Download - Policijske Ovlasti u Praksi
-
263
IZ PRAKSE ZA PRAKSU
Primljeno: oujak 2007.
MARIJAN ANTEK*
Postupanja policije u tuem domu
1. ULAENJE POLICIJSKIH SLUBENIKA U TUI DOM I POSLOVNI PROSTOR
Dom je prostor koji osoba koristi ili ima namjeru koristiti kao obitavalite (kua, stan, vikendica, kamp prikolica, hotelska soba, unajmljeni apartman, jahte, brodska kabina i sl.), prostorije koje su povezane sa stanom istom svrhom koritenja, primjerice tavanski i podrumski prostor, upe i ostave izvan stana; zatvoreni ili ograeni prostor koji ne slui stanovanju, ali pripada stanu i s njim je povezan, kao to su ograeno dvorite i okunica te odvojene garae i gospodarski objekti. Poslovni prostor je poslovna zgrada, poslovna prostorija, garaa i garano mjesto, sukladno lanku 2. stavak 1. Zakona o zakupu po-slovnog prostora.
Privatnost doma i poslovnih prostora je zatiena: onaj tko prodre u tui dom ili poslovni prostor ili se na zahtjev ovlatene osobe otuda ne udalji ini kazneno djelo naru-avanje nepovredivosti doma iz l. 122. st. 1. i 2. KZ-a. Treba napomenuti da to kazneno djelo moe poiniti i policijski slubenik u obavljanju slube, namjernim nezakonitim ulaskom i/ili zadravanjem u tuem domu.
1.1. Ulaenje policijskih slubenika u tui poslovni prostor
Odreene poslovne prostorije pravnih osoba i dravnih tijela svima su dostupne za ulaenje, radi obavljanja njihove poslovne djelatnosti. Ulaskom u takve javne poslovne prostore ne dolazi do povrede niije privatnosti.
Sukladno lanku 48. Zakona o policiji (ZoP) i lanku 63. Pravilnika o nainu po-licijskog postupanja (PoNPP), u nazonosti odgovorne osobe policija moe ui i pregle-dati tui poslovni prostor dostupan javnosti te obaviti pregled dokumentacije, ako je to potrebno radi pronalaska poinitelja kaznenog djela ili prekraja, postupanja po dojavi o prisutnosti eksplozivne naprave ili druge opasnosti; primjene ovlasti iz lanka 177. Zakona o kaznenom postupku (ZKP), radi provoenja izvida.
* Marijan antek, policijski slubenik Odjela za unutarnju kontrolu Kabineta ministra MUP-a RH
-
264
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
U pravilu, u poslovne prostorije pravne osobe ili dravnog tijela, koje nisu dostupne
za javnost, policija ne smije ui bez privole zaposlenika ija se radna mjesta nalaze u tim
prostorijama.
1.2. Ulaenje policijskih slubenika u tui dom temeljem dozvole dratelja doma
Policija moe ui u tui dom uz privolu dratelja doma, sukladno lanku 34. Ustava
Republike Hrvatske (URH). Posjednik (dratelj) doma je ovlatena osoba iz lanka 122.
KZ-a koja moe zahtijevati od poinitelja da se udalji iz doma. Dratelj doma moe u
granicama zakona raspolagati s tim domom, pa moe i dati dozvolu za ulazak u dom.
Posjednikom treba smatrati ne samo vlasnika doma, nego i svaku drugu osobu koja
ima faktinu vlast na domu u svrhu stanovanja - podstanara, najmoprimca, osobu koja
ima pravo stanovanja (osobnu slunost). Uvjet je da se ta vlast temelji na valjanoj pravnoj
osnovi - ugovor o najmu, ugovor o kupoprodaji i dr.
Privolu ne mogu dati maloljetni lanovi obitelji koji ive u istom stanu zajedno sa
svojim roditeljima; osoba koja se zatekne u domu kao gost; pomonik u posjedovanju (za
ulazak u dom u ijem kuanstvu radi) - to je osoba u neijem kuanstvu, primjerice spre-
maica, vrtlar, kuhar i sl., koja se pokorava tuim nalozima, pa izvrava iskljuivo tuu
faktinu vlast (nema posjed doma), sukladno l. 12. Zakona o pravu vlasnitva i dru gim
stvarnim pravima.
