DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

BILTENiz podruËja meteorologije, hidrologije

i zaπtite Ëovjekova okoliπa

7 / 94

GODINA VIII SRPANJ 1994. BROJ 7

BILTEN IZ PODRU»JA METEOROLOGIJE, HIDROLOGIJE I ZA©TITE »OVJEKOVA OKOLI©A

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike HrvatskeZagreb, GriË 3

Telefon: (041) 421-222/315,telex: 21-356 METEO RH,

telefax: 278-703,

U R E – I V A » K I O D B O R

Glavni urednik: Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

TehniËki urednik: Ivan Lukac, graf.inæ.

»lanovi odbora: Æeljko CindriÊ, dipl.inæ.Tomislav Dimitrov, dipl.inæ.Vesna –uriËiÊ, dipl. inæ.Tatijana KobeπÊak, dipl.inæ.mr Draæen KauËiÊ,Marija MokoriÊ, dipl.inæ.Damir Peti, dipl.inæ.dr Draæen PojeTomislava Slamar, inæ.mr Viπnja ©ojatKsenija ZaninoviÊ, dipl.inæ.

TISAK : Dræavni hidrometeoroloπki zavod, kolovoz 1994.

SADRÆAJ

StranaVREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................... 5

Klimatoloπki pregled (Tatijana KobeπÊak, dipl. inæ.) ......................................................... 6

HIDROLO©KE PRILIKE (Tomislava Slamar, inæ.) ............................................................................... 10

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike (Vesna –uriËiÊ, dipl. inæ.) .................................................... 14

OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. Viπnja ©ojat) ................................................................ 15

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (Ksenija ZaninoviÊ, dipl. inæ.) ............................................................. 16

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr Draæen KauËiÊ)(Tomislav Dimitrov, dipl. inæ.) ....................................................... 18

OBRANA OD TU»E (Damir Peti, dipl. inæ.) ........................................................................................ 19

CRTICE IZ METEOROLOGIJECirkulacija atmosfere i anomalije na globalnoj skali u travnju i svibnju 19994. god. (Marija MokoriÊ dipl. inæ.) ............................................ 21

PRIKAZ STRU»NE KNJIGE - UDÆBENIKAOpÊa i prometna meteorologija I dio ............................................................................. 22

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Prvih nekoliko dana u srpnju bili su vrlo topli, jer se nad podruËjem naπe zemlje nalazio ogranak europskeanticiklone, a po visini greben. No, greben je po visini postupno slabio, a 7. i 8. srpnja nad naπim krajevima

strujanje je skrenulo na zapadno. U takvojvisinskoj struji premjeπtale su se hladnefronte uz koje je u naπe krajeve pritjecaovlaæan i svjeæ zrak. Stoga je do polovice srp-nja prevladavalo nestabilno vrijeme, πtoznaËi da je u kopnenom podruËju uz sunËanarazdoblja bilo ËeπÊih pojava lokalnih pljusko-va i grmljavine. Najviπe sunËanog vremenabilo je na Jadranu. Bilo je razmjerno toplo, alizbog prodora malo svjeæijeg zraka u veÊinikrajeva, osim u Dalmaciji, ne viπe takovruÊe.

Potom je polje visokog tlaka svenaglaπenije djelovalo na vrijeme u naπojzemlji. 19. srpnja hladna fronta koja se svo-jom glavninom premjeπtala sjevernije zah-vatila je svojim rubom zapadne i sjevernepredjele Hrvatske. Nad naπim krajevima, us-lijed prodora malo svjeæijeg i vlaænijeg zraka,nastalo je slabo izraæeno ciklonalno polje, paje bilo mjestimice pljuskova, grmljavine islabe kiπe, ali su osvjeæenja bila kratkotrajnai ne osobito izraæena.

Do kraja mjeseca anticiklona, a po visinigreben sve su viπe jaËali, spreËavajuÊi -blokirajuÊi prolaze hladnih fronti koje suzato prolazile uglavnom preko sjeverneEurope. Nastala je tzv. bloking situacija kojamoæe ponekad potrajati desetak i viπe dana.Slike 1 i 2 pokazuju prizemnu i visinskusinoptiËku situaciju pri blokingu u naπojzemlji kao i nad veÊim dijelom Europe. Krajmjeseca srpnja zato je bio vrlo topao ipreteæno sunËan.

BILTEN 7 / 94 5

1010

1010

1005

10051015

1015

1015

1015

560576

584

568

552

A

C

C

C

C

CA A

1000

1010

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 31. srpnja 1994. u

00 UTC.

Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 31. srp-

nja 1994. u 12 UTC.

6 BILTEN 7 / 94

Klimatoloπki pregled

Srpanj 1994. je u pogledu temperaturnih prilika opÊenito bio ekstrenmo topao mjesec, u pogledu oborinanormalan, a uglavnom sunËaniji, odnosno vedriji od prosjeka. Srednje mjeseËne temperature zraka su i u srp-nju 1994. (kao i u svibnju i lipnju 1994.) na Ëitavom podruËju Hrvatske bile viπe od viπegodiπnjeg (1961-1990) prosjeka za taj mjesec. Zabiljeæene pozitivne anomalije temperature su, meutim, ovog mjeseca bileznatno izraæene (od +1.5 °C u Karlovcu do +3.6 °C u Rijeci). To se odrazilo i na raspodjelu percentila koja jepokazala da je podruËje Hrvatske bilo “vrlo toplo” do “ekstremno toplo” (slika 4). “Vrlo toplim” je, tako, oci-jenjeno podruËje srediπnje Hrvatske i zapadne Slavonije, obuhvaÊeno glavnim meteoroloπkim postajamaSlavonski Brod, Daruvar, Sisak, Ogulin i Zaviæan, dok je u preostalom dijelu Hrvatske bilo “ekstremno toplo”.O ekstremnosti srednjih mjeseËnih temperatura ovoga mjeseca zorno govori i podatak da su ovomjeseËnesrednje temperature u Hvaru, Komiæi i Dubrovniku premaπile dosad najviπe vrijednosti zabiljeæene od 1948.godine, odnosno 1961. u sluËaju Komiæe.

Ekstremnost srednjih mjeseËnih temepratura zraka, koja je ovoga mjeseca zahvatila veÊi dio Hrvatske, ve-likim je dijelom rezultat relativno visokih srednjih dnevnih temperatura πto su na gotovo svim razmatranimpostajama (21) veÊi dio mjeseca bile viπe od prosjeËne srednje mjeseËne temperature, i to za 1.0 do 5.0 °C(slika 4). Ipak, na prijelazu iz prve u drugu dekadu je na gotovo svim postajama doπlo do znatnijeg pada tem-perature (slika 3). Pritom su se u kontinentalnom dijelu zemlje srednje temperature spustile ispod prosjeka(ponegdje i za 4.0 do 5.0 °C), dok su se na veÊem dijelu primorskih postaja najniæe srednje dnevne tempera-ture u tom razdoblju zadræale blizu ili malo iznad prosjeka (izuzev na postajama Split - Marjan i Lastovo).PoËetkom treÊe dekade nastupio je joπ jedan pad temperature, no slabije izraæen od prvoga. Tom su se pri-likom srednje temperature tek mjestimiËno spustile ispod prosjeka, i to za svega 0.5 do 1.5 °C.

