Download - USLOV-UVJET conditio
OTVORENI UNIVERZITET APEIRON U TRAVNIKU
FAKULTET PRAVNIH NAUKA U TRAVNIKU
TRAVNIK
MUHAMED KOSOVIĆ
USLOV/UVJET
(CONDITIO)
SEMINARSKI RAD
Predmet: Uvod u građansko pravo
Mentor: Doc.dr. Fuad Purišević
Učenik: Muhamed Kosović
Odsjek: Opće pravo
Travnik, April 2011
Sadržaj:
UVOD..........................................................................................................................................................3
1. USLOV......................................................................................................................................................4
A)Pojam uslova............................................................................................................................................4
B)Vrste uslova.............................................................................................................................................7
2.Pravi uslovi.............................................................................................................................7
2.1.Pozitivni i negativni uslovi................................................................................................7
2.2.Potestativni,kazualni i mješoviti uslovi.............................................................................7
2.3.Odložni i raskidni uslovi....................................................................................................8
2.3.1.Dejstva punovažnog odložnog uslova.........................................................................9
2.3.2.Dejstva punovažnog raskidnog uslova........................................................................9
3.Nepravi uslovi..........................................................................................................................8
2.1.Nužni uslov..........................................................................................................................8
2.2.Pravni uslov(condicio iuris)..................................................................................................9
2.3.Nemogući uslov..................................................................................................................10
2.4.Nedopušten uslov..............................................................................................................11
2.5.Nemoralan uslov................................................................................................................11
C)Nevažeći uslovi i njihovo dejstvo.............................................................................................11
D)Dejstva uslova..........................................................................................................................12
1.Vrijeme pendencije..............................................................................................................12
1.1.Fikcija (ne)ostvarivanja uslova.........................................................................................12
2.Ispunjenje uslova...................................................................................................................13
E)Obezbjeđenje uslovnog prava..................................................................................................13
ZAKLJUČAK....................................................................................................................................14
2
Literatura......................................................................................................................................15
UVOD
Tema ovog seminarskog rada je „uslov“. Pojam uslova se razvio još u starom Rimu,u rimskom
pravu pod nazivom „condicio“. Po rimskom pravu,uslov se javljao kao najčešći(pored roka i
nameta) uzgredni(slučajni) sastojak pravnog posla(accidentalia negotii). Pošto je rimsko pravo
uvelo pojam uslova,izvršilo je i određene podjele uslova kao što je odredilo i njegovo
djelovanje.S obzirom da je rimsko pravo bilo najrazvijenije i da je najviše uticalo na razvoj prava
u Evropi, ali i u svijetu, definisanje uslova i ostala njegova obilježja ostala su i do danas u svim
državama svijeta.
U ovom seminarskom radu prvo ćemo odrediti i objasniti pojam uslova,koristeći se djelima
mnogih autora koji su se bavili ovom temom. Vidjeti ćemo koje su to vrste uslova,kao i koji su to
kriterijumi za njihovu podjelu. Definisati ćemo koji su to nevažeći uslovi,odnosno uslovi koji ne
proizvode nikakve pravne učinke. I na kraju ćemo vidjeti koja su to djelovanja uslova.Prilikom
obrađivanja i definisanja ovog pojma,vidjeti ćemo i poziciju uslova u ZOOBiH i njegovo
definisanje.
