DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

BILTENiz podruËja meteorologije, hidrologije

i zaπtite Ëovjekova okoliπa

12 / 94

GODINA VIII PROSINAC 1994. BROJ 12

BILTEN IZ PODRU»JA METEOROLOGIJE, HIDROLOGIJE I ZA©TITE »OVJEKOVA OKOLI©A

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Zagreb, GriË 3

Telefon: (041) 421-222/315,

telex: 21-356 METEO RH,

telefax: 278-703,

U R E – I V A » K I O D B O R

Glavni urednik: Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

TehniËki urednik: Ivan Lukac, graf.inæ.

»lanovi odbora: Æeljko CindriÊ, dipl.inæ.

Tomislav Dimitrov, dipl.inæ.

Vesna –uriËiÊ, dipl. inæ.

Tatijana KobeπÊak, dipl.inæ.

mr Draæen KauËiÊ,

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

dr Draæen Poje

Tomislava Slamar, inæ.

mr Viπnja ©ojat

mr Ksenija ZaninoviÊ

TISAK : Dræavni hidrometeoroloπki zavod, prosinac 1994.

SADRÆAJ

StranaVREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................... 5

Klimatoloπki pregled (Tatijana KobeπÊak, dipl. inæ.) ......................................................... 6

HIDROLO©KE PRILIKE (Tomislava Slamar, inæ.) ............................................................................... 11

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike (Vesna –uriËiÊ, dipl. inæ.) .................................................... 15

OneËiπÊenje zraka i oborine (mr Viπnja ©ojat)(Dunja BoroveËki, dipl.inæ.) ................................................. 16

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr Ksenija ZaninoviÊ) ....................................................................... 18

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr Draæen KauËiÊ) .........................................................................18

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Prve dvije dekade u prosincu u veÊini krajeva bile su uglavnom suhe. Vladalo je razmjerno toplo vrijeme.Nad naπom zemljom zadræavala se anticiklona, a strujanje je po visini bilo zapadno i jugozapadno. U tom raz-

doblju hladne fronte koje nisu bile osobitoizraæene, zahvatile su naπu zemlju 6., 8. i 14.prosinca. Oborine su pale mjestimiËno, anakon prolaza fronti u sjeverozapadnoj i sje-vernoj struji pritjecao je malo hladniji zrak.

Do jaËeg pogorπanja vremena s oborinamadoπlo je krajem druge i poËetkom treÊe dekade.

18. prosinca nad sjeverozapadnimAtlantikom nalazila se duboka ciklona. Srediπtete ciklone bilo je u blizini Islanda, a tlak zrakau srediπtu iznosio je 955 hPa. Hladna fronta ivisinska dolina veÊ su zahvatile VelikuBritaniju i najzapadnije dijelove Europe, a nadjuænom Europom i naπim podruËjem nalazilose polje visokog tlaka. SljedeÊih dana Islandskaciklona polako se pomicala na istok, te je hlad-na fronta i visinska dolina 19. prosinca zah-vatila zapadnu Europu. Pri tome je u podruËjezapadnog Sredozemlja, zaobilazeÊi Alpedolinom Rhone, poËeo pritjecati hladniji zrak izsjeverne Europe. To je uvjetovalo nastanakciklone u Genovskom zaljevu. Ciklona se 20.prosinca pribliæila naπoj zemlji. VeÊ je prijepodne u najzapadnijim krajevima bilo oborinakoje su u niæim podruËjima bile na granici kiπei snijega. S daljnjim premjeπtanjem srediπtaciklone i frontalnog sustava preko Apeninskogpoluotoka prema srednjem Jadranu, oborine su21. prosinca zahvatile cijelu Hrvatsku. U unu-traπnjosti je padao snijeg, a na JadranuveÊinom kiπa. Ciklonalna cirkulacija zahvatilaje i viπe slojeve troposfere (AT 700 hPa, naoko 3000 metara). Stalno pritjecanje hladnogzraka sa sjevera podræavalo je ciklonu, tako daje mjestimiËnih oborina bilo sve do 27. prosin-

BILTEN 12 / 94 5

1030

1030

1020

1020

1000

1005

1010

1010

1000

1010

1010

1010

1020

1020 1020

1040

1030

10301030

1040

1000

C

C

CC

C C

C

CC

C

A

A

A

A

A

9901000

990

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 21. prosinca 1994.

u 00 UTC.

Slika 2. Prizemna sinoptiËka situacija 22. prosinca 1994.

u 00 UTC.

6 BILTEN 12 / 94

ca i to viπe u podruËjima bliæim srediπtu ciklonekoje se nalazilo nad Tirenskim morem-uDalmaciji, Gorskom kotaru i Lici, a najmanje usjeverozapadnim krajevima Hrvatske gdje sepoËeo osjeÊati sve naglaπeniji utjecaj poljapoviπenog tlaka. Prema kraju mjeseca ciklonanad Apeninima i Jadranom je sasvim oslabila,a visinsko strujanje skrenulo je na zapadno ijugozapadno, pa je poËeo pritjecati malo toplijizrak. Slike 1 do 4 pokazuju sinoptiËku situacijuza vrijeme premjeπtaja Genovske ciklone od21. do 24. prosinca 1995.

Klimatoloπki pregled

Srednje mjeseËne temperature zraka su uprosincu 1994. godine posvuda na podruËjuHrvatske bile viπe od viπegodiπnjeg (1961-1990) prosjeka za mjesec prosinac. Pritom supripadne anomali je na kontinentalnompodruËju zemlje bile neπto veÊe (od +0.5 °C uKarlovcu i GospiÊu do +2.0 °C u Ogulinu) negoone u primorskom dijelu Hrvatske (od +0.2 °Cna Lastovu do +1.3 °C u Pazinu). Analizaraspodjele percentila (slika 5) je pokazala da suovoga mjeseca na podruËju Hrvatske bile pod-jednako zastupljene klase “normalno” i “top-lo”, uz pojavljivanje klase “vrlo toplo” na pod-ruËju oko Daruvara.