Maksimalne dnevne temperature u srpnju 1994. su na veÊini postaja na podruËju Hrvatske bile izmeu 20 °C i 34 °C u kontinentalnom dijelu zemlje, odnosno izmeu 25 °C i 35 °C u primorskom dijelu zemlje (sli-ka 3). Jedino se u Dubrovniku maksimalna dnevna temperatura ovog mjeseca nije spuπtala ispod 30 °C. Te sutemperature gotovo svugdje uglavnom bile iznad prosjeËne srednje maksimalne temperature (osobito na pri-morskim postajama), osim za vrijeme navedenih hladnijih razdoblja (na prijelazu iz prve u drugu, tepoËetkom treÊe dekade). Stoga su srednje maksimalne temperature svugdje na podruËju Hrvatske bile viπe odviπegodiπnjeg (1961-1990) prosjeka. Zamjetno je da su anomalije u kontinentalnom dijelu zemlje (od +1.2 °Cu Karlovcu do +2.7 °C u Osijeku i na opservatoriju Zagreb - GriË) bile manje od odgovarajuÊih anomalija uprimorskom dijelu zemlje (od +2.1 °C u Komiæi do +4.0 °C u Rijeci). Takoer valja naglasiti da je na glavnojmeteoroloπkoj postaji Hvar na otoku Hvaru ovoga mjeseca, osim srednje mjeseËne temperature, premaπena idosad najviπa zabiljeæena srednja maksimalna temperatura (unutar razdoblja 1948-1990), iako za svega 0.2 °C. Apsolutni temperaturni maksimumi, koji su na postajama u kontinentalnom dijelu Hrvatske zabi-ljeæeni sredinom prve ili krajem druge dekade, uglavnom su postizali vrijednosti izmeu 31.6 °C (Ogulin) i34.1 °C (Osijek). U Primorju su, meutim, apsolutni maksimumi uglavnom bili zabiljeæeni ili poËetkom ili kra-jem mjeseca (s izuzetkom Komiæe, gdje je apsolutni maksimum postignut 19. srpnja), te su dostizali vrijed-nosti izmeu 34.3 °C (Pazin) i 35.6 °C (Split - Marjan). Prema tome, najviπa temperatura zraka je u ovommjesecu izmjerena 31. srpnja na glavnoj meteoroloπkoj postaji Split - Marjan u iznosu od 35.6 °C. Navedeniapsolutni temperaturni maksimumi bili su uglavnom veÊi od viπegodiπnjeg (1961-1990) prosjeka, uz izuze-tak postaja u istoËnom dijelu zemlje (Osijek, Slavonski Brod, Daruvar). OdgovarajuÊe anomalije su takoerbile manje u kontinentalnom dijelu zemlje, gdje su uglavnom sezale do +1.0 °C (uz izuzetak anomalije od+1.4 °C na Zaviæanu), nego u primorskom dijelu zemlje, gdje su mjestimiËno postizale vrijednosti i veÊe od+3.0 °C (+3.3 °C u Dubrovniku, odnosno +3.4 °C u Zadru).

Minimalne dnevne temperature su na postajama u kontinentalnom dijelu zemlje uglavnom iznosileizmeu 10 i 20 °C (slika 3). One niæe od 10 °C zabiljeæene su jedino na postajama GospiÊ, Puntijarka i

BILTEN 6 / 94 7

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

40

35

30

25

20

15

10

5

0

100

80

60

40

20

0

°C mmOSIJEK

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

ZAGREB-MAKSIMIR

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

OGULIN

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

RIJEKA

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

SPLIT-MARJAN

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

DUBROVNIK

40

35

30

25

20

15

10

5

0

100

80

60

40

20

0

°C mm

40

35

30

25

20

15

10

5

0

100

80

60

40

20

0

°C mm

40

35

30

25

20

15

10

5

0

100

80

60

40

20

0

°C mm

40

35

30

25

20

15

10

5

0

100

80

60

40

20

0

°C mm

40

35

30

25

20

15

10

5

0

100

80

60

40

20

0

°C mm

Slika 3. Srednje, maksimalne i minimalne dnevne temperature, te dnevne koliËine oborina u SRPNJU 1994.

Zaviæan, pri Ëemu su se takve minimalne temperature (niæe od 10 °C) na Zaviæanu javile 7 dana uzastopce(od 8. do 14.srpnja). U primorskom dijelu zemlje su minimalne temperature uglavnom postizale vrijednostiizmeu 16 i 27 °C. Izuzetak je tu Dubrovnik, gdje je 1. srpnja zabiljeæena minimalna temperatura od Ëak 30.8 °C. Minimalne temperature su na veÊini postaja tijekom gotovo Ëitavog mjeseca bile viπe od prosjeËnesrednje minimalne temperature, mjestimiËno se spuπtajuÊi ispod nje tek u nekoliko navrata za vrijeme veÊspomenutog hladnijeg razdoblja na prijelazu iz prve u drugu dekadu. Srednje minimalne temperature za sr-

8 BILTEN 7 / 94

Slika 4. Odstupanje srednje mjeseËne TEMPERATURE zraka (°C) u SRPNJU 1994. od prosjeËnih vrijednosti

(1961-1990).

Slika 5. MjeseËne koliËine OBORINE (%) u SRPNJU 1994. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961-1990)

