drago pilsel_ hitler se s pavelićem družio u argentini _ slobodna dalmacija _ sp

Drago Pilsel: Hitler se s Paveliem druio u Argentini > Slobodna Dalmacija > Spektar

http://www.ivantic.net/Magacin/potomak%20ustasa%20svedoci.htm[10.9.2015 18:52:27]

Naslovnica Digitalno izdanje Arhiva O nama Mali oglasnik Otvoreno more Online trafika Ostala izdanja Impressum Dobra hrana Prijava Registrirajte se

Najnovije Najitanije Najkomentiranije

Vezani lanci iz rubrike

RSS 19.10.2012.

Pogledajte dananje lanke

SMS komentarU loi: Mami, iri i Glavaevi pijuni, na terenu timac, na tribinama "Za dom spremni". A meni neugodno! Krivi Hrvat iz Splita

Kako poslati komentar

Svia mi se Tweet 0 0

Objavljeno 18.04.2009. u 11:20

NOVINAR, INTELEKTUALAC, ANTIFAIST I HUMANIST

Drago Pilsel: Hitler se s Paveliem druio u Argentini

Hitler je stigao podmornicom u Patagoniju u ljeto 1945. te se intenzivno druio s Paveliem i ustaama. Kao mladi sam ve bio uo od tate, za suradnju Hitlera i ustaa u Argentini. Kolega Abel Basti ima knjigu prepunu dokumenata, fotografija i svjedoanstava o tomupie IVANICA CELEVSKA

Saga o obitelji Pilsel, iji se najmlai lan Drago u posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj afirmirao kao novinar, publicist i intelektualac kranskog usmjerenja, daleko prelazi okvire sentimentalnog prisjeanja na ljubavi i spletke u tri generacije i postaje veim dijelom povijesni dokument o aktivnostima ustake i nacistike emigracije u Argentini.

Nesvakidanji intelektualni razvoj Drage Pilsela od ljutog desniara do uvjerenog antifaista, kojem su s uenjem svjedoili itatelji njegovih tekstova objavljivanih u gotovo svim hrvatskim tiskanim medijima, ima duboke korijene u odlukama i politikim opredjeljenjima njegova

SPEKTAR

Hitler je stigao podmornicom u Patagoniju u ljeto 1945. te se intenzivno druio s Paveliem i ustaama. Kao mladi sam ve bio uo od tate, za suradnju Hitlera i ustaa u Argentini. Kolega Abel Basti ima knjigu prepunu dokumenata, fotografija i svjedoan

13:00 Radna snaga u Hrvatskoj zapravo nije preskupa

12:30 Nita nije sigurnije od Bajieva mandata

12:00 ime Stipaniev: Opet u na Atlantik, ali znam di mi je kua

11:30 Nisam mazohist da idem u Zagreb

17:00 Kako je obian deko postao marjanski kolja?

28.12.2010. Drago Pilsel planira s HSLS-om u Europarlament

TRENUTNO VRIJEME

Zadar

14

Novosti Dalmacija Scena Sport Prilozi Osmrtnice Forum Profil The Adriatic Times



Poalji Rezultati

Anketa

Treba Vam jamac za kredit? Kome ete se prvo javiti:

Roditeljima

Kumovima

Gradskom vijeu Splita

Prijateljima

efu

Fra imi Nimcu

Ne znam

Neto drugo

Pilsel: Kao borac etvrte brigade, dao sam mali doprinos Domovinskome ratu, ali veliki doprinos ispravnom shvaanju mojega patriotizma

djeda, a potom i oca, od poetka Drugog svjetskog rata do danas.

I sam, u potrebi da sebi objasni koje su to sve paradigme oblikovale njegov, na trenutke, krizni identitet, odluio je uspostaviti odnos s ocem nakon tridesetak godina obostrane utnje i potraiti odgovore na vana ivotna pitanja. Prvi se susret dogodio 1997. Posljednji se zbio prije nekoliko mjeseci.

Nedavno sam se vratio s dvomjesenog posjeta obitelji u Argentini i Paragvaju i jo sam pod dojmom susreta s ocem i razgovora o obiteljskoj povijesti. Sada znam zato sam odrastao s mladenakim uvjerenjem da je moj ivotni zadatak sruiti Jugoslaviju i ubijati jugoslavenske agente, zato sam poetkom osamdesetih s dvjestotinjak istomiljenika urlao pred jugoslavenskom ambasadom u Buenos Airesu s Molotovljevim koktelom u ruci, i zato sam ozbiljno planirao zapaliti dimne bombe u kinu u kojem je jugoslavenski ambasador gledao film Sjea li se Dolly Bell.