PoËetak mjeseca prosinca ove je godine biorelativno hladan, sa srednjim dnevnim tempe-raturama od 2 do 5 °C (unutraπnjost Hrvatske),odnosno 1 do 4 °C (Hrvatsko primorje s otoci-ma) niæim od mjeseËnog viπegodiπnjeg (1961-1990) prosjeka (slike 7 i 8). Nakon 3. prosincadolazi do naglog zatopljenja, koje je u konti-

nentalnom dijelu Hrvatske bilo znatno izraæenije nego u njenom primorskom dijelu. Tako je odgovarajuÊi po-rast temperature u unutraπnjosti Hrvatske, koji je zahvatio razdoblje od 2 do 4 dana, iznosio od 9.4 °C(Puntijarka, Zaviæan) do Ëak 14.0 °C (Ogulin). U Primorju je zahvaÊeno neπto duæe razdoblje, 3 do 6 dana, ti-jekom kojeg je srednja dnevna temperatura gotovo svugdje porasla za manje od 8 °C (izuzev u Pazinu gdje jeporast temperature iznosio 10.1 °C), te su tako na podruËju Ëitave Hrvatske nakon 3. prosinca srednjednevne temperature postale viπe od viπegodiπnjih prosjeka za mjesec prosinac. Takve su se temperature, uzuglavnom manje poraste i padove, zadræale sve do 15. prosinca, kada su se postupno srednje dnevne tem-perature na Ëitavom podruËju Hrvatske spustile ispod prosjeka. Jedino je na Zaviæanu ovo spuπtanje tempera-ture ispod prosjeka proteklo uz vrlo naglu promjenu temperature (tom je prilikom tijekom dva dana, od 13. do15. prosinca, srednja dnevna temperatura pala za Ëak 20.5 °C). Temperature niæe od prosjeka su se

1030

1030

1020

1020

10001010

1015

1010

1010

1020

1020

1020

1040

1030

1030

1030

1040

1000

C

C

C

C

C

AA

A

A

990

Slika 3. Prizemna sinoptiËka situacija 23. prosinca 1994.

u 00 UTC.

Slika 4. Prizemna sinoptiËka situacija 24. prosinca 1994.

u 00 UTC.

uglavnom zadræale sve do potkraj mjeseca (25.-28. prosinca). Pritom su najveÊa negativna odstupanja odprosjeka rijetko prelazila -5.0 °C (-5.4 °C u Dubrovniku i na Puntijarci, te -8.1 °C na Zaviæanu), a na samomkraju mjeseca je doπlo do preteæito umjerenog porasta temperature, koji je ponegdje bio i znatan (Daruvar,Varaædin, Zagreb - GriË, Sisak, Karlovac, Ogulin, GospiÊ). Tako su krajem mjeseca srednje dnevne tempera-ture bile viπe od prosjeka za 3.1 °C (Slavonski Brod) do 10.6 °C (Daruvar) u kontinentalnom dijelu Hrvatske,odnosno za 3.0 °C (Lastovo) do 7.3 °C (Pazin) u primorskom dijelu Hrvatske.

Tijekom prosinca ove godine su maksimalne dnevne temperature u kontinentalnom dijelu zemljeuglavnom varirale izmeu 0 i 15 °C, povremeno zahvaÊajuÊi i negativni dio temperaturne skale, dok su se uPrimorju tek mjestimiËno (Pazin, Rijeka) spuπtale ispod 5 °C (slika 7). MjeseËni hod maksimalnih dnevnihtemperatura je relativno dobro slijedio opisani hod srednjih dnevnih temperatura, osobito na postajama u pri-morskom dijelu Hrvatske, tako da se opÊenito moæe reÊi da su u prvom dijelu mjeseca maksimalne tempera-ture bile uglavnom viπe od viπegodiπnjeg (1961-1990) prosjeka za mjesec prosinac, a u drugom dijelu mjese-ca veÊinom niæe od navedenog prosjeka. ZnaËajna odstupanja od toga se javljaju jedino na samom poËetku ikraju mjeseca kada su na veÊini postaja maksimalne, kao i srednje dnevne temperature bile niæe (1.-4. pro-sinca), odnosno viπe (26.-31. prosinca) od prosjeka. BuduÊi da su u cjelini tijekom mjeseca ipak prevladavalemaksimalne temperature viπe od prosjeka, srednje maksimalne temperature su ovog mjeseca posvuda bileviπe od viπegodiπnjeg (1961-1990) prosjeka za mjesec prosinac. Meutim, anomalije srednjih maksimalnihtemperatura su bile relativno malih iznosa, te su bile izraæenije u unutraπnjosti Hrvatske (od +0.7 °C uGospiÊu do +2.6 °C u Ogulinu) nego u njezinu primorskom dijelu (od 0.0 °C u Hvaru do +1.0 °C u MalomLoπinju).