BILTEN 7 / 94 9

panj 1994. godine su tako gotovo svugdje bile znatno viπe od viπego-diπnjih (1961-1990) prosjeËnih vrijednosti - odstupanja ovih vrijed-nosti od prosjeka su svugdje bila pozitivna, a iznosila su od +1.6 °C(Karlovac) do +4.0 °C (Rijeka). I u ovom sluËaju takoer dolazi dopremaπivanja dosad najviπih srednjih minimalnih temperatura uviπegodiπnjem nizu (uglavnom 1948-1990), na nizu naπih glavnihpostaja (pa Ëak i onih u unutraπnjosti Hrvatske)- Daruvar, Zagreb -Maksimir, Puntijarka, Ogulin, GospiÊ, Hvar, Komiæa (razdoblje 1961-1990) i Dubrovnik, i to za 0.5 °C do 0.8 °C . Apsolutni temperaturniminimumi su u kontinentalnom dijelu zemlje iznosili izmeu 6.1 °C(Zaviæan) i 15.3 °C (Zagreb - GriË), dok su u primorskom dijeluHrvatske postizali vrijednosti izmeu 11.5 °C (Pazin) i 19.7 °C(Komiæa). Te su vrijednosti na veÊini razmatranih postaja bilepostignute na prijelazu iz prve u drugu dekadu, s izuzetkom Krapine,Malog Loπinja i Dubrovnika, gdje su apsolutni minimumi zabiljeæeni24., 21., odnosno 28. srpnja. Navedene vrijednosti apsolutnih mini-malnih temperatura su svugdje bile znatno viπe od prosjeËnih viπego-diπnjih (1961-1990) vrijednosti, tako da su anomalije mahom bileveÊe od +2.5 °C, a sezale su sve do +5.4 °C (Zagreb - Maksimir).Stoga je u sluËaju apsolutnih minimuma i doπlo do premaπivanjadosad najviπih zabiljeæenih apsolutnih minimuma (πto se uglavnomodnosi na razdoblje 1948-1990) na najveÊem broju naπih postaja.Ovdje je rijeË o sljedeÊim postajama: Osijek, Daruvar, Varaædin,Zagreb - GriË, Zagreb - Maksimir, Sisak, Karlovac, Ogulin, GospiÊ,Mali Loπinj, Zadar, Hvar i Komiæa (razdoblje 1961-1990), a novimaksimumi su i za 2.0 °C viπi od dosadaπnjih (GospiÊ).

MjeseËne koliËine oborina u srpnju 1994. godine su tek mjesti-miËno bile iznad viπegodiπnjeg (1961-1990) prosjeka i to nasljedeÊim postajama Varaædin (140% od prosjeka), Zagreb - GriË(120% od prosjeka), Sisak (138% od prosjeka) i Karlovac (104% odprosjeka). Drugdje u Hrvatskoj gdje su koliËine oborina bile ispod prosjeka, anomalije su bile vrlo raznolike, tesu poprimale vrijednosti od svega 4% (Komiæa) sve do 98% (Zagreb - Maksimir). Prikazana raspodjelamjeseËnih koliËina oborine se prema navedenoj klasifikaciji pokazala “normalnom” na veÊem dijelu Hrvatske(slika 5). Klasa “kiπno” zahvatila je podruËja oko Varaædina i Siska, dok je “suπno” bilo na podruËju okoOsijeka, te na podruËju Istre, sjevernog Primorja, Gorskog Kotara i Kapele. Kategorija “vrlo suπno” je ovogmjeseca bila takoer zastupljena, a zahvatila je podruËje sjevernog Velebita (glavna meteoroloπka postajaZaviæan) i dio pokrajnjih otoka Raba i Paga.

NajveÊe dnevne koliËine oborine u srpnju 1994. godine su u unutraπnjosti Hrvatske bile uglavnom zabi-ljeæene u drugom dijelu mjeseca (19.-29. srpnja), s izuzetkom Slavonskog Broda (13. srpnja), Karlovca (6.srpnja), te Puntijarke i opservatorija Zagreb - Maksimir (8. srpnja). U veÊem dijelu primorskog dijela Hrvatskesu maksimalne dnevne koliËine oborine pale u prvoj dekadi srpnja (6. i 9. srpnja), odnosno tijekom treÊedekade. Jedino je u Malom Loπinju maksimalna dnevna koliËina oborine zabiljeæena sredinom mjeseca (15.srpnja). U kontinentalnom dijelu Hrvatske su vrijednosti maksimalnih dnevnih koliËina oborine ovoga mjese-ca gotovo svugdje bile veÊe od 10.0 mm, osim u Osijeku (5.6 mm) i na Zaviæanu (9.9 mm). Pritom je na-jveÊa maksimalna dnevna koliËina oborine u Hrvatskoj u srpnju 1994. godine zabiljeæena 19. srpnja uVaraædinu, u iznosu od 70.8 mm. U primorskom dijelu Hrvatske su naprotiv ove koliËine oborine bile tekponegdje veÊe od 10.0 mm, πto se osobito odnosi na Dalmaciju, gdje je jedino u Dubrovniku zabiljeæena

10 20 31DANI

°C

28

26

24

22

20

18

16

14

12

10

t

t+s

t-s

Slika 6. Srednja dnevna temperatu-

ra zraka (Zagreb-GriË) za

SRPANJ 1994. godine u us-

poredbi s dugogodiπnjim

srednjim vrijednostima (t) i

standardnim devijacijama

(s) (1862-1990).

10 BILTEN 7 / 94

dnevna koliËina oborine iznad navedenog praga (19.9 mm 29. srpnja). Najmanja maksimalna dnevnakoliËina oborine ovoga mjeseca je zabiljeæena 22. srpnja u Komiæi, u iznosu od svega 0.8 mm, tako da jedinoovdje nije bilo niti jednog dana s oborinom veÊom od 1.0 mm. S obzirom na viπegodiπnji (1961-1990) pros-jek, navedene su vrijednosti tek mjestimiËno bile veÊe od prosjeka - najveÊa anomalija od 249% zabiljeæena jeu Varaædinu, a za njim slijede Karlovac (161%), Zagreb - GriË (138%), te Sisak (106%). Sjetimo se da su toujedno i postaje na kojima se i ukupna mjeseËna koliËina oborina pokazala veÊom od prosjeka. Od preostalihpostaja se opet istiËe Komiæa (za koju se moæe reÊi da je u srpnju 1994. godine prema mnogim pokazateljimabila najsuπnija), sa anomalijom od samo 7% od viπegodiπnjeg (1961-1990) prosjeka maksimalne dnevnekoliËine oborine.

U srpnju 1994. godine je insolacija na gotovo Ëitavom podruËju Hrvatske poprimila vrijednosti veÊe odviπegodiπnjeg (1961-1990) prosjeka (tu se izuzimaju Ëetiri postaje na kojima se ne mjeri trajanje sijanja sun-ca - Slavonski Brod, Karlovac, Pazin i Komiæa). Negativne anomalije su se javile na samo dvije postaje: naPuntijarci (-20 sati) i u Dubrovniku (-14 sati). Preostale veÊinske pozitivne anomalije su i ovog mjeseca (kaoi u lipnju 1994. godine) bile neπto veÊe u kontinentalnom dijelu Hrvatske (od +21 sat u GospiÊu do Ëak +61sat na opservatoriju Zagreb - Maksimir) nego u njenom primorskom dijelu (od +17 sati u Zadru do +58 sati uRijeci).