U vremenu sazrijevanja itao sam Bruna Buia, a u argentinskoj diktaturi nije bio problem dobiti ni oruje ni poduku, pa su bili ostvareni svi uvjeti da postanem terorist. Moj je tata sredinom pedesetih dobio obuku od argentinske vojske i amerikih specijalaca koji su regrutirali Slavene, ogorene Nijemce, Maare... da bi ili u Maarsku i Poljsku ruiti tamonje drutveno i politiko ureenje.

Jako puno ljudi u mom okruenju ivjelo je u uvjerenju da emo mi sad pomoi Amerikancima u tim zemljama, a onda e Washington nama pomoi u ruenju Jugoslavije. Ja sam odrastao u tom filmu i samo sam trebao slijediti taj put prisjea se Drago Pilsel.

Kakav je bio Va stav prema argentinskoj diktaturi?

Osamdesetih godina, nakon vatrenog krtenja u ratu na Falklandskom otoju, u mojim dvadesetim godinama, a i ranije, tota se dogaa to ima karakter nasljeivanja djeda i oca i mog eksperimentiranja, bilo mi je jasno da je ona zloinaka. Istodobno vodim i drugu priu. Vikendom sam hrvatski faist, a od ponedjeljka do petka argentinski ljeviar koji shvaa da je to to radi diktatura gadno, ali ne povezuje da u injenici da je od 1976. do 1983. ostavila 30 tisua mrtvih i nestalih nema nikakve razlike od onoga to je radio ustaki pokret ili Gestapo. Modus operandi je isti. Paveli nije imao helikoptere, ali da jest, moda bi i on drogirao ljude, vezivao im eljezo za noge i izbacivao ih iz zraka u more kao to su radili argentinski eskadroni smrti. Ja sam bio protiv toga, ali ne i protiv ustatva, sve dok mi jedan argentinski sveenik nije opalio estoki verbalni amar i osvijestio mi paradoks u kojem sam ivio. Godinu dana nakon toga poeo sam shvaati da se moram opredijeliti. Od tada poinje odmotavanje vrlo sloene obiteljske prie ije sam dijelove sada konano povezao. Tek sam doznao da je moj djed bio gestapovac i da je to kljuno utjecalo na promjenu kulturne paradigme balkanskih vaba koji su u Argentini postali ustae i tako meni odredili ivot.

Krenimo onda od poetka. Zato je Va djed emigrirao u Argentinu?

U drugoj polovici tridesetih godina moj djed Jakov bio je uspjeni graevinar, a kao folksdojer, oduevljeni pristaa promjena koje su se dogaale u Njemakoj dolaskom Hitlera, i to do te mjere da je mom ocu, roenom 1936. godine u Uroevcu, na Kosovu, dao ime Adolf. Onda se nije znalo o protuidovskim mjerama, nego je, po njihovu vienju, poniena i gladna Njemaka poslije Prvog svjetskog rata poela doivljavati uspon. Folksdojerima je bilo u interesu da ta Njemaka ima poduzea koja e njih zapoljavati na prostoru Kraljevine Jugoslavije. To se i dogodilo, pa je nakon uspostavljanja NDH moj djed dobio poziv od visokog njemakog oficira da za Wermacht gradi na eljeznikom kolodvoru i drugdje u Sarajevu. Krajem 1943. najstariji brat moga oca, Otto, ulazi u SS. Njemaka vojska nudi im vaan posao u Grazu i dida je tada govorio da e Njemaka loe proi u Bosni i da ne bi bilo pametno tu doekati pobjedu partizana s takvim pedigreom. Poetkom 1944. godine, kada je doao u Graz, moj djed pristaje biti tuma za Gestapo jer je govorio sve slavenske, odnosno jezike s podruja bive Austro-Ugarske. Ta je njegova odluka zauvijek

21.03.2010. Pilsel: Mogu biti i ista; Kosor prijeti tubom

13.03.2010. Drago Pilsel: Zbogom Hrvatska, vraam se u Argentinu

10.03.2010. Pilsel odlazi iz Josipovievog ureda, Kajin mu odgovorio

09.03.2010. BEZ KONTROLE Drago Pilsel: Kolumnisti, kurvini sinovi

29.12.2008. Don Anelko moli za Deulovia i Badovinca



obiljeila nau obiteljsku povijest. Gestapo je cijelu obitelj odveo u zapadnu Poljsku i pretpostavljamo da je djed povremeno ulazio u koncentracijske logore, vjerojatno i u Dachau, kod Mnchena, iako za to nemamo dokaza.