3
1.USLOV
A)POJAM USLOVA
Uslov je neizvjestan budući događaj od čijeg nastupanja ili nenastupanja, po volji
stranaka,zavisi početak ili prestanak dejstva jednog pravnog posla1. Događaj od kojeg zavisi
početak ili prestanak dejstva pravnog posla mora da nastupi u budućnosti. Događaj koji je
predmet uslova mora da bude neizvjestan. Znači nemože se govoriti o uslovu ako se događaj već
desio. Ali ne može se govoriti o uslovu i ako se događaj mora desiti jer nedostaje elemenat
neizvjesnosti koji je potreban za postojanje uslova. Dakle, uslov je nuzgredna stranačka odredba
dodana pravnom poslu kojom stranke učinak pravnog posla čine zavisnim od neke buduće i
neizvjesne okolnosti2. Ovakav pojam uslova je standardna definicija tog pojma razvijena u teoriji
građanskog prava. Pored ovakve definicije postoji i zakonska definicija koja se znatno razlikuje
od doktrinarne. Pozitivnopravna definicija pojma uslova data je u odredbi iz stava 1.člana 74
ZOO i glasi:Ugovor je zaključen pod uslovom ako njegov nastanak ili prestanak zavisi od
neizvjesne činjenice.3Razlika između ove dvije definicije se ogleda u tome što prema
znanstvenoj definiciji, o ispunjenju uslova zavisi učinak pravnog posla,a prema zakonskoj
nastanak odnosno prestanak pravnog posla. U običnom govoru pa i u pravu(i drugim naukama)
riječ uslov ima različita značenja. Njome se često označava neko stanje ili prilike, posebno kad
od njih zavisi neki rezultat odnosno neko drugo stanje, pa se npr:tako govori o vremenskim
uslovima(prilikama), o materijalnim uslovima,o uslovima za upis na fakultet ili narednu godinu
studija.Uopće,čest je slučaj da se i u vanpravnoj sferi i u pravu pod uslovom podrazumjeva nešto
što je neophodna pretpostavka(uslov,preduslov) postojanja nečeg drugog(kaže se npr:da pismena
forma može biti uslov važnosti pravnog posla). U smislu modifikacije pravnog posla(dakle u
specifičnom pravnotehničkom smislu) uslov je nešto sasvim drugo:To je buduća i neizvjesna
okolnost(okolnost za koju se ne zna da li će nastupiti ili neće), a od čijeg ostvarenja(nastupanja
ili nenastupanja) zavise pravna dejstva posla,ili preciznije:da li će pravni posao uopšte proizvesti
dejstva na koja je upravljen(i koja redovno proizvodi), odnosno da li će dejstva koja je proizveo
1 Spaić,Vojislav;Silajđić,Alija;Loza,Bogdan,“Osnovi građanskog prava“,Sarajevo,1962.god.,str:34.2 Vedriš,Martin;Klarić,Petar,“Građansko pravo“,Zagreb,1996.god.,str:91.3 Zakon o obligacionim odnosima,službeni list RBiH,br:2/92 i 13/94,str:13.
4
opstati,da li su ona definitivna4. Primjeri: Kupujem kuću ukoliko mi bude odobren kredit za koji
sam konkurisao, uzimam u zakup vikendicu ukoliko mi u posjetu dođu prijatelji iz inostranstva,
poklanjam rođaku stan ukoliko se oženi,prodajem(zbog odlaska u inostranstvo) stan i prenosim
svojinu na kupca, s tim da ovaj prenos pada i da mi se svojina vrati ukoliko se u toku naredne tri
godine prodavcu rodi dijete.Odobravanje kredita, dolazak prijatelja iz inostranstva,rođenje
djeteta, itd., sve su to primjeri budućih okolnosti čije je nastupanje neizvjesno. Ali,ako se dejstva
pravnog posla podrede jednoj budućoj okolnosti čije je nastupanje izvjesno(npr. smrt) samo je
neizvjesno vrijeme njenog nastupanja, postoji rok, ali ne uslov. Iz ovoga proizilazi da nije uslov
u pravnotehničkom smislu buduća i neizvjesna okolnost koja je svojstvena prirodi pravnog posla
tako da od ostvarenja te okolnosti zavise redovna dejstva posla(tzv.conditiones iuris).