Odstupanja srednje mjeseËne naoblake su relativno malo odstupala od viπegodiπnjeg (1961-1990) prosje-ka. Navedene anomalije su uglavnom bile negativne, tako da su samo Mali Loπinj, Split - Marjan i Zaviæanimali srednju mjeseËnu naoblaku veÊu od prosjeka (odstupanja od +0.1, +0.2, odnosno +0.4), dok se srednjamjeseËna naoblaka u Hvaru toËno poklopila s navedenim viπegodiπnjim prosjekom (odstupanje 0.0).PrevladavajuÊe negativne anomalije su gotovo svugdje po iznosu bile manje od 1.0, uz izuzetak Rijeke, gdjeje anomalija iznosila -1.1. U skladu sa navedenim su i prevladavajuÊe negativne anomalije broja oblaËnihdana (oblaËnim se danom smatra onaj dan kada je srednja dnevna naoblaka veÊa od 8.0), kao i veÊinskepozitivne anomalije broja vedrih dana (dani za koje je srednja dnevna naoblaka manja od 2.0).

HIDROLO©KE PRILIKE

U srpnju je na veÊini vodotoka u Hrvatskoj prevladavala malovodnost. Na analiziranim postajama vod-nost je bila ispod prosjeËnih vrijednosti. Tako je na Savi kod Zagreba deficit otjecanja bio 42 %, a kodSlavonskog Broda 35 %. Na Dravi kod Donjeg Miholjca deficit otjecanja iznosio je 39 %.

Na Savi su se vodostaji kretali u domeni niskih vodostaja. Srednji protoci Save kod Zagreba i SlavonskogBroda spadaju po veliËini u sredinu prosjeËnih viπegodiπnjih vrijednosti za srpanj u razdoblju 1946-1993. go-dine.

Na Dravi kod Donjeg Miholjca nisu registrirane ekstremne vrijednosti vodostaja, ali ni protoka. Vodostajisu se kretali u domeni niskih i srednje niskih vodostaja. ProsjeËna vrijednost protoka u srpnju takoer spadapo svojoj veliËini u sredinu viπegodiπnjih vrijednosti za srpanj u veÊ navedenom razdoblju.

Na Kupi kod Karlovca vodostaji su se u srpnju kretali u domeni niskih vodostaja. Tijekom mjeseca nije biloveÊih oscilacija vodostaja.

Na slikama 8, 9 i 10 prikazani su hidrogrami Save kod Zagreba i Slavonskog Broda te Drave kod DonjegMiholjca u razdoblju od 1. sijeËnja do 31. srpnja 1994. godine.

Na slici 11 dan je za hidroloπke postaje Zagreb, Slavonski Brod, Donji Miholjac i Karlovac histogram pros-jeËnih mjeseËnih protoka odnosno vodostaja, te srednji mjeseËni protoci odnosno vodostaji za prvih sedammjeseci 1994. Kao razdoblje obrade za prosjeËne vrijednosti uzeto je za Slavonski Brod i Karlovac razdobljeobrade 1946-1992, dok je za Zagreb i Donji Miholjac razdoblje obrade 1946-1993.

BILTEN 7 / 94 11

-350

-300

-250

-200

-150

-100

-50

0

50

100

150

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

Sava-Zagreb

Sava-Sl. Brod

Drava-D. Miholjac

Kupa-Karlovac

H (cm)

t (dani)

Q (

m3 s

-1)

T ( dan)

Slika 7. Nivogrami na Savi, Dravi i Kupi u SRPNJU 1994. godine.

Slika 8. Hidrogram Save kod Zagreba za razdoblje od 1. sijeËnja do 31. srpnja 1994.

12 BILTEN 7 / 94

Q (

m3 s

-1)

T ( dan)

Slika 9. Hidrogram Save kod Slavonskog Broda za razdoblje od 1. sijeËnja d 31. srpnja 1994.

Q (

m3 s

-1)

T ( dan)

Slika 10. Hidrogram Drave kod Donjeg Miholjca za razdoblje od 1. sijeËnja do 31. srpnja 1994.

BILTEN 7 / 94 13

Sava-Zagreb

Sava-Slavonski Brod

Drava-Donji Miholjac

Kupa-Karlovac

Q (

m3 s

-1)

Q (

m3 s

-1)

Q (

m3 s

-1)

H (

cm)

Slika 11. Histogram srednjih mjeseËnih protoka Q (H) za razdoblje 1946-1992 ( ) i srednjih mjeseËnih

protoka Q (H) za razdoblje 1994 ( ) za hidroloπke postaje Zagreb, Slavonski Brod, Donji

MIholjac i Karlovac.

T (mj)

T (mj)

T (mj)

T (mj)

VSM NO∆ DAN

(m) N % N %

ne postoji 31 100 2 7

< 250 0 0 1 3

251-1000 0 0 6 19

>1000 0 0 22 71

ZBROJ 31 100 31 100

14 BILTEN 7 / 94

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Atmosfera je u srpnju nad πirim podruËjem Zagreba, noÊu bila izrazito stabilna, uz prisustvo prizemnih in-verzija prosjeËne debljine oko 150 metara (tablice 2 i 4). Nakon izlaska sunca prizemni slojevi zraka se zbogzagrijavanja labiliziraju, ali je ovaj mjesec labiliziranje iπlo samo do neutralne stratifikacije atmosfere, izuzev27. srpnja kada je u 13 sati atmosfera bila jako labilna. NoÊne prizemne inverzije su se razbile, razvio se slojmijeπanja (osim 7. i 31. srpnja) prosjeËne debljine 1177 metara, iznad kojeg je u sedam sluËajeva joπ bilapodignuta ili visinska inverzija. Takav razvoj vremenskih prilika omoguÊilo je dobro mijeπanje zraka, pa su iuvjeti za rasap Ëestica oneËiπÊenja u srpnju nad Zagrebom bili dobri.

Tablica 3. Visina sloja mijeπanja, VSM, premavisinskim mjerenjima u Zagrebu zaSRPANJ 1994.

SLOJ NO∆ DAN

INVERZIJE N % N %

ne postoji 4 13 24 77

prizemna 25 81 0 0

podignuta 2 6 3 10

visinska 0 0 4 13

ZBROJ 31 100 31 100

Tablica 2. Slojevi inverzije temperature pre-ma visinskim mjerenjima u Zagrebuza SRPANJ 1994.

N - broj sluËajeva

Vrijednosti za mjesec Vrijednosti za SRPANJRijeka Postaja Parametar SRPANJ 1994. za period obrade 1946.-1992.*

min. sred. max. min. prosjek max.

Sava Zagreb H (cm) -301 -265 -213 -323 -100 338

Q (m3/s) 89.9 139 226 63.4 239 1768

Sava Sl. Brod H (cm) 32 73 112 -3 168 655

Q (m3/s) 270 387 502 190 598 2115

Drava D.Miholjac H (cm) -46 29 114 -98 136 500

Q (m3/s) 290 431 615 209 701 2288

Kupa Karlovac H (cm) -67 -52 -13 -78 -1 646

Q (m3/s) - - - - - -

* Period obrade 1946-1992 za Savu kod Slavonskog Broda i Kupu kod Karlovca1946-1993 za Savu kod Zagreba i Dravu kod Donjeg Miholjca

Stanje voda u SRPNJU 1994.