Najviπe su maksimalne temperature tijekom prosinca 1994. godine gotovo svugdje na podruËju Hrvatskebile zabiljeæene u prvom dijelu mjeseca, izmeu 5. i 13. prosinca. Jedino je u Zadru maksimalna temperaturakrajem mjeseca premaπila maksimalne temperature postignute u prvom dijelu prosinca, te je tako jedino ovdjeapsolutni maksimum zabiljeæen 31. prosinca. Iznosi apsolutnih maksimuma su uglavnom poprimali vrijed-nosti izmeu 10 i 17 °C u unutraπnjosti Hrvatske, odnosno izmeu 15 i 18 °C u primorskom dijelu zemlje.NajveÊi apsolutni maksimum zabiljeæen je u Dubrovniku 12. prosinca u iznosu od 18.0 °C, a posebno je za-nimljiv apsolutni maksimum zabiljeæen u Ogulinu takoer 12. prosinca u iznosu od 17.1 °C, dok su u to vri-jeme najbliæe postaje (Karlovac, Zaviæan, Rijeka, GospiÊ) biljeæile maksimalne temperature iznosa ne veÊih od15 °C. S obzirom na viπegodiπnji (1961-1990) prosjek navedene su vrijednosti u kontinentalnom dijeluHrvatske bile uglavnom viπe, a u primorskom dijelu niæe od spomenutog prosjeka. OdgovarajuÊe anomalijesu u unutraπnjosti bile daleko viπe izraæene nego u Primorju. U kontinentalnom dijelu Hrvatske one suiznosile od -2.2 °C u GospiÊu do Ëak +6.8 °C na Zaviæanu, dok su u Primorju anomalije postizale vrijednostiizmeu -0.8 °C (Zadar, Split - Marjan) i +0.4 °C (Rijeka, Dubrovnik). Pritom valja naglasiti da je spomenutavelika pozitivna anomalija apsolutnog maksimuma na Zaviæanu imala za posljedicu i premaπivanje dosadnajveÊe zabiljeæene vrijednosti apsolutnog maksimuma u prosincu na Zaviæanu - dosadaπnja ekstremna vri-jednost (za razdoblje 1953-1993) iznosila je 14.4 °C (1983), dok je apsolutni maksimum u prosincu ove go-dine na Zaviæanu postigao vrijednost od 14.6 °C.

Minimalne dnevne temperature su u prosincu 1994. godine uglavnom poprimale vrijednosti izmeu -10 i8 °C u kontinentalnom, odnosno izmeu -1 i 14 °C u primorskom dijelu Hrvatske (slika 7). Njihov je mjeseËnihod veÊi dio mjeseca bio uglavnom sliËan mjeseËnom hodu srednje, odnosno maksimalne dnevne tempera-ture. ZnaËajnije razlike na veÊini postaja u Hrvatskoj nastupile su poËetkom druge dekade, kada su, uslijedporasta temperature, minimalne temperature postale viπe od viπegodiπnjeg (1961-1990) prosjeka (u vrijemedok su srednje i maksimalne dnevne temperature lagano opadale ili se vrlo malo mijenjale, zadræavajuÊi seuglavnom ispod odgovarajuÊeg prosjeka). Takve su se minimalne temperature, viπe od prosjeka, preteænokratkotrajno zadræale (4-8 dana), tako da su se joπ jednom spustile ispod prosjeka prije nego πto je krajemmjeseca nastupio opÊi porast temperature, koji je zahvatio kako srednje i maksimalne dnevne temperature,

BILTEN 12 / 94 7

8 BILTEN 12 / 94

Slika 5. Odstupanje srednje mjeseËne TEMPERATURE zraka (°C) u PROSINCU 1994. od prosjeËnih vrijednosti

(1961-1990).

Slika 6. MjeseËne koliËine OBORINE (%) u PROSINACU 1994. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti

(1961-1990)

BILTEN 12 / 94 9

tako i minimalne dnevne temperature. Srednje minimalne temperature su stoga gotovo svugdje bile viπe odviπegodiπnjeg (1961-1990) prosjeka - jedino je u Karlovcu zabiljeæeno negativno odstupanje srednje mini-malne temperature u odnosu na navedeni prosjek, ali je i to negativno odstupanje bilo gotovo zanemarivogiznosa (-0.1 °C). Preostale pozitivne anomalije takoer nisu bile prevelikih iznosa - najveÊa je anomalija uiznosu od +2.1 °C zabiljeæena u Ogulinu, a izuzev nje su tek rijetke anomalije (na Puntijarci, Zaviæanu i uKomiæi) bile veÊe od 1.5 °C. Pritom su spomenute anomalije bile neπto viπe izraæene u kontinentalnom dijelu

OSIJEK ZAGREB-MAKSIMIR

RIJEKA

DUBROVNIKSPLIT-MARJAN

OGULIN

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

20

15

10

5

0

-5

-10

-15

100

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

°C mm

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

20

15

10

5

0

-5

-10

-15

100

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

°C mm

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

20

15

10

5

0

-5

-10

-15

100

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

°C mm

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

20

15

10

5

0

-5

-10

-15

100

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

°C mm

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

20

15

10

5

0

-5

-10

-15

100

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

°C mm

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

20

15

10

5

0

-5

-10

-15

100

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

°C mm

Slika 7. Srednje, maksimalne i minimalne dnevne temperature, te dnevne koliËine oborina u

PROSINCU 1994.

10 BILTEN 12 / 94

Hrvatske, nego πto je to bio sluËaj na postajama u primorskom dijeluHrvatske. Tako su u kontinentalnom dijelu Hrvatske odstupanja sred-njih minimalnih temperatura od prosjeka tek mjestimiËno (Osijek,Slavonski Brod, GospiÊ) bila manja od +1.0 °C, dok su anomalije uprimorskom dijelu zemlje (izuzimajuÊi ovdje spomenuto odstupanje uKomiæi) postizale vrijednosti izmeu +0.6 °C (Mali Loπinj, Lastovo) i+1.2 °C (Pazin).