Testament, npr. redovno proizvodi svoja dejstva samo ako ostavitelj ranije umre, i ako bi neko
bio postavljen za nasljednika “pod uslovom“ da nadživi testatora, to nije uslov u smislu
modifikacije pravnog posla, jer se ni u čemu ne mjenjaju redovna dejstva posla(tj.isto je kao da
uslov nije ni postavljen). Isto tako ne postoji uslov u pravnotehničkom smislu ni ako se sudbina
dejstva pravnog posla učini zavisnom od jedne već postojeće okolnosti koja je strankama još
uvijek nepoznata, pa je iz neobavještenosti smatraju za buduću i neizvjesnu2. Na
primjer:kupujem automobil ukoliko mi bude odobrena stipendija za koju sam konkurisao, a nije
nam poznato da sam stipendiju već dobio(ovdje je ugovor ustvari bezuslovan);prodajem kuću s
tim da se ugovor raskida ako mi se do kraja godine vrati dijete sa privremenog rada u
inostranstvu,a u vrijeme zaključenja ugovora ono se već vratilo samo mi to nismo znali(ovdje je
situacija ista kao da ugovor nije ni zaključen). U navedenim primjerima događaj nije ni budući ni
neizvjestan, pošto je već nastupio, samo je to strankama nepoznato. Postoji neizvjesnost ali ne u
objektivnom smislu već u subjektivnom smislu i od dvije stvari jedna: ili će se smatrati da
događaj nije bio ni predviđen (da je posao zaključen bez uslova), ili se ima uzeti da nema
pravnog posla, da nije ni bio zaključen. Pod riječi „uslov“ nepodrazumjeva se samo buduća
neizvjesna okolnost. To je samo njegov pravi, pravnotehnički smisao. U nepravnom smislu ta se
riječ upotrebljava još i umjesto riječi elemenat, sastojak, sastavni dio činjeničnog stanja koji
proizvodi neko pravo(tzv.conditio iuris) 3. Tako se naprimjer kaže da je saglasnost volja uslov za
nastanak pravnog posla. Dalje, uslov u nepravom smislu upotrebljava se još i kao sinonim za
1 Stanković,Obren;Vodinelić,V.Vladimir,“Uvod u građansko pravo“,Beograd,1996.god.str:1842 Stanković,Obren;Vodinelić,V.Vladimir,“Uvod u građansko pravo“,Beograd,1996.god.str:185.3 Gams,Andrija,“Uvod u građansko pravo“,Beograd,1979.god.,str:186.
5
okolnosti pod kojima će se pravni posao obaviti, a koje su stranke same predvidjele, npr: načini
plaćanja premija kod ugovora o osiguranju ponekad se nazivaju uslovi.
6
B)Vrste uslova
Postoje pravi i nepravi uslovi.
2.1.PRAVI USLOVI
Oni se dijele prema više kriterija, a najčešće vrste su: pozitivni i negativni; potestativni, kazualni
i mješoviti;odložne i raskidne. Pravi uslov je uvijek buduća i neizvjesna okolnost.
2.1.Pozitivni i negativni uslovi
Prema načinu na koji se ostvaruju, uslovi se dijele na pozitivne i negativne. Razlikuju se prema
tome da li pravno dejstvo jednog pravnog posla počinje ispunjenjem ili neispunjenjem budućeg
neizvjesnog događaja.1Pozitivni su oni koji se ostvaruju nastupanjem okolnosti
(događaja) :dobijanje kredita, odlazak u inostranstvo, rođenje djeteta. Tako, ako se kupuje kuća
ukoliko se kupcu u toku tri naredne godine rodi još jedno dijete ,imamo primjer pozitivnog
uslova(rođenje djeteta). Negativni uslovi su oni koji se ostvaruju nenastupanjem(izostankom)
buduće i neizvjesne okolnosti,npr:nestupanje u brak, nerođenje djeteta. Tako,ako se rođaku
poklanja stan s tim da ne stupi u brak prije nego što navrši dvadesetosam godina života, ili se
prodaje kuća ukoliko se prodavcu ne rodi još jedno dijete, imamo primjere pravnih poslova
modifikovanih negativnim uslovima. Ova podjela ima praktičnog značaja utoliko što su neka
pravila o tome da li se uslov ostvario (ili je njegovo ostvarenje izostalo) različita u zavisnosti od
vrste uslova u pitanju.2
2.2.Potestativni,kazualni i mješoviti uslovi
Po drugom kriterijumu uslovi se dijele na potestativne, kazulane i mješovite. Kazualan je onaj