SAVA - Vodnost ispod prosjeËnih vrijednostiDRAVA - Vodnost ispod prosjeËnih vrijednostiKUPA - Vodnost ispod prosjeËnih vrijednosti

Tablica 1. Pregled hidroloπkih parametara za SRPANJ 1994.

N - broj sluËajeva

Strujanje je u Zagrebu bilo neπto jaËe nego prethod-nih mjeseci, πto se vidi i po vektorskom srednjaku vje-tra. Bilo je πest dana sa jakim vjetrom i jedan dan saolujnim. To je omoguÊilo dobro rasprπivanje ËesticaoneËiπÊenja. Meutim, smjer vektorskog srednjakavjetra je bio otprilike duæ dulje osi grada, pa je koefici-jent provjetravanja bio uobiËajeno mali.

U Zagrebu je bilo jedanaest dana s oborinom,uglavnom pljuskovima kiπe (jedan dan je padala ituËa), pa je bilo i ispiranja zraka oborinom. S obziromna pljuskovit karakter oborine iz oblaka dnevnograzvoja, oneËiπÊenje istaloæeno na taj naËin potjeËepreteæno od lokalnih izvora.

Kao πto se iz slike 12 vidi, strujanje na podruËju ci-jele zemlje je bilo preteæito sa sjevera, u sjevernimkopnenim predjelima sa sjeverozapada, a u ostalim di-jelovima zemlje sa sjeveroistoka. Stalnost vjetra je bilaizmeu 30 i 50 %, osim u Ogulinu (21 %) gdje je u srpnju vjetar bio najslabiji i najpromjenjiviji. OpÊenito, re-lativno vjetrovito vrijeme omoguÊilo je rasprπivanje Ëestica oneËiπÊenja u prizemnim slojevima zraka.Koeficijent provjetravanja kretao se uglavnom izmeu 1 i 2 puta na sat (osim Varaædina i Zagreba gdje je biomanji od 1 i Dubrovnika gdje je bio veÊi od 5). Gledano sa stanoviπta zaπtite okoliπa, meteoroloπke prilike napodruËju cijele Hrvatske u srpnju su bile dobre, tj. nije bilo meteoroloπkih indikacija za jaËe oneËiπÊenje zrakai tla. Takve su meteoroloπke prilike i karakteristiËne za ljetno doba godine.

OneËiπÊenje zraka i oborine

Na temelju analiziranih dnevnih uzoraka sumpor dioksida proizlazi da su sve koncentracije bile nula.Analize duπik dioksida ukazuju na vrijednosti srednjih mjeseËnih koncentracija od 1 µg/m3 (Senj) do 14µg/m3 (Rijeka). Najviπa dnevna koncentracija izmjerena je na opservatoriju Zagreb-GriË - 27 µg/m3.

BILTEN 7 / 94 15

TTaabb ll ii ccaa 44 .. KKaatt eeggoorr ii jj ee ss ttaabb ii llnnooss tt ii pp rreemmaaPPaassqquuiilllluu zzaa ZZaaggrreebb uu pprrvviihh 110000mmeettaarraa oodd ttllaa zzaa SSRRPPAANNJJ 11999944..

NO∆ DAN

N % N %

A - jako labilno 0 0 1 3

B - umjereno labilno 0 0 0 0

C - malo labilno 0 0 0 0

D - neutralno 0 0 28 90

E - malo stabilno 9 29 2 7

F - umjereno stabilno 10 32 0 0

G - jako stabilno 12 39 0 0

ZBROJ 31 100 31 100

STABILNOST

N - broj sluËajeva

Tablica 5. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za SRPANJ 1994.

O B O R I N A Z R A K

RRu pH SO4-S NO3-N SO2 SO2max NO2 NO2max

RRmj % N pH min-max mg / dm3 mg / m3

Zagreb-GriË 76 11 6.59 4.86-7.38 0.79 1.08 0 0 13 27

Puntijarka 75 12 6.05 5.28-7.41 0.72 0.64 0 0 2 5

Krapina 100 9 6.08 5.00-7.29 1.56 0.55 - - - -

Sisak 48 11 6.27 6.10-6.51 4.21 1.23 - - - -

Zaviæan 59 12 6.68 6.35-7.07 4.54 1.85 0 0 1 3

GospiÊ 98 12 6.46 6.21-7.14 1.66 1.30 0 0 4 11

Ogulin 98 13 6.95 5.95-7.25 1.61 1.17 - - - -

Rijeka 92 6 5.93 5.80-6.85 2.01 1.05 0 0 14 26

Senj 56 6 6.40 4.52-7.42 2.23 *1.91 0 0 1 14

©ibenik 73 6 *6.60 - *3.66 *1.61 0 0 10 41

* samo jedan uzorak

Postaja

16 BILTEN 7 / 94

Kiπe koje su padale tijekom ovog mjeseca (viπe u kontinentalnom dijelu zemlje) bile su slabo kisele, tj. nji-hova pH-vrijednost kretala se od 4,52 (Senj) do 5,28 (Puntijarka). Senj je imao i najveÊi udio kiselih kiπa -33%, zatim slijede Krapina sa 29%, Zagreb-GriË sa 20% i Puntijarka (Sljeme) sa 11%.

Prema tablici 5 uoËljivo je, da je oborina sa najveÊim srednjim mjeseËnim koncentracijama (mg/L) sulfata initrata pala na podruËje Zaviæana (Velebit) i Siska.

Meutim, s obzirom na koliËinu analizirane oborine i njeno oneËiπÊenje, najveÊe mjeseËno taloæenjesumpora odreenog u obliku sulfata odreeno je u Krapini - 1,95 kg/ha (kritiËno godiπnje taloæenje je 2-5 kgS/ha), a duπika iz nitrata u Ogulinu - 1,08 kg/ha.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

S prosjeËnim osjetom toplo u kontinentalnim podruËjima Hrvatske (Zagreb i Osijek), a vruÊe na Jadranu,ovogodiπnji je srpanj bio znatno (Split i Osijek), odnosno izvanredno topliji (Zagreb) od prosjeËnog (premarazdoblju 1961-1990).

U kontinentalnom je dijelu Hrvatske prva dekada bila uglavnom topla ujutro i uveËer, dok je u najtoplijemdijelu dana prevladavalo vruÊe ili vrlo vruÊe. U Splitu su Ëak i jutra i veËeri bili preteæno vruÊi, dok je u popod-nevnim satima bilo vrlo vruÊe. Krajem dekade kontinentalni je dio Hrvatske zahvatilo zahlaenje koje je dokraja dekade donijelo osjet ugodnog. Zbog toga je prva dekada u Zagrebu i Osijeku bila tek toplija od normale(znatno toplije od prosjeËnih bile su samo veËeri u Zagrebu). Nasuprot tome, u Splitu je veÊ prva dekada znat-no (veËeri), odnosno izvanredno (popodneva) toplija od normale.