Najniæe minimalne dnevne temperature su na veÊini postaja na po-druËju Hrvatske nastupile u drugom dijelu mjeseca prosinca 1994. go-dine (preteæno je to bilo 16. prosinca, te 18., 21.-23., odnosno 28.prosinca). Jedino je na podruËju istoËne, sjeverne i dijela srediπnjeHrvatske (postaje Osijek, Slavonski Brod, Daruvar, Varaædin, Zagreb -GriË, Zagreb - Maksimir i Sisak) apsolutni minimum u prosincu 1994.godine zabiljeæen 3., odnosno 4. prosinca (Slavonski Brod). Iznosi ap-solutnih minimuma su gotovo svugdje u unutraπnjosti Hrvatske bilimanji od -5.0 °C, izuzev na opservatoriju Zagreb - GriË, gdje je uovom dijelu zemlje zabiljeæen najveÊi apsolutni minimum od -3.7 °C.Pritom je najniæi apsolutni minimum izmjeren 22. prosinca na naπojnajviπoj meteoroloπkoj postaji Zaviæan (1594 m) u iznosu od -12.8°C, a apsolutni minimum niæi od -10.0 °C zabiljeæen je ovog mjesecajoπ jedino u GospiÊu, gdje je 28. prosinca iznosio -11.3 °C. U pri-morskom dijelu Hrvatske su apsolutni minimumi tek mjestimiËno(Pazin, Rijeka) postigli negativne vrijednosti (u Pazinu je apsolutniminimum zabiljeæen 18. prosinca u iznosu od Ëak -8.8 °C). Drugdje uPrimorju su apsolutni minimumi postizali vrijednosti izmeu 1.6 °C(Zadar) i 3.3 °C (Lastovo). Navedene vrijednosti apsolutnih minimu-ma su posvuda bile viπe od viπegodiπnjeg (1961-1990) prosjeka.Pritom su anomalije u kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje suiznosile izmeu +2.3 °C (Karlovac) i +5.9 °C (Varaædin), bile znatnoviπe izraæene nego u primorskom dijelu Hrvatske, gdje je najveÊaanomalija iznosila +2.5 °C (Zadar), a najmanja samo +0.1 °C (Pazin).

MjeseËne koliËine oborina su ovoga mjeseca na podruËju Hrvatske bile veÊinom manje od viπegodiπnjeg(1961-1990) prosjeka, pri Ëemu su se koliËine veÊe od prosjeka javile na podruËju Varaædina, Zagreba,Zaviæana, Malog Loπinja, te priobalnom podruËju sjeverne Dalmacije i otocima srednje Dalmacije (Zadar,Hvar, Komiæa, Lastovo). Odstupanja od prosjeËnih vrijednosti su tako u kontinentalnom podruËju Hrvatskeiznosila od 74% od prosjeka u Sisku do 135% od prosjeka na opservatoriju Zagreb - GriË, dok su u pri-morskom dijelu zemlje poprimala vrijednosti od 56% od prosjeka u Pazinu do Ëak 231% od prosjeka uKomiæi. Prema raspodjeli percentila (slika 6) je, meutim, veÊi dio Hrvatske ocijenjen kao “normalan” sobzirom na oborinske prilike. No, uz ovu se klasu javila i klasa “suπno” na podruËju oko Splita, te “kiπno” napodruËju oko Zagreba, kao i gore navedenom podruËju Malog Loπinja, priobalnom podruËju sjeverneDalmacije i otoka srednje Dalmacije, dok je na podruËju otoka Visa (prema mjerenjima na glavnoj meteoro-loπkoj postaji Komiæa) bilo “vrlo kiπno”.

NajveÊe dnevne koliËine oborina su u prosincu 1994. godine na veÊini postaja u Hrvatskoj bile zabiljeæenepoËetkom druge dekade mjeseca (izmeu 21. i 24. prosinca), dok se tek na manjem broju postaja ona javilapoËetkom (7., 9. prosinca), odnosno krajem mjeseca (31. prosinca) (slika 7). Vrijednosti maksimalnihdnevnih koliËina su ovog mjeseca gotovo svugdje na podruËju Hrvatske bile veÊe od 10.0 mm (jedino je naopservatoriju Split - Marjan najveÊa dnevna koliËina oborine, zabiljeæena 22. prosinca, iznosila samo 9.5

10 20 31DANI

°C

10

8

6

4

2

0

-2

-4

-6

t

t+s

t-s

Slika 8. Srednja dnevna temperatu-

ra zraka (Zagreb-GriË) za

PROSINAC 1994. godine u

usporedbi s dugogodiπnjim

srednjim vrijednostima (t) i

standardnim devijacijama

(s) (1862-1990).

BILTEN 12 / 94 11

mm), a mjestimiËno (Mali Loπinj, Komiæa) Ëak i veÊa od 50.0 mm. NajveÊe su maksimalne dnevne koliËineoborine ovoga mjeseca tako zabiljeæene u Malom Loπinju (64.5 mm 21. prosinca) i Komiæi (63.5 mm 22.prosinca), tako da su ove koliËine pokazale i najveÊe odstupanje u odnosu na viπegodiπnji (1961-1990) pros-jek (236% od prosjeka za Mali Loπinj, odnosno 186% od prosjeka za Komiæu). Pritom je spomenuta maksi-malna koliËina oborine u Malom Loπinju ovoga mjeseca bila najveÊa u protekle 43 godine, buduÊi da je unu-tar razdoblja 1948-1993, od kada postoje kontinuirana mjerenja u Malom Loπinju, jedino 1950. godine uprosincu izmjerena veÊa maksimalna koliËina oborine od navedene (85.0 mm). Preostale maksimalnednevne koliËine oborine su veÊinom bile veÊe od odgovarajuÊeg prosjeka, dok je tek manji dio poprimio vri-jednosti manje od prosjeka. Od tih je koliËina najizrazitije odstupanje pokazala postaja Split - Marjan, na kojojje spomenuta koliËina od 9.5 mm iznosila svega 35% od viπegodiπnjeg prosjeka.

