{noj javnosti i budu nazo~ni u àri{timagospodarskih zbivanja na doma}em, pa i inotrì{tu,i time im se da dodatni poticaj brèg i u~inkovitijegrazvitka. Ono {to ~elnike @upanijske komore


Osijek Zorana Kova~evi}a, predsjednika, KatarinuPekanov, poslovnu tajnicu, te mr.sc. Milana [u{u,tajnika Strukovne skupine za trgovinu i usluge -sajmove, posebno veseli je to {to je zajedni~kiizlo`beni prostor Zagreba~kog velesajma, ali idrugih sajmova na kojima sudjeluju, svake godinesve puniji. Zajedni~ki, u paviljonu II. nastupili su ibrojnim posjetiteljima svoje proizvodne i uslu`nemogu}nosti prikazali Oblatna d.o.o. Vi{njevac,Bingo-trade d.o.o. Osijek, Biljemerkant d.o.o.Osijek, Bel-Tel d.o.o. Osijek, \akova~ka klaonica\akovo, Eurobagatela d.o.o. Osijek, Fami d.o.o.Rakitovica, Vimi, prìonica "Star kave" Osijek iMedijski centar "Glas Slavonije". Svojepromid`bene materijale na zajedni~kom {tanduprezentirale su Turisti~ka zajednica Osje~ko-baranjske ̀ upanije i Hrvatska gospodarska komora- @upanijska komora Osijek. Zajedni~ki izlo`beniprostor, u pratnji Katarine Pekanov, poslovnetajnice HGK - @upanijske komore Osijek, posjetioje 14. rujna 2000. godine i osje~ko-baranjski ̀ upanMarko Bagari}.

Odràna XXVII. kiparska kolonijaErnestinovo 2000.

Tradicionalna ernestinova~ka kiparska kolonija -27. zaredom - sve~ano je otvorena 11. kolovoza2000. godine u parku Ernestinovo, ispredobnovljene Likovne galerije "Petar Smaji}". Tomsu se prigodom nazo~nima obratili tajnik Likovneudruge "Petar Smaji}" Zvonko Bugarin,predsjednik Udruge Mato Tijardovi}, na~elnikOp}ine Ernestinovo Ladislav Ferenc, te ùpanOsje~ko-baranjske ùpanije Marko Bagari}.

Na~elnik Op}ine Ernestinovo Ladislav Ferencevocirao je uspomene iz (po)ratne biografijeernestinova~ke kolonije, naglasiv{i da kolonija nijeizgubila kontinuitet niti u vrijeme progonstva, aupravo se ova kiparska kolonija sa svojim~lanovima i djelima prva vratila u svoju mati~nusredinu, i to jo{ u vrijeme dok je to podru~je bilopod nazdorom UNTAES-a. Prema rije~imaLadislava Ferenca, Poglavarstvo Op}ineErnestinovo posve je utemeljeno prepoznalokvalitetu rada Udruge i Kolonije, odvojiv{i iz svogaskromnog prora~una sredstva za obnovu Galerije irad Kolonije. Ladislav Ferenc je rekao da kiparimamoramo zahvaliti {to su Ernestinovo u~inilipoznatim diljem Lijepe na{e, a predsjednik Likovneudruge "Petar Smaji}" Mato Tijardovi} pojasnio jeda je obnavljanjem Likovne galerije "Petar Smaji}"napokon rije{en i problem smje{taja sudionikaKolonije. Naime, Likovna galerija "Petar Smaji}"(osim spomen-sobe Petru Smaji}u i triju izlo`benih

prostorija), sadrì tako|er i sobe za sudionikeKolonije. Mato Tijardovi} je istaknuo da je Galerijaure|ena prema svjetskim primjerima, kakve jeupoznao na brojnim gostovanjima u Europi. TajnikLikovne udruge "Petar Smaji}" Zvonko Bugarinpozvao je nadle`ne ustanove na izdvajanjesredstava koja bi omogu}ila potpuni dovr{etakobnove Galerije do idu}e kiparske kolonije uErnestinovu, na {to je ùpan Marko Bagari}odgovorio da }e @upanija pomo}i u obnavljanjuLikovne galerije "Petar Smaji}" sukladno svojimmogu}nostima obzirom na te{ko}e u cjelokupnomegospodarstvu.