Kako Va otac danas gleda na to?

U to je vrijeme bio dijete, a poslije nije imao priliku do kraja doznati to je Njemaka zapravo bila, pa je cijelu epizodu doivio i o njoj poslije priao kao o anegdoti. Tek sam mu ja pomogao shvatiti koliko je to promijenilo obiteljsku kulturnu paradigmu. U nekoliko desetljea obitelj prestaje biti nacistika i postaje ustaka, u kui se prestaje govoriti njemaki i poinje govoriti hrvatski i gotovo svi postaju Hrvati.

to se dogodilo s obitelji na kraju rata?

Englezi su uhapsili djeda s optubom da je ratni zloinac i dvije je godine bio u zatvoru oekujui strijeljanje, ali ipak je puten. Doli su do papira za bijeg takorskom rutom u Argentinu, i djed i baka su s mojim ocem, bratom Ottom i sestrama krenuli na put. Na brodu, te 1949. godine, djed ogoren zatvorom i baka (Hrvatica iz Mrkonji Grada) ija su dva brata iskasapili etnici u Bosni, odluuju da e se druiti s Hrvatima, a ne Nijemcima. Moj djed i Ante Paveli u Buenos Airesu postaju dobri prijatelji. Djed postaje simpatizer ustakog pokreta do te mjere da su se u kui Pilselovih jednom prilikom sastali Adolf Eichmann i Ante Paveli (na molbu potonjega), a bivi ministri NDH na istom su mjestu dogovarali osnivanje hrvatskog oslobodilakog pokreta.

Kako se razvijao Va otac?

Moj je otac kao djeak sve to upijao, pa se i zaljubio u moju majku, Eriku Pavlinec, Zagrepanku, ker jednog ustae. Kad je na Pavelia pucano 1957. godine, okupila se skupina momaka, meu njima i moj otac, naoruan, da bi uvali njegovu kuu. ak i nakon to su ga ustae izvukli i otpremili u Madrid, i pomou veza s nacistima u Argentini, oni su i dalje uvali strau. Koncem 1971. godine ubio je dvojicu ljudi koji su poslani vjerojatno u dogovoru Udbe i Komunistike partije Argentine da ga ubiju. Tada je radio u glavnom gradu Patagonije, Comodoro Rivadavia, kao graevinar, ali istodobno se bavio i politikom. Pokuavao je, a na temelju iskustva rada s Paveliem, 60-ih i 70-ih okupiti Hrvate u Patagoniji, a istodobno radi i kao obavjetajac argentinske vojske. Morao je bjeati iz Argentine, a nas je ostavio iza sebe jer ga moja majka nije eljela vie pratiti. Sada ivi u malome mjestu u Paragvaju, ve 36 godina, kamo je pobjegao pred argentinskom policijom koja ga je traila zbog dvostrukog ubojstva. Prije toga se razveo od majke, doivio je i poslovni krah. Vano je rei da se on sada zgraa nad injenicom da se u Hrvatskoj skandira Ubij, ubij Srbina i Tko ne skae, taj je pravoslavac. Ta njegova promjena dijelom je i moja zasluga, jer sam se u posljednjih petnaestak godina s njim intenzivno dopisivao i katkad i susretao, pa sam mu objanjavao to se dogaa. Podrava socijalistiki orijentiranog biveg biskupa, paragvajskog predsjednika Fernanda Lugu, u njegovoj je stranci i gradi silose za siromane. ivi, govori i razmilja kao Paragvajac. Tek e ove godine dobiti putovnicu Paragvaja, a sve je ove godine ivio kao apatrid. On i njegovi roditelji u Argentinu su doli kao dravljani Treeg Reicha, a nakon toga su dobili papire Crvenog kria. Nikada nije ni vidio Hrvatsku, samo je proputovao kroz nju na putu iz Sarajeva u Graz, a izgradio je svoj ivot, moj ivot i ivot moje sestre i pokojnog brata na temelju jedne fantazije. Ja ne tvrdim da je moj identitet laan i da ja nisam Hrvat. Ali ja sam Hrvat na vrlo specifian nain. Trebalo mi je puno vremena da demontiram ustatvo u svom naslijeu. Odrastao sam pjevajui ustake pjesme i sjeam se kako sam na obiteljskim okupljanjima stajao na stolici i pjevao, sve ih jo znam napamet.