Insolacija je u prosincu 1994. godine na podruËju Hrvatske gotovo svugdje bila veÊa od viπegodiπnjeg(1961-1990) prosjeka za ovaj mjesec, pri Ëemu je jedino u Rijeci i Malom Loπinju zabiljeæen manji broj sati si-janja Sunca u odnosu na spomenuti prosjek. VeÊinske pozitivne anomalije nisu bile prevelikih iznosa, a onesu poprimile vrijednosti od +6.7 sati na Hvaru do +34.6 sati u Osijeku, dok su spomenute negativne anomali-je u Rijeci i Malom Loπinju iznosile -2.9, odnosno -12.0 sati.

U skladu sa odstupanjima insolacije u odnosu na prosjek je i zabiljeæena srednja mjeseËna naoblaka.Uglavnom je bila manja od viπegodiπnjeg (1961-1990) prosjeka. Anomalije takoer nisu bile naroËitoizraæene, te su njihovi iznosi tek mjestimiËno prelazili 1.0 (-1.4 u Osijeku, -1.9 u Slavonskom Brodu, -1.2 uKarlovcu i -1.4 u Dubrovniku). Pozitivne anomalije su bile rijetke, te su se javile jedino na podruËju SjevernogPrimorja (Pazin, Rijeka, Mali Loπinj), gdje su takoer bile relativno malih iznosa, manjih od +1.0.

Ovoga je mjeseca snijega bilo na Ëitavom kontinentalnom podruËju Hrvatske, pa Ëak i na dijelu sjevernogPrimorja (Rijeka). No, taj se snijeg javio tek u treÊoj dekadi mjeseca, Ëak i na planinskim postajama Puntijarcii Zaviæanu, gdje se u prosjeku snijeg u prosincu zadræava na tlu izmeu 24 i 28 dana. OvomjeseËni je snijeg,s obzirom na prosjeËne snjeæne prilike, bio relativno najobilniji na podruËju oko Zagreba, Karlovca, Ogulina iGospiÊa, gdje su anomalije maksimalnih visina snjeænog pokrivaËa iznosile izmeu 20 cm (Zagreb) i 30 cm(Karlovac). Novog je snijega takoer bilo uglavnom viπe od prosjeka (izuzev u Slavoniji i Istri), a pozitivneanomalije su ponegdje premaπivale i 30 cm (Zagreb - Maksimir, Ogulin). ZnaËajnije negativne anomalije suse javile jedino u broju dana s visinom snjeænog pokrivaËa veÊom od 1 cm, te su naroËito izraæene bile naPuntijarci i Zaviæanu (-13, odnosno -17 dana), pri Ëemu je na Zaviæanu u razdoblju 1953-1993 (od kadapostoje kontinuirana mjerenja) jedino 1953. godine u prosincu zabiljeæen manji broj dana s visinom snjeænogpokrivaËa veÊom od 1 cm (8 dana) nego πto je to bilo ove godine (11 dana).

HIDROLO©KE PRILIKE

U prosincu je na veÊini vodotoka u Hrvatskoj prevladavala malovodnost. Vodostaji, ali i pripadajuÊi improtoci bili su znatno ispod prosjeËnih vrijednosti.

Na Savi kod Zagreba nije bilo oscilacija vodostaja. Vodostaji su tijekom mjeseca imali trend stalnogopadanja. Jedino je zadnjeg dana godine doπlo do naglog porasta. Srednji mjeseËni protok na Savi kodZagreba iznosio je 159 m3s-1, πto predstavlja deficit otjecanja od 57 %. Na Savi kod Slavonskog Brodatakoer nije bilo veÊih oscilacija vodostaja. Meutim, srednji mjeseËni protok iznosio je 345 m3s-1, πto pred-stavlja veliki deficit otjecanja od 72 %.

Na Dravi kod Donjeg Miholjca vodostaji su oscilirali tijekom cijelog mjeseca, ali kretali su se unutardomene niskih vodostaja. Srednji mjeseËni protok iznosio je 332 m3s-1, πto daje deficit otjecanja od 24 %.

I na Kupi kod Karlovca nije bilo veÊih oscilacija vodostaja tijekom veÊine mjeseca. Vodostaji su se kretali udomeni niskih vodostaja. Jedino je zadnjeg dana doπlo do naglog porasta, tako da je 31. prosinca u 22 satazabiljeæena visina vodostaja od 707 cm kada su i proglaπene redovne mjere obrane od poplava.

12 BILTEN 12 / 94

Slika 9. Hidrogram Save kod Zagreba za razdoblje od 1. sijeËnja do 31. prosinca 1994.

Q (

m3 s

-1)

T ( dan)

Slika 10. Hidrogram Save kod Slavonskog Broda za razdoblje od 1. sijeËnja do 31. prosinca 1994..

Q (

m3 s

-1)

T ( dan)

BILTEN 12 / 94 13

-300

-200

-100

0

100

200

300

400

500

600

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

Sava-Zagreb

Sava-Sl. Brod

Drava-D. Miholjac

Kupa-Karlovac

H (cm)

t (dani)

Slika 12. Nivogrami na Savi, Dravi i Kupi u PROSINCU 1994. godine.

Q (

m3 s

-1)

T ( dan)

Slika 11. Hidrogram Drave kod Donjeg Miholjca za razdoblje od 1. sijeËnja do 31. prosinca 1994.

14 BILTEN 12 / 94

Sava-Zagreb

Sava-Slavonski Brod

Drava-Donji Miholjac

Kupa-Karlovac

Q (

m3 s

-1)

Q (

m3 s

-1)

Q (

m3 s

-1)

H (

cm)

Slika 13. Histogram srednjih mjeseËnih protoka Q (H) za razdoblje 1946-1993 ( ) i srednjih mjeseËnih

protoka Q (H) za razdoblje 1994 ( ) za hidroloπke postaje Zagreb, Slavonski Brod, Donji

MIholjac i Karlovac.

