Jaki, Bartul
2020
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences / Sveuilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:988479
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
OPTIMIZATION
JMBAG: 0135232428
SAETAK
Današnja poduzea koja u svom sustavu poslovanja nude usluge prijevoza posveuju sve
više panje optimizaciji procesa prijevozne logistike. Elementi, aktivnosti, infrastruktura
prijevozne logistike vani su imbenici bez kojih je nemogue ostvariti prijevoznu uslugu ali isto
tako njihova optimizacija utjee na cijenu, brzinu, konkurentnost i kvalitetu usluge. Na kraju je
kroz primjer Vindije d.d., distributivni centar Metkovi prikazan nain pruanja prijevozne usluge
te aktivnosti kojima je došlo do optimizacije pruanja iste i mogunost napredovanja prema još
biljem stupnju poslovanja poduzea.
SUMMARY
Today's companies that offer transport services in their business system are paying more
and more attention to optimizing the transport logistics process. Elements, activities, logistical
infrastructure are important factors without which it is impossible to achieve a transport service,
but also their optimization affects the price, speed, competitiveness and quality of services. Finally,
through the example of Vindija d.d., distribution center Metkovi, the way of providing transport
services and activities that led to the optimization of their provision and the possibility of progress
towards an even higher level of business of the company are shown.
KEYWORDS: transport logistics; optimization; service; activities
Sadraj
2.1.2 Aktivnosti pripreme i odabira prijevoznih sredstava ...................................................... 5
2.1.3 Aktivnosti upravljanja radnim vremenom mobilnih radnika ........................................ 6
2.1.4 Aktivnosti usmjeravanja i praenja prijevoznih sredstava ............................................. 7
2.1.5 Aktivnosti odravanja prijevoznih sredstava ................................................................... 8
2.1.6 Aktivnosti kontrole pruanja prijevoze usluge ................................................................. 8
3 Zadaci prijevozne logistike juer danas i sutra .............................................................................. 10
3.1 Pregled stanja ............................................................................................................................ 10
3.2 Zahtjevi trišta ........................................................................................................................... 12
3.3 Razvoj nove tehnologije i njezina primjena u zadatcima prijevozne logistike .................... 13
3.3.1 IoT / Telematika: IoT ureaji .......................................................................................... 14
3.3.2 Automatizacija, robotizacija i umjetna inteligencija (AI) ............................................. 15
3.3.3 Blockchain .......................................................................................................................... 17
3.3.5 Autonomna vozila .............................................................................................................. 18
4 Osvrt na logistiku infrastrukturu................................................................................................... 21
4.1.1 Terminali i pretovarni objekti .......................................................................................... 23
4.1.2 Logistike nekretnine i logistiki parkovi ....................................................................... 24
4.1.3 Telekomunikacijska infrastruktura ................................................................................. 25
4.3 Ulaganje i razvoj logistike infrastrukture ............................................................................. 27
4.4 Logistika infrastruktura u Hrvatskoj .................................................................................... 27
5 Studija sluaja – Vindija d.d., distributivni centar Metkovi ....................................................... 30
5.1 Tehnike znaajke distributivnog centra Metkovi ............................................................... 30
5.2 Nain poslovanja distributivnog centra Metkovi .................................................................. 35
5.2.1 Popunjavanje zaliha u distributivnom centru Metkovi ............................................... 35
5.2.2 Prijevozna usluga distributivnog centra Metkovi ......................................................... 37
6 Mogunosti optimiranja prijevozne logistike ................................................................................. 40
6.1 Unaprjeenje prijevozne logistike tijekom godina u DC-Metkovi, Vindija d.d. ............... 40
6.2 Uoeni nedostatci i prijedlozi za unaprjeene sustava rada DC-a Metkovi koristei
tehnologije i procese vezane za prijevoznu logistiku. ......................................................................... 43
7 Zakljuak ........................................................................................................................................... 46
8 Literatura ........................................................................................................................................... 47
Prijevozna logistika znanstvena je i struna disciplina koja se bavi organizacijom i
optimizacijom prijevoza ljudi i robe. Firme i kompanije koje nude prijevozne usluge tee
optimizaciji prijevozne logistike kako bi smanjili troškove, poveali profit te bili što konkurentniji
na trištu. Kako bi uspješno vodili poslovanje firme moraju voditi rauna o raznim elementima koji
mogu dovesti do problema prilikom realizacije prijevozne usluge kao što su: potranja korisnika,
stanje na trištu, vrijeme potrebno za isporuku robe, stanje voznog parka i sl. Zbog toga postoje
aktivnosti pruanja prijevozne usluge koje se mogu analizirati te na temelju toga provesti
optimizaciju prijevozne logistike kako bi poduzee poboljšalo svoje poslovanje i postalo što
konkurentnije na trištu. Svrha ovog rada je prikazati elemente prijevozne logistike koji se koriste
u proizvodnji prijevozne usluge te prikazati nain poslovanja poduzea na konkretnom primjeru te
mogunosti optimizacije aktivnosti koje provode u svrhu pruanja prijevozne usluge. Rad je
podijeljen u sedam cjelina:
3. Zadaci prijevozne logistike juer, danas i sutra
4. Osvrt na logistiku infrastrukturu
5. Studija sluaja – Vindija d.d., distributivni centar Metkovi
6. Mogunosti optimiranja prijevozne logistike
7. Zakljuak
U drugom poglavlju opisana je sama prijevozna usluga te aktivnosti koje dovode do njezine
realizacije. U treem dijelu prikazani su najvaniji elementi prijevozne usluge od njezinih poetaka
do danas. U etvrtom poglavlju opisana je logistika infrastruktura bez koje ne bi bilo mogue
ostvariti bilo kakvu prijevoznu uslugu. U petom i šestom poglavlju prikazan je nain poslovanja
Vindije d.d., distributivni centar Metkovi te mogunost optimizacije njihovog poslovanja.
2
2 Analiza pruanja prijevozne usluge
Jednu od najvanijih grana gospodarskog sustava predstavlja promet koji se u tom smislu
definira kao usluna djelatnost što za posljedicu ima pruanje prijevozne usluge odnosno
premještanje ljudi s jednog mjesta na drugo ali i premještanje dobara (sirovina, poluproizvoda i
gotovih proizvoda) kako bi se zadovoljila ponuda i potranja proizvodnih objekata ali i potranja
krajnjih kupaca za odreenim proizvodom.
Prijevozna usluga poput ostalih usluga ima svoje odreene znaajke kao što su:
neopipljivost ili nematerijalnost (usluga se ne moe sauvati ili uskladištiti za ponovnu ponudu na
trištu), procesi proizvodnje i potrošnje se odvijaju istovremeno i prijevozna usluga je ireverzibilna.
[1]
Svaki prijevoz za cilj ima ispunjavanje potrebe za prijevozom, a svaki nain prijevoza
ispunjava svrhu podrške mobilnosti. Prijevoz je usluga koju treba iskoristiti odmah, jer se za razliku
od resursa koji esto nosi, sama prijevozna usluga ne moe pohraniti. Mobilnost se odvija
korištenjem prometne infrastrukture odreenog kapaciteta, osiguravajui transportnu opskrbu. U
nekoliko sluajeva se na zahtjev za prijevozom odgovara najjednostavnijim moguim sredstvima,
osobito u krajolicima koji su imali malo ili nikakvih preinaka. Meutim, u nekim je sluajevima
potrebna sloena i skupa infrastruktura i naini da se osigura mobilnost.
Prijevoz je trište sastavljeno od dobavljaa prometnih usluga i korisnika tih usluga. Dobro
organizirana prometna trišta trebala bi omoguiti prometnu ponudu da zadovolji potranju.
Ekonomski sustav koji ukljuuje brojne aktivnosti smještene u razliitim podrujima stvara
mobilnost koju mora podrati prometni sustav. Bez mobilnosti infrastruktura bi bila beskorisna a
bez infrastrukture, mobilnost se ne bi mogla dogoditi ili se ne bi dogodila na ekonomian nain.
Ta se meuovisnost moe razmatrati prema dva koncepta, a to su ponuda i potranja.
Prijevozna ponuda je kapacitet prometne infrastrukture i naina prijevoza, openito kroz
zemljopisno definirani prometni sustav i odreeno vremensko razdoblje. Opskrba se izraava u
vidu infrastrukture (kapacitet), usluge (frekvencija) i mree (pokrivenost). Kapacitet se esto
procjenjuje statikim i dinamikim izrazima gdje statiki kapacitet predstavlja koliinu
raspoloivog prostora za transport (npr. površina terminala), a dinamiki kapacitet su poboljšanja
koja se mogu postii boljom tehnologijom i upravljanjem. Za odreivanje koliine prometa obino
3
se koristi broj putnika, koliina (za tekuine ili kontejnerski promet) ili masa (za teret) koji se mogu
prevesti u jedinici vremena i prostora.
Potranja za prijevozom moe se definirati kao prijevozne potrebe, ak i ako su te potrebe
zadovoljene, u cijelosti, djelomino ili uope ne. Slino kao i transportna opskrba, izraava se
brojem ljudi, volumenom ili tonom po jedinici vremena i udaljenosti.
Ponuda na trištu prometa moe se podijeliti u dvije kategorije: prijevoz preko posrednika
ili vlastiti prijevoz.
usluge isporuene u skladu s odredbama dogovorenog ugovora. Primjeri ukljuuju brodove za
prijevoz kontejnera, eljeznike prijevoznike i autobusne tvrtke. Konkurentnost je kljuna prednost
ovakvog naina prijevoza jer pruatelji nastoje svojim klijentima ponuditi bolje i jeftinije usluge.
Postoji i rizik promjene cijene zbog promjenjivih trišnih uvjeta i mogunost prijevoza moda nee
biti dostupna kada to klijent trai. Ovakve prijevozne tvrtke dolaze u raznim veliinama, ovisno o
karakteristikama prijevoznih trišta koja servisiraju. Postoje velike globalne prijevoznike tvrtke
poput pomorskih brodskih linija i pruatelja logistikih usluga (UPS, FedEx, DHL), kao i male
operacije poput kamionskih i lokalnih prijevoznikih tvrtki.
Kod vlastitog prijevoza korisnik prijevoza koristi svoje prijevozno sredstvo za premještanje
tereta ili kod putovanja (npr. motoristi koji koriste privatne automobile ili velike industrijske tvrtke
koje posjeduju vozni park ili kamione). Korisnik prijevoza ima izravan pristup poznatom
kapacitetu, ali uz rizik nie razine korištenja imovine (npr. prazna kretanja ili oprema u praznom
hodu). Ne postoji poseban odnos izmeu veliine poduzea i korištenja prijevoza na vlastiti raun,
jer takav aranman koriste male lokalne tvrtke koje imaju vlastita dostavna vozila, kao i velike
korporacije, poput rudarskih i drvnih tvrtki.
Potranju za prometom stvara ekonomija, koju ine osobe, institucije i industrije, a koja
stvara mobilnost ljudi i tereta. Moe se razlikovati izmeu potrošnih i produktivnih prometnih
potreba. Produktivne potrebe za prijevozom imaju jasan ekonomski fokus. Na primjer, transport
poluproizvoda od jednog proizvodnog mjesta do konanog mjesta proizvodnje ili montae stvara
dodanu vrijednost u procesu proizvodnje tako što koristi lokacijske prednosti svakog od
4
putovanje automobilom zapravo ne dodaje vrijednost u isto ekonomskom smislu, ve korisnicima
stvara subjektivnu korisnost i zadovoljstvo. [2]
2.1 Aktivnosti pruanja prijevozne usluge
Pruanje prijevozne usluge sastoji se od niza aktivnosti koje su meusobno povezane te se
radom na njima tj. njihovim optimiranjem i unapreenjem mogu postii znaajne uštede i
poveanje profita tvrtke.