@upan Marko Bagari} jepotom sve~ano otvorioLikovnu galeriju "PetarSmaji}", izraziv{i nadu da}e se s puno inspiracijestvarati nova djela koja }ese pamtiti. Nakon {to jeprvu kiparsku i likovnuizlo`bu u obnovljenojLikovnoj galeriji "PetarSmaji}" slu`beno otvorio~lan Organizacijskogaodbora Kiparske kolonije

Ernestinovo 2000. Antun @eljko @ivkovi}, sve~anije program svojim pjeva~kim nastupom upotpunilaDanijela Pintari}, dok je u nastavku programanastupio i KUD "Klasje". XXVII. kiparska kolonijaErnestinovo 2000. trajala je tjedan dana, tj. do 19.kolovoza. Ovogodi{nju kiparsku kolonijukarakterizirao je tako|er i iznimno velik brojsudionika - petnaest kipara i deset slikara.

Osje~ko-baranjska ùpanijapokrovitelj Olimpijade starih {portovau Bro|ancima

Osje~ko-baranjski ùpan Marko Bagari}prihvatio je 17. srpnja 2000. godine du`nostpredsjednika Skup{tine Olimpijade starih {portovau Bro|ancima. U razgovoru s predstavnicimaIzvr{nog odbora Olimpijade, ùpan je potvrdio isupokroviteljstvo Osje~ko-baranjske ùpanije nad28. Olimpijadom koja }e se odràti od 24. do 27.kolovoza u Bro|ancima, nastavljaju}i ve}tradicionalni doprinos @upanije u organizacijizna~ajne kulturno-{portske manifestacije. Premarije~ima @eljka Perli}a, predsjednika Olimpijskogodbora, ova tradicionalna i jedinstvena {portskamanifestacija u Hrvatskoj, koja njeguje starefolklorne i {portske obi~aje, i ove bi godine moglaokupiti 300 ekipa i 760 natjecatelja, kao i ve}i brojKUD-ova iz cijele Hrvatske. Budu}i da je Olimpi-


jada starih {portova uz "\akova~ke vezove" predloèna u mega-projekt koji bi trebala pratiti Hrvatskaturisti~ka zajednica, Berislav Brki}, potpredsjednik Olimpijskog odbora, izvijestio je ùpana Bagari}a da

je Hrvatska turisti~ka zajednica prihvatila glavno pokroviteljstvo nad manifestacijom, ~iji }e se sredi{njiprogram natjecanja u starim {portovima odràti 27. kolovoza.

Proslava blagdana Velike Gospe u Aljma{u

Povodom proslave blagdana Velike Gospe 15. kolovoza2000. godine sve~ano misno slavlje u aljma{komSveti{tu Gospe od Uto~i{ta predvodio je dr. MarinSraki}, dijecezanski biskup, uz koncelebraciju osje~kihsve}enika. Tom je prigodom ùpan Osje~ko-baranjskeùpanije Marko Bagari} vl~. Anti Marki}u, aljma{komùpniku i upravitelju Sveti{ta Gospe od Uto~i{ta, uru~iodokumentaciju vezanu uz po~etak gradnje tog sveti{ta,potpuno sru{enog u Domovinskom ratu. Budu}i da oVelikoj Gospi u Aljma{ ve} tradiocionalno u najve}embroju hodo~aste Osje~ani, osje~ki dekanat, na ~elu s vl~.Ivanom Vidakovi}em, organizirao je prijevozhodo~asnika autobusima.

