Download - SEMINARSKI RAD:
SEMINARSKI RAD:
PIVO
Beranek Bojan 218/01
PIVO
Od pamtiveka je bilo sredsvo za osveženje i uživanje, ali i hrana, pa i lek. Prinosilo se kao žrtva bogovima,
koristilo se u religioznim obredima, ali ipak iznad svega bilo piće običnih smrtnika. Pili su ga još stari
Sumeri i čuvali tajnu njegovog spravljanja. Kralj Hamurabi ga je uvrstio u svoj zakonik i trgovao njime
sa svojim susedima.
ISTORIJA O PIVU
Faraoni su ga nosili sobom na svoj put u zagroban zivot, ali su njime pojili i radnike koji su gradili
piramide, da bi za njega bili spremni.
Pili su ga stari Grci, pre nego sto je vino osvojilo ovo područje.
Rimljani su ga nasledili, a plemena koja su im oduzela sjaj nosila na sve svoje pohode.
Ni jedan poznati ep nije spevan, a da mu u njemu nije posvećena dužna pažnja.
To je oduvek bilo piće koje je donosilo osveženje, utoljavalo glad, davalo snagu.
Kada je tačno pivo nastalo teško je utvrditi.
Prvi pisani tragovi o spravljanju piva datiraju iz perioda 6000 godina p.n.e i potiču od Sumera koji su
nastanjivali područje Mesopotamije, izmedju reka
Tigar i Eufrat.
Glinene tablice iz tog vremena ukazuju na to da je pivo bilo
omiljeno piće, a pivari ugledni stanovnici dvora.
Sumerska civilizacija se ugasila u 2.veku p.n.e., a Vavilon koji
ju je nasledio, nastavio je tradiciju spravljanja piva.
Kralj Vavilona Hamurabi (1728. do 1686. godine p.n.e.) poznat kao tvorac prvog pisanog zakona (Codex Hammurabi), koji je nadjen urezan u veliki kameni blok,
regulisao je izmedju ostalog i uslove proizvodnje i prometa piva.
Za to je očigledno imao razloga, jer je već tada u prometu bilo 20 različitih proizvoda tipa piva.
Ovaj zakon bio je u upo-trebi više od 1000 godina.U to vreme pivo obično nije prodavano, već se dobijalo
zavisno od statusa, ili se menjalo za ječam.Seljaci su dobijali 2 l, sluge 3 l, a činovnici i sveštenici po
5 l na dan.Mada je bilo i vrlo tražena roba u trgovini. Zna se da je
zajedno sa ostalom robom prelazilo put dug 1000 km do susednog Egipta.
TEHNOLOŠKI POSTUPAK DOBIJANJA PIVA
Slad se smešta u silose gde odležava određeno vreme.
U varionici se slad melje u specijalnim mlinovima uz dodatak vode.
Tako se dobija sladna komina koja se u specijalnim sudovima podvrgava temperaturnom režimu da bi se pod dejstvom enzima ekstrahovale u vodi rastvorljive
materije - ekstrakt.
Ovaj vodeni rastvor-sladovina, mora se
odvojiti od nerastvorenog dela tropa.
To se vrši u bistreniku, filteru sa sitastim dnom.
Bistra sladovina se u kotlu za kuvanje uz dodatak
hmelja kuva na temperaturi ključanja
određeno vreme.
Vruća sladovina se hladi na temperaturi pogodnoj za
rad kvasca.
U ohlađenu sladovinu dodaje se kvasac i tako
počinje alkoholno vrenje.
U mladom pivu ostaje još izvesna količina neprevrelog ekstrakta, a potrebno je i vreme da bi se
stabilizovalo u pogledu ukusa i ostalih karakteristika i zasitilo ugljendioksidom.
Ovo je proces naknadnog vrenja i odležavanja i odvija se na nižim temperaturama od glavnog vrenja u
zatvorenim sudovima - ležnim tankovima.Da bi se pivo izbistrilo, mora se filtrirati. Filtrirano,
kristalno bistro pivo je spremno za punjenje u besprekorno čistu ambalažu u automatskim linijama
za punjenje.Pivo se puni u staklene boce, metalnu burad i limenke.
Pivo se može pasterizovati da bi mu se poboljšala
biološka stabilnost.
Pasterizacija se može sprovesti pre punjenja u ambalažu kratkotrajnim
postupkom na višoj temperaturi ili zajedno sa ambalažom u tunelskom pasterizatoru na nižim
temperaturama.
Na kraju, pivo se etiketira na automatskim
uređajima i smešta u skladište.
Hemijsku i mikrobiološku kontrolu
vrši svakodnevno sopstvena laboratorija od sirovina, poluproizvoda,
gotovih proizvoda, ambalaže i stanja
proizvodnih pogona.
Gotove proizvode kontrolišu i ovlašćene ustanove.
ORGANOLEPTIČKA ISPITIVANJA: Boja piva (svetlo i tamno u zavisnosti od postupka
sušenje slada, a nijanse svetlog piva zavise od postupka naknadnog vrenja).
Miris (aroma hmelja). Ukus (reskost, gorčina koja potiče od hmelja, specifičnost
tehnološkog postupka i zaštićenog imena). Penušavost piva i postojanost pene odredjuje se i
ovim metodama.
OSNOVNI ČINIOCI PIVA
SLAD je osnovna sirovina za proizvodnju piva. Dobija se iz kvalitetnog pivarskog ječma postupkom čišćenja, močenja vodom, klijanja, sušenja i poliranja.
HMELJ daje pivu prijatnu gorčinu i aromu, sadrži i sastojke koji deluju antiseptično.
VODA je osnovni sastojak svih pića i njen sastav utiče na kvalitet i tip piva.
KVASAC je živi mikroorganizam koji pretvara šećer u alkohol i ugljendioksid i daje pivu
dušu. U pivarstvu se koriste specijalni sojevi kvasca.
BEČEJSKA PIVARA
Bačka je vekovima bila poznata po proizvodnji piva.
Posle proterivanja Turaka sa ove teritorije u 47 opstina Bačke županije osnovano je čak 17 pivara.
Pivo se masovno proizvodilo.
Kao godina osnivanja bečejske pivare do sada se smatrala
1806. godina, međutim, nedavno je istorijski arhiv
grada Novog Sada pronašao jedan dokument iz 1754.
godine - to je jedan ugovor- savremenim jezikom rečeno
koncesija, data kulskom pivaru Petkofenu, da na određenoj parceli (današnjoj lokaciji)
sazida pivaru.
Istraživanje istorije Pivare još je u toku.
U početku se pivo proizvodilo na zanatski način, i prodavalo se u rinfuzi, da bi već 1845. godine
otpočelo otakanje piva u flaše.Recepture za spravljanje piva su se sa generacije na generaciju poboljšavale, a majstori za kuvanje piva su svoja stručna znanja usavršavali u Češkoj i Nemačkoj.Neke od tih receptura su se zadržale do danas - na
primer, način spravljanja nadaleko čuvenog "Bečejskog crnog piva" sa dodatkom prženog ječma u
osnovi se nije menjao stotinak godina.
Ekonomski gledano Pivara Bečej je trenutno, pre prodaje ,procenjena na 5000000 evra.Od čega oko 75% tog novca čine mašine kao što su :
1.Ležni tankovi2.Filter3.Pasterizator4.Linija za otakanje5.Linija za punjenjePivara ima 320 radnika, i
akcionarsko društvo je, i ove godine je kupila Duvaljku (za pravljenje PET boca) u vrednosti od 700000 evra za koju kažu da bi trebala da se isplati do kraja iduće godine.