Optimiranjem prijevozne usluge poduzee poveava kvalitetu svojih usluga uz zadravanje
iste cijene usluge ili se postie vei prihod poduzea uz zadravanje iste razine usluge. Sve se svodi
na to da se postigne zadovoljstvo glede suradnje izmeu pruatelja i korisnika prijevozne usluge
na nain da poduzee ostvaruje dobit a korisnik bude zadovoljan cijenom usluge.
Osnovne aktivnosti pruanja prijevozne usluge oituju se u fizikom premještanju dobara
s jednog mjesta na drugo, bez pripremnih radnji koje se odnose na izdavanje prijevoznih usluga,
pakiranje robe, ukrcaj, prekrcaj, iskrcaj robe i sl. Stoga se aktivnosti pruanja prijevozne usluge
mogu podijeliti na:
aktivnosti odravanja prijevoznih sredstava,
aktivnosti kontrole pruanja prijevozne usluge. [3]
Svaku od ovih aktivnosti treba provesti kako bi se ostvarila prijevozna usluga koja e biti
konkurentna na trištu ali isto tako kako bi bila pouzdana za korisnika.
5
Aktivnosti angairanja prijevoznih sredstava sastoje se od: prodaje prijevozne usluge,
prikupljanja zahtjeva za prijevozom te ugovaranja prijevoza. [3]
Aktivnosti angairanja prijevoznih sredstava zapravo predstavljaju angairanje prijevoznih
kapaciteta, odnosno pronalaenje korisnika prijevozne usluge. Prijevozna poduzea nastoje postii
što veu angairanost prijevoznih sredstava jer su to sredstva vrlo visoke vrijednosti te bi na taj
nain pruatelj usluge uspio bre doi do povrata uloenih sredstava. Prijevozna sredstava koja
nisu angairana stvaraju najvei trošak za poduzee. Optimalni nain poslovanja ovakvog
poduzea bila bi konstantna angairanost prijevoznih kapaciteta odnosno njihov neprekinuti rad,
no u praksi je to nemogue postii jer svako od tih vozila mora biti redovito servisirano i tehniki
pregledano a uz to mogu se pojaviti i razni kvarovi, mijenjanje pneumatika, ekanje na ukrcaj ili
iskrcaj i sl. Iskorištenost prijevoznih kapaciteta odreuje i broj vozaa u odnosu na broj vozila te
dozvoljeno vrijeme vonje i odmor vozaa koji su definirani zakonom. U skladu s navedenim
ogranienjima potrebno je postii što veu angairanost prijevoznih sredstava. Jedan od naina što
boljeg iskorištenja prijevoznih kapaciteta je vei broj korisnika usluge prijevoza kako bi se popunili
neiskorišteni tovarni prostori te bi se na taj nain smanjila prijeena udaljenost vozila bez tereta.
2.1.2 Aktivnosti pripreme i odabira prijevoznih sredstava
Pod aktivnostima pripreme i odabira prijevoznih sredstava spadaju: standardizirane
aktivnosti pripreme, tehniki pregledi prijevoznih sredstava te dodjeljivanje radnog naloga
slobodnom vozau i prijevoznom sredstvu. [3]
Aktivnosti pripreme prijevoznih sredstava podrazumijevaju preventivne preglede, odlazak
na redoviti servis a u nekim sluajevima i aktivnosti odravanja išenjem i pranjem te dezinfekciju
tovarnog prostora. Kako bi vozilo bilo u potpunosti spremno za otpremo potrebno je napuniti
spremnik gorivom iz vlastitih ili vanjskih resursa te parkirati prikljuno i vuno vozilo na za to
predvieno mjesto. [4]
6
Nakon navedenih aktivnosti prijevozno sredstvo je spremno za upotrebu. Vano je provesti
standardizaciju postupka pripreme kompozicije vozila, ime se osigurava dosljednost pri
odravanju voznog parka. Zbog dugih putovanja vano je opetovano i redovito provoditi navedene
aktivnosti kako bi vozni park bio na odreenoj razini ispravnosti. Pri odabiru prijevoznih sredstva
u obzir se uzima predmet prijevoza prema kojem se definira potrebna kompozicija prijevoznog
sredstva, tj. teretni prostor. Pridruivanjem prijevoznog sredstva predmetu prijevoza aktivirani su
resursi za pruanje prijevozne usluge. [4]
2.1.3 Aktivnosti upravljanja radnim vremenom mobilnih radnika
Aktivnosti upravljanja radnim vremenom mobilnih radnika ukljuuju: praenje radnog
vremena pomoi informacijskog sustava, obraun dnevnica i provjeru radnog vremena vozaa. [3]
Zakonom o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za
biljeenje u cestovnom prijevozu (NN 75/13, 36/15) definirana su radna vremena i ostale aktivnosti
vozaa u cestovnom prijevozu. Pri pruanju prijevozne usluge vozai teretnih motornih vozila
moraju ih se strogo pridravati. Ograniavanjem radnog vremena vozaa unaprijeen je sigurnosni
aspekt pri pruanju prijevozne usluge. Manjak sna ili odmora vozaa podrazumijevaju smanjene
kognitivne i motorike sposobnosti pri upravljanju prijevoznim sredstvom ime se znaajno
narušava sigurnost pri odvijanju prometa. Narušava se kvaliteta i razina usluge koju prua pojedino
poduzee. Standardi pruanja prijevozne usluge nalau strogu kontrolu radnog vremena i
potrebnog odmora vozaa. Primarno zbog sigurnosti i ostalih aspekata ime se pruanje prijevozne
usluge unaprjeuje. Pojednostavljenje aktivnosti upravljanja mobilnim vremenom radnika
omoguili su sustavi upravljanja voznim parkovima, ijom se upotrebom vodi kontrola radnog
vremena vozaa. Navedena kontrola se vodi preko analognog tahografskog ureaja i digitalnih
kartica vozaa putem kojih su podaci o vonji dostupni odjelima ili radnicima iji je zadatak
upravljati rasporedom vonje vozaa. Današnja tehnologija omoguuje praenje i identifikaciju
vozaa na razini cijelog sustava pojedinog poduzea. Identifikacija vozaa provodi se pomou
personaliziranih pametnih kartica u digitalnom tahografu. Time je voza povezan sa prijevoznim
sredstvom kojim upravlja. Prikupljanjem podataka o vozaima i vozilu kojim upravljaju mogue
7
je promatrati nain vonje vozaa, te primjerice, ukoliko postoji potreba savjetovati istog kako
smanjiti potrošnju goriva. [4]
itinerara kretanja prijevoznog sredstva, praenje kretanja prijevoznog sredstva u stvarnom vremenu
te informacijsko – komunikacijsku podršku za upravljanje voznim parkom. [3]
Aktivnosti usmjeravanja provode se s ciljem upravljanja kretanjem vozila od mjesta ukrcaja
do mjesta iskrcaja uz što je mogue manje troškove i što krae vrijeme vonje. Tijekom
usmjeravanja vozila potrebna je informacija o trenutnoj njihovoj lokaciji, a s obzirom da
mogunost usmjeravanja vozila ovisi o dostupnosti informacije o lokaciji vozila, što je ta
informacija tonija to e i usmjeravanje biti uinkovitije. Osim same informacije o lokaciji vozila
potrebne su i ostale informacije poput vrste robe koja se prevozi, radno vrijeme vozaa, koliina
goriva u spremniku, stanje u prometu, cijena cestarine, udaljenost do pojedine benzinske postaje
ili parkirališta i sl. Svaki od navedenih elemenata potrebno je uzeti u obzir u realnom vremenu
prilikom pruanja prijevozne usluge kako bi se ona izvršila uz odgovarajuu kvalitetu i na
optimalan nain. Aktivnosti usmjeravanja prijevoznih sredstva su pojednostavljene upotrebom
globalnog pozicijskog sustava (Global positioning system – GPS). Prema navedenim naelima
definiraju se prijevozne rute te prema potrebi modificiraju. [4]
Praenje vozila se u odnosu na usmjeravanje odnosi na praenje svih vanih parametara
vozila u eksploataciji. Time je obuhvaeno kretanje vozila po prometnicama, prikupljanje
parametara koji se odnose na rad vunog vozila odnosno tegljaa, ali i prikupljanje parametara iz
poluprikolice. Parametri koji se prikupljaju iz poluprikolice se odnose na otvorena vrata teretnog
prostora, a u sluaju vonje pod odreenim reimima (kao na primjer, prijevoz u hladnom lancu)
na temperaturu unutar komore vozila. Ovakav nain praenja, ostvaren je pomou sustava
upravljanja voznim parkom i to u realnom vremenu. Time se u sluaju bilo kakvih promjena ili
nedopuštenih aktivnosti, moe kontaktirati voza preko direktne mobilne veze. Navedenim
aktivnostima prati se vozilo u stvarnom vremenu koje prijevozniku i korisniku prijevozne usluge
omoguava veu sigurnost i kvalitetu te praenje procesa prijevoza.
8
Aktivnosti odravanja prijevoznih sredstava ine: preventivna i redovna odravanja, visoka
razina ispravnosti voznog parka i tonost u procesu prijevoza. [3]
Aktivnosti odravanja vozila ukljuuju servisiranje i odravanje prijevoznih i vunih
sredstava kojima se obavlja prijevozna usluga. Pravilnim odravanjem mogue je osigurati
optimalnu iskoristivost prijevoznih i vunih sredstava, na nain da se pravodobnim odravanjem
smanje odlasci u servisne radionice uvjetovani neispravnošu ili dotrajalošu pojedinih dijelova.
Takvim pristupom se produuje eksploatacijski vijek vozila ime je prijevozno sredstvo dostupno
s minimalnim vremenskim gubicima provedenim u servisnim radionicama. Odravanje vozila
moe se odvijati u radionicama koje su u vlasništvu prijevoznog poduzea ili kao usluga koju prua
vanjski serviser. [5]
Aktivnosti kontrole pruanja prijevozne usluge sastoje se od: financijske kontrole,
eksploatacijske kontrole te kontrole zadovoljstva komitenta. [3]
Temeljem financijske kontrole dobivaju se pokazatelji koji se odnose na ekonominost
poslovanja poduzea odnosno ostvarene dobitke i gubitke. Na taj se nain, financijskom kontrolom,
dobiva pregled dobiti i gubitaka u provedenom razdoblju kontrole. Na temelju pregleda dobiti i
gubitaka se moe predviati potrošnja i kretanje financijskih pokazatelja, te se time mogu odrediti
podruja na kojim se u pruanju prijevozne usluge mogu ostvariti uštede. Te uštede se u ovom
kontekstu odnose na dogovaranje povoljnijih cijena na koliinu, na asortiman za program teretnih
vozila (povoljnije cijene goriva, ulja, filtera, pneumatika). Financijskom kontrolom se dobivaju
rezultati o profitabilnost poduzea te ostalim pokazateljima uspješnosti poslovanja poduzea. [4]
Eksploatacijska kontrola ukljuuje analizu eksploatacijskih pokazatelja pri pruanju
prijevozne usluge. Ti pokazatelji se odnose na:
• Koeficijent tehnike ispravnosti
• Specifina snaga vozila
• Nosivost teretnog vozila
se dobili povratni podaci korisnika prijevozne usluge. Anketama su obuhvaeni podaci o svim
podrujima u kojima je korisnik sudjelovao, te se na temelju njihovog mišljenja, mogu uoiti
nedostaci u pruanju prijevozne usluge. Ova vrsta kontrole provodi se jednom godišnje
anketiranjem nasumino izabranog broja komitenata.