Posjednik doma ne moe dati privolu za ulazak policije u njegov dom, kad je sud
protiv njega izrekao zatitnu mjera udaljenja iz stana, kue ili nekog drugog stambenog
prostora, sukladno lanku 7. i lanku 12. Zakona o zatiti od nasilja u obitelji, lanku 17.
Pravilnika o nainu provedbe zatitnih mjera ili sukladno lanku 90. stavak 3. ZKP-a.
Naime, sud moe ograniiti pravo na vlastiti stan osobi koja poini prekraj ili
kazneno djelo obiteljskog nasilja, radi otklanjanja izravne ivotne ugroenosti lanova
obitelji nasilnika. To podrazumijeva da poinitelj mora odmah napustiti svoj stan uz
prisutnost policijskog slubenika, te da se nakon toga u njega ne smije vraati u trajanju
od minimalno mjesec dana do maksimalno tri mjeseca. Policijski slubenik koji provodi
zatitnu mjeru uhitit e posjednika doma koji prekri zabranu, kad ga zatekne u domu za
vrijeme trajanja zatitne mjere. Razvidno je da izreena zatitna mjera ponitava zatitu
privatnosti doma za posjednika doma - poinitelja obiteljskog nasilja, iz kojeg razloga
policijski slubenik od njega nee ni traiti privolu za ulazak u dom.
Punoljetni lanovi obitelji (suposjednici) mogu dati privolu za ulazak u dom u ko-
jem ive. Zakoniti vlasnik ili posjednik doma daje doputenje za ulazak policije u njemu
nedostupni dom, ukoliko je njegov dom zaposjeo poinitelj kaznenog djela naruavanje
nepovredivosti doma iz lanka 122 KZ-a.
Doputenje za ulazak moe biti usmeno ili pisano. Ne smije se dobiti na prijevaran
nain, uz laan izgovor. Ne smije se iskoristiti neukost osobe. Ako je oito da je posjednik
doma u zabludi da mora pustiti policijske slubenike u svoj dom, mora ga se uputiti u
njegova prava. Privola je valjana samo ako posjednik doma dragovoljno pusti policijske
slubenike da uu u njegov dom, te se odrekne prava na zatitu privatnosti, svjestan da
nema dunost odrei se svojih prava, ve da o tome moe samostalno odluiti. Posjednik
doma moe opozvati danu privolu za ulazak u svakom trenutku.
-
265
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
1.2.1. Ulaenje policijskih slubenika bez pretrage tueg doma
Policijski slubenici e traiti od dratelja privolu za ulazak u tui dom samo ako
imaju zakoniti razlog za to, primjerice:
Prikupljanje obavijesti od graana. Policijski slubenik prikuplja obavijesti na
mjestu koje je za to najpogodnije, pa tako moe prikupljati obavijesti od graana i na
adresi njihovog stanovanja ili radnom mjestu, sukladno lanku 73. PoNPP-u.
Uruivanje poziva. Policijski slubenik e, prilikom uruivanja poziva na adresi
stanovanja, osobi uruiti poziv na vratima stana. Iznimno, ako je pozvan da ue u stan,
policijski slubenik moe uruiti poziv i u stanu, sukladno lanku 12. PoNPP-a.
Pregled tueg doma. Primjerice, policija doe do saznanja da u tuem domu nepri-
javljeno boravi osoba koja se dovodi u svezu s poinjenjem kaznenog djela razbojnitva iz
lanka 218. KZ-a. Osoba je od ranije nedostupna policiji, jer esto mijenja mjesta boravka,
nema stalno zaposlenje i sl. Uz privolu dratelja, policija ue u dom u kojem osumnjieni
navodno povremeno boravi, radi prikupljanja obavijesti i usmenog pozivanja osobe. Do
usmenog pozivanja dolazi zbog opasnosti od odgode za obavljanje poslova za ije je obav-
ljanje policijski slubenik ovlaten pozivati. U ovom sluaju opasnost od odgode osobito
znai opasnost da se nee pronai poinitelj i dokazi vani za kazneni postupak, ukoliko
se ne bi hitno djelovalo, izmeu ostalog i usmenim pozivanjem osumnjiene osobe. Po
potrebi, policija moe obaviti vizualni pregled prostorija koje koristi posjednik doma, uz
njegovu privolu. Kad postoji takva potreba? Primjerice, posjednik doma tijekom priku-
pljanja obavijesti ustvrdi da traena osoba ne stanuje u njegovom domu.