T (mj)

T (mj)

T (mj)

T (mj)

BILTEN 12 / 94 15

Vrijednosti za mjesec Vrijednosti za PROSINACRijeka Postaja Parametar PROSINAC 1994. za period obrade*

min. sred. max. min. prosjek max.

Sava Zagreb H (cm) -285 -256 55 -287 -49 486

Q (m3/s) 110 159 855 71.4 368 2581

Sava Sl. Brod H (cm) 42 60 84 11 378 790

Q (m3/s) 294 345 423 228 1234 2806

Drava D.Miholjac H (cm) -69 -22 5 -120 35 340

Q (m3/s) 253 332 381 164 434 1425

Kupa Karlovac H (cm) -57 -6 534 -65 145 830

Q (m3/s) - - - - - -

* Period obrade 1946-1993

Stanje voda u PROSINCU 1994.

SAVA - Vodnost znatno ispod prosjeËnih vrijednostiDRAVA - Vodnost ispod prosjeËnih vrijednostiKUPA - Vodnost znatno ispod prosjeËnih vrijednosti

Tablica 1. Pregled hidroloπkih parametara za PROSINAC 1994.

Na slikama 9, 10 i 11 prikazani su hidrogrami Save kod Zagreba i Slavonskog Broda te Drave kod DonjegMiholjca u razdoblju od 1. sijeËnja do 31. prosinca 1994. godine.

Na slici 13. dan je za hidroloπke postaje Zagreb, Slavonski Brod, Donji Miholjac i Karlovac histogram pros-jeËnih mjeseËnih protoka odnosno vodostaja, te srednji mjeseËni protoci odnosno vodostaji za dvanaestmjeseci 1994. godine. Kao razdoblje obrade za prosjeËne vrijednosti uzeto je razdoblje 1946-1993. godine.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Na πirem podruËju Zagreba je u prosincu 1994. atmosfera bila stabilnija nego proπli mjesec i stabilnijanego πto je uobiËajeno za prosinac (tablica 4). Danju se samo u dva sluËaja prizemni sloj zraka labilizirao dojako labilne kategorije, a ostale dane je ostao ili slabo stabilan ili eventualno neutralno stratificiran. Slojmijeπanja razvio se u 70% sluËajeva danju; prosjeËna visina iznosila je 409 metara, a u 22% dana i noÊu jeodreen sloj mijeπanja (Ëetiri puta se stvarno formirao, a tri puta je odreena visina od 100 metara zbog neu-tralne stratifikacije, tablica 3). Iznad sloja mijeπanja u veÊini sluËajeva je bio sloj inverzije, dakle prirodnaprepreka razmjeni zraka izmeu prizemnog i visinskih slojeva. U dane kada se nije razvio sloj mijeπanja inoÊu, inverzije su uglavnom bile prizemne, situacija koja takoer spreËava razmjenu izmeu prizemnog ivisinskih slojeva atmosfere (tablica 2).

Vjetar je na podruËju Zagreba bio u prosjeku slab (slika 14), najËeπÊe sa sjeveroistoka, Ëeste su bile tiπine,ali je jedan dan bio i jak vjetar. Takve vremenske prilike bile su pogodne za gomilanje oneËiπÊenja u zraku pritlu.

16 BILTEN 12 / 94

Ispiranje zraka oborinom bilo je u granicamaviπegodiπnjeg prosjeka (10 dana s oborinom, ukup-ne mjeseËne koliËine od 70 mm), pa je tako i mokrotaloæenje bilo prosjeËno.

Na gotovo cijelom podruËju Hrvatske u prosincuje prevladavalo sjeveroistoËno strujanje. Jedino je napodruËju GospiÊa prosjeËno strujanje bilo sasjeverozapada, a na podruËju Varaædina sa jugoza-pada. Promjenjivost vjetra (nestalnost) je bila znat-no veÊa u unutraπnjosti nego duæ obale. ProsjeËnebrzine vjetra bile su, kao πto je uobiËajeno, u unu-traπnjosti male, a duæ obale neπto veÊe. Bilo je,meutim, i nekoliko dana s jakim vjetrom, a naobali Ëak olujnim. Posljedica takvog strujnog reæimaje slabo provjetravanje gradova u unutraπnjosti (ko-eficijent provjetravanja manji od 0.5 sat-1), a mno-go bolje u obalnim gradovima (koeficijent provjetra-vanja 1.6 - 6.8 sat-1), kao πto se vidi iz slike 14.

OneËiπÊenje zraka i oborina

OneËiπÊenje zraka i oborina tijekom ovog mjeseca u porastu je u odnosu na studeni.Najviπa srednja mjeseËna koncentracija sumpor i duπik dioksida izmjerena je na opservatoriju Zagreb-GriË.Maksimalna dnevna koncentracija duπik dioksida izmjerena je na visinskoj postaji Zaviæan (Velebit) - 41

µg/m3, slijedi Puntijarka (Medvednica) - 37 µg/m3.Pojava kiselih kiπa zabiljeæena je na svim postajama, osim Senja i Varaædina. Vrijednost pH kiselih kiπa

kretala se od 3.91 (Ogulin) do 5.26 (Sisak).NajveÊa uËestalost kiselih kiπa bila je na podruËju Zagreba - 60%, zatim slijede Rijeka, Zaviæan, Ogulin,

©ibenik i Krapina sa oko 50%, GosipÊ 31% i Puntijarka 22%.Taloæenje iona na svim postajama nekoliko puta je veÊe nego u studenom.Najviπe sumpora istaloæeno je na podruËju Puntijarke, a duπika u Senju. Na Puntijarki je taloæenje iznosilo

1.89 kg S/ha, a na ostalim postajama kretalo se od 0.57 kg S/ha (©ibenik) do 1.42 kg S/ha (GospiÊ).