10
3.1 Pregled stanja
Logistika je u poetku bio vojni izraz koji se koristio u vezi s nainom na koji je vojno
osoblje dobivalo, skladištilo i premještalo opremu i zalihe. Ona se zatim kroz 20. stoljee vrlo brzo
razvijala kao interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost koja se izuava i koristi u svim
ljudskim aktivnostima, a pojam se danas široko koristi u poslovnom sektoru, posebno u tvrtkama
u proizvodnom sektoru i odnosi se na postupak kojim se upravlja nainom na koji se resursi stjeu,
uvaju i prevoze do konanog odredišta.
Suvremeni gospodarski sustavi pred logistiku kao jedan od najvanijih zadataka stavljaju
optimizaciju troškova i poveanje efikasnosti koristei logistike procese u upravljanja resursima,
proizvodnjom i distribucijom.
distribucijom. Osnovno znaenje distribucije proizlazi iz injenice da se bez nje, ak ni superiorni
proizvodi i usluge, ne mogu na trištu razmijeniti u znaajnijem opsegu. [6]
Glavni zadatak prijevozne logistike je „pravi proizvod u pravo vrijeme na pravom mjestu“,
a njena vana karakteristike je cjelovit pristup svim aktivnostima koje joj pripadaju. Osim
upravljanja nabavom, skladištenjem, transportom i distribucijom, ona takoer obuhvaa sve
dodatne aktivnosti koje poduzeu ili tvrtki omoguuju dodatnu vremensku ili prostornu vrijednost.
[4]
Ljudi su odvjek imali potrebu za razmjenom dobara pa samim time povijest transporta i
logistike duga je koliko i povijest ovjeanstva, ali je obiljeena nedavnim prekretnicama.
Otkriem pruge na poetak devetnaestog stoljea, zrakoplova 1903. te izumom transportnog
kontejnera koji datira 1956. godine i dramatino je utjecao na pomorski prijevoz . [7]
Zanimljivo je da je logistika industrija jedna od najdinaminijih svjetskih industrija, ali
jedna od kasnijih koja je ušla u digitalni, podatkovni i tehnološki prostor. Meutim, ini se da se
to mijenja jer logistike tvrtke širom svijeta poinju prihvaati digitalnu revoluciju i ini se da su
na putu da konsolidiraju svoje digitalne zahtjeve.
11
funkcijama u razliitim internim procesima koji obuhvaaju nabavu u lancu opskrbe, planiranje
prodaje i poslovanja i korisnike usluge. ini se da se ove nove logistike funkcije uklapaju ruku
pod ruku s novim aplikacijama za pametne telefone i mogunostima GPS praenja koje uklanjaju
granice izmeu proizvodnog pogona, njegovih dobavljaa, usmjeravanja i rasporeda kretanja
tereta.
Postoji nekoliko velikih promjena koje su se pretvorile u industrijski standard, nekada su
bile poeljne, ali u bliskoj budunosti biti e obavezne.
Just In Time isporuke, koje su bile dostupne samo u rijetkim situacijama, mogle bi postati
norma jer digitalna tehnologija omoguuje isporuku, upravljanje rasporedom, planiranje
rute i nadzor tereta u stvarnom vremenu.
Skladišta koja se robotiziraju, dronovi koji se koriste za isporuke, bespilotna vozila,
prikupljanje velikih podataka implementiraju se i poboljšavaju kao dio digitalne revolucije.
Analiza podataka na zahtjev i u stvarnom vremenu o cijenama prijevoza, svim nainima
prijevoza, procjeni rizika i bilo emu drugom što stvara uinkovitost za dobavljae,
proizvoae, prijevoznike, korisnike itd.
Ovaj tehnološki napredak rezultirat e isporukom do sljedeeg grada, drave ili širom
svijeta na nain koji je uinkovitiji, bri i isplativiji.
Tvrtke se takoer sve više usredotouju na uinkovitost vlastitih internih timova. U svjetlu
nestabilnosti u trgovini, prirodnih katastrofa, ekonomskih previranja itd. Strunjaci za logistiku,
nabavu i opskrbu trebaju imati lako dostupne informacije kao potporu svojim odlukama.
Da bi tehnologija imala integralnu ulogu u ovoj industriji, mora postojati uinkovit trening
ljudi kako bi se stvorila digitalna kultura i pripremila radna snaga za svakodnevnu upotrebu takvih
alata. Ipak, ak i u trenutano ogranienom kapacitetu, tehnologija igra presudnu ulogu u suelju
izmeu kupaca i pruatelja logistikih usluga.
U sve konkurentnijem okruenju zahtjevi kupaca rastu, dok istovremeno rast stagnira, a
mare profita se smanjuju. Pruatelji logistikih usluga moraju se operativno, financijski i digitalno
uklopiti kako bi ostali relevantni i mogli svojim kupcima pruiti troškovno uinkovitu i inovativnu
uslugu koja ispunjava njihova oekivanja. Digitalna sposobnost brzo postaje preduvjet za
12
3.2 Zahtjevi trišta
Danas prijevozna logistiku osim osnovne funkcije upravljanja i omoguavanja distribucije
proizvoda od jednog mjesta do drugog mora zadovoljiti i neke nove dodatne uvijete, prije svega
one koji proizlaze iz zahtjeva korisnika jer je danas zadovoljstvo korisnika parametar koji uvelike
utjee na uspješnost i opstanak proizvoda na suvremenom trištu. Takvi zahtjevi izmeu ostalog
podrazumijevaju brzinu, tonost te pouzdanost i sigurnost dostave. Isto tako oni utjeu i na
budunost razvoja prijevozne logistike koja lezi u novim tehnologijama, brzoj obradi velikih
koliina podataka i informacijskoj tehnologiji. Sve to bi izmeu ostalog trebalo potaknuti stvaranje
povezane prijevozne mree na globalnoj razini, s mogunošu pristupa i upravljanja informacijom
o distribuciji proizvoda dobivenoj u stvarnom vremenu, a sve to kako bi sigurnost, brzina, tonost
i ekonominost transporta bila zajamena.
Razvoj e-trgovine pred prijevoznu logistiku stavio je nove zadatke. Potrošai vrlo rado
konzumiraju komfor koji im takva usluga omoguuje u vidu da u bilo kojem trenutku, skoro bilo
koju vrstu robe mogu naruiti i oekivati isporuku ve kroz idui dan ili dva, a ako istom nisu
zadovoljni mogu je vratiti nazad. Time nameu sve vee vremenske, distribucijske i standarde
tonosti koje mora zadovoljiti prijevozna logistika. Potrebe krajnjih potrošaa postaju glavni
pokreta konkurencije, inovacija i promjena. Ovaj znaajan porast udjela e-trgovine u ukupnoj
trgovakoj aktivnosti naziva se Amazon efekt. Na slici je prikazan graf koji opisuje ostvareni
porast prometa u e-trgovini u maloprodaji od 2014-2019 kako i daljnji predvieni rast do 2023.
godine.
13
Slika 1 Globalna maloprodajna prodaja e-trgovine 2014.-2023 [8]
Uz sve to vano je napomenuti da zahtjev za ekološkom osvješenošu u kontekstu
transporta takoer ima veliku ulogu u usmjeravanju razvoja tehnologije i infrastrukture prijevozne
logistike, a nedavni problemi s kojima se svijet suoio u vidu globalne pandemije takoer stvaraju
nove trendove u prijevoznoj logistici u smislu predvianja, planiranja i brze prilagodbe
novonastaloj situaciji.
3.3 Razvoj nove tehnologije i njezina primjena u zadatcima prijevozne
logistike
1. IoT / Telematika: IoT ureaji
2. Automatizacija, robotizacija i umjetna inteligencija (AI)
3. Blockchain
14
IOT (Internet of Things Internet stvari) je tehnologija koja oznaava
povezivanje ureaja putem interneta. Predstavlja mrenu infrastrukturu u kojoj fizike i virtualne
"stvari" svih vrsta komuniciraju i nevidljivo su integrirane. [10]
IoT u kontekstu prijevozne logistike prua potrebnu vezu izmeu razliitih podruja od kojih
se ona sastoji npr. skladišnog tima i distribucijskog tima, dok kupcu prua poboljšanu vidljivost
njihovog tereta na putu. Do juer je pojam digitalizacije u prijevoznoj logistici znaio mjerenje
uinkovitost rute i poveavanje preventivne uinkovitosti odravanja, danas digitalizacija znaci
puno vise i primjenom IOT ureaja omogueni su neki od sljedeih benefita u podruju prijevozne
logistike:
Poveanje uinkovitosti s pozitivnim utjecajem na ekologiju i ekonomiju
Telematski sustavi prikupljaju podatke sa senzora instaliranih na vozilu, pruajui detaljan uvid
u performanse vozila i ponašanje vozaa. Prikupljanje i analiza takvih podataka sa mogu dovodi
do poveanja uinkovitosti cijelog voznog parka promatranog logistikog sustava . Naprimjer
temeljem prikupljenih podataka moe se isplanirati uinkovitiji raspored odravanja vozila iz
voznog parka sto dovodi boljeg iskorištavanja resursa. Isto tako omogueno je efikasnije
upravljanje potrošnjom goriva, a to pak dovodi do smanjenih emisija štetnih plinova.
Globalni nadzor
Predvia se da e dostavnim i transportnim trištem u budunosti dominirati nekoliko tvrtki
koje posluju na više kontinenata. To znai da e upravitelji voznih parkova trebati bolji nadzor
kako bi uinkovito koordinirali vozae, dispeere i pozivne centre širom svijeta. Logistiki
zadatak dodjeljivanje ruta i tereta lakši je s podacima o mjestu i stanju vozila i robe u stvarnom
vremenu koje omoguuje IoT tehnologija, a uz to stalni nadzor u realnom vremenu pomae
smanjiti i rizik od krae, ošteenja spremnika i prekida hladnog lanca.
Zadovoljstvo kupaca
Dolazak proizvoda do kupca u pravo vrijeme, na pravo mjesto i uz odgovarajuu cijenu
najvaniji su zadatci prijevozne logistike. Uz pomo IoT–a umjesto skeniranja bar kodova,
postaje ekonomski izvedivo koristiti senzore za praenje proizvoda u tranzitu. Detaljna
auriranja omoguuju kupcima da tono znaju kada mogu oekivati njihovu isporuku.
Lakše poštivanje propisa
U Europi su vozai kamiona zakonski obvezni tono biljeiti svoje aktivnosti, uvati evidenciju
i na zahtjev ih dostaviti vlastima. Digitalni tahografi koji biljee brzinu, udaljenost i aktivnost
vozaa osiguravaju poštivanje propisa i tono voenje evidencije za cijeli vozni tim.
Sigurnost
Koristei podatke iz povezanih vozila, pruatelji osiguranja mogu ponuditi police vlasniku
voznog parka s cijenama odreenim na temelju korištenja, ponašanja vozaa i drugih varijabli.
Ti se modeli nazivaju osiguranje zasnovano na korisniku (UBI), plaate dok vozite (PAYD) i
plaate kako vozite (PHYD). Na trištu u Velikoj Britaniji, SAD-u i Italiji usluga UBI-a je ve
prisutna. Sustavima poput Praenje ukradenog vozila (SVT) ili Oporavak ukradenog vozila
(SVR) takoer raste popularnost. U sluaju prijavljene krae, sustav SVT komunicira s
policijom kako bi pronašao i preuzeo ukradeno vozilo.
.