uslov koji ne zavisi od volje ni jedne ni druge strane već od slučaja(casus-a) ili zavisi isključivo
od volje nekog trećeg koji koji nije učesnik pravnog posla3, npr:kupujem pod uslovom da
dobijem zgoditak na lutriji, ili da budem postavljen za nasljednika, kupujem pod uslovom da
dobijem kredit. Potestativni su oni koji zavise od (volje) jednog ili drugog učesnika pravnog
posla. Može biti običan i čist(pravi) potestativan uslov. Običan potestativan uslov se sastoji u
nekoj radnji ili uzdržavanju učesnika pravnog posla pa utoliko zavisi i od njegove volje,
npr:kupujem automobil ukoliko na odmor budem išao u inostranstvo,kupujem stan ukoliko se 1 Spaić,Vojislav;Silajđić,Alija;Loza,Bogdan,“Osnovi građanskog prava“,Sarajevo,1962.god.,str:35.2 Stanković,Obren;Vodinelić,V.Vladimir,“Uvod u građansko pravo“,Beograd,1996.god.str:186.3 Ibid,str:186
7
oženim,prodajem kuću ukoliko se preselim u drugo mjesto. Odlazak u inostranstvo na odmor,
stupanje u brak, preseljenje u drugo mjesto, to su radnje koje zavise od volje učesnika pravnog
posla, ali je ta volja determinisana ozbiljnim materijalnim i moralnim interesima subjekta. Za
razliku od ovoga, čist(pravi) potestativni uslov zavisi od nahođenja učesnika pravnog posla, od
njegove arbitrerne, diskrecione volje.Primjeri:Obavezujem se da ću vam idućeg mjeseca, kad
dobijem platu, dati u zajam 100 KM ako budete htijeli; izdajem vam kuću u zakup,s tim da je
po isteku zakupa možete po toj i toj cjeni kupiti, ako budete htjeli. Ova potpodjela je od
praktičkog značaja,pošto neke vrste čistih potestativnih uslova ne važe i povlače ništavost
obaveze(kao npr:kad bi se reklo:obavezujem se, kad primim narednu platu, da vam dam 100KM
na zajam, ako budem htio, ako nađem za shodno). Mješovit uslov zavisi kako od volje stranaka
tako i od volje nekog trećeg lica.1Istovremeno zavisi od volje učesnika pravnog posla odnosno
nasljednika ili legatara i volje nekog trećeg ili objektivnih okolnosti, npr:poklanjam kuću osobi A
ako se oženi osobom B.
2.3.Odložni i raskidni uslovi
Postoji podjela na odložne i raskidne uslove. Odložan(suspenzivan) postoji onda kada pravo
nastaje tek nastupanjem ili nenastupanjem okolnosti2.Taj uslov je onaj koji dejstva pravnog posla
odlaže i njihovo nastupanje čini neizvjesnim,npr:prodajem harmoniku ukoliko dobijem
stipendiju za usavršavanje u inostranstvu. Uslovi koji svojim nastupanjem raskidaju već
zasnovan građansko pravni odnos nazivaju se raskidni ili rezultivni uslovi. Ako je uslov
raskidan(rezultivan), pravni posao proizvodi dejstva na koja je upravljen i u tom pogledu nema
neizvjesnosti, ali je neizvjesno da li su ta dejstva definitivna,da li će opstati3, Npr:prodajem
automobil i prenosim svojinu na kupca(zbog odlaska u inostranstvo), s tim da ovaj prenos pada i
svojina na automobilu mi se vraća ako ne dobijem radnu dozvolu u određenoj stranoj državi.Ova
posljedna podjela otkriva prirodu uslova kao modifikacije i njegov uticaj na dejstva pravnog
posla. Da bi se ta dejstva ispitala potrebno je razlikovati tri situacije:a) situaciju koja postoji dok
se još ne zna da li će se uslov ostvariti, dakle faza neizvjesnosti(uslov visi,lebdi); b)situaciju koja
nastaje neostvarivanjem uslova; c)situaciju koja nastaje ostvarenjem uslova(druga i treća
1 Spaić,Vojislav;Silajđić,Alija;Loza,Bogdan,“Osnovi građanskog prava“,Sarajevo,1962.god.,str:35.2 Gams,Andrija,“Uvod u građansko pravo“,Beograd,1979.god.,str:185.3 Stanković,Obren;Vodinelić,V.Vladimir,“Uvod u građansko pravo“,Beograd,1996.god.str:187.
8
situacija označavaju fazu izvjesnosti). Kako su dejstva odložnog i raskidnog uslova različita,zato
ćemo ih ispitati odvojeno.