Va posljednji boravak u Argentini dijelom je bio posveen istraivanju teze da je Hitler tamo i umro.

Nisam jo zavrio taj posao, ali ono ime sada raspolaem jako govori u korist teze, koju su podravali i Sovjeti i saveznici, da je Hitler stigao podmornicom u Patagoniju u ljeto 1945. te da se intenzivno druio s Paveliem i ustaama. Moram rei i to da sam kao mladi ve bio uo, i u hrvatskim krugovima, a onda i od tate, za suradnju Hitlera i ustaa u Argentini. To nisu samo prie. Kolega Abel Basti ima solidnu knjigu prepunu dokumenata, fotografija i svjedoanstava. S nekim sam ljudima koji tvrde da su vidjeli Hitlera i u



drutvu Pavelia, u njegovim graevinskim poslovima, kada su ga nazivali don Lorenzo, i ja razgovarao. Paveli bjei iz Argentine i uz pomo Hitlera, koji mu je dao novac, osigurao je laan identitet i pratnju. Hitler je navodno umro u mjestu La Falda, u pokrajini Cordoba 1957., kremiran je, a njegov je pepeo tajno prebaen u vicarsku. Nacisti su i dandanas vrlo moan lobi u Argentini.

to ste sada po politikom opredjeljenju?

Ne samo sada. Ve jako dugo. Ja sam antifaist. lan sam Savjeta saveza antifaista Republike Hrvatske i mogu posve mirno obrazloiti taj svoj antifaizam. Izgubio sam dosta prijatelja u Argentini zbog toga, a jedna mi je asna sestra rekla da sam potpuno promaio ivot.

Ima li to Vae opredjeljenje veze s Vaom osobnom tragedijom iz Domovinskog rata?

Sasvim sigurno. Moj je brat poginuo (nestao) kao pripadnik IV. brigade ZNG-a blizu otoka ipana, u zoru 23. listopada 1991., nakon razmjene vatre s patrolnim amcem JRM 178. Razneseni su on i etvorica suboraca. Istoga sam trena napustio sveeniki poziv, iz Rijeke stigao u Split i pristupio toj brigadi pod zapovjednitvom mojeg danas dragog prijatelja, generala Ive Jelia. Dao sam mali doprinos Domovinskome ratu, ali veliki doprinos ispravnom shvaanju mojega patriotizma. A ono se najkrae definira eljom da oko sebe irim spoznaju da nam nikakav totalitarizam ne koristi. Istinski su antifaisti, za mene, demokrati i protivnici totalitarizama, lijevog ili desnog opredjeljenja. Moj se antifaizam oitovao i kad sam, kao lan HHO-a, nakon Oluje pokapao ubijene Srbe u Lici ili evidentirao ratne zloine nad tim naim sugraanima. I, ne sumnjajte u to, oitovat e se otrim zahtjevom da se antifaisti jasno odrede u vezi sa zloinima partizana nakon sloma NDH.

Obljetnica

Poeli ste voditi emisiju Cenzura na splitskoj TV Jadran. Kako to?

Emisija je obezglavljena nakon odlaska Eugena Jakovia. Imala je i prije toga nekih potekoa. A taj projekt i sve drugo to promovira Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda Cenzura Plus odavno su dio mojeg interesa. Prihvatio sam ponudu da vodim neke emisije. Jako se radujem toj suradnji i tome to sam blie Splitu, gradu u kojem sam koncem 1991., u ratu, donio odluku da u ostati novinarom, u pozivu u kojem ovoga rujna obiljeavam 30 godina staa.

PRILOZI Piite uredniku Poalji prijatelju Ispii

EPH digital mrea: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Gorila | LikeCroatia | Dobra hrana | Gameland | Dubrovacki Vjesnik | ibenski list | KlikniMO.hr | WAZ: Der Westen

Sva prava na tekstove i slike pridrava Slobodna Dalmacija Dizajn i implementacija: Sistemi.hr

ivantic.netDrago Pilsel: Hitler se s Paveliem druio u Argentini > Slobodna Dalmacija > Spektar

B1c3Rhc2ElMjBzdmVkb2NpLmh0bQA=: Form: search: dnn$ctr729$View$OptionsRadioButtonList: 0

NpX2RhdG90ZWtlL2xpa2UuaHRtAA==: form0: button0:

drago pilsel_ hitler se s pavelićem družio u argentini _ slobodna dalmacija _ sp

Documents