Automatizacija, robotizacija i umjetna inteligencija su tehnologije u iji razvoj se puno
ulaze i sve više je njihovih primjena u svim granama ljudske djelatnosti pa tako i u prijevoznoj
logistici. Ove tehnologije mogu pronai primjenu u upravljanju flotama vozila . Ugradnjom
senzora, koji prate potrošnju goriva, u kamione, brodove i avione te njihovim spajanjem sa
16
programima umjetne inteligencije (AI) , mogue je na primjer optimizirati potrošnju goriva.
Takoer senzori sa AI aplikacijama koje prate stanje vozila i upozoravaju na preventivne preglede
kako bi se sprijeili veliki kvarovi i ogromni troškovi.
Rješenja temeljena na kameri ugraenoj u vozila ve danas su dio standardne ponude proizvoaa
vozila. Te su kamere vaan dio naprednih sustava pomoi vozau (ADAS) koji pomau u vonji i
parkiranju vozila. Kamere takoer doprinose automatizaciji i daljinskom upravljanju kamionima.
Kako tehnologija napreduje tako e uskoro vozai biti u mogunosti davati upute vozilu
jednostavnom gestom ili s nekoliko rijei.
Isto tako veliki proizvoai kamiona Isuzu i Daimler poeli su sa proizvodnjom kamiona koji imaju
ugraene kamere, senzore i raunalne programe koji automatski registriraju pošiljke prilikom
ukrcaja. Takoer postoje programi za izraun raspodijele pošiljaka u ovisnosti o njihovoj veliini,
finalnoj destinaciji, utjecaju na potrošnju goriva i sl. [11]
Još jedan primjer primjene inteligentnih sustava u prijevoznoj logistici je ulanavanje kamiona.
Naime razvoj mobilne komunikacijske mree doprinosi tome da ve sad vozila mogu komunicirati
u skoro pa stvarnom vremenu. To kamionima omoguuje vonju u lananim sustavima, automatski
odravajui brzinu i meusobnu udaljenost. Takav sustav funkcionira na nain da se nekoliko
kamiona slae u kolonu, sa minimalnom udaljenošu. Pri emu samo vodei kamion ima vozaa,
kod ostalih voza se aktivira samo kod kompliciranih situacija poput rotora. Ovo ne samo da
oslobaa prostor na cesti za ostala vozila, ve proizvodi i manji zrani otpor, što dovodi do manje
potrošnje goriva i emisija štetnih plinova.
. Princip rada ovakvog sustava prikazan je na slici 2. Implementacija ove tehnologije uvelike bi
pridonijela sigurnosti i ekonominosti. [12]
17
Slika 2 Princip rada sustava ulananih kamiona [13]
Nema sumnje da e razvijanjem spomenute tehnologije ona imati i sve vei utjecaj na prijevoznu
logistiku.
3.3.3 Blockchain
Relativno nova tehnologija koja bi mogla imati veliki utjecaj na transportnu logistiku je
blockchain. Blockchain tehnologija podrazumijeva pohranu informacija na blockchainu i postoji
kao zajednika digitalna baza podataka. Spremanjem blokova podataka koji su identini u cijeloj
mrei, blockchainom ne moe upravljati jedan entitet. Podaci su javni, dostupni svima na mrei i
lako provjerljivi. Problemi u sustavu prijevozne logistike esto se javljaju zbog manjka
transparentnosti i obilne birokracije. Veinu pošiljaka prati veliki broj dokumenata, a esto
nedostatak samo jednog moe odgoditi proces za nekoliko dana. Blockchain ima potencijal
eliminirati ove zapreke jer moe posluiti kao šifrirana digitalna knjiga koja prati kretanje
proizvoda od skladišta do kupca i povezuje dokumentaciju izravno s pošiljkom dok putuje do
odredišta. Sve mogue nepravilnosti koje bi mogle poremetiti nesmetan prolaz pošiljke bile bi lako
vidljive putem blockchain logistikog programa, što bi tvrtkama omoguilo da odmah otklone
18
plaanjem podizvoaima.
Meu tvrtkama u transportnoj logistici interes za ovom tehnologijom raste, iako upotreba još
uvijek zaostaje. Nedavno pokrenuta inicijativa Blockchain in Transportation Alliance (Savez
Blockchain-a u transport), ve ima više od 500 lanova na globalnoj razini. [11]
Primjer uporabe blockchaina je i praenje ivotnog vijeka vozila. Na ovaj nain bi se pratilo stanje
vozila od trenutka kada je napustilo tvorniku traku, kao i povijest odravanja istog. Male i velike
tvrtke koje ele kupiti rabljena vozila imale bi transparentnu sliku njegovog stanja, a bez potrebe
za angairanje tree strane.
Problem pri implementaciji ove tehnologije bi mogla predstavljati potrebna za definiranjem
standarda koji se mogu primijeniti na sve dionike u procesima logistike, lancu opskrbe i transportu.
[9]
3.3.4 Tehnologije sigurnosti vozila
Dostavna vozila, bilo da se radio o kamionima, kombijima ili nekim treim vozilima, su opremljena
širokim spektrom sigurnosnih sustava. Na primjer vozila imaju upozorenje za napuštanje traka,
sustave za prevenciju prevrtanja vozila, automatsko koenje/usporavanje ukoliko sustavi
detektiraju opasnost. Ostali sigurnosne znaajke mogu ukljuivati kamere, radare, praenje mrtvog
kuta i slino.
Navedene tehnologije pridonose sigurnosti transporta, a time i cijelog procesa. Svoj puni potencijal
navedene tehnologije e postii punom implementacijom u sustav autonomnih vozila. [9]
3.3.5 Autonomna vozila
Autonomna vozila su vozila kod kojih se proces vonje odvija bez izravnog utjecaja vozaa na
upravljanje, ubrzavanje i koenje. Više je prednosti primjene ove tehnologije, a najvanija je
poveana razina sigurnosti. Prema istraivanjima do 90 % nesrea uzrokovano je pogreškom
vozaa. Autonomni sustavi na kojima se ovakva vozila temelje u stanju su donijeti bre i
19
kvalitetnije odluke od ovjeka. Autonomna vozila su takoer u stanju prilagoditi se uvjetima na
cesti (vrijeme, zapreke, gustoa prometa), inei to pritom sa veom sigurnošu, brzinom i
preciznošu nego ovjek. [14]
Još jedan benefit primjene ove tehnologije je vea efikasnost procesa. Promet postaje protoniji i
dolazi do smanjenja zastoja. Koristei komunikaciju vozilo-vozilo autonomna vozila mogu
postizati velike brzine te izbjegavati zakrene rute. Takoer uklanjaju se i vremenske limitacije
koje su postavljene vozaima tradicionalnih vozila, naime navedena vozila bi bila u stanju voziti
24/7. [14]
Konano benefit autonomnih vozila u industriji je i povoljniji utjecaj na okoliš. Sa manje kamiona
i efikasnijom potrošnjom goriva, autonomni sustavi minimaliziraju utjecaj na okoliš. Autonomna
vozila ostvaruju znatno manje emisije štetnih plinova. [15]
Druga vrsta autonomnih vozila, koja bi mogla predstavljati budunost transportne logistike su
dronovi (bespilotne letjelice). Iako dronovi u poetku nisu razmatrani kao dio transportne logistike,
danas industrija koristi dronove zbog malih troškova, brzine te mogunosti dolaska na teško
pristupana mjesta. Glavno podruje primjene dronova u transportu je dostava malih paketa, hrane
, rezervnih dijelova te lijekova.
Najvei izazov pri korištenju dronova lei u sigurnosti te je potrebno razviti kompleksni sustav za
upravljanje, kako bi se sprijeili mogui sudari. Drugi izazov lei u privatnosti, zbog injenice da
dronovi nadlijeu velika podruja i prikupljaju velike koliine podataka. Zbog toga je potrebno
zakonodavni okvir koji bi regulirao korištenje ove tehnologije.
3.4 Prijevozna logistika za vrijeme pandemije Covida-19
Svijet je krajem 2019. i poetkom 2020. godine pogodila epidemija koronavirusa. Navedeno je
dovelo do tektonskih poremeaja u transportnoj logistici. Prije svega teškoe s kojima se susrela
kineska industrija dovele su do zastoja opskrbnih lanaca, kontejneri s robom gomilali su se u
kineskim lukama, restrikcije putovanja dovele su do manjka vozaa kamiona, a velike brodarske
kompanije otkazale su plovidbe. [16]
Posljedica odgovora na širenje virusa osjetile su velike i male tvrtke. Male tvrtke naroito su
pogoene jer u pravilu nemaju protokole za ovakve situacije. Manjak tehnologije i alata za praenje
higijenski protokola takoer je problem. [17]
20
S obzirom na vanost lanaca opskrbe, u veini drava, dionici procesa su tretirani na poseban nain.
Pa su tako usluge kamionskog prijevoza izuzete od mjera ogranienog kretanja ili su za vozae
kamiona organizirane posebne karantene u kojima su nakon završene dostave provodili
samoizolaciju. [18]
Tvrtke koje se bave transportnom logistikom bile su primorane usvojiti niz odgovora na
novonastalu neizvjesnu situaciju. Prije svega to je bilo uvoenje novih sigurnosnih protokola . To
je znailo socijalno distanciranje osoblja u skladištima, dezinfekciju radnog okruenja te
osiguravanje zaštitne opreme zaposlenicima. [19]
Mnoge tvrtke su bile primorane potraiti alternativne oblike transporta dobara. S obzirom na
smanjenje putnikog prijevoza, smanjio se i broj tovarnog prostora u tim avionima. Tvrtke poput
DHL su stoga koristile arter letove za prijevoz pošiljki. Neke tvrtke su bile primorane prilagoditi
svoje usluge ponudi i potranji i sigurnosnim protokolima. Vee tvrtke poput UPS su prevozile
medicinsku opremu iz Kine. Mnoge prijevoznike tvrtke su uvele dostavu esencijalnih namirnica,
a neke od njih i opciju beskontaktne dostave. [19]
U ovakvoj iznenadnoj i kompliciranoj situaciji koja je zahvatila svijet prijevozna logistika morala
brzo reagirati i prilagoditi i optimizirati svoje procese novonastaloj situaciji koliko je to bilo
mogue, o tome je u tom trenutku ovisilo funkcioniranje mnogih osnovnih ljudskih djelatnosti i
zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba. Pri tome se vrlo brzo došlo do zakljuka da bez
korištenja novih i naprednih tehnologije i usvajanju novih naina poslovanja zadatci stavljeni pred
prijevoznu logistiku poput osiguravanja sigurnosti za korisnike i pruatelje usluge, optimizacije
resursa, transformacije u nainu poslovanja ne bi mogli biti izvršeni, te da se pogled u budunost
što se tie tehnologije uvijek isplati.
.
Logistika infrastruktura je zasigurno temeljni i jedan od najvanijih elemenata proizvodnje
logistikih proizvoda, bez obzira na to radi li se o proizvodnji logistikih znanja ili proizvodnji
logistikih aktivnosti. Logistiku infrastrukturu ine svi objekti, sredstva za rad, postrojenja,
ureaji stalno fiksirani za odreeno mjesto koji slue proizvodnji logistikih proizvoda te
reguliranju i sigurnosti svih proizvodnih procesa u logistikoj industriji.
Budui da svaka logistika ima, osim odreenih zajednikih infrastrukturnih objekata i
specifine infrastrukturne objekte, nije jednostavno za sve vrste logistika navesti sve
infrastrukturne objekte. Takva se hipoteza moe dokazati na specifinim procesima proizvodnje
logistikih proizvoda samo u nekoliko vrsta logistika, kao npr. infrastruktura trgovinske
logistike, infrastruktura znanstvene, distribucijske, vojne logistike itd.