2.3.1.Dejstva punovažnog odložnog uslova
U fazi neizvjesnosti dok se još ne zna da li će se uslov ostvariti, od samog zaključenja ugovora
stranke su njime vezane te se nijedna ne može jednostrano povući. Pravo koje je predmet
ugovora(svojina ili neko potraživanje) i dalje pripada prenosiocu, on je vlasnik,povjerilac .U
svojstvu vlasnika,prodavac ima pravo da stvar i dalje upotrebljava, da pribira plodove, da podiže
svojinske i državinske tužbe(i protiv kupca), da rok rok održaja,da preduzima akte
upravljanja.On ne smije ništa učiniti što bi ugrozilo prava sticaoca za slučaj da se uslov
ostvari,inače duguje naknadu štete. Prodavac može preduzimati i akte raspolaganja(otuđiti
stvar,opteretiti je), ali sudbina ovih raspolaganja zavisi od ostvarenja uslova.Za sve ovo
vrijeme,dok vlada faza neizvjesnosti, sticalac još nije imalac prava i ne može vršiti samo
pravo:ne može naplatiti potraživanje,nemože upotrebljavati stvar ni pribirati polodove, ni
podizati svojinske niti državinske tužbe.Ali on ima jedno „eventualno pravo“,“pravo u začetku“ i
može preduzimati radnje za očuvanje tog prava1:prekinuti rok zastarjelosti odnosno
održaja,upisati svoj naslov u zemljišne knjige.Može i raspolagati njime, samo je sudbina ovih
akata raspolaganja neizvjesna i zavisi od ostvarenja uslova. Faza neizvjesnosti može se okončati
neostvarenjem(izostankom) uslova: npr.kupio sam televizor pod uslovom da dobijem stipendiju
za koju sam konkurisao, a od ovog zahtjeva za dodjeljivanje stipendije sam odbijen. Faza
izvjesnosti može se uspostaviti i ostvarenjem odložnog uslova: u navedenom primjeru sa
kupovinom televizora, dodjeljena mi je stipendija za koju sam konkurisao.
2.3.2.Dejstva punovažnog raskidnog uslova
Posao modifikovan raskidnim uslovom proizvodi dejstva na koja je upravljen i u tom pogledu
nema neizvjesnosti. Pravo, dakle, po opštim pravilima prelazi na pribavioca, koji je ovlašten da
ga vrši kao i svaki titular i da ga sudskim putem štiti. Neizvjesnost postoji,ali se ona sastoji u
tome da li će proizvedena pravna dejstva opstati. Npr: zbog odlaska u inostranstvo prodajem
automobil i prenosim svojinu na kupca, s tim da ovaj prenos pada i svojina mi se vraća ukoliko
u zemlji dobijem posao za koji sam konkurisao. Ako se raskidni uslov ne ostvari(u navedenom
primjeru:ne dobijem posao), neizvjesnost nestaje te je sticanje konačno(kao da uslova nije ni
1Stanković,Obren;Vodinelić,V.Vladimir,“Uvod u građansko pravo“,Beograd,1996.god.str:188.
9
bilo), pravni akti koje je preduzeo sticalac ostaju u važnosti, a poslovi koje je preduzeo raniji
imalac(prenosilac) nemaju nikakvog dejstva. Ako se raskidni uslov ostvari (u navedenom
primjeru:budem primljen na posao u zemlji), s tečeno pravo se gubi a s njim i raspolaganja koja
je sticalac činio, pravo se vraća ranijem imaocu, a eventualni akti raspolaganja koje je u
međuvremenu preduzeo konsoliduju se i važe1.
3.Nepravi uslovi
Ukoliko okolnost nije istodobno buduća i neizvjesna, ili ako joj nedostaje jedan od tih elemenata,
uslov je, uprkos nazivu samo nepravi uslov2. Takvi su:nužni,pravni,nemoguć,nedopušten i
nemoralan uslov.
3.1.Nužni uslov
Nužni uslovi su oni kod kojih se uvjetovana okolnost mora ispuniti,npr:prirodnim
događajem.3Nužni uslov jest onaj kod kojeg okolnost koja se treba dogoditi jest buduća, ali nije
neizvjesna. Uprkos budućnosti sigurno je da će okolnost nastupiti jer to određuje sama prirodna
zakonitost.npr.ako M.N. umre. Što se tiče djelovanja nužnih uslova, posao sklopljen pod nužnim
suspenzivnim uslovom je valjan, jer je stvarno bezuslovan.Ako je posao sklopljen pod nužnim
rezultivnim uslovom postaje nevaljan,jer stranke ne žele da njihov posao proizvede pravne
učinke4.npr:darujem ti auto,ali trebaš mi ga vratiti, ako sutra osvane.
