Dr sc. Igor Belamarić

Promišljanja 58.

Bilješke misli i mnienja uz XXIII simpozij

Teorija i praksa brodogradnje

In memoriam prof. Leopold Sorta

Uvodna crtica

Evo je doplovila Sortina lađa, 27. rujna 2018, u Split, po drugi put, nakon punih

36 godina. Ovoga puta uz kormilo lađe je mladi profesor Fakulteta strojarstva i

brodogradnje (FSB) u Zagrebu, Joško Parunov, predsjednik Stalnog odbora

Simpozija. Predsjednik pak Organizacijskog odbora XXIII simpozija Sorta je

Boris Ljubenkov, profesor Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

(FESB) u Splitu.

U četvrtak 27. rujna 2018. u atriju FESB-a okupilo se 150 učesnika. Izostali su

kolege iz Uljanika, 3 maja, Brodarskog instituta … Razlozi – aktualne krize koje

pogađaju dotična brodogradilišta, odnosno ustanovu.

U sjećanju mi je i prethodni, već davni, V simpozij Sorta, održan 20 – 22 svibnja

1982, također u prostorijama FESB-a u Splitu. Bilo je tada vrlo živahno: 300

učesnika ! Bio je to posljednji simpozij Sorta kojem je prisustvovao prof. Stanko

Šilović (1900 – 1984), prvi učenik prof. Sorte (Indeks br. 1). Sjetim se ugodnog

i zanimljivog razgovora, prateći Profesora do zračne luke u Kaštelima. Profesor

Šilović mi je kazivao o svojim mladim danima u brodogradilištu u Kraljevici.

XXIII simpozij Sorta

Simpozij je počeo u 10 sati u velikoj dvorani FESB-a, svečano, himnom Lijepa

naša domovino. Uslijedili su pozdravi i prigodne besjede: predsjednik Stalnog

odbora, dekani FSB-a i FESB-a, predstavnici Brodosplita i Brodotrogira. U ime

Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti skup je pozdravio prof. Ivo Senjanović,

a g. Zvonimir Novak u ime Ministarstva gospodarstva.

Zatim je prof. Parunov izvijestio o aktivnostima akademske zajednice od prošlog

simpozija, s naglaskom na ulogu akademske zajednice u gospodarstvu i društvu,

kako slijedi: Tri su studija brodogradnje u Republici Hrvatskoj, na Sveučilištima

u Splitu, Rijeci i Zagrebu. U protekloj akademskoj godini 'proizveli' su 45

prvostupnika, 37 magistara, 1 doktora znanosti i 20 stručnih prvostupnika.

Pokrenut je diplomski studij brodogradnje u Splitu. Obrazujemo

Simpozij Sorta, Split, 27. rujna 2018, radno predsjedništvo, za govornicom prof. Boris

Ljubenkov, predsjednik Organizacijskog odbora.

Otvaranje XXIII simpozija Sorta, Split, 27. rujna 2018. Uvodno slovo, Prof. Joško Parunov,

predsjednik Stalnog odbora simpozija Teorija i praksa brodogradnje.

deficitarne kadrove koji nalaze svoje mjesto na tržištu rada, te možemo reći da

praktički nema nezaposlenih inženjera brodogradnje. – Istraživalačke aktivnosti

su važna komponenta rada na sveučilištu. Naši nastavnici sudjeluju u radu

međunarodnih istraživalačkih udruženja, od kojih su najvažniji Međunarodni

kongres za brodske i pomorske konstrukcije (ISSC) i Međunarodna konferencija

bazena za modelska ispitivanja (ITTC). U ovom mandatu ISSC-a imamo 9

predstavnika, što nas svrstava na 10. mjesto po broju članova ISSC-a. Hrvatska

u novom mandatu ima i pravo na predstavnika u Stalnom odboru. – Hrvatska

zaklada za znanost također podupire istraživanja u brodogradnji s jednim

istraživalačkim projektom i jednim uspostavnim istraživalačkim projektom :

jednim na Sveučilištu u Rijeci i jednim na Sveučilištu u Zagrebu. Provode se i

dva Interreg projekta: jedan na Sveučilištu u Rijeci i jedan na Sveučilištu u

Zagrebu. – FSB i Prirodoslovno matematički fakultet (PMF) Sveučilišta u

Zagrebu razvijaju efikasne metodologije za analizu konstrukcije plovnih objekata

metodom konačnih elemenata – REMAKE. – Od znanstvenog izdavalaštva

spomenimo časopis Brodogradnju, koji sada izlazi tromjesečno.

Svoje izvješće prof. Parunov je zaključio nadom da će ovaj Simpozij još više

doprinijeti povezivanju brodograđevne teorije i prakse.

