Download - Starije gvozdeno doba-Atenica
Starije gvozdeno doba
Atenica
Kneževski grobovi
Pojava kneževskih grobova na području centralnog Balkana u periodu starijeg gvozdenog doba predstavlja jedan od najzanimljivijih kulturnih fenomena. Nastanak društvene grupe visokog statusa u tom periodu koji se odlikuju složenim grobnim konstrukcijama u kojima su sahranjeni njeni pripadnici, za koje se u našem jeziku odomaćio naziv kneževi.
Pod tumule složene konstrukcije položena su tela poglavara ovih zajednica, sa brojnim prilozima, proizvodima domaćih zanatlija, oružjem i ratničkom opremom, nakitom i posudama od keramike.
U kneževskim grobovima redovan deo repertoara predstavljaju predmeti izrađeni u mediteranskim radionicama Grčke i Etrurije, naročito bronzane posude veoma fine izrade.
Uvod
1958.godine su počela iskopavanja ovog lokaliteta, u blizini Čačka. Iskopavanjem su rukovodili Milena Đukanić I Borislav Jovanović.
Veoma složena i dobro očuvana grobna konstrukcije tumula I, koji je istražen prve godine, naterao je istraživače da nastave radove. Humka II se pokazala jos zanimljivom u smislu konstrukcije i bogatstva materijala.
Kneževski grobovi su datirani krajem VI i početkom V veka p.n.e. 1959.godine objavljeni prvi izveštaji Importovani grčki predmeti iz
Atenice, Glasnik SANU XII 1961. godine objavljen je manji rad, analiza imoportovanog grčkog
materijala iz humki u Atenici. 1966. godine je objavljena je monografija kneževskoj nekropoli kod
Atenice Ilirska kneževska nekropola u Atenici. Opisani su složena konstrukcija kneževskih humki, bogatstvo i raznovrsnost pokretnog materijala i širi istorijski kontekst ovog lokaliteta.
Istorijat istraživanja Atenice
Predstavljaju arhajski predmeti grčke proizvodnje u grobovima istaknutih članova zajednica koje su naseljavale unutrašnjost Balkanskog poluostrva.
Osnovni izvor podataka su grobni prilozi i njihov kontekst, odnosno sam grob, njegova konstrukcija i položaj unutar nekropole u odnosu na širu okolinu. Predmeti o kojima je reč, pripadaju domenu klasične arheologije, budući da su nastali u grčkim radionicama arhajskog perioda. Sa druge strane, kontekst njihovog nalaza je grob starijeg gvozdeno doba, domen praistoričara.
Oba arheološka polja strogo podeljena, pa ponekad i suprostavljena.
Osnovni predmet istraživanja
Period kao predmet istraživanja u ovome radu u arheološkoj klasifikaciji je označen kao protoistorijiski period, period u kome nosioci kulture nisu poznavali pismo, i odakle pisani podaci o njima do nas stižu jedino od pera njihovih suseda, grčkih putopisaca i istoričara ili rimskih osvajača.Tako da podaci ne potiču iz unutrašnjosti zajednice, već od spoljnog posmatrača, što subjektivnost antičkog pisca i njegove predrasude predstavljaju još ozbiljniji problem.Izbor informacija koju je antički pisac preneo svojoj publici, svako je zavisio od njegovog izbora među ovim stavovima. (Primer Herodot i njegovi Varvari)
Mogućnost i ograničenja primene pisanih izvora
Možemo tragati za principom koji su ponudili grčki kolonizatori. To je princip keimeliona, darivanje dragocenosti u znak njihove
prijateljske namere. Najstariji importovani predmeti su svakako bile bronzane posude, u
grčkom svetu većinu povezane sa pijenjem vina.
Način i uspostavljanje kontakta
Ne postoje pouzdani podaci, ali postoje indicije da se radilo o velikim jama, pokrivenim niskim kamenim konstrukcijama, koje dopuštaju mogućnost da su nad rakama bili podignuti tumuli.