Slika 12. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha), prosjeËna brzina i smjer

strujanja, te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za SRPANJ 1994. godine.

Zagreb

SisakRijeka

GospiÊ

Osijek

Dubrovnik

Ogulin

Zaviæan

0.75

0.72

0.290.89

0.69

0.2*

0.10*

1.48

1.08

1.96

0.63

1.690.86

0.50

©ibenik

Senj

5.4

0.4Krapina

0.69

Puntijarka0.61

0.55

Varaædin

0.1 1.3

0.390.06

0.02*

Split

2.2

1.8

1.2

2.3

1.4

1 m/s

sumpor

duπik

K.P.

* samo jedan uzorak

BILTEN 7 / 94 17

Slika 13. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Osijek i Split za SRPANJ 1994. godine

Zahlaenje koje je kontinentalni dio Hrvatske zahvatilo veÊ krajem prve dekade, u Splitu je nastupilo tekpoËetkom druge. Tako je u Splitu poËetkom ove dekade uglavnom prevladavalo ugodno ili toplo, sliËno kao iu kontinentalnom dijelu Hrvatske. Sedinom dekade ponovno je kontinentalni dio Hrvatske postao topao (ju-tra i veËeri), odnosno vruÊ u popodnevnim satima, dok je Split bio vruÊ ili vrlo vruÊ. Ipak, zbog neπto hladni-jih uvjeta poËetkom dekade, ona u Splitu nije odstupala od prosjeka, dok je najveÊa odstupanja od normalnihbiometeoroloπkih prilika za ovo doba godine imao Zagreb, gdje je ujutro bilo izvanredno, a naveËer znatnotoplije nego je uobiËajeno.

Posljednja je dekada bila ponovno sliËna prvoj. U kontinentalnim je predjelima bilo toplo ujutro i uveËer,vruÊe poslije podne, a u Splitu je bilo joπ toplije, tako da su veÊ jutra i veËeri bili uglavnom vruÊi, dok je ti-jekom dana bilo vrlo vruÊe. Ova je dekada u kontinentalnom dijelu Hrvatske najviπe odstupala od uobiËajenihbiometeoroloπkih prilika (znatno ili izvanredno iznad normale).

OpÊenito se moæe reÊi da je ovogodiπnji srpanj u Ëitavoj Hrvatskoj gotovo u svim dekadama i terminimabio za klasu topliji od prosjeËnog, pa je s biometeoroloπkog stanoviπta bio neugodan.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

Tijekom srpnja temperature zraka su bile ne samo u kontinentalnom, veÊ i u planinskom, te mediteran-skom dijelu Hrvatske, viπe od viπegodiπnjeg prosjeka. Broj dana s temperaturama zraka viπim od 30.0 °C kre-tao se u zapadnim krajevima od 11 do 14, u istoËnim krajevima i do 19, a u Pazinu je takvih dana bilo 24.(Slika 14) Tako veliki broj dana s temperaturama zraka kada biljke doæivljavaju temperaturni “πok”, nije,

18 BILTEN 7 / 94

34

32

30

28

26

24

°C

10 15 20 25 301 5 D A N

31

PAZIN OSIJEK ZAGREB-MAKSIMIR

Slika 14. Maksimalna i minimalna temperatura zraka na postajama Zagreb-Maksimir, Pazin i Osijek

u srpnju 1994.

barem u kontinentalnim zapadnim krajevima imao utjecaja na rast i razvoj poljoprivrednih kultura. Osnovnirazlog je u povoljnom rasporedu, a i ukupnim koliËinama oborina. Naime, u Zagrebu je tijekom prve dekadeizmjereno 34, druge 24, a treÊe 21 mm oborine. Na postaji u Osijeku i na ostalim postajama istoËnih krajeva,dekadne koliËine oborina i njihov raspored bili su vrlo nepovoljni. Na primjer u Osijeku je u prvoj dekadi iz-mjereno 3, drugoj 12, a u treÊoj ponovno siromaπnih samo 3 mm oborina. Treba naglasiti da su znakovi ne-dovoljnih koliËina vlage u tlu na 20 cm, dubini glavne mase korijenovog sustava, bili oËiti veÊ 22. srpnja.Vrlo sliËno bilo je i u unutraπnjosti Istre, kada je u prvoj dekadi izmjereno 30 mm, a u drugoj i treÊoj samo 2mm oborina.

Kukuruz je tijekom mjeseca bio u fazi svilanja i metliËanja.Pπenica i jeËam poËetkom mjeseca su se nalazili u voπtanoj zriobi, te je æetva u istoËnim krajevima

Hrvatske zapoËela poËetkom druge dekade mjeseca.Soja i suncokret tijekom mjeseca bili su u fazi pune cvatnje.©eÊerna repa je nastavila s bujnim razvojem vegetativne mase i razvojem korjenovog sustava.Rast povrtlarskih kultura bio je moguÊ samo uz navodnjavanje.

SILVOMETEOROLOGIJA

Prostorna raspodjela Ëestina indeksa opasnosti od πumskih poæara (IOP) za mjesec srpanj, prikazana je utablici 6. Zbog dugih suπnih radzdoblja, u mjesecu srpnju je duæ cijelog obalnog dijela Jadrana zabiljeæen velikbroj dana u klasama velike i vrlo velike opasnosti od πumskih poæara. Stoga je u tom dijelu nastao veÊi brojπumskih poæara s velikom pogorjelom povrπinom.

Iz ranijih je Biltena poznato da su uz obalni dio naπe zemlje dokazana primarno i sekundarno klima -poæarna podruËja, koja u ovom mjesecu uzrokuju maksimum isuπivanja mrtvog gorivog materijala, a time injegovu veÊu zapaljivost. VeÊu ili manju izraæenost tih dvaju klima - poæarnih podruËja uvjetuju vremenskeprilike tijekom godine.

OBRANA OD TU»E

Sustav obrane od tuËe u srpnju je poËeo sa operativnim radom prizemnim generatorima. Tijekom mjesecaje postavljeno oko 330 prizemnih generatora u meurjeËju Save i Drave, Save i Kupe, te Meimurju, izuzevπi

BILTEN 7 / 94 19

Vrlo mala opasnost 1 - - - -

Mala opasnost 2 - 1 - -

Umjerena opasnost 14 4 - 1 1

Velika opasnost 14 19 13 24 10

Vrlo velika opasnost - 8 17 6 20

SJEVERNOHRVATSKOPRIMORJE

ISTRAPodruËje

Klase

SJEVERNADALMACIJA

SREDNJADALMACIJA

JUÆNADALMACIJA

Tablica 6. Izvjeπtaj klasa opasnosti (u danima) za SRPANJ 1994.

20 BILTEN 7 / 94

podruËja koja su pod UNPA upravom ili okupirana. U Meimurskoj æupaniji se radilo kombinirano sa raketa-ma iz stare zalihe za koje se je mogla dobiti dozvola za uporabu.