Radni dio prvog jutra trajao je od 11 00 do 13 30 sati, uz tri pozvana izlaganja:

Gianpaolo Dalla Vedova (Lloyd's Register): Autonomous Ships

Ivan Kljaković Gašpić (ACI): Nautical tourism and small shipbuilding in

Croatia

Alan Klanac (As2con-Alveus d.o.o.): Passenger shipbuilding for the future

of European (Croatian) shipbuilding.

Radi neposredne aktualnosti navodim sažetak izlaganja, održanom na engleskom

visoke razine, doc. dr. Klanca, kako slijedi:

Building products instead of ships

Gradimo proizvode umjesto brodova: budućnost europske (hrvatske) brodogradnje kroz gradnju

putničkih linijskih brodova

“Brod je kutija koja stvara novce!” – rečenica je koju sam čuo na Nordu još kao mladi inženjer,

neiskusan i vođen isključivo romantikom projektiranja i teorije broda. Djelovala je tako okrutno,

hladno. Petnaestak godina nakon toga sreo sam tog istog gospodina koji vodi brodarsku

kompaniju koja danas gradi prekrasne brze feribote u Kini. Romantika je još tu negdje, ali

hranjena poslovnim uspjesima.

Upravo ta paradigma vodi me u mom prijedlogu za budućnost hrvatske i europske brodogradnje.

Danas europsko tržište zahtijeva više od nekoliko stotina novih trajekata za povezivanje na

kratkim i srednjim prugama. U Norveškoj standard za novogradnje je hibridni pogon. Ta ista

tehnologija, za razliku od propulzije broda na ukapljeni prirodni plin, može se kvalitetno

primijeniti i na ostalim europskim tržištima. Norveška će zato zamijeniti svu preostalu flotu

trajekata, njih više od stotinu, upravo takvim novogradnjama.

To je budućnost. Hrvatska putnička linijska flota od 60-tak brodova, poput Norveške, prosječne

je starosti veće od 25 godina. I to je prilika da se Hrvatska brodogradnja fokusira na ovaj segment

tržišta. Preko dvije stotine brodova trebat će tako sagraditi u ovoj niši. Vrijedno je više od 5

milijardi eura. Osnujmo modularne koncepte brodova, tj. proizvode, koje ćemo onda prilagoditi,

poput proizvođača automobila, posebnim zahtjevima naručitelja, tako da to neće utjecati na rizike

poslovanja brodogradilišta. Brodogradilišta u Europi koja grade velike brodove više ne smiju

preuzimati sve poslovne rizike gradnje broda kako to rade danas, jer nije više oportuno očekivati

da će taj rizik na sebe preuzimati države kako su to činile desetljećima da bi spriječile poslovni

slom brodogradilišta kakvom svjedočimo danas u Hrvatskoj. Jedinstvene i prototipne brodove,

koji više odgovaraju industrijskim pogonima poput tvornica, nažalost, iako su većih vrijednosti,

treba prepustiti onim brodogradilištima izvan Europe u kojima si države mogu dopustiti

preuzimanje viška poslovnih rizika gradnje.

Potvrde ovog razmišljanja su dobri primjeri gradnje brzih putničkih brodova od aluminija ili

kompozitnih gradiva. Ili pak gradnje radnih brodova poput remorkera i brodova za potporu u

offshore industriji. Upravo kombinacija ova dva tržišta koja funkcioniraju proporcionalno

(offshore) i obrnuto proporcionalno (putničko brodarstvo) o promjenama cijena energenata može

jamčiti otpornost na promjene tržištnim kretanjima interesa za gradnju brodova.

Kroz gradnju ovih proizvoda brodogradilišta će lakše postati samostojni i održivi poslovni sustav

otporan na tržištne fluktuacije i udare. Tako će moći lakše dugoročno poslovno planirati,

otvarajući kanale za široku primjenu inovacije, suradnju sa znanstveno istraživalačkom

zajednicom na poljima tehnologije i poslovanja.

Doc. Alan Klanac

Zbornik radova

Zbornik radova prema pojedinim područjima nalazi se na USB Sticku, izdavač:

FESB, Split. Evo naslova svih 55 radova, unutar 7 različitih područja:

Brodska hidrodinamika, pomorstvenost i upravljivost

Primjena periodičkog rubnog uvjeta u pokusu slobodne vožnje.

Scattering of Water Waves by a Rectangular Submarine Trench in an Ice-Covered

Ocean.

An Open-Source Fully-Automated Pre-Processing Procedure for Planing Hull

CFD Simulations.

Brza procjena otpora valova broda pomoću ispravljenog Michellovog integrala.

Odziv plutajućeg valobrana sa zglobnim spojevima.

Utjecaj Momentne Diskretizacijske Sheme u metodi konačnih volumena na otpor

Wigley modela.