3.2.Pravni uslov(condicio iuris)
Pravni uslov ustvari nije uslov, nego samo jedna od pretpostavki potrebnih po propisu za
postanak nekog pravnog odnosa5.npr:kupit ću ti auto pod uslovom da odgovaraš za štetu koju
njime počiniš.
3.3.Nemogući uslov
To je onaj uslov koji se ne može ostvariti ni fizički,niti pravno. Oni uzrokuju ništavost pravnih
poslova inter vivos(među živima), a kod poslova mortis causa(u slučaju smrti), smatra se da nisu
1 Ibid,str:189.2 Vedriš,Martin;Klarić,Petar,“Građansko pravo“,Zagreb,1996.god.,str:93.3 Krleža,Miroslav,“Pravni leksikon“Zagreb,2006.god.,str:1726.4 Vedriš,Martin;Klarić,Petar,“Građansko pravo“,Zagreb,1996.god.,str:93.5 Vedriš,Martin;Klarić,Petar,“Građansko pravo“,Zagreb,1996.god.,str:93.
10
ni dodani pravnom poslu.1Npr:ako prstom dodirneš nebo,Sunce,itd.(to je fizička,prirodna
nemogućnost) ili ako kupiš Atlantski okean, Mjesec,itd(pravna nemogućnost). Ugovor zaključen
pod nemogućim odložnim uslovom je ništav, a nemoguć raskidni uslov se smatra nepostojećim.
član 75, stav 2. ZOOBiH.
3.4.Nedopušten uslov
Onaj uslov koji je protivan ustavom utvrđenim načelima društvenog uređenja ili prisilnim
propisima,tj. čije je ispunjenje protupravno, nazivaju se nedopušteni uslov.
3.5.Nemoralan uslov
To su oni uslovi koji su protivni moralu društva. Takvi uslovi su u isto vrijeme i nedopušteni
uslovi.
C)Nevažeći uslovi i njihovo dejstvo
Opisana dejstva proizvode važeći(punovažni) uslovi, ali ne i oni koji ne važe. Nevažećima
smatraju se oni uslovi koji su nedozvoljeni (tj. protivni kako izričitim zakonskim naređenjima
tako i opštim pravnim principima i načelima ustavnog poretka), nemogući, nerazumljivi,ili
protivrječni2.U našem pravu posljedice nevažnosti uslova su različite, u zavisnosti od toga koji
je pravni posao u pitanju:npr.ugovor modifikovan nevažećim uslovom i sam je nevažeći i to
ništav, a nevažeći uslovi u testamentu smatraju se kao da ne postoje , što znači da testament
proizvodi dejstva kao da uslov nije ni postavljen.
1 Krleža,Miroslav,“Pravni leksikon“Zagreb,2006.god.,str:1726.2 Stanković,Obren;Vodinelić,V.Vladimir,“Uvod u građansko pravo“,Beograd,1996.god.str:190.
11
D)Dejstva uslova
Djelovanje uslova se može pratiti kroz dva različita razdoblja. Prvo razdoblje se naziva vrijeme
pendencije. Drugo razdoblje nastupa onog časa kad se uslov ispuni ili izjalovi. U svakom od tih
radoblja drugačije se ispoljavaju učinci suspenzivnih uslova, a drugačije učinci rezultivni uslova.
Pravni poslovi pod raskidnim uslovom proizvode svoja dejstva sve dok se uslov neispuni. Ako se
neispuni raskidni uslov, onda pravni odnosi postaju definitivni. Jedna stranka ne može drugu
primorati ili tužiti da ispuni uslov.1
1.Vrijeme pendencije
Vrijeme pendencije je razdoblje koje započinje sklapanjem pravnog posla i traje sve dok se uslov
ne ispuni ili izjalovi. To je razdoblje gdje uslov kao da visi (conditio pendet) i razdoblje
očekivanja i neizvjesnosti. Ako je pravni posao sklopljen pod suspenzivnim uslovom, tada je
nastao pravni posao, ali je odgođen njegov učinak. Iako za vrijeme pendencije ne nastaju glavni
učinci pravnog posla, ipak pravni poredak priznaje i dopušta neke učinke u vrijeme pendencije.U
teoriji postoji shvatanje da je sklapanje pravnog posla pod suspenzivnim uslovom nastao i pravni
posao i subjektivno pravo, samo je izvršenje tog prava odgođeno. Po ovom shvatanju
poistovjećuje se i pravni odnos i pravni posao.Po drugom shvatanju pravni odnos će nastati u
istom času ked se uslov ispuni, što znači da sklapanjem pravnog posla pod suspenzivnim
uslovom nastaje samo pravno stanje. Pravno stanje bi predstavljalo situaciju koju pravo uzima u
obzir,iako još nisu nastale sve pretpostavke da se formira pravni odnos. To znači da uprkos
sklopljenom pravnom poslu nije došlo ni do kakve promjene u postojećim pravnim odnosima2.