Predmeti grčke proizvodnje konstatovani su samo u bogatim grobovima, grupe 2, i čine ih bronzano, srebrno i keramičko posuđe, nakit, staklene posude i delovi ratničke opreme
Grčki import grobnih konstrukcija
Dve kneževske humke na ovom lokalitetu su najpotpunije istražene i publikovane.
Nesumnjivo se radi o monumentalnim grobnim konstrukcijama koje su odraz zagrobnog života i koje imaju sahranjene značajne osobe.
Atenica
Knez i kneginja su u posebnom ritualu spaljeni u samim tumulima, da njihov pepeo bude zatim položen u masivne kamene grobnice, nastale ređanjem kamenih blokova.
Obe sahrane su obavljene u različito vreme, sa bogatim darivanjima. Knez je spaljen na kolima sa četiri točka, a kneginja na dvokolicama.
Knežev tumul je datovan VI v. stare ere, a kneginjin prva decenija V v. stare ere.
Knežev grob je po dimenzijama i načinu gradnje nadmašivao kneginjin grob. Ali ono što knežev grob izdvaja od svih plemenitih grobova na Blakanu jeste monumentalna žrtvena konstrukcija.
Smatra se je grafička konstrukcija izvedena i na keramici predstavlja prve zapise kalendara, pod uslovom uspostavljanja saglasnosti između kretanja nebeskih tela i odgovarajućih simboličkih znaka.
Dobar primer je kultni model hlebne peći sa upadljivom drškom u obliku zmije. Skrenuo je na sebe pažnju nesvakidašnjim mestom za urezivanje veoma pravilne izvedene tabele. Nalazi se na sponjnoj strani njegovog dna. Izdeljena na horizontalne i vertikalne nizove kvadratnih polja
Analiza ideografa je pokazala da čini grafički prikaz lunarnog meseca i podelu solarne godine na četiri godišnja doba
Imala je prečnik oko 70m, i visinu do 10m. Pre početka građevinskih radova, u osnovi humke je prineta životinjska žrtva (nađene kosti divlje svinje i psa), a potom je postepeno nasipana šljunkom i peskom. Gornja površina je prekrivena slojem gline, na kojoj je potom sazidana centralna grobna konstrukcija. Ova približno kvadratna konstrukcija podignuta je od slaganog rečnog oblutka i kamenih ploča.
Nađeni su tragovi gorenja. Prilozi su veoma brojni i raznovrsni. Zlatne i srebrne
aplikacije, perle i dugmad, ćilibarska zrna, bronzane igle, dugmad i privesci u obliku barskih ptica, gvozdeno oružje, mačevi, koplje, nož, delovi kolskih okova. Dvosekli mač-ksifos.
Humka II
Koštana oplata, vezuje se za etrursku proizvodnju Zlatna aplikacija
Se nalazi zapadno od humke II, imala je prečnik 35m i maksimalnu očuvanu visinu 8m. Centralni element je kamena grobna konstrukcija, oblika zarubljene kupe, nastala ređanjem lomljenog kamena, nivelisana nasipanjem zemlje.
Značajni su nalazi ličnog nakita od ćilibarskih perli, nađeni i delovi ogrlica od stakla.
Humka I
Zlatne aplikacije nađene u grobu su sigurno bile domaćeg porekla, sudeći po ornamentici i izradi
Nije bilo nalaza oružja i oklopa kao obeležja i ugleda pokojnika.
Statusni simbol vezan isključivo za kneževske humke, jesu kola na kojima su tela pokojnika dovezena do lomače i na njima spaljena.
Po spaljivanju se njegov pepeo prenosio do groba, njegovo telo je kroz dim otišlo u nebo, a zemni ostaci ostaju na kolima koje vuku ptice. Deluje uverljivo da ovaj motiv stoji u vezi sa solarnim kultom.
The end