Čvrstoća, vibracije i konstrukcija broda

Analiza uzdužne granične čvrstoće tankostjene čelične konstrukcije.

Projektiranje konstrukcije velikog broda za prijevoz žive stoke.

Uzdužno porinjavanje plovnih objekata na zračnim valjcima.

Analiza naprezanja i stabilnosti brodske konstrukcije prilikom porinuća.

Simulacija sudara kompozitnog patrolnog brzog broda.

Analiza vibracija obalnog obhodnog broda.

O uklještenju nosača tankostjenih konstrukcija pri savijanju.

Komparativna analiza naprezanja opločenih konstrukcija opterećenih na

savijanje.

Ice Class Conversion for a Cruise Vessel: Comparative FE Structural Assessment

for Ice Belt Installation.

Globalna opterećenja oštećenog broda na valovima.

Strukturna analiza plovnog doka remontnog brodogradilišta Cres.

Tehnologija, materijali, zaštita i održavanje

Tehnologija izradbe torpeda SWATH plovila.

Izgradnja suhog doka u Brodosplitu: pred-studija izvedivosti.

Jednostavna metoda ocjene parametara plastičnog oblikovanja limova.

Zamjena dosadašnje tehnologije zavarivanja Nelson ekvivalentima – područje

primjene, standardi i primjeri iz prakse.

Analiza metodologije izradbe tehničke dokumentacije brodogradilišta različitih

modela gradnje broda.

Studij rada i vremena: izradba i montaža ovjesa elektroinstalacija.

Tehnologija montaže brodskog trupa u području temelja iskrcajne zakretne grane

broda za prijevoz rasutog tereta sa sustavom za samoiskrcaj.

Tehnologija montaže temeljnog oslonca iskrcajno zakretne grane suhim ledom.

Ispitivanje radnog opterećenja iskrcajno zakretne grane.

Tehnologija gradnje samopodizne platforme.

Zapisnik sa prezentacije tehnologije zavarivanja sekundarnih elektrotrasa

postupkom elektrolučnog zavarivanja svornjaka.

Utjecaj načina zavarivanja na radius ruba šava u zavarenom spoju.

Usvajanje logističko-sigurnosno-kontroliranog pristupa radnika tijekom gradnje

putničkog broda za krstarenja polarnim morima.

Primjena kompozitnih sendvič panela za konstrukciju fiksnih paluba za

automobile na gradnji Uljanik 513.

Digitalizacija potpornih procesa u brodogradnji – upravljanje skelarskim

radovima.

Brodsko strojarstvo, elektrotehnika, automatizacija i oprema

broda

Poboljšanja energetske efikasnosti u brodskim postrojenjima obrnute osmoze.

Grijanje tankova tereta vertikalno raspoređenim ogrjevnim cijevima.

Električni pogon putničkih brodova u ekološki zaštićenim područjima.

Višezonski model izgaranja sporohodnog brodskog dizelskog motora.

Osnivanje brodova i specijalnih objekata

Proračun hidrostatskih svojstava usisnog jaružala s rastvaranjem trupa kod

nesimetričnog otvaranja.

The Seamless Integration of Culture in Cruise and Vessels Design.

The Approach to Boats Restoration. A Protocol for Nautical Restoration.

The Approach to Boats Restoration. The Importance of Restoring Designer

Figure.

From the Design of the New to the Design of the Existing: Comparison Between

Practical and Theoretical Aspects.

Innovative Concepts for Next Cruise-Ship Generations.

Projekat nekonvencionalnog tankera za prevoz tekućeg zemnog gasa Dunavom.

Razvojni aspekti izabranih podvodnih objekata.

Razvoj metodologije osnivanja modularnih putničkih brodova za Mediteran.

Interior Yacht Design: New Scenarios for Pleasure Crafts.

Aktivni istraživalački i razvojni projekti u Uljaniku.

Organizacija i ekonomija brodograđevne industrije

Razlike u sustavu izvoznog kreditiranja, garancija i poticaja hrvatske

brodogradnje u odnosu na EU i svijet.

Passenger Transport Benchmarking in Turkey and Other Countries.

The Governance of Project-Based Production Networks: Empirical Analysis

From the Indonesian Shipbuilding Industry.

Napredni softveri u brodogradnji

Projektiranje broda upotrebom neovisnih softverskih alata integriranih u

SHIPLYS platformu koja uključuje analizu životnog ciklusa broda.

Class Societies Virtual Approval in Shipbuilding. The Certification of the

Reality.

Povezivanje Virtualne Stvarnosti i CAD Sustava.

Weighted Trade-Off Optimization of a Self-Propelled Passenger Ferry Using

Efficient Design Space Analysis Techniques and Adaptive Grid Refinement.