U ùpnoj crkvi Preslavna ImenaMarijina u Osijeku sve~ano proslavljencrkveni god

@upljani donjogradske ùpe su 12. rujna 2000. godinesve~ano proslavili svoj crkveni god - blagdan PreslavnaImena Marijina, koji je ove godine bio u znakublaènog kardinala Alojzija Stepinca. Nakon sve~aneprocesije, u kojoj je u @upnu crkvu Preslavna Imena


UPOZORAVAMO NAPROPISE

Marijina u Donjem gradu unesen kip i mo}iblaènog kardinala Stepinca, euharistijsko slavljepredvodio je kardinal Franjo Kuhari} u zajedni{tvus |akova~kim i srijemskim biskupima -dijecezanskim biskupom Marinom Sraki}em ibiskupom u miru ]irilom Kosom. Uz ̀ upana MarkaBagari}a te predstavnike gradskih vlasti sve~anojpontifikalnoj misi bio je nazo~an i Marijan Mar{i},izaslanik Hrvatskog dràvnog sabora. KardinalKuhari} je tom prigodom blagoslovio mo}i i novibron~ani kip kardinala Alojzija Stepinca, koji jeizradio akademski kipar Stjepan Divkovi} izZagreba, a blaènikove su relikvije poloène u novioltar. Vl~. Martin Radman, ùpnik ùpe PreslavnaImena Marijina, u ime svih ùpljana donjogradskeùpe izrazio je radost i zahvalnost za ustanovljenjenovog sveti{ta Alojzija Stepinca upravo u Osijeku,ozna~avaju}i to povijesnim i dragocjenim trenutkomza donjogradsku ̀ upu. Kardinal Kuhari} naglasio jekako biskupi \akova~ke i srijemske biskupijepromicanjem kulture dijaloga i ljubavi nastavljajudjelo Alojzija Stepinca, pozivaju}i na strpljenje iopra{tanje. U okviru obiljeàvanja donjogradskogcrkvenog goda, nave~er 11. rujna 2000. godine,odràna je u Dje~jem kazali{tu i sve~ana akademijanazvana "U Tebe se Gospodine uzdam", na kojoj jenastupio ùpni crkveni zbor pod ravnanjem Zrinke Andri}. Na akademiji su prof. Jasmina Lovrin~evi} idr. Tomislav Mr~ela pripremili zanimljiv program, u kojem su prikazali trinaeststoljetnu povijest hrvatskognaroda.

PRAVILNIK O NAÎNU I POSTUPKUZA OSTVARIVANJE NOVÂNIHPOTICAJA I NAKNADA UPOLJOPRIVREDI I RIBARSTVU"Narodne novine" broj 53/2000.

U Poglavlju XXI. ovog Pravilnika -Ostvarivanje nov~anog poticaja za podizanje novihvi{egodi{njih nasada u vo}arstvu propisano je datemeljem ~lanka 40. ùpan (za Grad Zagreb -gradona~elnik) osniva @upanijsko povjerenstvo zavo}arstvo od pet ~lanova, od kojih su najmanje dva~lana diplomirani inènjeri agronomije - VVVsmjera te jedan ~lan predstavnik proizvo|a~a siskustvom u vo}arskoj proizvodnji. @upan donosi

Odluku o izboru korisnika nov~anog poticaja zapodizanje nasada u vo}arstvu temeljem listeizabranih korisnika koju utvrdi @upanijskopovjerenstvo za vo}arstvo.

Isto tako, u Poglavlju XXII. ovog Pravilnika -Ostvarivanje nov~anog poticaja za podizanje novihnasada vinograda propisano je da ùpan (za GradZagreb gradona~elnik) osniva @upanijskopovjerenstvo za vinogradarstvo od pet ~lanova, odkojih su najmanje dva ~lana diplomirani inènjeriagronomije - VVV smjera te jedan ~lan predstavnikproizvo|a~a s iskustvom u vinogradarskojproizvodnji. @upan donosi Odluku o izborukorisnika nov~anog poticaja za podizanje nasada


vinograda temeljem liste izabranih korisnika kojuutvrdi @upanijsko povjerenstvo za vinogradarstvo.