Privolu za ulazak u podstanarsku sobu moe dati jedino podstanar. Ako jednu pod-
stanarsku sobu koriste dva ili vie podstanara, svaki od njih moe dati privolu za ulazak
u sobu koju koristi kao suposjednik. Vlasnik doma moe otkljuati i ui u podstanarovu
sobu jedino po osnovi ugovora o najmu, ali ne moe dati privolu za ulazak policije u
podstanarovu sobu.
Zaprimanje prijave. Usmeno izjavljenu prijavu policijski slubenik moe zaprimiti
i izvan prostorija Ministarstva, o emu sastavlja slubenu zabiljeku, sukladno lanku
79. PoNPP-a.
Privremeno oduzimanje predmeta. Osumnjieni ili posjednik doma pozove ili da
doputenje policiji da ue u njegov dom, gdje dragovoljno preda traeni predmet. Moe se
raditi o pozivu policije na dragovoljnu predaju predmeta, prije pretrage doma. No osoba
moe dragovoljno predati, a policija od nje privremeno oduzeti tako predani traeni pred-
met i bez pretrage doma, nakon ulaenja u tui dom, na poziv posjednika doma.
Dovoenje osobe. Nadlena tijela (sud, dravno upravno tijelo, pravna osoba s
javnim ovlastima) mogu izdati nalog za dovoenje uredno pozvane osobe (svjedoka,
vjetaka, okrivljenika), koja se ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda ili koja oito
izbjegava primitak poziva. Kad posjednik doma otvori vrata, policijski slubenik ipak nee
ui u dom, ako to dratelj doma ne doputa. Ukoliko osoba protiv koje je izdan dovedbeni
nalog odbije otvoriti vrata doma policijski slubenik nee ih silom otvarati, nego e o
tome izvijestiti tijelo koje je izdalo nalog. Oito da je pravo na zatitu privatnosti doma
jae od dovedbenog naloga. Zato? Tome je tako zato to nije nuno dovoenje osobe
ba iz njegovog doma. Osobi se moe pristupiti radi dovoenja i po izlasku iz doma, na
-
266
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
ulici ili na bilo kojem drugom pogodnom javnom mjestu. Zato policijski slubenici nee
smjeti uporabiti sredstva prisile prema osobi koju treba dovesti nakon to ih je dragovoljno
pustila u stan, ako se u meuvremenu predomisli, odbije poi s njima i zatrai da napuste
njegov dom. Ona na to ima pravo, jer se nalazi u svom domu koji je zatien i nepovrediv,
ak i u sluaju dovedbenog naloga. Policijski slubenici nee ni traiti privolu za ulazak u
dom od osobe koju treba dovesti ako postoje okolnosti koje ukazuju na eventualni bijeg,
pruanje otpora, napad na policijskog slubenika ili samoozljeivanje, nego e planirati
njezino dovoenje s nekog drugog, pogodnijeg mjesta.
U gore navedenim sluajevima policija ulazi u tui dom temeljem privole posjed-
nika doma, ali nakon ulaska ne slijedi pretraga doma, nego obavljanje obavijesnog raz-
govora, uruenje poziva, uruenje dovedbenog naloga, zaprimanje prijave, privremeno
oduzimanje predmeta, usmeno pozivanje. Razvidno je po sadraju policijskih radnji da
za pretragu doma nije ni bilo nikakvog razloga. Policijski slubenik smije boraviti samo
u onim prostorijama koje mu je dratelj doma uinio dostupnim. Nakon opoziva privole
za ulazak u dom policijski slubenik treba prestati s obavljanjem slubene radnje i otii
iz tueg doma.
Zakljuak: da nema odobrenja dratelja doma, bez naloga suda policijski slubenici
ne bi mogli ui u tui dom radi obavljanja policijskih poslova iz lanka 3. ZoP-a, osim u
sluajevima iz lanka 216. ZKP-a.
1.2.2. Pretraga tueg doma uz privolu dratelja doma povodom pruanja policijskih
intervencija
Graani dojavljuju policiji o remeenju javnog reda i mira, obiteljskom nasilju ili da
postoji opasnost za ivot, zdravlje ili imovinu ljudi u neijem domu. Policijski slubenici
duni su izai na intervenciju, provjeriti istinitost dojave, uspostaviti povoljno stanje
javnog reda i mira, otkloniti opasnost za ljude ili imovinu, te poduzeti i druge potrebite
mjere i radnje, bez obzira to je mjesto dogaaja tui dom. Kako?