Out-of-The-Box Dynamic, Distributed Information Sharing Technology in the

Marine Industry: A Case Study.

Slovo o radovima

Općenito, prevladavaju radovi koji tretiraju dosta uske specijalnosti. Radovi su

pisani i izlagani većinom na engleskom, danas univerzalnom jeziku

sporazumijevanja. Radove karakterizira suradnja više koautora; u nekim

primjerima i do sedmero.

U okviru područja Tehnologija, materijali, zaštita i održavanje izložen je rad pod

naslovom Izgradnja suhog doka u Brodosplitu: pred-studija izvedivosti.

Brodosplit je naše najveće brodogradilište, smješteno u lijepoj Supavalskoj uvali,

na sjevernoj strani splitskoga poluotoka. Nalazi se unutar Kaštelanskog zaljeva,

imajući mikroklimatske, prometne i druge prednosti. Četiri ležaja za gradnju i

porinuće, dragocjeno nadkriveno brodogradilište specijalnih objekata (BSO), niz

opremnih radiona s tvornicom Diesel-motora na kraju, danas su tek manjim

dijelom iskorištene. S obzirom i na aktualno stanje brodogradnje u drugim

europskim zemljama, teško je shvatiti i opravdati zamisao o gradnji suhog doka u

Brodosplitu.

Suhi dok, za Brodosplit nepotrebna i skupa investicija, poremetio bi sliku i trajno

degradirao Supavalsku uvalu. Jave se pojmovi etike, entropije, ekologije,

estetike, energije, ekonomije … pa i sintagma: održivi razvoj. Još prije 90 godina

Uvala je pružala arkadijsku sliku. Prije 65 godina, do Brodogradilišta, hodio sam

između vinograda. Sačuvajmo makar ovo što je danas još ostalo od Uvale sv.

Pavla. Štoviše, posadimo prikladna stabla, oplemenimo, humanizirajmo prostor

(u suradnji s poduzećem Parkovi i nasadi te Institutom za jadranske kulture) na

preostalim slobodnim površinama. Za zdravlje i ugodu zaposlenika, i šire.

Suhi dok prema prvom približenju; prema drugom bi bio malo pomaknut udesno.

U okviru područja Osnivanje brodova i specijalnih objekata sedam koautora, pet

članova Uljanika i dva člana institucije Center of Maritime Technologies,

Hamburg, izlažu zamašni rad pod naslovom: Aktivni istraživalački i razvojni

projekti u Uljaniku.

Rad je upravo izvješće o najvažnijim istraživalačkim i razvojnim projektima,

poglavito o dva projekta financirana od EU: HOLISHIP i RAMSSES. HOLISHIP

(HOLIstic optimisation of SHIP design and operation for life cycle) projekt

nastoji razvijati fleksibilne sustave za projektiranje nove generacije i procjenu

učinkovitosti tako razvijenih brodova. Odnosi se na rastuću želju europske

pomorske industrije k holističkom pristupu projektiranju i upravljanju

pomorskom imovinom. Projekt je organiziran u tri klastera: Klaster 1 obuhvaća

radne cjeline za poboljšanje metoda i alata potrebnih u svim fazama projektiranja

i službe broda, u rasponu od analize tržišta do arhitekture sistema preko

hidrodinamike i strukture trupa do strojeva i ocjene cijelo-životnih troškova.

Klaster 2 je posvećen integracijskim platformama za računalno potpomognuto

inženjerstvo, uključujući optimizaciju i virtualnu prezentaciju svojstava broda.

Klaster 3 povezuje primjere primjene koji će koristiti rezultate klastera 1 i 2, a

koji se baziraju na npr. RoPax brodu (ULJANIK), trajektima s dvostrukim krajem,

putničkim i istraživalačkim brodovima.

RAMSSES (Realisation and demonstration of Advanced Material Solutions for

Sustainable and Efficient Ships) nastoji poticati primjenu novih materijala na

brodovima za pomorsku plovidbu i plovidbu unutarnjim vodama razvojem,

demonstriranjem i ocjenjivanjem 13 specifičnih proizvoda koji će se pripremiti za

tržište. Važni aspekt RAMSSES-a je brzo odobrenje primjene novih materijala.

ULJANIK-ov team vodi demonstracijski primjer u sklopu RAMSSES-a koji se

odnosi na inovativne komponente i lagane modularne sustave za RO-RO brodove

uvodeći FRP (vlaknima pojačana plastika) vučene profile i FRP-sendvič

tehnologiju.