§

NAPUTAK O OPERATIVNOMPROGRAMU PODIZANJA NOVIHVI[EGODI[NJIH NASADA U VO]ARSTVU"Narodne novine" broj 57/2000.

Sukladno ~lanku 4. ovoga Naputka Odluku oizboru korisnika nov~anog poticaja za podizanjenasada u vo}arstvu sukladno ~lanku 41. stavku 3.Pravilnika donosi ùpan u roku od 30 dana odzaklju~enja javnog natje~aja.

§

NAPUTAK O OPERATIVNOMPROGRAMU PODIZANJA NOVIHNASADA VINOGRADA"Narodne novine" broj 57/2000.

Odluku o izboru korisnika nov~anog poticajaza podizanje novih nasada vinograda temeljem~lanka 46. stavka 3. Pravilnika donosi ̀ upan u rokuod 30 dana od zaklju~enja javnog natje~aja.

§

ZAKON O IZMJENI ZAKONA OIZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMUNALNOM GOSPODARSTVU"Narodne novine" broj 57/2000.

U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona okomunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj128/99.) propisano da su jedinice lokalnesamouprave du`ne u roku od 12 mjeseci odstupanja na snagu ovoga Zakona (17. lipnja 2000.godine) uskladiti op}e akte s odredbama ovogaZakona.

§

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O PROSTORNOM URE\ENJU"Narodne novine" broj 61/2000.

Ovim je Zakonom izmijenjen ~lanak 49. stavak2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona oprostornom ure|enju("Narodne novine" broj 30/94.

i 68/98.) i propisano je da ostaju na snazi prostorniplanovi op}ina i Grada Zagreba te generalniurbanisti~ki plan koji ima objavljene provedbeneodredbe u glasilu jedinice lokalne samouprave iuprave, kao i svi prostorni planovi doneseni nakon30. travnja 1986. godine. Navedeni planovi ostajuna snazi do dono{enja odgovaraju}ih prostornihplanova prema ovom Zakonu, a najduè do rokovautvr|enih ~lankom 3., sukladno kojem su ùpanijei Grad Zagreb du`ni donijeti prostorni plannajkasnije do 30. oùjka 2001. godine, op}ine igradovi do 30. oùjka 2002. godine, a generalniurbanisti~ki plan op}ine, gradovi i Grad Zagrebdu`ni su donijeti do 30. oùjka 2002. godine.

Zakon stupa na snagu 1. srpnja 2000. godine, atime prestaje vaìti Uredba o izmjeni Zakona oizmjenama i dopunama Zakona o prostornomure|enju ("Narodne novine" broj 35/99.)

§

ZAKON O UPORABI JEZIKA I PISMANACIONALNIH MANJINA U REPUBLICIHRVATSKOJ"Narodne novine" broj 51/2000.

Ovim Zakonom se ure|uju uvjeti slu`beneuporabe jezika i pisma nacionalnih manjina kojimase osigurava ravnopravnost s hrvatskim jezikom ilatini~nim pismom sukladno zakonu.

Ravnopravna slu`bena uporaba jezika i pismanacionalnih manjina ostvaruje se u skladu sodredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima islobodama i o pravima etni~kih i nacionalnihzajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj,Okvirne konvencije za za{titu nacionalnih manjinaVije}a Europe i ovog Zakona pod sljede}imuvjetima: kada pripradnici pojedine nacionalnemanjine na podru~ju op}ine ili grada ~ine ve}inustanovnika, kada je predvi|ena me|unarodnimugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka,kada su to statutom propisale op}ine i gradovi, tekada to u odnosu na rad svojih tijela usamoupravnom djelokrugu, statutom propi{eùpanija na ~ijem je podru~ju u pojedinimop}inama i gradovima u ravnopravnoj slu`benojuporabi jezik i pismo nacionalne manjine. Zaostvarivanje ravnopravne slu`bene uporabe jezikai pisma nacionalne manjine mjerodavni su podacipopisa stanovnika koji je neposredno prethodioure|ivanju ovih pitanja statutom op}ine ili grada.