Fenomene logistike infrastrukture s tehnikog, tehnološkog, organizacijskog,
ekonomskog, pravnog, ekološkog, eksploatacijskog gledišta primjereno je izuavati, odravati,
modernizirati, razvijati u svim vrstama logistike, u svim specifinim procesima logistike industrije
i u svim logistikim sustavima. Fenomeni logistike infrastrukture se trebaju izuavati u
svim modalitetima logistikih lanaca, logistiko - opskrbnih lanaca, logistiko - distribucijskih
lanaca i logistikih mrea. U izuavanju fenomena logistike infrastrukture, njezinog mjesta i
vanosti u logistikoj industriji treba imati na umu meuodnos i stupanj kompatibilnosti
i komplementarnosti logistike infrastrukture i svih drugih elemenata proizvodnje logistikih
proizvoda. [20]
Sposobna logistika infrastruktura preduvjet je za moderne logistike sustave u kojem se
trebaju provesti uinkoviti logistiki procesi. Openito, infrastruktura znai cjelinu odrivih
objekata i opskrbnih kanala koje mogu koristiti privatna kuanstva i tvrtke. Razlikujemo
ekonomsku infrastrukturu i socijalnu infrastrukturu. Ekonomska infrastruktura obuhvaa prometnu
infrastrukturu, informacijsku infrastrukturu i telekomunikacijsku infrastrukturu. Socijalna
infrastruktura ukljuuje ustanove za obrazovanje, zdravstvo, kulturu i sigurnost unutar drave i
društva. Za razliku od ovog makroekonomskog pogleda, mikroekonomska dimenzija logistike
infrastrukture odnosi se na definiciju prostornih i tehnikih strukturnih svojstava i na
dimenzioniranje logistikog sustava. To, na primjer, ukljuuje skladišta, prijevozna sredstva,
22
komunikacijske sustave. Stoga je u sveobuhvatnom i cjelovitom smislu koncept logistike
infrastrukture pokriven mikro i makroekonomskim infrastrukturnim objektima prometne
infrastrukture, lokacijske infrastrukture, graevinske infrastrukture i komunikacijske
infrastrukture. [21]
Logistika infrastruktura najprije se dijeli na linearnu i vorišnu infrastrukturu. Linearnu
logistiku infrastrukturu ine svi primarni ureaji i institucije koji su neophodni za pravilno
funkcioniranje gospodarstva te se ona dijeli na prometnu i telematiku infrastrukturu. S obzirom
na njihove funkcije prijenosa ljudi i robe, informacija, elektrine energije i vode, infrastrukturni
objekti posjeduju odreene tipine znaajke kao što su: tehnika i ekonomska nedjeljivost, velika
kapitalna intenzivnost, dug vijek trajanja kao i potencijalno dugo razdoblje nastajanja te pojava
znaajnih vanjskih uinaka.
Prometnu infrastrukturu ine: svi naini prijevoza (ceste, eljeznica, more, zrak, unutarnji
plovni putovi i cjevovodi) kao i pomoni ureaji koji se koriste za upravljanje cestama i
transportnim vorovima.
Telematska infrastruktura predstavlja informacijsko – komunikacijsku infrastrukturu koja
osim povezanosti prua i globalnu vidljivost robe prilikom transporta u realnom vremenu i
omoguuje poduzimanje popravnih radnji na vrijeme ukoliko doe do problema tijekom transporta.
vorišna infrastruktura moe se podijeliti na: luke (morske, zrane, luke na unutarnjim
plovnim putevima), pretovarne terminale, skladišne centre i logistike parkove, logistike centre,
transportne i špediterske centre.
Slika 3 Prikaz podjele logistike infrastrukture [22]
U nastavku su dane osnovne karakteristike i opisi vanijih pripadnika logistike infrastrukture:
terminali i pretovarni objekti kao predstavnici vorišne infrastrukture, logistike nekretnine i
parkovi isto predstavnici vorišne infrastrukture koji spajaju logistiku i infrastrukturu u zajedniku
cjelinu te telekomunikacijska infrastruktura kao nezaobilazan pripadnik telematske infrastrukture.
4.1.1 Terminali i pretovarni objekti
Terminal je mjesto na poetku ili na kraju prijevoznog puta namijenjen za prijelaz i prihvat
putnika ili rukovanje teretom i njegovom dostavom. Opremljen je sa svim potrebnim ureajima za
normalno odvijanje prometa. Terminali mogu biti u morskim lukama, zranim lukama,
eljeznikim vorištima, cestovnim vorištima, rijenim pristaništima itd. Openito, terminalom se
moe smatrati mjesto u kojem se dogaaju poetno-završne operacije prijevoznog procesa. Uloga
i znaenje terminala poveali su se s razvitkom prijevoznih tehnologija, te postale sve kompleksniji
pojam. Današnji terminali su zapravo specifini otvoreni ili zatvoreni prostori s automatiziranom i
visokoproduktivnom proizvodnjom prekrcajnih usluga, iji operativni prostori osiguravaju
potrebne uvjete za krai ili dulji prekid kretanja prijevoznih sredstava i supstrata, kao i za njihov
prihvat, smještaj i otpremu.
Pretovarni terminali (pretovarne toke) su mjesta na kojima odvijaju se aktivnosti
pretovara. Te aktivnosti ukljuuju utovar i istovar prijevoznih sredstava, razvrstavanje robe,
24
skladištenje robe i puštanje robe iz skladišta. Pretovarni terminali postoje za sva sredstva
transporta, a moe se definirati i kao središte u kojem se konvergiraju razliiti naini prijevoza.
Ovisno o vrsti prometa razlikujemo terminale zranog tereta, terminale morskih i unutarnjih luka,
terminali u eljeznikom prometu i Cross-docking terminale.
4.1.2 Logistike nekretnine i logistiki parkovi
Logistika nekretnina moe se opisati kao zgrada s odgovarajuom infrastrukturom i
tehnologijom izgraena na prikladnom posjedu u svrhu izvoenja pretovara, skladištenja i svih
usluga povezanih s tim (pakiranje, kvaliteta provjere). Stoga postoji niz razliitih vrsta i kategorija
koje mogu razlikovati logistike nekretnine. S jedne strane, postoje pojedinane nekretnine
ukljuujui skladišta, pretovarne hale, distribucijske centre i logistike servisne centre. S druge
strane, postoje parkovi nekretnina koji obuhvaaju nekoliko zgrada i mjesta koja mogu posluiti
kao logistiki parkovi, industrijski parkovi ili teretna sela.
Skladišta
skladišta ili distribucijska skladišta. Njihova svrha je skladištenje robe, a slue kao veza izmeu
nabave i distribucije. Nain na koji su opremljeni ovisi o rasponu funkcija koje ispunjavaju i o
logistici procesa koji e se provesti na posjedu. U veini sluajeva, skladišta nude dobre
mogunosti za brzi pretovar robe. [21] Skladišta u poduzeima meusobno se razlikuju, a mogu se
razvrstati prema funkciji u logistikom sustavu, nainu gradnje, stupnju mehanizacije i
automatizacije, specifinosti uskladištene robe, vlasništvu.
Distribucijski centri
U usporedbi sa skladištima, distribucijski centri su znatno vei i imaju vei broj utovarnih
vrata. Uz to su esto opremljeni (automatiziranim) sustavima za skladištenje. Tip i koliina robe
kojom se treba rukovati znaajno utjee na veliinu i kapacitet distribucijskog centra. Spektar robe
varira od potrošake robe (hrana, potrepštine, bijela tehnika) do razne industrijske robe. Potrebna
25
su i postrojenja za kvarljive i temperaturno osjetljive proizvode te postrojenja za skladištenje na
niskim temperaturama, što zauzvrat postavlja odreene izazove za centar (raspored, pristupi,
izolacija). Strojevi i ureaji zahtijevaju posebno stabilno tlo kao i posebni ureaji za dizanje i
transport (dizalice). [21]
Logistiki park je podruje u kojem je koncentrirano nekoliko logistikih nekretnina u
neposrednoj blizini. Pojedinana svojstva mogu se razlikovati s obzirom na njihov tip i veliine
kao i na njihove vlasnike odnose. Glavna svrha logistikog parka je ostvarenje sinergije kroz
zajedniku upotrebu infrastrukturnih objekata kao što su benzinske pumpe, vozni park viljuškara,
radionice, uredi itd. Za upravljanje i odravanje infrastrukturnih objekata odgovoran je vlasnik
parka. Budui da se tim parkovima obino upravlja kao integriranom cjelinom, sigurno je rei da
su jeftiniji za odravanje od pojedinane nekretnine. Logistiki parkovi takoer mogu biti
dizajnirani na industrijski specifian nain i prema potrebnim logistikim konceptima. Iz tog
razloga postoje brojni koncepti za logistike parkove, koji se ujedno nazivaju i dobavljakim
parkovima. Posebno su rašireni u automobilskoj industriji. [21]
4.1.3 Telekomunikacijska infrastruktura
Uz prometnu infrastrukturu, uinkovita informacijska i komunikacijska infrastruktura je
vitalna za razvoj logistikih koncepata i za izvoenje logistikih procesa. Ova se infrastruktura u
velikoj mjeri temelji na telekomunikacijskoj infrastrukturi i moe se postaviti pomou razliitih
mrea (fiksna, mobilna telefonija, radio mrea, mikrovalni radio relej), ovisno o ponuenim
uslugama) i o prijenosu podataka. Meutim, postoji tendencija ka razvoju jedinstvene mrene
infrastrukture kroz koju se sve usluge mogu ponuditi i iskoristiti. Ova mrena infrastruktura se
temelji na internetskom protokolu (IP) koji zamjenjuje mrene sklopke.
Telekomunikacijske mree mogu pokazivati razliite strukture (tipologija mree) koje
koriste razne vrste hardvera i metode pristupa za podatkovnu vezu i prijenos. Oni pak odreuju
brzinu prijenosa, propusnost podataka, i koncept sigurnosti podataka. Dakle, lokalne mree (LAN
- Local Area Networks) sastoje se od nekoliko raunala i vanjskih ureaja (pisai, skener itd.) koji
su meusobno povezani u jednoj zgradi. Pristup internetu omoguuje se putem usmjerivaa. Za
26
razliku od LAN-ova, WAN-ovi (Wide Area Networks) pokrivaju veliko geografsko podruje.
Komercijalni WAN-ovi su dizajnirani za maksimalno iskorištavanje kapaciteta i sastoje se od
point-to-point veze, paketno komutirane veze i virtualne privatne mree (VPN). Kako bi podrali
ove usluge i postigli visoke brzine prijenosa, sve se više koriste optiki prijenosni mediji za
širokopojasnu infrastrukturu. [21]
Uloga logistike i logistike infrastrukture u gospodarskom rastu i konkurentnosti zemlje prepoznata
je u mnogim istraivanjima, ali i dalje je stalna tema u znanstvenim krugovima jer neki rezultati
istraivanja nisu konani. Openito se smatra da u doba globalizacije openiti napredak
gospodarstva, izmeu ostalog, ovisi o uinkovitosti prijevoza putnika i robe, dok nedostatak
neadekvatne logistike infrastrukture ostaje vana prepreka.