HOLISHIP RO-PAX prototip

Glavne značajke

Duljina preko svega LOA ………. oko 217 m

Duljina između okomica LBP .…. 210,00 m

Širina B ………………………… 32,20 m

Visina do glavne palube H ……. 9,65 m

Gaz TD ………………………… 6,80 m

Gaz TS ………………………… 7,00 m

Nosivost DWS ………………… oko 11 000 t

Duljina staze …………………. 4 600 m

Putnici ……………………….. 1 500

Posada ………………..……… 70

Glavni strojevi ……………….. 4 10 300 kW

Brzina u službi ……………….. oko 24 uzla

Ovdje je prikazan pogled na brod i glavne značajke, kao podloga za buduću

optimizaciju HOLISHIP RO PAX-a. Prvi je dojam: visoka brzina u službi i

rezultirajuća snaga propulzije od 41 200 kW.

O stručnom nazivlju

U pojedinim radovima nalaze se stručni nazivi koji odudaraju od već davno

usvojenih. Navodim nekoliko primjera.

Blok koeficijent. Malo bi tko od učenika profesora Stipetića i Sorte znao što znači

taj naziv. Pa ipak te dvije riječi, i tako napisane, nalazimo u radovima koji dolaze

i sa naših fakulteta. Onaj komu je posvećen naš simpozij, ocijenio bi to:

horrendno. Ne samo napisati blok koeficijent, nego i kolokvijano – nedopustivo

je.

Koliko je po ITTC-u usvojeni nazivak blo(c)k sretan, ostavimo po strani; mi ga

respektiramo. Ako pak tom bloku odgovara hrv. punoća, onda napisati: blok

koeficijent = punoća koeficijent, nema smisla.

Iz konteksta, međutim, vidljivo je da se radi o koeficijentu punoće CB. Puni

hrvatski naziv – evo će biti već stotinu godina – glasi: koeficijent punoće forme

istisnine. Kao simbol, sve do usvajanja ITTC, bilo je to grčko slovo (delta).

Tako bismo, kolokvijalno, za koeficijent punoće forme istisnine rekli, samo:

delta.

Danas pak, u skladu s usvojenim simbolima ITTC, pišemo: koeficijent punoće

CB, ili još kraće: koeficijent CB. Kolokvijalno, i kad je to posve jednoznačno

jasno, reći ćemo, danas, najkraće: ce-be.

Engleskom pak prismatic coefficient (CP = CB/CM) odgovara hrvatski naziv

koeficijent finoće forme. Koeficijent CP daje nam uvid u vitkost forme, odnosno

na rasprostranjenje istisnine po duljini L. (v. skripta Teorija broda I, Zagreb,

1949)

Na drugom mjestu govori se o strukturnim ojačanjima, o ojačanoj strukturi o

kompozitnom ojačanju, o ojačanoj plastici, i td. Ojačanja, ojačati ... pristaje uz

živa bića, dok uz brodsku strukturu idu: pojačanja. Tako se, primjerice kod klase

broda, navode pojačanja za plovidbu zaleđenim morima. Pojmu ice

strengthenings odgovaraju: pojačanja za led.

Umjesto slučaj opterećenja (broda) bolje je stanje opterećenja, odnosno engleski:

umjesto loading case bolje je loading condition. U Loading manualu broda

govorimo o loading conditions ...

... klasifikacijska društva preporučuju inkrementalno-iterativni pristup pri analizi

progresivnog kolapsa zasnivan na Smithovoj metodi. Načelno nisam protiv

tuđica, nego da i to bude prema potrebi i s mjerom. Naime, navedena bi rečenica

bolje zvučila ako bi se makar riječ kolaps zamijenila s urušavanjem. Tako bi, npr.

umjesto ... kolaps nosive konstrukcije ... imali ... urušavanje nosive konstrukcije

... itd.

Za implementaciju imamo hrv. provedbu. Usput bih spomenuo višeznačni engl.

design, kojem ponegdje još bolje odgovara njem. Ausführung, i hrv. izvedba.

Osovina ili vratilo. Umjesto osovine, u novije se vrijeme pojavilo vratilo.

Navodno je ustanovljeno da osovina ne može prenositi moment, nego da je to

uloga vratila. Desetljećima to nije bilo poznato pa se, dakle ‘pogrešno’

povjeravalo koljenčastima osovinama, međuosovinama, propelernim osovinama,

da prenose moment Q, odnosno da predaju snagu PD propeleru. Nekadanja

propelerna osovina postala je sada propelersko vratilo; koljenčasta osovina

postaje koljenasto vratilo; osovinske konjske snage (Shaft horsepower, Wellen-

Pferdestärken) – vratilne konjske snage.

Osovina je dakle degradirana; ne prenoseći više moment/snagu, svedena je na

sporednu ulogu. Iz stručne terminologije ona praktički iščezava. Zašto?