U teoriji je zauzet stav da kad intervenciju trai zakoniti posjednik doma koji smatra
da je u stanju opasnosti, tada poziv sadri i dozvolu za ulazak u dom. To znai da policijski
slubenici mogu ui u dom osobe koja je traila intervenciju:
- iako se posjednik doma ne pojavi na vratima doma, a vrata nisu zakljuana ili
su otvorena
- kad vrata otvori osoba koja nije ovlatena dati privolu za ulazak policije u tui
dom (dijete, vrtlar, kuhar, gost i sl.)
- kad vrata otvori osoba protiv koje je zatraena intervencija, te se verbalno protivi
ulaenju policije u dom.
Kad intervenciju ne trai dratelj doma, a dolaskom na mjesto dogaaja nema
uoljivih znakova konkretne opasnosti za ljude ili imovinu (primjerice iz stana dopiru
uobiajeni zvukovi, kroz prozor se ne uoavaju neuobiajeni prizori) policijski slubenici
nee ulaziti u dom bez privole zakonitog posjednika doma koji je ovlaten za davanje
dozvole za ulaenje, ak i ako nae otvorena ili nezakljuana vrata doma.
Iznimno, kad intervenciju ne trai dratelj doma, mogu ui bez privole dratelja u
njegov dom u situaciji iz lanka 216. stavak 1. toke 2. i 3. ZKP-a radi hvatanja poini-
-
267
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
telja kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora najmanje tri godine ili ako je to prijeko potrebno radi otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovine veeg opsega.
Ukoliko je intervenciju zatraila osoba koja nije dratelj doma (primjerice osoba iz susjednog stana), a policijski slubenici u domu osobe protiv koje je zatraena interven-cija zapaze odvijanje verbalnog napada na drugu osobu ili oteivanja imovine (prekraj s elementima obiteljskog nasilja), pozvonit e ili pokucati na vrata ili dozivati osobu ili pokuati uspostaviti vezu s ukuanima telefonom, predstaviti se i zatraiti doputenje za ulaenje. Ako napadnuti posjednik tom prilikom doma vie u pomo treba smatrati da je dao doputenje za ulaenje u dom, te bi tada policijski slubenici mogli ui u dom.
Ukoliko je posjednik doma dao doputenje za ulaenje policijskih slubenika u dom (na decidiran verbalni nain, pozivom u pomo ili drugi pogodan, konkludentan nain - primjerice pokazujui rukom kroz prozor), ali nitko od ukuana ne otvori zakljuana vrata doma (poinitelj ne eli, djeca i supruga se boje) policijski slubenici mogu nasilno ui u dom, ako poinitelj nastavi s napadom. Nasilno ulaenje podrazumijeva obijanje brave na vratima, ali i razbijanje prozora ili vrata u predjelu brave, ako je to nuno.
Dakle, ukoliko je napadom ugroeno zdravlje (ziki integritet) policijski slubenici mogu ui ili po prethodno pribavljenom odobrenju dratelja doma i/ili po l. 216. st. 1. t. 3. ZKP-a.
Ukoliko nakon ulaenja u tui dom policija doe do saznanja da se poinitelj pre-kraja s elementima nasilja sakrio u domu, moe obaviti pregled ili pretragu doma uz privolu oteene osobe radi njegovog pronalaenja.
Oteena osoba moe dati pristanak za pretragu svih zajednikih prostorija koje koristi, primjerice spavaa soba u kojoj spava zajedno s muem, WC, kupaonica, dnevni boravak, kuhinja, blagovaonica, garaa, ostava i dr.
Ovlast za poduzimanje pretrage prestaje kad je traena osoba uhiena i kad su time otklonjene mogunosti ugroavanja sigurnosti ili bijega. injenicom uhienja nije ponitena privatnost u prostoru, tako da je za daljnje traenje dokaza u stanu potrebno ispunjavanje propisanih uvjeta za pretragu (nalog suda, dva svjedoka i dr.).