Odnos izmeu logistike infrastrukture i ekonomskog rasta povezan je preko indeksa globalne
konkurentnosti. Indeks globalne konkurentnosti sastoji se od 114 varijabli koje detaljno opisuju
razvijenost zemlje na razliitim razinama ekonomskog razvoja. Rezultati daljnjih istraivanja
potvrdili su pozitivnu vezu izmeu logistike infrastrukture i ekonomskog rasta što se posebno
primjeuje kod slabije razvijenih zemalja. Dobra logistika infrastruktura ima pozitivan utjecaj na
uinkovitost logistike, indeks globalne konkurentnosti i nacionalnu ekonomiju. [23]
Vlade širom svijeta intenzivno ulau sredstva u razvojne projekte. Takvi projekti ukljuuju razvoj
infrastrukturnih objekata i proširenje novih. Na primjer logistika infrastruktura u UAE postaje sve
vanija zahvaljujui poloaju zemlje kao pretovarnog vorišta za trgovinu Europe i Azije. Naglasak
koji je predvodila vlada na potrebi za pouzdanim i isplativim logistikim operacijama poveao je
konkurentnost logistikog sektora, a zemlja je 2018. godine zauzela prvo mjesto u arapskom svijetu
i 11. mjesto na svjetskom indeksu logistikih performansi. Daljnjim ulaganjima u prometnu
infrastrukturu i logistiku, Emirati oekuju poticaj u rastu turizma, kao i meunarodnoj trgovini.
27
Mnoge zemlje širom svijeta ulau znaajna sredstva u infrastrukturu. Meutim, ovo samo po sebi
je nedovoljno. S obzirom na globalne trendove, poput svjetskog porasta stanovništva, oskudica
resursa i zemlje te klimatskih promjena sve vea svijest o utjecaju na okoliš, kontinuiranoj
globalizaciji, usko integriranim i time sve sloenijim i rizinijim opskrbnim lancima, bitno je da se
preispita logistika infrastruktura i sustavi. Infrastruktura i planiranje logistike, kako na domaoj
tako i na meunarodnoj razini, mora biti utemeljeno na cjelovitom razumijevanje gospodarstva i
društva, te logistiki sektor mora sve više ispunjavati svoju ulogu kao kljuni pokreta rasta i
prosperiteta.
Moderne morske luke mogu posluiti kao primjer za nain oblikovanja infrastrukture u budunosti.
Luke moraju biti promatrane iz globalne perspektive ali i kao sastavni dio regije što se mora uzeti
u obzir u proces planiranja. Na primjer, od luka se oekuje pruanje širokog spektra usluga poevši
od skladišnog kapaciteta za sve vrste robe, ukljuujui opasni teret, hranu i drugu temperaturno
osjetljivu robu, kao i zakup kontejnera, popravak i išenje, do sveobuhvatnih sigurnosnih planova
na licu mjesta. To smanjuje rizik krae kao i potencijalne teroristike aktivnosti. Ekološki
prihvatljivo odlaganje zamašenih otpadaka, brodskog otpada ili krutog otpada i kemikalija takoer
su bitan dio spektra usluga moderne luke, mjere smanjenja buke i sigurnosni sustavi u prometu koji
osiguravaju sigurne i uinkovite operacije u luci. U sve transparentnijem svijetu bit e sve vee
potranje za konkurentnošu i odrivosti. Koncept pametne luke istovremeno pazi na odrivost
poveanja produktivnosti korištenjem vrhunske tehnologije ugraene u holistiki koncept. Takva
ideje se mogu primijeniti i na druga podruja, primjerice na unutarnje luke i zrane luke.
4.4 Logistika infrastruktura u Hrvatskoj
U logistici, vanom faktoru konkurentnosti, Hrvatska kasni za lanicama EU zbog nerazvijenog
trišta logistikih nekretnina, nedovoljno izgraene prometne i logistike infrastrukture te sporog
uvoenja naprednih logistikih rješenja, zbog ega ne moe koristiti sve prednosti intermodalnog
prijevoza niti iskoristiti geoprometne prednosti.
28
Ulaskom u EU Hrvatska je pristupila jedinstvenom trištu roba na kojem je konkurencija
iznimno velika. Budui da je logistika vana karika u lancu opskrbe, njena uinkovitost pomae
broj dostavi, utjee na smanjenje troškova robe, a time i poveanje konkurentnosti.
Konkurentnost ukupnog gospodarstva u mnogome zavisi od razvoja logistike, njene infrastrukture
i usvajanja suvremenih logistikih modela. U tome Hrvatska zaostaje za tranzicijskim zemljama
srednje Europe.
Premda je Hrvatska geoprometno izuzetno dobro pozicionirana, ta prednost nije ni izbliza
iskorištena. Bez odgovarajue infrastrukture koja bi poveala uinkovitost prijevoza robe
prometnim pravcima kroz Hrvatsku, ta prednost e i dalje ostati neiskorištena.
Jedan od najvanijih uzroka zaostajanja je u tome što su logistiki prostori i skladišta
najslabije razvijeni segment trišta nekretnina u Hrvatskoj.
Glavi razlozi toga su vrlo visoke cijene zemljišta te što se komunalni doprinosi naplauju
investitorima po prostornome metru. Hrvatska je odnedavno kao investicijska destinacija postala
još manje atraktivna jer je u nekim zemljama regije, primjerice, komunalna naknada u
potpunosti ukinuta. Iz toga se moe zakljuiti kako Hrvatska u odnosu na zemlje u okruenju
gotovo da nema nikakve komparativne prednosti za razvoj logistikih nekretnina.
Sve to dovodi nas do nedostatka suvremenih skladišno-logistikih nekretnina, pa se taj odnos
ponude, potranje, isplativosti investicije slio u cijene zakupa koje su znaajno vee u Hrvatskoj u
odnosu na zemlje iz okruenja.
Zadnjih nekoliko godina ipak je izgraeno nekoliko modernih logistikih centara. No, veina
ulaganja u logistike kapacitete u Hrvatskoj dolazi od trgovakih lanaca za njihovu djelatnost na
podruju RH ili blieg regionalnog okruenja.
Izgradnja cjelovite prometne i logistike infrastrukture u Hrvatskoj uvjet je i za
prihvaanja svjetskog trenda sve veeg razvoja online trgovine. Online trgovina pred logistiku
stavlja velike izazove jer robu treba dostaviti kupcu, uz vee smanjenje utroška vremena i uz
minimalne greške. Da bi se to moglo ostvariti, potrebno je dodatno modernizirati postojea
skladišta/logistike centre. To znai da logistike sustave treba projektirati i realizirati uzimajui u
obzir poveani broj ulaza i izlaza roba, a to za posljedicu ima primjenu specifinih
logistikih tehnologija i opreme, od djelomino pa do potpuno automatiziranih rješenja.
29
U budunosti e sigurno doi do porasta online trgovine i logistiki sustavi morat e se
modernizirati kako bi zadovoljili uvjete koji e pred njih biti postavljeni. Stoga je logino za
oekivati znatne investicije u tom segmentu.
S aspekta skladištenja robe, sada je glavna karakteristika novih skladišta da budu fleksibilna, u
svakom pogledu. Suvremena logistika struktura u pozadini sve više omoguava potpunu
usmjerenost prema kupcu i njegovim potrebama. Sve bri razvoj tehnologija vodi prema sve
veoj automatizaciji skladišnih sustava i operacija, što u konanici vodi do potpuno
automatiziranih skladišta.
Prehrambena industrija Vindija posjeduje više od tisuu prehrambenih proizvoda koji se
mogu svrstati u kategorije: mlijeko i mlijeni proizvodi, bezalkoholna pia i prirodni sokovi, pilee
meso i preraevine od pileeg mesa, puree meso i preraevine od pureeg mesa, preraevine od
mesa krupne stoke te kruh, peciva i kolai. Proizvodnja mlijeka i mlijenih proizvoda te
bezalkoholnih pia spadaju u najprofitabilnije djelatnosti prehrambene industrije koja u usporedbi
s drugim stranama preraivake industrije ostvaruje najveu dobit i zapošljava najviše ljudi.
U distributivnom centru Metkovi skladište se mlijeko i mlijeni proizvodi, bezalkoholna
pia i prirodni sokovi, pilee i puree meso te preraevine od pileeg i pureeg mesa. Distributivni
centar Metkovi smješten je u Metkoviu i obuhvaa podruje juga Hrvatske, tonije od Makarske
do granice s Crnom Gorom te poluotok Pelješac i otoke Korulu i Mljet.
5.1 Tehnike znaajke distributivnog centra Metkovi
Distributivni centar Metkovi raspolae sa skladištem od 850 paletnih mjesta i moe
uskladištiti oko 600 tona robe. Radi se o podnom skladištu koje je podijeljeno na etiri komore:
- suha komora kapaciteta 300 paletnih mjesta (200 tona)
- dvije hladne komore kapaciteta po 200 paletnih mjesta (150 tona)
Slika 4 Upravna zgrada DC-a Metkovi, Vindija d.d. Slika 5 Podruje opskrbe DC-a Metkovi, Vindija d.d.
31
- hladna komora kapaciteta 100 paletnih mjesta (80 tona) s posebnim odjeljkom sa smrznutu
robu kapaciteta 50 paletnih mjesta (35 tona)
Tablica 1 Kapacitet skladišta za DC Metkovi, Vindija d.d.
Izvor: podaci dobiveni od DC-a Metkovi, Vindija d.d.
Suha komora slui iskljuivo za skladištenje bezalkoholnih pia i prirodnih sokova. Hladne
komore slue za skladištenje mlijeka i mlijenih proizvoda, pileeg i pureeg mesa te preraevina
od pileeg i pureeg mesa, dok poseban odjeljak slui za skladištenje smrznute robe (smrznuto
pilee i puree meso).
Slika 6 Komora za bezalkoholna pica i prirodne sokove DC-a Metkovi, Vindija d.d.
Valja napomenuti da se prilikom dolaska kamiona na utovarnu rampu skladišta posebnim
gumama zatvara prostor izmeu utovarnog prostora kamiona i skladišta kako ne bi došlo do ulaska
Komore Koliina Zapremnina (t)
Kombinirana (hladna + dio za zamrznutu robu) 1 80+35
Ukupno 4 615
32
vanjskog zraka i kako bi se temperatura odravala u dozvoljenim granicama. To se posebno odnosi
na hladne komore.
Slika 7 Komora za mlijeko i mlijene proizvode DC-a Metkovi, Vidija d.d.
Distributivni centar Metkovi takoer raspolae i s 15 kamiona prosjene nosivosti pet
tona koji šest dana u tjednu odvoze robu do kupaca. Za svaku vrstu robe odreen je broj potrebnih
kamiona i iz toga slijedi:
- bezalkoholna pia i prirodni sokovi – 2 kamiona
- mlijeko i mlijeni proizvodi – 7 kamiona
- pilee meso i preraevine od pileeg mesa i puree meso i
preraevine od pureeg mesa – 4 kamiona
- 2 manja kamiona koji voze svu robu na podruja posebne prometne signalizacije.
U distributivnom centru Metkovi postoje tri vrste kamiona. Kamioni bez rashladne komore koji
se koriste za prijevoz bezalkoholnih pia i prirodnih sokova (slika 6), kamioni sa rashladnom
komorom koji se koriste za prijevoz mlijeka i mlijenih proizvoda te za prijevoz pileeg i pureeg
mesa i preraevina od pileeg i pureeg mesa (slika 7), takoer ovi kamioni u tovarnom prostoru
imaju poseban odjeljak za prijevoz smrznute robe koji se moe prilagoavati ovisno o koliini
33
smrznute robe koja se prevozi. Trea vrsta kamiona su kamioni za prijevoz robe na podruja
posebne prometne signalizacije (slika 8). Posebna prometna signalizacija odnosi se na dio podruja
grada Dubrovnika te na otok Mljet. To su kamioni nosivosti do tri i pol tone te kao takvi oni mogu
pristupiti tim podrujima. Ovi kamioni voze svu vrstu robe te su zbog toga opremljeni rashladnim
ureajima u komori, ali i sa odjeljkom za smrznutu robu.