^lanak 5. Zakona propisuje na~ine na koje se napodru~ju op}ine, grada ili ùpanije ostvarujeravnopravna slu`bena uporaba jezika i pisma


nacionalne manjine:1. u radu predstavni~kih i izvr{nih tijela op}ine,

grada ili ùpanije,2. u postupku pred upravnim tijelima op}ine,

grada ili ùpanije,3. u postupku pred tijelima dràvne uprave prvog

stupnja, pred ustrojstvenim jedinicamasredi{njih tijela dràvne uprave koja postupajuu prvom stupnju, pred sudbenim tijelima prvogstupanja, dràvnim odvjetni{tvima i dràvnimpravobraniteljstvima prvog stupnja, javnimbilje`nicima i pravnim osobama koje imajujavne ovlasti, a koji su ovla{teni postupati napodru~ju op}ine ili grada koji su u ravnopravnuslu`benu uporabu uveli manjinski jezik ipismo.

Navedena tijela omogu}it }e kori{tenje ipriznati valjanost privatnih pravnih ispravasastavljenih na podru~ju Republike Hrvatske i kadsu sastavljene na jeziku i pismu nacionalnemanjine.

Sukladno ~lanku 6. ovoga Zakona ravnopravnaslu`bena uporaba jezika i pisma nacionalne manjineu pravilu se uvodi za cijelo podru~je pojedineop}ine ili grada. Izuzetno, ravnopravna slu`benauporaba jezika i pisma nacionalne manjine moè seuvesti samo na dijelu podru~ja pojedine op}ine iligrada kada se to moè statutom predvidjeti i uuèm opsegu od prava utvr|enih Zakonom, ali sene moè isklju~iti pravo na sluènje svojim jezikomu postupcima pred navedenim tijelima te pravo nadobivanje javnih isprava na jeziku i pismunacionalne manjine.

^lanak 8. propisuje da u op}inama, gradovimai ùpanijama u kojima je u ravnopravnoj slu`benojuporabi jezik i pismo nacionalne manjine, radop}inskih i gradskih vije}a, te op}inskih i gradskihpoglavarstava kao i rad ùpanijskih skup{tina ipoglavarstava odvija se na hrvatskom jeziku ilatini~nom pismu i jeziku i pismu nacionalnemanjine koji su u ravnopravnoj slu`benoj uporabi.U tim op}inama, gradovima i ̀ upanijama osiguravase, dvojezi~no i vi{ejezi~no:

1. ispisivanje teksta pe~ata i ìgova istomveli~inom slova,

2. ispisivanje natpisnih plo~a predstavni~kih,izvr{nih i upravnih tijela op}ina, gradova iùpanija, kao i pravnih osoba koje imaju javneovlasti istom veli~inom slova,

3. ispisivanje zaglavlja akata istom veli~inomslova.

Vije}nik, ~lan poglavarstva ili gra|anin u timop}inama, gradovima i ùpanijama ima pravo damu se osigura dvojezi~na ili vi{ejezi~na:

1. dostava materijala za sjednicu op}inskog iligradskog vije}a i poglavarstva, kao i ̀ upanijskeskup{tine i ùpanijskog poglavarstva,

2. izrada zapisnika i objava zaklju~aka,

3. objavljivanje slu`benih obavijesti i pozivapredstavni~kih izvr{nih i upravnih tijela op}ina,gradova i ùpanija, kao i materijala za sjednicepredstavni~kih i izvr{nih tijela.