Nakon uhienja poinitelja, oteena osoba moe otkloniti zatitu privatnosti u zajed-nikim prostorijama doma za potrebe provoenja oevida, ali ne moe ponititi privatnost za prostoriju koju koristi iskljuivo osumnjieni. Za oevid u toj prostoriji treba pribaviti nalog suda za pretragu doma kako bi se ponitila zatita privatnosti te prostorije.
Kad se osumnjieni zakljua u prostoriju doma koju osim njega nitko drugi ne kori-sti, oteena osoba ne moe dati privolu za ulazak u tu prostoriju. To moe biti i spavaa soba, ako su mu i ena "rastavljeni od stola i postelje", odnosno ne spavaju zajedno u istoj sobi. Ukoliko osumnjieni obiteljski nasilnik odbije otvoriti zakljuana vrata, po-licija moe ui u sobu u koju se sakrio i bez njegove privole i bez naloga suda samo ako se radi o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora najmanje tri godine. Ako se radi o kaznenom djelu za koje je propisana minimalna kazna zatvora manja od tri godine za ulazak u njegovu prostoriju treba zatraiti nalog suda, a dotle poduzeti opservaciju prostorije i druge mjere radi sprjeavanja njegovog bijega.
-
268
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
Kad policija ue u sve prostorije tueg doma temeljem privole posjednika doma
razvidno je po prirodi stvari da samim ulaskom dolazi do pregleda prostorija od strane
policije uz koritenje osjetila vida, sluha, njuha.
Nije pretraga doma ako ne dolazi do dodatnog zahvaanja istraivanjem sadraja
koji nisu na vidljivom mjestu, dakle ako policija ne otvara ormare, ladice, torbe i druge
predmete da bi utvrdila to se u njima nalazi, nego je to pregled doma.
Zakljuak: policijski slubenik moe ui u tui dom bez sudskog naloga samo u
sluajevima iz lanka 216. ZKP-a, koji pokriva teka kaznena djela te situaciju neposredne
opasnosti za ivot, zdravlje ili imovinu veeg opsega. Da nema odobrenja dratelja doma,
bez naloga suda policijski slubenik ne bi mogao ui:
- pri poinjenju prekraja kod kojeg dodue postoji opasnost za imovinu, ali manjeg
opsega, kao to je oteivanje namjetaja
- pri poinjenju prekraja kod kojeg nema konkretne opasnosti za ivot ili tijelo
ljudi, nego se radi o verbalnom napadu, vrijeanju i omalovaavanju, vikanju,
galami, psihikom zlostavljanju, svai pred djecom, izbacivanju stvari iz kue
na dvorite i sl.
- nakon poinjenja prekraja ili u situaciji privremenog prekida s poinjenjem
prekraja
- nakon poinjenja "lakih" kaznenih djela, primjerice naruavanje nepovredivosti
doma iz lanka 122. KZ-a.
Te praznine popunjava odobrenje dratelja doma i u tome se ogleda njegov zna-
aj.
1.3. Ulaenje u tui dom i pretraga doma bez naloga suda i bez privole dratelja
doma sukladno lanku 216. stavak 1. toka 3. ZKP-a
Situacija: postoji potreba pruanja pomoi, a policijski slubenik neposredno uoava
opasnost ili postoji dojava graana. Opasnost u pravilu ne dolazi od kaznenog djela, nego
od nekog prirodnog dogaaja.
Ako se policijska radnja ne bi odmah poduzela vie se ne bi mogla poduzeti, to
znai da je neponovljiva. Ukoliko se policijska radnja ne bi odmah poduzela njezino kasnije
poduzimanje ne bi postiglo cilj, to znai da je radnja nezamjenljiva.
Primjer prijeke potrebe za ulaenje zbog opasnosti za ivot i imovinu ljudi prou-
zroene poinjenjem kaznenog djela: obiteljski nasilnik u stanju depresije otvori plin (ili
podmetne poar) u obiteljskoj kui, zakljua je te napusti mjesto dogaaja. Isputanjem
plina u prostor kue izazove opasnost od eksplozije, odnosno poini radnju kaznenog djela
dovoenje u opasnost ivota i imovine opeopasnom radnjom ili sredstvom iz lanka 263.
stavak 1. KZ-a. Policijski slubenik koji prua intervenciju po obiteljskom nasilju moe
odmah ui u tu prostoriju i nasilno, bez privole dratelja doma i bez sudskoga naloga.