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) brojdana s po jed inom kategor i joms t ab i lnos t i p rema Pasqu i l lu uprv ih 100 meta ra od t l a zaPROSINAC 1994.

NO∆ DAN

N % N %

A - jako labilno 0 0 2 7

B - umjereno labilno 0 0 0 0

C - malo labilno 0 0 0 0

D - neutralno 7 22 18 62

E - malo stabilno 12 39 7 24

F - umjereno stabilno 8 26 2 7

G - jako stabilno 4 13 0 0

ZBROJ 31 100 29 100

STABILNOST

VSM NO∆ DAN

(m) N % N %

ne postoji 24 78 9 31

< 250 6 19 6 21

251-1000 1 3 13 45

>1000 0 0 1 3

ZBROJ 31 100 29 100

Tablica 3. Apsolutni (N) i relativni (%) brojdana sa v i s inom s lo ja mi j eπan japrema v i s insk im mje ren j ima uZagrebu za PROSINAC 1994.

SLOJ NO∆ DAN

INVERZIJE N % N %

ne postoji 4 13 4 14

prizemna 19 61 5 17

podignuta 4 13 15 52

visinska 4 13 5 17

ZBROJ 31 100 29 100

Tablica 2. Apsolutni (N) i relativni (%) brojdana sa slojem inverzije tempera-ture prema visinskim mjerenjima uZagrebu za PROSINAC 1994.

BILTEN 12 / 94 17

Slika 14. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha), prosjeËna brzina i smjer

strujanja, te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za PROSINAC 1994. godine.

Rijeka

Osijek

Split

Dubrovnik

Zaviæan

Senj1.23

3.19

1.39

2.61

1.06

1.951.42

1.82

1.41

1.86

0.87

0.78

0.59

sumpor

duπik

Krapina0.55

1.491.89

0.95Puntijarka

©ibenik

1.60.3

0.4

6.5

3.1

0.3

0.2

1 m/s

K.P.

6.8

Zagreb

Varaædin

Ogulin

1.10

Sisak0.84

0.81

0.1

GospiÊ

0.57

0.42

Tablica 5. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za PROSINAC 1994.

O B O R I N A Z R A K

RRu pH SO4-S NO3-N SO2 SO2max NO2 NO2max

RRmj % N pH min-max mg / dm3 mg / m3

Zagreb-GriË 93 10 5.34 4.82-6.56 0.98 0.88 13 32 18 31

Puntijarka 88 11 6.30 4.95-7.39 1.46 0.74 5 37 3 8

Krapina 100 11 5.71 4.70-6.89 0.96 1.68 - - - -

Varaædin 94 9 6.29 5.82-6.98 1.82 0.98 0 0 8 15

Zaviæan 100 13 5.80 4.56-6.60 0.47 0.86 1 22 4 41

GospiÊ 99 13 5.96 4.42-6.93 0.95 1.22 1 19 4 24

Ogulin 100 12 5.26 3.91-7.35 0.85 1.12 - - - -

Rijeka 99 8 5.41 4.08-6.69 1.01 2.06 8 27 9 26

Senj 100 9 6.62 5.98-7.46 1.15 2.94 0 0 4 11

Sisak 100 11 6.84 5.26-7.66 1.27 1.23 - - - -

©ibenik 97 6 5.98 4.88-6.89 1.32 0.98 0 0 9 29

Postaja

18 BILTEN 12 / 94

OptereÊenje duπikom na svim postajama bilo je i nekoliko puta veÊe nego u proπlom mjesecu. NajveÊe jeodstupanje zabiljeæeno u Senju. U studenom je na toj postaji taloæenje iznosilo 0.82 kg N/ha, a u prosincu3.19 kg N/ha.

Moæe se zakljuËiti da je promatrano podruËje uz vladajuÊe meteoroloπke prilike i uz pripadajuÊe karakteris-tike strujnog i oborinskog “reæima” mnogo viπe optereÊeno zakiseljavanjem i taloæenjem πtetnih tvari iz obo-rina nego u studenom.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

U Ëitavoj je Hrvatskoj, sudeÊi bar prema analiziranim postajama, prosinac bio preteæno hladan. U konti-nentalnim dijelovima Hrvatske biometeoroloπke prilike u prosincu bile su u granicama normale, dok je uSplitu ipak bilo toplije od uobiËajenog.

Prosinac je poËeo s osjetom hladnog na svim postajama, a u Splitu i Osijeku znalo je u jutarnjim satima bitii vrlo hladno. VeÊ 3. prosinca u Splitu su popodneva postala svjeæa, a od 6. prosinca do kraja dekade u Splitui Zagrebu prevladavalo je svjeæe tijekom Ëitavog dana, a u nekoliko navrata popodneva su bila ugodna.Nasuprot tome, u Osijeku je ostalo hladno do kraja dekade. Tako je ova dekada u Zagrebu i Splitu bila toplijaod prosjeka, dok su u Osijeku biometeoroloπke prilike bile u granicama normalnih.

Druga dekada je u kontinentalnom dijelu Hrvatske bila preteæno hladna, a sredinom dekade bilo je i epizo-da vrlo hladnog, u Osijeku viπe nego u Zagrebu. U Splitu je do sredine dekade ostalo svjeæe, ali je tada znatnozahladilo, pa je 15. i 16. prosinca bilo vrlo hladno, Ëak i izvanredno hladno. Do kraja dekade zadræalo sehladno. Biometeoroloπke prilike u ovoj su dekadi bile u Ëitavoj Hrvatskoj u granicama normale.