Temeljm ~lanka 9. op}ine, gradovi i ùpanije ukojima je u ravnopravnoj slu`benoj uporabi jezik ipismo nacionalne manjine, osigurat }e pravogra|anima da im se dvojezi~no ili vi{ejezi~noizdaju javne isprave i tiskaju obrasci koji se koristeu slu`bene svrhe.

Dvojezi~no ili vi{ejezi~no ispisuju se pisaniprometni znakovi, nazivi ulica i trgova te nazivimjesta i geografskih lokaliteta, a statutom op}ine iligrada u kojima je u ravnopravnoj slu`benoj uporabijezik i pismo nacionalne manjine, sukladno ~lanku10. propisat }e se da li se ova prava ostvaruju nacijelom podru~ju ili samo u pojedinim mjestima.Na podru~ju na kojem je u slu`benoj uporabi jeziki pismo nacionalne manjine, pravne i fizi~ke osobekoje obavljaju javnu djelatnost mogu ispisivatinazive dvojezi~no ili vi{ejezi~no.

Op}ine, gradovi i ùpanije na ~ijem je podru~juu ravnopravnoj slu`benoj uporabi manjinski jeziki pismo, osigurat }e potreban broj slu`benika kojimogu voditi postupke i poduzimati potrebne radnjei na jeziku i pismu nacionalne manjine koji je uravnopravnoj slu`benoj uporabi. Temeljem ~lanka23. u slu~aju da izvr{na i upravna tijela op}ina,gradova i ùpanija koje su uvele ravnopravnuslu`benu uporabu jezika i pisma nacionalnemanjine postupaju protivno odredbama Zakona,~elnik sredi{njeg tijela dràvne uprave zatraìt }eod predstavni~kog tijela da raspravi stanje ipoduzme mjere za zakonito postupanje izvr{nih iupravnih tijela.

Ako op}ina, grad ili ùpanija statutom ne uredeuporabu jezika i pisma nacionalne manjine,odnosno ako je urede protivno odredbama ovogZakona, ~elnik sredi{njeg tijela dràvne upraveobustavit }e od izvr{enja statut, odosno pojedinenjegove odredbe, naloìti neposrednu primjenuzakona i podnijeti Vladi Republike Hrvatskeprijedlog za pokretanje postupka za ocjenuustavnosti i zakonitosti statuta ili drugog op}egakta.

Zakon je stupio na snagu 27. svibnja 2000.godine s obvezom da se podzakonski propisi


usklade s njegovim odredbama u roku od {estmjeseci od stupanja na snagu. Op}ine, gradovi iùpanije su du`ni uskladiti svoje statute sa odre-

bama Zakona u roku od {est mjeseci i dostaviti ihsredi{njem tijelu dràvne uprave ovla{tenom zanadzor.

§

ZAKON O POPISU STANOVNI[TVA,KU]ANSTAVA I STANOVA 2001."Narodne novine" broj 64/00

U Republici Hrvatskoj provest }e se u razdobljuod 1. do 15. travnja 2001. godine popisstanovni{tva, ku}anstava i stanova. Zakon o popisustupio je na snagu 13. srpnja 2000. godine.

^lankom 10. propisano je da, radi osiguranjaaùrne tehni~ke dokumentacije potrebne priprovedbi popisa, nadle`na tijela u razdoblju od 1.sije~nja do 30. travnja 2001. godine ne}e mijenjatinaziv, granice i podru~ja ùpanija, gradova iop}ina, naselja, jedinica mjesne samouprave,statisti~kih i popisnih krugova i ulica, kao ni ku}nebrojeve.

Temeljem ~lanka 24. radi pripreme, organizacijei provedbe popisa na podru~ju ̀ upanije, ̀ upanijskopoglavarstvo, odnosno Poglavarstvo GradaZagreba, osniva i imenuje ~lanove Povjerenstva zaPopis 2001. godine (u daljnjem tekstu:Povjerenstvo) na podru~ju ̀ upanije, odnosno GradaZagreba, najkasnije do 30. rujna 2000. godine.