1.1.Fikcija (ne)ostvarivanja uslova
Svi građanski zakonici, pa tako i naš Zakon o obligacionim odnosima sadrže fikciju o
(ne)nastupanju uslova za slučaj da jedna od stranaka osujeti njegovo (ne)ostvarenje,koji glasi:
Smatra se da je uslov ostvaren ako njegovo ostvarenje,protivno načelu savjesti i poštenja,spriječi
strana na čiji je teret određen, a smatra se da nije ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno
načelu savjesnosti i poštenja, prouzrokuje strana u čiju je korist određen.čl.74.st.4.ZOOBIH
1 Spaić,Vojislav;Silajđić,Alija;Loza,Bogdan,“Osnovi građanskog prava“,Sarajevo,1962.god.,str:35.2 Vedriš,Martin;Klarić,Petar,“Građansko pravo“,Zagreb,1996.god.,str:95.
12
2.Ispunjenje uslova
Uslov je ispunjen (conditio existit) kada se dogodila ili nastala ona okolnost koja je nastala u
dispoziciji1.Tako da ispunjenje uslova znači kraj pendencije. Uslov je odlučen i kada je sigurno
da se više neće ispuniti odnosno kada se izjalovio (conditio deficit). Odredbom ZOOBiH u članu
74. st. 2 i 3 kaže se: Ako je zaključen pod odložnim uslovom pa se uslov ispuni,ugovor djeluje
od trenutka njegovog zaključivanja,osim ako iz zakona, prirode posla ili volje strana ne proističe
nešto drugo. Ako je zaključen pod raskidnim uslovom,ugovor prestaje važiti kad se uslov ispuni.
E)Obezbjeđenje uslovnog prava
Ako je ugovor zaključen pod odložnim uslovom, povjerilac čije je pravo uslovljeno može
zahtijevati odgovarajuće obezbjeđenje tog prava ako je njegovo ostvarenje ugroženo.2
1 Ibid,str:97.2 Zakon o obligacionim odnosima,službeni list RBiH,br:2/92 i 13/94,str:13.
13
ZAKLJUČAK
Vidjeli smo da je uslov zaista važan prilikom sklapanja bilo kakvog pravnog posla i da kao takav
postoji samo ako ga stranke izričito dogovore. Utvrdili smo da su njegove najvažnije osobine
budućnost i objektivna neizvjesnost, i ukoliko nema jednog od tih elemenata onda se ne radi o
uslovu. Uvjerili smo se koliki uslov ima uticaj na ishod pravnog posla, i s obzirom na to on
može pravni posao odgoditi, prekinuti, promjeniti, itd. Ali smo odredili i uslove koji ne mogu
nikako uticati na ishod pravnog posla i za koje se smatra da nikada nisu ni zaključeni.Sada kada
sumiramo sve ovo,možemo shvatiti zbog čega je rimsko pravo davalo veliki značaj uslovu pri
sklapanju pravnog posla i zbog čega je se skoro nepromjenjen zadržao i do danas, što smo vidjeli
kroz članove ZOOBiH.
14
Literatura:
1.Spaić,Vojislav;Silajđić,Alija;Loza,Bogdan,“Osnovi građanskog prava“,Sarajevo,1962.god.
2. Vedriš,Martin;Klarić,Petar,“Građansko pravo“,Zagreb,1996.god.
3. Stanković,Obren;Vodinelić,V.Vladimir,“Uvod u građansko pravo“,Beograd,1996.god.
4. Gams,Andrija,“Uvod u građansko pravo“,Beograd,1979.god.
5. Zakon o obligacionim odnosima,službeni list RBiH,br:2/92 i 13/94.
15