PoËetkom treÊe dekade ponovno je zahladilo, posebno u Osijeku i Splitu, gdje je poËetak dekade biopreteæno vrlo hladan. Zbog jakog vjetra ovakve su se biometeoroloπke prilike u Splitu zadræale dulje nego uOsijeku. Do kraja dekade uglavnom je bilo hladno, u kontinentalnom dijelu Hrvatske povremeno i vrlo hlad-no, a krajem mjeseca u Splitu ponovno svjeæe u popodnevnim i veËernjim satima. Biometeoroloπke prilike uovoj su dekadi bile na Jadranu u granicama normale, a u kontinentalnim su podruËjima popodneva bila hlad-nija od normalnih, a u Osijeku jutra Ëak i znatno hladnija nego πto je uobiËajeno.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

JeËam i pπenica nalazili su se tijekom ovog mjeseca u fazi busanja. Sklop im je dobar, a izgled zahvaljujuÊipovoljnim vremenskim prilikama sasvim zadovoljavajuÊi.

Poljoprivrednih radova nije bilo. Ratari, voÊari i vinogradari pripremaju mehanizaciju, nabavljaju zaπtitnasredstva i umjetno gnojivo.

No, ipak je itekako vaæno kakva Êe, u cjelini gledajuÊi, biti ova zima. Pπenici i jeËmu golomrazica ne biodgovarala, dok bi nezaπtiÊena debla voÊaka zbog prevelikih dnevnih kolebanja temperatura zraka poËela pu-cati. Snijeg je potreban. Njegove termoizolacijske karakteristike, a i postupno natapanje tla od neprocjenjive jekoristi.

Tijekom prvih deset dana ovog mjeseca pojava kiπe u zapadnim kontinentalnim krajevima bila je vrloËesta. U Krapini je kiπilo tijekom 4, a u Zagrebu 5 dana. Ukupno izmjerene koliËine kretale su se od 13 mm uKriæevcima do 22 mm u Bjelovaru. U istoËnim je krajevima, kao i u Istri kiπa uglavnom padala samo tijekom3 dana, ali su ukupno izmjerene koliËine sliËne koliËinama zapadnih krajeva. Meutim, u Dalmaciji je oborinabilo znatno viπe. U Zadru je tijekom ove dekade mjeseca ukupno izmjereno 51, a u Dubrovniku 54 mm obo-rina.

Oborine u drugoj dekadi mjeseca biljeæimo samo tijekom prva dva dana. Ukupno izmjerene koliËine kreÊuse u zapadnim krajevima oko 10, a u Dalmaciji do 18 mm (Dubrovnik).

BILTEN 12 / 94 19

Slika 15. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Osijek i Split za PROSINAC 1994. godine.

20 BILTEN 12 / 94

Prvih pet, a ponegdje u Dalmaciji i πest dana treÊe dekade ovog mjeseca, kiπa je bila svakodnevna pojava.Oborine su bile obilne. U Krapini je te dekade ukupno izmjereno 51, Rabu 78, a na Hvaru i 108 mm oborina.

UsporeujuÊi mjeseËne sume oborina s prosjeËnim viπegodiπnjim sumama za ovaj mjesec, zakljuËujemokako u zapadnim i istoËnim kontinentalnim krajevima nema velikih odstupanja. Meutim, u Dalmaciji suukupne mjeseËne koliËine oborina ove godine, npr. u Rabu, Zadru, a i Hvaru, veÊe od prosjeka i za 100%.

©to reÊi o temperaturama zraka? Tijekom prve dekade ovog mjeseca minimalne su se temperature zrakaspustile do -7.7 °C (Kriæevci), dok su maksimalne narasle do 14.5 °C (Daruvar).

No, ne samo u unutraπnjosti Istre, veÊ i uzduæ istarske obale temperature zraka su imale negativni pred-znak. U Pazinu su se npr. minimalne temperature zraka spustile do -8.8 °C, a u PoreËu do -3.0 °C (slika 16).

U Dalmaciji je bilo znatno toplije, minimalne su se temperature kretale od 1.6 °C u Zadru do 12.8 °C uHvaru.

Vrijeme je tijekom druge dekade veÊ bilo neπto hladnije, pa je na veÊini meteoroloπkih postaja kontinental-nih krajeva minimalna temperatura zraka tijekom 9 dana bila negativna. Zahladilo je i na otocima. Na prim-jer, na Rabu se 16., 17. i 18. prosinca minimalna temperatura kretala od 0.2 °C do 2.0 °C.

TreÊa je dekada bila joπ hladnija. Naime, do 29. a ponegdje i do 31. prosinca temperatura zraka kontinen-talnih je krajeva svakodnevno bila niæa od 0.0 °C. No, u Dalmaciji nije bilo tako hladno. Maksimalne su tem-perature zraka, na primjer u Hvaru svakodnevno bile veÊe od 10.0 °C.

U cjelini promatrajuÊi srednje mjeseËne temperature zraka u prosincu zakljuËujemo kako su se one u za-padnim i istoËnim kontinentalnim krajevima kretale od 1.4 °C do 2.5 °C, a u Dalmaciji od 8.9 °C do 10.7 °C.U odnosu na prosjeËne viπegodiπnje vrijednosti, navedene su temperature u zapadnim krajevima viπe za 0.4 °C, istoËnim 1.0 °C, a u Dalmaciji otprilike za 0.6 °C.

5

0

-5

°C

10 15 20 25 301 5 D A N

PORE» SLAVONSKI BROD ZAGREB-MAKSIMIR

Slika 16. Minimalna temperatura zraka na 200 cm na postajama PoreË, Slavonski Brod te Zagreb-Maksimir u

PROSINCU 1994.