Prva akcija generatorima provedena je 9. srpnja tijekom poslijepodneva na olujno nevrijeme koje je zah-vatilo zapadni dio branjenog podruËja.

Vrijeme je u srpnju bilo vrlo nestabilno, sa velikim brojem frontalnih prodora, tako da je na branjenom podruËju u dvadeset dana bilo pojave kumulonimbusa, od Ëega je u 16 bilo potrebe za ukljuËivanjem prizem-nih generatora, tj. voenjem akcija obrane od tuËe. U dvanaest dana zabiljeæena je pojava sugradice ili tuËena ukupno 146 lansirnih postaja, od Ëega na 55 sa πtetom.

Podaci o pojavama i djelovanju po podruËjima pojedinog centra i za cijelo branjeno podruËje dani su utablici 7.

NajjaËa nevremena su bila 18., 19. i 28 srpnja.Nestabilnosti 18. srpnja tijekom predveËeri i noÊi su bile predfrontalnog karaktera i posljedica prodora

hladnog i nestabilnog zraka sa Alpa u sjeverozapadni dio meurjeËja Save i Drave, te u Meimurje. Prizemnigeneratori su aktivirani poËevπi od 16.45 sati na postajama RC-Varaædin, do zakljuËno 22.30 sati na postaja-ma RC-ara Struæec i Bilogora. Na podruËju RC-a Varaædin voena je paralelno i akcija raketama. NajjaËi razvojkumulonimbusi su imali u Podravini, gdje je uz pojavu tuËe bilo i olujnog vjetra. Pojava tuËe zabiljeæena je na25 postaja, od kojih na 20 i πteta. NajveÊa zrna tuËe bila su veliËine oraha, ali male gustoÊe padanja, tako dasu veÊe πtete nastale od vjetra nego od tuËe.

Nevrijeme 19. srpnja bilo je posljedica prolaska hladne fronte, i tijekom poslijepodneva zahvatilo je cijelobranjeno podruËje. Kumulonimbusi su bili neπto slabijeg razvoja nego dan ranije. Generatori su paljeni na podruËju svih centara osim Osijeka gdje joπ nisu bili postavljeni. Pojava tuËe zabiljeæena je na 8 postaja RC-ara Sljeme i Bilogora, od Ëega je πtete bilo na 4.

PUNTIJARKA 17 6 6 4 4 9 2243 13 3 1

VARAÆDIN* 13 4 4 2 2 10 1432 7 17 17

TREMA 11 4 3 3 2 10 890 9 16 3

BILOGORA 15 5 3 3 3 12 873 6 15 10

STRUÆEC 12 3 3 1 1 9 915 11 7 2

N. GRADI©KA - 2 1 1 1 8 790 1 18 14

GRADI©TE 12 8 7 5 5 10 755 14 9 8

OSIJEK - - - - - 4 55 0 0 0

UKUPNO BRANJENO

PODRU»JE 20 12 11 6 7 16 7953 61 85 55

CB-a KROB SUGRADICE TU»E ©TETESUGRADICE TU»E ©TETEAKCIJOMP O J A V O M

B R O J D A N A S A

PODRU»JE RC-aUTRO©ENOOTOPINE

(litara)

BROJ LP SA POJAVOM

Tablica 7. Prikaz podataka o pojavama krute oborine i aktivnostima sistema obrane od tuËe za SRPANJ 1994.

RC = radarski centarCb = kumulonimbusLP = lansirna postajaKROB = pojava sugradice ili tuËe (krute oborine)

* Na podruËju RC Varaædin lansirane su 102 rakete.Branjeno podruËje obuhvaÊa podruËje branjeno prije rata osim UNPA i okupiranih zona.Radarski centri Osijek i Nova Gradiπka poËeli su sa radom u drugom dijelu srpnja, i zato su im podaci nepot-puni.

BILTEN 7 / 94 21

CRTICE IZ METEOROLOGIJE

Cirkulacija atmosfere i anomalije na globalnoj skali u travnju i svibnju 1994.god.

Analizirana je cirkulacija nad sjevernom hemisferom i anomalije u prizemnom polju tlaka kao i odstupa-nja od strujanja u viπim slojevima atmosfere u travnju i svibnju i njihova povezanost s odstupanjima tempe-rature zraka i oborine od srednjih vrijednosti nad podruËjem Hrvatske.

TRAVANJ

Srednja mjeseËna temperatura zraka bila je blizu viπegodiπnjeg prosjeka, ali su oborine u veÊem dijeluzemlje bile neπto viπe od uobiËajenih .

Razlog tome je πto je bilo Ëestih prodora vlaænog zraka, pa je zbog veÊe koliËine naoblake insolacija uveÊem dijelu Hrvatske bila manja od prosjeËnih viπegodiπnjih vrijednosti, a ujedno je oborina bilo neπto viπe.

Najizraæenija pozitivna odstupanja u polju srednjeg tlaka na razini mora od viπegodiπnjeg srednjaka(1900-1939) bila su u podruËju sjeverozapadnog Atlantika i nad istoËnom Europom (+ 6 hPa ), te nad sje-vernim polom (+7 hPa).

Negativne anomalije su bile najveÊe nad Norveπkim morem (-8 hPA), a zabiljeæene su i nad veÊim dijelomzapadne, srednje i jugoistoËne Europe. Nad podruËjem Hrvatske odstupanje od viπegodiπnjeg prizemnog tlakaiznosilo je -2,6 hPa.

I u viπim slojevima atmosfere pozitivne i negativne anomalije bile su sliËno rasporeene. Na izobarnoj plo-hi AT 500 hPA najveÊe pozitivne anomalije od viπegodiπnjih srednjih vrijednosti geopotencijala (1949-1973)

bile su nad sjevernim polom (+ 10 gpdkm)i nad istoËnom Europom (+7 gpdkm), anegativne nad sjeverozapadnimAtlantikom(-11 gpdkm) i Norveπkimmorem (-7 gpdkm). Nad Hrvatskom jenegativna anomalija iznosila -4 gpdkm. ToznaËi da je nad naπom zemljom prevla-davalo zapadno i jugozapadno strujanje.

Odstupanje od viπegodiπnjeg srednjaka(1949-1973) u sloju izmeu izobarne plo-he 1000 hPa i 500 hPa koje ukazuje natoplinsko stanje atmosfere nad naπim kra-jevima u travnju nije zabiljeæeno. Zato setravanj πto se tiËe srednje mjeseËne temper-ature zraka uklapa u viπegodiπnji prosjek.

Svibanj je πto se vremenskih prilika tiËebio zanimljiviji.SVIBANJ

C

C544

552

536

560

568

576

584

Slika 15. Srednja visinska sinoptiËka situacija AT 500

hPa u razdoblju od 15.-26 svibnja 1994.