Vratilo je vremenski oblik glagola vratiti, i uzme li se u obzir činjenična

preciznost i znatna jednoznačnost hrvatskoga jezika tada vratilo umjesto osovine,

u brodostrojarskom nazivlju, postaje nepotrebna dubleta ... I podsjetimo se: uz

osovinu imamo i os, sa svojim značenjima.

Kad sam, davno, davno, prvi put čuo za vratilo kao imenicu srednjega roda,

misao je upravo semiotički asocirala na skup tkalačke tehnike. I, evo što se nalazi

u Akademijinu Rječniku:

VRATILO, vràtilo, n. u tkalačkom stanu ili razboju, valak: predñi, koji je šupal i na koji

se navija platno, i zadñi, koji nije šupal i na koji se navija pređa; od osnove glag. vrati-

ti i nast. –lo, ispor. cjedilo, gladilo, gudilo i gudalo. ......... u Belostenčevu ... vratilo

tkalečko, na koje se preja i platno navija, ... okol kojega se osnova navija ...

Osim još sličnih primjera, na istom se mjestu navodi značenje u gimnastici: motka

položena poprijeko, na kojoj se izvode gimnastičke vježbe.

Doista se moramo upitati, zašto našu brodostrojarsku osovinu, i sve njene

izvedenice, zamijeniti vratilom ?

Čvrstoća na savijanje, savojna čvrstoća ... Nalaženje hrvatskog adekvata za neki

novi pojam može stavljati na kušnje upravo zbog bogatstva i velikih tvorbenih

mogućnosti našega jezika. Mislim da je važno tražiti logični ključ, zdravo

uporište. Jednom prihvaćeni naziv teško se mijenja. Vladimir Vratović,

predstojnik katedre za klasične jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, objašnjava

pogrešnost naziva mobitel, predlažući zamjenu. Profesor je uvjerljiv, a mobitel

već – čvrsto ukorijenjen.

Ugledavši prvi put prevod pojma significant wave height, isti mi se učinio

neprikladnim. Danas smo se navikli na – značajnu valnu visinu ...

Kako ćemo bolje shvatiti stanovitu pojavu u odnosu vijak–brod: putem engl.

thrust–deduction fraction, ili njem. Sogziffer i ruskoga koeficienta vsasivanija?

Sorta je govorio o koeficientu upijanja, a Šilović o koeficientu smanjenoga poriva

... Rekao bih da je prvi dao prednost uzroku, a potonji – posljedici.

Možda se u nama javlja suzdržanost, pa i odbojnost prema promjenama ili

novitetima. Uz to ide i vjernost zasadama ... Pa ipak, kao članovi naše

brodograđevno-pomorske zajednice, tražit ćemo prave puteve, puteve koji,

budimo svjestni, bivaju prekriveni raznovrstnim naslagama.

Shvatljiva je želja da se umjesto čvrstoća na savijanje rekne kraće, npr. poput

njem. Biegefestigkeit i engl. bending strength. I naši su učitelji prije stotinjak

godina nastojali oko toga, ali nisu našli zamjenu s kojom bi bili posve zadovoljni,

ili su se, možda, držali duha jezika: biti otporan na nešto. Jesmo li danas u tome

uspjeli, sa savojnom čvrstoćom? Polazištni glagolski oblici: savi-jati, savi-ti,

savi-jen ... eventualno bi uputili na - savijnu čvrstoću, pa bi bilo zanimljivo znati

kako se došlo do savojne čvrstoće.

Nepažnjom, netko će reći, kadšto i napisati: električni kablovi, umjesto električni

kabeli. Kablovi i kabeli različiti su pojmovi.

Bolje je: pojna pumpa, negoli napojna pumpa; pojna negoli napojna voda (za

kotlove). Nije naizmjenična struja, nego izmjenična struja; ne naimenovati i

naučenjak, nego imenovati i učenjak.

Spominje se dužina broda. Treba razlikovati geometrijski pojam dužine od

fizičke duljine; dakle: duljina broda.

Riječ o profesoru Sorti

Desetak dana prije početka Simpozija obavijestio me prof. Boris Ljubenkov o

nakani da na sastanku splitske udruge brodograđevnih inženjera govori o

profesoru Sorti, da upozna mlade kolege s njegovim djelom i životnim putem.

Pritom bih ja, koji sam Profesora poznavao, kod njega položio većinu stručnih

ispita i dobio diplomski rad, upotpunio Borisovo izlaganje s još nekoliko

prigodnih rečenica. No, Borisa su primarni poslovi na FESB-u kao i brojne

obveze kao predsjednika Organizacijskog odbora Simpozija, omeli u ostvarenju

nakane. Shodno, ostaje da ovdje navedem nekoliko prigodnih riječi o životu i

radu profesora Sorte (Rijeka, 1891 – Zagreb, 1956).

Osnovnu školu pohađa u Sušaku, gimnaziju od 1901. do 1909, također u Sušaku.