Slika 10 Kamion sa kombiniranom kabinom za prijevoz razliite vrste robe
Slika 9 Kamion za prijevoz bezalkoholnih pica i prirodnih sokova Slika 8 Kamion sa hladnjaom za prijevoz mlijeka i mlijenih proizvoda
34
Tablica 2 Kapacitet dnevne distribucije prema kupcima DC-a Metkovi, Vindija d.d.
Izvor: podaci dobiveni od tvrtke DC Metkovi, Vindija d.d.
U distributivnom centru Metkovi za pretovar robe koriste se tri vrste viliara. To su
skladišni viliari koji se prema vrsti pogona dijele na rune viliare, motorno – rune viliare, te
motorne viliare. Prema konstrukciji svi spadaju u kategoriju eonih viliara. Motorno – runi i
motorni viliari za svoj pogon koriste elektromotore sa kapacitetom trajanja baterije od 10 sati.
Nosivost svih vrsta viliara u skladištu je dvije tone. Visina dizanja tereta kod runih viliara je
110 mm, kod motorno - runih je 150 mm, a kod motornih viliara visina dizanja je tri metra.
Takoer treba napomenuti da se sva roba u skladištu pohranjuje na euro palete.
Vrsta robe Vrsta zalihe prema skladišnoj komori
Broj kamiona
Zapremnina t/kamion
Bezalkoholna pia i sokovi Suha 2 5 10
Mlijeko i mlijeni proizvodi Hladna 7 5 35
Svjee i smrznuto pilee i puree meso i njihove preraevine
Hladna 4
4.5 18
15
69
35
5.2 Nain poslovanja distributivnog centra Metkovi
Distributivni centar Metkovi kao što je ve gore napisano zaduen je za distribuciju robe
prehrambene industrije Vindija d.d. na podruju juga Hrvatske. Dnevno se iz skladišta izveze 60
do 70 tona robe prema mnogobrojnim maloprodajnim i veleprodajnim mjestima, hotelima,
diskontima i sl.
Nain poslovanja i funkcioniranja distributivnog centra Metkovi bit e prikazan u dva
dijela: nain na koji se popunjava skladište zalihama te aktivnostima pruanja prijevozne usluge
sukladno drugom poglavlju rada.
5.2.1 Popunjavanje zaliha u distributivnom centru Metkovi
Za skladištenje bezalkoholnih pia i prirodnih sokova koristi se suha komora i popunjava
se tradicionalnim nainom popunjavanja zaliha tj. koristi se periodino popunjavanje zaliha. Roba
dolazi u skladište svaka tri do etiri dana iz punionice u Varadinu, a roba za skladište se naruuje
na osnovu povijesnih podataka tj. prethodnih narudbi kupaca koje se vrlo esto sadre manje ili
vee oscilacije. Zbog toga odrava se maksimalna koliina zaliha kako bi se eliminirale oscilacije
u potranji.
36
U sluajevima svjeeg pileeg i pureeg mesa koristi se Just in time sustav. Ova vrsta robe zbog
kratkog vijeka trajanja naruuje se tek kad se zaprime narudbe od kupaca. Roba dolazi u
distributivni centar svakodnevno ali se ne zadrava u skladištu nego se samo vrši pretovar na
dostavne kamione koji dnevno izvezu oko 15 tona svjeeg pileeg i pureeg mesa. Dostavni
kamioni do kupaca idu svako drugi dan. Zbog kratkog roka trajanja, svakodnevnog dolaska robe u
distributivni centar ali i svakodnevnih narudba kupaca koristi se sustav upravljanja bez zaliha tj.
Just in time sustav. Preraevine od pileeg i pureeg mesa imaju znatno dui vijek trajanja od
svjeeg mesa. Zbog toga se moe i odreeno vrijeme uvati u skladištu ali u kontroliranim uvjetima
(hladna komora). Narudbe za ovu robu rade se kao i kod bezalkoholnih pia i prirodnih sokova.
Dakle gledaju se povijesni podaci i prethodne narudbe kupaca te se na osnovu toga popunjava
skladište tj. jedna od hladnih komora predviena za ovu vrstu robe.
Mlijeko i mlijeni proizvodi skladište se u hladnim komorama. Ova roba naruuje se i dolazi u
skladište svakodnevno te se dnevno iz skladišta prema kupcima izveze 20 do 25 tona. Ovdje
moramo razlikovati trajno mlijeko, svee mlijeko i mlijene proizvode tj. fermente (jogurt, puding,
vrhnje, kefir itd.). Zalihe trajnog mlijeka zbog svog relativnog dugog roka trajanja (šest mjeseci)
popunjavaju se pomou periodinog naina popunjavanja zaliha . Svjee mlijeko se u skladištu ne
zadrava puno zbog kratkog roka trajanja (sedam dana) zbog toga se naruuje kontinuirano svaka
tri dana i kod njega vrijedi princip „first in first out“ što znai da svjee mlijeko koje je tek došlo
se stavlja u zadnje redove skladišta a na dostavne kamione se tovari svjee mlijeko iz prvih redova
skladišta. Periodino popunjavanje zaliha koristi se i za mlijene proizvode s obzirom na povijesne
podatke i prethodne narudbe kupaca, ali ovdje se zalihe ne popunjavaju do maksimalnih zaliha jer
je to roba koja nema dovoljno dug vijek trajanja da bi se skladište popunilo do maksimuma.
37
Distributivni centar Metkovi posjeduje vlastiti vozni park što olakšava postupak
angairanja prijevoznih sredstava. Najbitnija stvar u ovom postupku je pronalazak korisnika
prijevoza te prikupljanje zahtjeva za prijevozom. S obzirom na to da je Vindija d.d. tvrtka koja je
poznata u cijeloj Hrvatskoj pa tako i u regiji pronalazak novih korisnika ovisi u veini sluajeva o
marketingu koji je u ovom sluaju na visokoj razini. Vindija d.d. došla je do stupnja poslovanja u
kojem se novi korisnici na trištu odmah javljaju za suradnju bez potrebe da Vindija d.d. promovira
svoje usluge i proizvode njima. Prikupljanje zahtjeva za prijevozom radi se pomou informacijskih
tehnologija u vidu narudbi korisnika. Narudbe se prikupljaju putem interneta (mail). Narudbe
korisnika moraju stii u distributivni centar Metkovi najkasnije dva dana prije isporuke zbog
unaprijed odreenog rasporeda obilaska korisnika za svaki kamion.
Kod aktivnosti pripreme i odabira prijevoznih sredstava u distributivnom centru Metkovi
broj vozaa jednak je broju kamiona te svaki voza zaduuje svoj kamion i odgovoran je za njega.
To ukljuuje standardne aktivnosti pripreme kao što su pranje i dezinfekcija tovarnog prostora
posebno kod kamiona za prijevoz mlijeka i mlijenih proizvoda i pileeg i pureeg mesa. Osim
standardnog tehnikog pregleda ova vozila zbog velikog broja kilometara koja dnevno prelaze (200
– 300 km dnevno) idu i na periodike preglede svaka tri mjeseca kako bi vozilo bilo u potpunosti
ispravno i pouzdano. Takoer treba naglasiti i da vozai moraju napuniti spremnik sa gorivom prije
polaska na teren što se obino radi dan prije polaska.
Što se tie postupka upravljanja radim vremenom mobilnih radnika u distributivnom centru
Metkovi nekad su se koristili analogni tahografski ureaji, no s obzirom na obnovljeni vozni park
svaki kamion opremljen je digitalnim tahografskim ureajem sa personaliziranom karticom vozaa
preko koje je voza povezan sa kamionom i cijelim sustavom praenja. Svi ovi postupci provode
se sukladno zakonu o radnom vremenu vozaa kako bi se izbjegle nesree i mogue malverzacije
sa analognim tahografskim ureajem. Voza mora biti odmoran i naspavan jer u suprotnom je
smanjena njegova mogunost upravljanja vozilom što predstavlja veliku opasnost u prometu.
38
Usmjeravanje vozila u distributivnom centru Metkovi odreeno je rasporedom kretanja
vozila za svaki dan. Na primjer, voza kamiona za prijevoz bezalkoholnih pia i prirodnih sokova
koji opskrbljuje podruje grada Dubrovnika i okolice vozi robu pet dana u tjednu. Svaki dan obilazi
10 do 15 trgovina koje se nalaze u blizini jedna druge kako bi se smanjila preena kilometraa i
potrošnja goriva. Na ovakav nain napravljen je raspored za svaki kamion bez obzira na vrstu robe
koji prevozi, ovakav postupak olakšava poslovanje i korisnicima prijevozne usluge jer tono znaju
do kojeg dana moraju poslati narudbu ali isto tako znaju kad e kamion sa naruenom robom doi
do njih. Praenje prijevoznih sredstava radi se pomou GPS sustava koji je ugraen u svaki od
kamiona. Na taj nain ali i zbog digitalnog tahografskog ureaja moe se vršiti praenje
prijevoznog sredstva u stvarnom vremenu. Zahvaljujui tome dobivaju se informacije o vrsti robe
koja se vozi, stanju u prometu, koliini goriva u spremniku, udaljenosti do najblie benzinske
postaje i sl.
Kao što je ve spomenuto u distributivnom centru Metkovi svaki voza je zaduen za svoj
kamion pa tako sam mora provoditi aktivnosti odravanja prijevoznog sredstva ukljuujui
preventivna i redovita odravanja kao što su redovni tehniki i periodiki pregledi. Sve se to radi
u svrhu visoke ispravnosti voznog parka kako bi pouzdanost i tonost bili na visokoj razini. Vozni
park distributivnog centra Metkovi posjeduje kamione marke MAN, IVECO i Mercedes a
preventivni i redoviti pregledi i servisi rade se u ovlaštenim servisima istih tvrtki ime je
zagarantirana brzina i pouzdanost povratka prijevoznog sredstva na izvršavanje prijevozne usluge.
Kontrola pruanja prijevozne usluge kao i kod veine firmi pa tako i u distributivnom centru
Metkovi vrši se kroz financijsku kontrolu te kontrolu zadovoljstva komitenta. Financijskom
kontrolom provjerava se dobitak i gubitak poduzea za odreeno promatrano razdoblje odnosno
Slika 15 Digitalni tahograf Slika 14 Kartica vozaa
39
provjerava se ekonominost poslovanja a samim time dobiva se i uvid u mogue greške poslovanja
koje utjeu na profitabilnost poduzea.
Kontrola zadovoljstva komitenta provodi se anketiranjem korisnika da bi se dobile povratne
informacije o zadovoljstvu usluge. Anketiranje naješe provode trgovaki putnici ili referenti.
Distributivni centar Metkovi koristi sustav „Vindija reporting“ koji je napravljen posebno za
tvrtku Vindija d.d. Nakon zaprimanja narudbi od korisnika koje dolaze preko maila njihovi
zahtjevi se fiziki upisuju u sustav na tzv. zeleni ekran koji predstavlja bazu podataka u koji se na
isti nain unose podaci o pristigloj robi u skladište. Dakle nakon što roba doe u skladište iz
Varadina, ona se popisuje i unosi u bazu podataka. Nakon utovara robe na dostavni kamion izdaje
se teretni list a preko narudbi se prave otpremnice koje se pohranjuju elektroniki na ureaj za
izdavanje otpremnica. Koliina robe na teretnom listu i na otpremnicama se mora podudarati.
40
Mogunosti optimiranja prijevozne logistike prikazane su kroz sluaj distributivnog centra
Metkovi. S obzirom da je distributivni centar Metkovi prije nekoliko godina uveo znaajne
promjene u svom poslovanju koje su rezultirale pozitivnim uinkom kako na dobit tvrtke tako i na
olakšan nain rada mobilnih radnika, u ovom poglavlju prikazane su aktivnosti koje su dovele do
optimizacije prijevozne usluge. Isto tako analizirani su i primijeeni nedostatci u poslovanju DC-a
Metkovi koji bi se uz uvoenje i primjenu nekih procesa prijevozne logistike mogli optimizirati i
tako pridonijeti uspješnijem poslovanju.