Prolazak hladne fronte 28. srpnja nakon nekoliko lijepih i vrlo toplih dana pratio je tijekom poslijepodnevajak razvoj Cb-a na cijelom branjenom podruËju. Na svim centrima osim Osijeka su paljeni generatori. PojavatuËe javljena je sa 48 postaja πirom meurjeËja Save i Drave, a πteta sa 29 postaja, najviπe na podruËju NoveGradiπke, Bilogore i Æupanje.

22 BILTEN 7 / 94

Svibanj je bio joπ jedan mjesec u ovoj godini, u kojem je srednja mjeseËna temperatura zraka u cijelojHrvatskoj bila viπa od prosjeka u razdoblju 1961-1990. godine. U pogledu mjeseËne koliËine oborine bio jerelativno suh.

NajveÊa pozitivna anomalija od viπegodiπnjeg srednjeg prizemnog tlaka bila je nad srednjim Atlantikom ipodruËjem Skandinavije (oko + 5 hPa), a neπto manje (oko +2 hPa) na jugoistoku Europe. OpÊenito odstu-panje od srednjih vrijednosti prizemnog tlaka nad europskim kopnom, pa i nad podruËjem Hrvatske u svib-nju nije bilo izrazito. Vrijednosti su se kretale oko srednjih ili malo niæe, πto znaËi da je na vrijeme prevla-davajuÊi utjecaj imalo polje srednjeg tlaka, oko 1013 hpa. U viπim slojevima atmosfere (izobarna ploha AT500 hPa) veÊe negativne anomalije bile su nad Atlantikom (oko -8 gpdkm), a u sjeveroistoËnoj Europi onesu iznosile oko -5 geopotencijalnih dekametara. U srednjoj i juænoj Europi odstupanja su bila pozitivna, na-jizraæenija nad Tirenskim morem (+ 6 gpdkm), πto ukazuje na prisustvo toplijeg zraka nad naπim podruËjem.Srednje visinsko strujanje u svibnju nad naπim podruËjem bilo je zapadno, a od 15. do 26. svibnja srednjestrujanje bilo je jugozapadno, slika 15. U takvoj visinskoj struji pritjecao je joπ topliji zrak iz sjeverne Afrike, azatim je prema kraju mjeseca ojaËao greben. Frontalni sustavi zbog toga nisu u veÊem broju zahvaÊali naπekrajeve.

Zbog takvog srednjeg strujanja svibanj je kao i sijeËanj i oæujak imao srednju mjeseËnu temperaturu zrakaviπu od prosjeka, a oborina je bilo neπto manje.

PRIKAZ STRU»NE KNJIGE - UDÆBENIKA

OpÊa i prometna meteorologija I dio (dr. Branko Gelo)

Ova knjiga namijenjena je studentima, uËenicima i ostalim zainteresiranim osobama koje trebaju temeljnaznanja iz meteorologije. Uz upoznavanje s opÊom meteorologijom, obraena su pojedina poglavlja iz primi-jenjene meteorologije, poglavito iz prometne meteorologije (zrakoplovne i pomorske meteorologije te meteo-rologije kopnenog prometa). Knjiga je podijeljena na dva dijela. Prvi dio upoznaje Ëitatelje s opÊom meteo-rologijom, a u drugom dijelu obrauje se vremenska analiza i prognoza uz detaljnu primjenu meteorologije uprometu.

U knjizi se vrlo iscrpno prikazuju osnove meteorologije s opisom strukture stmosfere, glavnim meteoro-loπkim elementima i pojavama, a sadræi 214 stranica teksta, ukljuËivπi 50 tabelarnih i 101 grafiËkih pregledai slika. Podijeljena je na Predgovor, Jedinice i konstante, Simboli i 14 sljedeÊih poglavlja: Uvod, Poloæaj Zemljeu svemiru, Sastav i podjela atmosfere, Toplinska energija atmosfere, Meteoroloπki elementi, Temperatura zra-ka, Atmosferski tlak, Vlaga zraka, Adijabatski procesi, ZraËna strujanja, Oblaci, Oborine, Magla i vidljivost,Meteori, Umjetno djelovanje na vrijeme, te na kraju Literatura, Prilozi - slike oblaka i Kazalo. Velik dio tablicai slika koji prikazuje vremenske prilike odnosi se na naπu zemlju.

Razina pisanja knjige odgovara viπoj struËnoj spremi, primjenjuju se temeljne spoznaje iz viπe matematikei fizike. Oni koji ne posjeduju odgovarajuÊa matematiËka znanja takoer mogu uspjeπno pratiti ovo gradivoizostavljajuÊi pojedine matematiËke izraze. S druge strane, i studenti kojima je meteorologija struka mogu naÊipojedina njima zanimljiva poglav-lja i primjenjivati ih u svom radu.

U knjizi se primjenjuje sluæbeno struËno meteoroloπko nazivlje kao rezultat dosadaπnjeg rada Komisije zaprihvaÊanje meteoroloπkog nazivlja. To se odnosi na sluæbene struËne nazive, a kao nadopuna rabi se idopuπteno nazivlje. Za pojedine vaænije pojmove dani su izrazi na engleskom i njemaËkom jeziku.

Knjiga predstavlja vrijedan udæbenik temeljnih saznanja iz metorologije za studente onih znanosti, Ëijistudij i istraæivanja zadiru u domenu fizike atmosferskih procesa. Pri tome su opπirnije obraena poglavljakoja su izravno povezana s prometnim znanostima. Kako je opÊenito broj moguÊih Ëitatelja u naπoj domovini

dosta ograniËen, to je autor nastojao obuhvatiti teme zrakoplovne i pomorske meteorologije te meteorologijekopnenog prometa, pa sadræaj knjige kao cjelina pokriva prvu polovicu nastavnog programa pomorske mete-orologije na Pomorskom fakultetu, odnosno zrakoplovne meteorologije na Fakultetu prometnih znanosti. Toje stanovit nedostatak, jer bi, oËito, bilo povoljnije za svaku pojedinu skupinu napisati posebnu knjigu. No,moæe se pretpostaviti da Êe barem veÊi dio Ëitatelja prouËiti i poglavlja koja ih neposredno ne zanimaju.

Na kraju treba naglasiti da ovakvog udæbenika iz opÊe i prometne meteorologije na naπem jeziku uopÊenema, pa je koristan ne samo za studente i uËenike, veÊ i sve one koji se interesiraju za osnove meteorologi-je.

Knjigu je izdala ©kolska knjiga, Zagreb, 1994. u Ëijim knjiæarama se moæe nabaviti po cijeni 98 Kn.

CORRIGENDA

U broju 6. Biltena doπlo je do tehniËke greπke na stranici 8. Slike 4. i 5. trebaju zamijeniti mjesto. MolimoËitatelje da uvaæe ovaj ispravak.

BILTEN 7 / 94 23