Jeseni 1909. polazi u Beč, te München gdje se upisuje na Strojarski odsjek Visoke

tehničke škole. Nakon svršene prve godine studija godinu dana radi u riječkome

Ganz-Danubius-u, pretežno u konstrukcionom uredu. U jesen 1911. u Berlinu–

Charlottenburgu upisuje se na Brodograđevni odsjek Visoke tehničke škole.

Marljivo uči te 30. travnja 1913. položi prvi državni diplomski ispit. U drugoj

polovini 1913. ponovno je na tromjesečnom radu u riječkome brodogradilištu, u

konstrukcionom uredu za ratne brodove. Godine 1914. po absolviranom VIII.

semestru, položi i drugi državni diplomski ispit.

Nakon svršenih studija nastupa, prvo u konstrukcionom uredu, zatim u pogonu, u

riječkom brodogradilištu. Radi na konstrukcijama razarača, krstarica i

podmornica. Obavlja službu inženjera za gradnju podmornica i ratnih brodova u

Ganz-Danubius-u u Rijeci i Friedrich Krupp-Germaniawerft-u u Kielu.

Početkom listopada 1919. otvara vrata zgrade na tadanjem Wilsonovu trgu.

Nakon hladnog Kielskog zaljeva, u kom je doživio jeku pomorskih kanonada

Skagerrakseeschlachta i nakon ratnih putovanja između Rijeke i Kiela, Jadrana i

Baltika, evo ga u zgradi čiju je privlačnost i toplinu osjetio svim svojim bićem.

Tri desetljeća prof. Sorta predavat će veliki broj predmeta: teoriju i linije broda,

parne kotlove, propelere, brodske kotlove i pomoćne strojeve, vježbe u

strojarskom laboratoriju. Teoriju broda slušali smo četiri semestra i polagali kao

četiri zasebna predmeta:

– Teorija broda I. (današnji kolegij: plovnost broda), III. semestar

– Teorija broda II. (stabiliteta, nepotonivost, porinuće), IV. semestar

– Teorija broda III. (otpor broda), V. semestar

– Teorija broda IV. (čvrstoća broda), VI. semestar.

Do dolaska prof. Armande i prof. Šilovića, predavao je prof. Sorta i predmete pok.

prof. Stipetića: osnivanje trgovačkih brodova, osnivanje ratnih brodova i

elemente broda. Još prije: elemente strojeva, prenosila i dizala.

I to nije sve. Naime, nakon što je uspio osnovati i izgraditi laboratorij za

strojarstvo, s velikom ljubavi i uz neviđena odricanja osnovao je laboratorij za

tekstil, laboratorij za zrakoplovstvo i laboratorij za automobilizam. U Novoj

zgradi, u Kačićevoj, već je smjestio strojeve za predenje i tkanje, a mi smo tu neko

vrijeme crtali brodske linije.

Živio je asketski. Svoju radnu sobu nikad nije grijao, ali se brinuo da bude ogrjeva

– drva i ugljena u našim crtaonama. Skrbio je i za naše radne stolove, za kolekcije

krivuljara i letvica, za utege, ravnala, integratore i planimetre.

U Staroj zgradi je predavao i održavao vježbe u Strojarskom laboratoriju, u njoj

pregledavao programe, pisao i crtao, čitao do kasnih sati. Koliko puta smo od šjor

Ante, budnog i nezaobilaznog 'Argusa' Stare zgrade, mogli čuti: “Sorta je opet

ostao cijelu noć u svom kabinetu! Ja se čisto bojim za njega.”

Još prije rata izdao je Elemente strojeva, Prenosila i dizala te Tehničku

terminologiju. Godine 1949. dobili smo skripta Teorija broda I, a iduće, 1950.

godine, Teoriju broda II .

Zarana je motrio, slušao kazivanja, učio i čitao dostupnu građu domaću i stranu,

plovio morem i ronio u njegove dubine. Stečeno znanje, summirane spoznaje,

želi sustavno predavati svojim učenicima.

Čitao je u svom kabinetu, živio za razgovore sa studentima. Ti kontakti davali su

snagu i smisao poziva. Veselio se upitima za stručnu pomoć svih studenata,

podjednako – brodara, strojara, električara.

U Staroj zgradi na Rooseveltovu trgu sadržano je sve. Doma, u Istarskoj 27 je

glasovir i violina, knjige i slikarski štafelaj, uz kuću lijepi vrt, voćke čije plodove

obrađuje ... No, punina njegova života ostvaruje se u našim crtaonama, u

Strojarskom laboratoriju, u njegovu kabinetu, u predavaoni na prvome katu.

Prošle su godine i Sortini učenici su polazili u brodogradilišta i drugamo.