Predsjednik Povjerenstva je ùpan, njegovzamjenik je podùpan, a tajnik je u pravilupro~elnik ùpanijskog ureda za statistiku. ^lanovipovjerenstva su gradona~elnici gradova u ùpanijite predstavnici tijela i slu`bi ùpanije, udruga i sl.,~ija redovita djelatnost pridonosi uspje{nomobavljanju popisa.

Predsjednik Povjerenstva za podru~je GradaZagreba je gradona~elnik, njegovi zamjenici sudogradona~elnici (jedan ili vi{e), a tajnik jena~elnik Odjela za statistiku Gradskog zavoda zaplaniranje razvoja Grada i za{titu okoli{a. ^lanoviPovjerenstva za podru~je Grada Zagreba jesupredstavnici tijela i slu`bi Grada Zagreba.

Povjerenstvo ùpanije osniva svoje ispostave zaneposrednu provedbu popisa u gradovima igravitiraju}im op}inama uz suglasnost Dràvnogzavoda za statistiku.

Predsjednik ispostave je gradona~elnik, a moèimati jednog ili vi{e zamjenika. ^lanovi ispostavesu gradona~elnici i na~elnici gravitiraju}ih gradovai op}ina, te predstavnici tijela i stru~nih slu`bi napodru~ju ispostave.

U gradu se osniva jedan ili vi{e popisnih centara,kojima rukovode zamjenici predsjednika ispostave,a u op}ini se osniva jedan popisni centar, kojimrukovodi na~elnik op}ine.

Povjerenstvo Grada Zagreba osniva svojeispostave za dijelove Grada Zagreba u dogovoru sDràvnim zavodom za statistiku. Predsjednike,odnosno ~lanove ispostava, odre|uje PovjerenstvoGrada Zagreba.

U okviru dijelova Grada Zagreba osniva se jedanili vi{e popisnih centara, kojima rukovodi zamjenikpredsjednika ispostave. Ispostava povjerenstvaprovodi popis pod neposrednim nadzorompovjerenstva u skladu s Metodologijom Dràvnogzavoda za statistiku.

Temeljem ~lanka 26. Povjerenstvo ùpanije,odnosno Grada Zagreba:

1. imenuje ~lanove ispostava,

2. odre|uje broj popisnih centara u gradovima iop}inama, odnosno dijelovima Grada Zagrebai imenuje rukovoditelje centara i njihove~lanove,

3. predlaè na imenovanje ravnatelju Dràvnogzavoda za statistiku potreban broj kontrolora zagradove, op}ine i dijelove Grada Zagreba,

4. imenuje potreban broj popisiva~a za gradove,op}ine, dijelove Grada Zagreba, izdaje imOvla{tenje za popis i utvr|uje naknade zanjihov rad,

5. organizira i osigurava pravodobnoobavje{tavanje stanovni{va o popisu,

6. preko svojih ispostava nadzire rad ovla{tenihosoba u popisu i vodi brigu o ispravnoj primjeniMetodologije, a u slu~aju kr{enja, opozivaizdano Ovla{tenje i takvu osobu isklju~uje izposlova na popisu,

7. osigurava ispostavama prostorije zapodu~avanje sudionika u popisu, rad ispostavei smje{taj popisnih obrazaca i ostalog pribora zapopis,

8. na sastancima povjerenstvo razmatra stanjeposlova u pripremi i u provedbi popisa, te


poduzima odgovaraju}e aktivnosti za rje{avanjeproblema,

9. organizira rad popisnih centara neposredno ipreko ispostava na svojem podru~ju i obavljakontrolu rada tijekom popisa,

10. organizira kontrolu popisne gra|e preuzete odpop

d:tekstkronikakronike od 63-74kron70-71...prirode kopa~ki rit" prati "zijev" ribe i bilje`i ekolo{ke...

Documents