6.1 Unaprjeenje prijevozne logistike tijekom godina u DC-Metkovi, Vindija d.d.
Tijekom prijašnjih godina distributivni centar Metkovi imao je specifian nain
poslovanja vezan za procese narudbe i distribucije proizvoda. Slubeni sustav zaprimanja
narudbi od strane kupca zapravo uope nije postojao ve su vozai ujedno bili i trgovaki putnici
koji su trebali procijeniti na temelju vlastitog i iskustva skladištara kako i s kojim proizvodima
treba napuniti kamion i onda te proizvode nuditi kupcima ne znajui pritom njihove stvarne zelje i
potrebe. Pri tome treba napomenuti da DC-Metkovi pokriva dio Hrvatske gdje je jedna od
zastupljenijih gospodarskih grana turizam, što bi znailo da je potranja za proizvodima ovisila i o
turistikoj sezoni tako da ideja o okvirnoj procjeni potreba kupaca na temelju iskustva bila još
neizvedivija. Ono što se sigurno moe zakljuiti je da logistika u ovom sluaju nije uope bila
primjenjivana na procese narudbe i distribucije. Sve to dovodilo je do nezadovoljstva i kod kupaca
i kod vozaa. Kupci nisu znali mogu li raunati da e u trenutku kad voza doe do njih i dalje
biti u mogunosti kupiti eljene proizvode jer je sve ovisilo o tome sto je voza proizvoljno utovario
u kamion, i sto su drugi kupci prije njega ve uzeli. Isto tako efikasnost i isplativost distribucije sa
stajališta vozaa je varirala od dana do dana ovisno o tome koliko je uspio pogoditi mogue elje
kupaca za pojedinim proizvodom. Podatci na kraju dana koji su sumirali utovarenu i vraenu robu
pokazivali su da bi u prosjeku 1-2 tone robe bilo vraeno natrag u skladište, od moguih 5t kolika
je maksimalna nosivost jednog prosjenog kamiona za distribuciju. Sami sustav predaje i
preuzimanja robe takoer je bio jako primitivan u smislu da je voza sam runo ispunjavao
otpremnicu na licu mjesta nakon sto bi kupac odabrao nešto iz ponude koja se u tom trenutku
41
nalazila na kamionu. Vremenska neefikasnost ovakvog procesa obrade narudbe, tj. u ovom sluaju
bi bilo tonije rei kupovine, je oita.
Slika 16 Otpremnica
Na taj nain osim što je tvrtka ostajala bez odreenog dijela profita jer sustav distribucije
nije bio niti najmanje optimiziran javljali su se i poveani troškovi prijevoza jer su vozila konstanto
bila pod teretom posto bi rijetko kad uspjeli prodati sve ono sto je bilo na kamionu, a to bi onda
znailo i poveanu potrošnju goriva.
Prije nekoliko godina distributivni centar Metkovi je promijenio nain poslovanja. Stvoren
je raspored kretanja prijevoznih sredstava koji je postojao i prije ali sad je unaprijeen. Svi kamioni
za svaki svoj radni dan imaju odreenu prijevoznu rutu na kojoj obilaze u prosjeku desetak
trgovina. Trgovine su na rutama blizu jedna drugoj što smanjuje vrijeme obilaska i potrošnju
goriva. Raspored kretanja poslan je svim korisnicima a kad doe da promjena na vrijeme su
obavješteni. Na taj nain korisnici znaju kojim danima im dolazi odraena vrsta robe. Korisnici
svoje narudbe moraju poslati dva dana prije. Na primjer, ako korisniku mlijeko i mlijeni
proizvodi dolaze srijedom on svoju narudbu mora poslati najkasnije u ponedjeljak u distributivni
centar Metkovi. Na osnovu narudbi tovare se kamioni koji sada eljenu rodu u eljenim
koliinama voze do korisnika. Kamioni nisu više na granici pretovara te se vraaju u skladište
42
prazni ime su se postigle znaajne uštede na potrošnji goriva. Uz to svaki kamion je opremljen
ureajem za izdavanje otpremnica koje su ve prije unijete u sustav te ih voza samo treba
isprintati. Na taj nain se smanjilo vrijeme zadravanja vozaa kod korisnika.
Nain poslovanja koji je ostao nepromijenjen je vezan za pilee i puree meso te
preraevine od pileeg i pureeg mesa. S obzirom da se radi o robi koja je kratkog roka trajanja za
nju se kositi Just in time sustav. Roba dolazi u distributivni centar svakodnevno iz Varadina ali se
na skladištu ne zadrava ve se samo pretovara na dostavne kamione. Problem ovog procesa je što
roba dolazi kasno naveer iz Varadina (oko 22 sata), vrši se pretovar na kojem moraju sudjelovati
i vozai te traje oko dva sata. Dostavni kamioni kreu u ranim jutarnjim satima kako bi odgovorili
na zahtjev korisnika da robu dobiju što ranije pa ak u nekim sluajevima i prije radnog vremena
kako bi je na vrijeme stavili na police odnosno u ponudu. Ovo moe predstavljati problem
vozaima zbog nedostatka sna što moe predstavljati opasnost u prometu. Vozai zbog toga esto
odmaraju na odmorištima uz cestu kako ne bi ugrozili svoj ali i tue ivote u prometu. Nain na
Slika 18 Digitalna otpremnica Slika 17 Ureaj za izdavanje otpremnice
43
koje distributivni centar Metkovi pokušava riješiti ovaj problem je utjecaj na tvornicu u Varadinu
kako bi roba krenula prije prema Metkoviu te da stigne najkasnije oko 18 sati u skladište ime bi
svojim vozaima omoguio više sati sna i odmoran odlazak na teren. Drugi nain je da vozai
krenu kasnije na teren, no tu se riskira kašnjenje pri dolasku do korisnika koji ne mogu na vrijeme
postaviti robu na police što stvara nezadovoljstvo kupaca. Pritom postoji i mogunost da korisnik
uope ne zaprimi robu ukoliko dostavni kamion doe pre kasno jer svaki korisnik ima odreen
period radnog vremena u kojem zaprimanje robe (naješe do 11 ili 12 h). Trei nain rješavanja
ovog problema mogu je kroz zadravanje robe na skladištu do jednog dana. Prije toga trebalo bi
obavijestiti korisnika da svoju narudbu pošalje ranije nego inae, jer u trenutnom poslovanju roba
koja je naruena za utorak dolazi u skladište tek u ponedjeljak naveer, a na ovaj nain roba bi se
u ponedjeljak naveer uskladištila, u utorak bi se utovarila na dostavni kamion a u srijedu bi došla
do korisnika. Dakle radilo bi se samo o odgodi dostave u trajanju od jednog dana. Vea odgoda
nije mogua zbog roka trajanja proizvoda (sedam dana).
6.2 Uoeni nedostatci i prijedlozi za unaprjeene sustava rada DC-a Metkovi
koristei tehnologije i procese vezane za prijevoznu logistiku.
Nedostatci su uoeni u 4 razliita procesna dijela pa e se tako i obraivati:
Nedovoljna ili nikakva optimizacija rasporeda i izvedbe utovara kamiona
Predimenzioniranost logistike infrastrukture
Skoro pa nepostojea digitalizacija i povezanost sustava
Mogunost dodatne optimizacije u distributivnom centru Metkovi mogue je provesti na nekoliko
naina. Naime u distributivnom centru Metkovi prilikom utovara robe na dostavne kamione
dolazi do stvaranja guve u skladištu i ekanja na utovarnu rampu. Do ovog problema dolazi zbog
toga što veina vozaa bude obavještena o tome da je roba za njihov kamion spremna za utovar u
isto vrijeme, jer skladišni radnici robu za veinu kamiona pripremaju u isto vrijeme. Vozai nakon
poziva dolaze u skladište i utovaruju robu, no zbog nedovoljnog broja utovarnih rampi jedan dio
vozaa je prisiljen ekati da se rampe oslobode kako bi oni mogli utovariti robu. Slina stvar se
dogaa u skladištu zbog nedovoljnog broja viliara pa vozai koji su i zauzeli utovarnu rampu
44
moraju ekati slobodan viliar za utovar. Nain na koji bi se ovaj problem mogao riješiti je
pravljenje rasporeda utovara za svaki kamion odnosno da svaki voza zna kad je njegovo vrijeme
za utovar. Roba bi se mogla pripremiti istovremeno ali bi u skladište bilo pozvano samo onoliko
vozaa koliko skladište moe podnijeti, nakon toga bi bila pozvana druga grupa vozaa.
Problem koji je takoer prisutan u distributivnom centru Metkovi je slaba organizacija
popunjavanja prijevoznih kapaciteta. Ovaj problem je najviše prisutan u distribuciji mlijeka i
mlijenih proizvoda, zbog toga što te namirnice spadaju u skupinu osnovnih prehrambenih
namirnica, a uz to dio proizvoda iz te skupine karakterizira kratak rok trajanja pa se javlja potreba
za skoro svakodnevnom opskrbom kupaca i isto tako zaprimanjem narudbi za takvu robu od istog
kupca na dnevnoj bazi. Svaki kamion ima svoj raspored vonji odnosno rutu za svaki radni dan
koja je fiksno odreena i koja dovodi do toga da kamioni ponekad odlaze na rutu nepotpuno
iskorištenog kapaciteta i da pritom takva dva nepopunjena kamiona obrauju slinu distribucijsku
rutu. Mogue rješenje ovog problema je dorada rasporeda vonji koji bi se mogao temeljiti na
obradi, analizi i korištenju podataka o narudbama u realnom vremenu. Za uvoenje takvog
procesa trebalo bi poboljšati i unaprijediti digitalizaciju sustava obrade i zaprimanja narudbi koja
u ovom trenutku kako je opisano u poglavlju 5.2.2 nije na razini da zadovoljava primanje i obradu
informacija u realnom vremenu. S takvim sustavom bilo bi omogueno planiranje raspreda ruta
vozaa prema narudbi za taj dan tako da se pritom optimizira ruta zajedno sa iskorištenjem
kapaciteta kamiona. Isto tako prema podatcima na slici 19 dobivenim iz sustava „Vindija
reporting“, a koji se odnose na razdoblje opskrbe u vrijeme pandemije izazvane Covidom 19 koja
je dovela do smanjene potranje za proizvodima, uoava se pad iskorištenosti kapaciteta dostavnih
kamiona.
45
Kako zbog pokušaja optimizacije troškova ne bi došlo do najgore opcije smanjivanja ljudskih
resursa bilo bi potrebno naglasak staviti na optimizaciju raspodjele tereta i raspodjele ruta te uz
pomo ulaganja u promociju i marketing proizvoda te moda uvoenja drugaijeg naina dolaska
do samog krajnjeg kupca, poput direktne prodaje i dostave od vrata do vrata, pokušati poveati
prodaju proizvoda i time optimizirati troškove i iskorištenost resursa.
Distributivni centar Metkovi posjeduje vlastito skladište koje je ve opisano u prethodnom
poglavlju. Skladište distributivnog centra Metkovi s obzirom na koliinu robe koja svakodnevno
ulazi i izlazi iz skladišta moe biti puno manje. Veliki problem predstavljaju hladne komore koje
troše velike koliine elektrine energije za odravanje potrebne temperature što iziskuje velika
financijska sredstva. Problem se moe riješiti davanjem jednog dijela skladišta u najam ili
zatvar