Rečenica u Pomorskoj enciklopediji: “Životno djelo Leopolda Sorte bio je odgoj

generacija inženjera brodogradnje”, sažima sve: njegovo poslanje i smisao života.

Atrij FSB-a, uoči XXIII Simpozija. Polaganje vijenca ispred biste prof. Sorte

Zaključna poruka XXIII simpozija Sorta

Stalni odbor simpozija Teorija i praksa brodogradnje uputio je OTVORENO

PISMO sudionika XXIII simpozija Sorta. Ovdje navodim prvi stavak i zaključne

rečenice, kako slijedi:

Hrvatskoj je potrebna brodogradnja! Brodogradnja je generator proizvodnje i ujedno

izvoznik domaće industrije, te je kao takva važna za razvoj cjelokupne društvene

zajednice. Brodogradnju ne predstavljaju samo brodogradilišta, već je brodogradnja u

RH veliki sustav koji uz brodogradilišta čine i proizvođači opreme, kooperantske tvrtke,

projektni uredi, sveučilišta, Brodarski institut, Hrvatski registar brodova te brojna mala

i srednja poduzeća koja su na razne posredne i neposredne načine povezana s

brodogradnjom. Eventualnim zatvaranjem brodogradilišta, kao okosnice brodograđevne

industrije, urušio bi se čitav sustav s dalekosežnim posljedicama.

Zaključno, pozivamo sve one koji mogu utjecati na stanje u brodogradnji, u prvom redu vlasnike

brodogradilišta i Vladu Republike Hrvatske da ulože sve napore kako bi se očuvala ova

djelatnost i da pokušaju naći izlaz iz postojeće krizne situacije. Skupština simpozija Sorta 2018

pri tom nudi stručnu i znanstvenu pomoć pri predlaganju, analizi, izradbi i izboru

najpovoljnijih rješenja.

Kako se vidi, Stalni odbor opravdano apostrofira tvarnu brodogradnju, odavno

poznatu kao umijeće/djelatnost stotine zanata. Shodno, navodi proizvođače

opreme, kooperantske tvrtke i odgovarajuće institucije. Pitanje pak njihove

međusobne suradnje – primjerice, nepotrebni uvoz brodske opreme, modelska

ispitivanja u inozemnim bazenima zaobilaženjem Brodarskog instituta u Zagrebu

– aktualno je desetljećima. Ono zavređuje posebno razmatranje.

Pogled prema XXIV simpoziju Sorta, 2020.

Na plenarnom skupu, 28. rujna 2018. odlučeno je da se idući XXIV simpozij

Teorija i praksa brodogradnje održi u Rijeci, 2020. godine. Tako će ovo biti šesti

put da se simpozij Sorta održava u Rijeci, odnosno na riječkom području.

To ne iznenađuje: tȁ odatle je potekao i sam prof. Leopold Sorta i njegovi prvi

učenici: Stanko Šilović, Adam Armanda i Milan Stanger. Njih će slijediti veliki

broj mlađih odvjetaka Stare zgrade, sve do naših dana. Obasjava ih svjetlo sa

Trsata, gdje se i danas redovno sastaju, kao što mi javlja mlađi kolega Nediljko

Lučin. Duh Kostrene i Bakra, Opatije i Mošćeničke Drage … Nisu li se godinama

redovno sastajali i prvi učenici; Stanko, Adam i Milan, kojima bi se pridružio

pjesnik Drago Gervais, sa svoje Tri nonice … !

Sjetit ću se i jubilarnog simpozija Sorta, 1992. i moje evokacije u Guvernerovoj

palači, te ugodnog razgovora s kolegama Zlatkom Winklerom i Ostojom

Grubišom, s Josipom Uršićem i violinistom Josipom Klimom. Zatim dobih

dirljivo pismo starijeg kolege Ive Fabrija, vezano za spomenutu evokaciju o

profesoru Sorti. Neizbrisivi, trajni dojmovi.

Prošle su godine i desetljeća, i dosadašnji naši biennalni skupovi. Pred nama je

XXIV simpozij Teorija i praksa brodogradnje. Joško Parunov, današnji mladi

kormilar Sortine lađe, uplovit će 2020. u Rijeku.

Tomislav Uroda, Boris Ljubenkov, ………… Nastia Degiuli, Joško Parunov

…………… Nenad Vulić, Nastia Degiuli, Gojko Magazinović, Nataša Štambuk, ……..

Andrea Farkaš

Hrvace, nedaleko Sinja i opjevane rijeke Cetine, oproštajni ručak, subota 29. rujna 2018. Nastia

Degiuli, Ivana Martić, Ivo Alfirević, Kalman Žiha, ………., ………….

Sinj, muzej u Alkarskim dvorima, subota 29. rujna 2018