Apsolutna izvjesnost znai da e teta sigurno nastupiti. Vjerojatnost nastupanja
tete postoji kad procjena odvijanja redovitog tijeka dogaaja dovodi do zakljuka da
e teta nastupiti. Je li vjerojatnost nastupa tete mala ili velika zakljuuje se na osnovu
opeg iskustva. Nastupanje tete je vremenski blizu, kad se moe zakljuiti da e teta
nastupiti u procijenjenom vremenu, ako se ne prekine redoviti tijek dogaaja. Apstraktna
-
269
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
opasnost oznaava mogunost nastanka konkretne opasnosti, ali prema opem iskustvu
ona jo ne postoji i nije izvjesno kada e nastupiti.
Odredbom lanka 216. stavka 1. toke 3. ZKP-a policijskim slubenicima prven-
stveno je omogueno sprjeavanje tetnih posljedica u stanu uzrokovanih prirodnim
dogaajima (primjerice, poplava, poar, eksplozija uslijed kvara na instalacijama).
Meutim, takoer je omogueno i preventivno djelovanje radi sprjeavanja poi-
njenja kaznenih djela s elementom nasilja, gdje je dom mjesto poinjenja djela, kao to
su ubojstvo, silovanje, protupravno oduzimanje slobode, spolni odnoaj s nemonom
osobom (duevnim bolesnikom), spolni odnoaj s djetetom, dovoenje u opasnost ivota
i imovine opeopasnom radnjom ili sredstvom i sl.
1.4. Ulaenje i pretraga doma bez sudskog naloga, temeljem lanka 216. ZKP-a
Bez pristanka korisnika stana, pretraga se moe obaviti temeljem sudskog naloga,
a bez sudskog naloga pod uvjetima iz lanka 216. ZKP-a.
Tom se odredbom eli pretrage tueg doma podvrgnuti sudskoj kontroli kako bi se
smanjila mogunost zlouporaba, to je i vjerojatni razlog zbog kojeg su iz ranijeg ZKP-a
otpale toke iz lanka 216. po kojoj su policijski slubenici mogli ui i po potrebi obaviti
pretragu doma po pozivu u pomo i temeljem dozvole dratelja doma. Tome se priklonila
i policijska praksa, u kojoj je redovni sluaj - poduzimanje pretrage temeljem sudskog
naloga, a obavljanje pretrage temeljem privole dratelja doma doista je rijetkost, te se
moe obaviti radi uhienja poinitelja.
Meutim, pretraga doma po pozivu u pomo i temeljem doputenja dratelja doma
(koje su ranije bile propisane ZKP-om) i sada su propisane u lanku 34. URH, tako da ne
bi bilo protuzakonito poduzimati pretrage po lanku 34. URH.
Kad se radi o kaznenim djelima kod kojih je minimum propisane kazne manji od
tri godine (primjerice od 6 mjeseci do 5 godina, od jedne do osam godina) te o kaznenim
djelima s propisanom kaznom zatvora najmanje tri godine, ali nema prijeke potrebe za
ulazak, policijski slubenici ulaze u tui dom i obavljaju pretragu uz prethodno pribavljen
sudski nalog.
Iznimno, policijski slubenici mogu ui u tui dom te poduzeti pretragu doma i
bez sudskoga naloga, sukladno lanku 216. stavak 1. toka 2. ZKP-a, ako je to prijeko
potrebno radi izvrenja naloga za uhienje u svezi s kaznenim djelom za koje je propisana
kazna zatvora najmanje tri godine; radi hvatanja poinitelja kaznenog djela za koje je
propisana kazna zatvora najmanje tri godine.
Mora postojati sumnja da se traena osoba nalazi u stanu. Bez takve sumnje nije
doputen ulazak. Ako netko otvori vrata doma policijski slubenik moe ui u dom unato
protivljenju dratelja doma. Ako posjednik doma odbije otvoriti vrata policijski slubenici
e, kad je to prijeko potrebno, ui nasilno.
-
270
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
1.4.1. Prijeka potreba za ulaenjem u tui dom
Prijeka potreba za ulaenjem u tui dom postoji:
1. Kod izvrenja naloga o uhienju u svezi s kaznenim djelima za koja je propisana
kazna zatvora najmanje tri godine, uvijek postoji prijeka potreba za ulaskom u
tui dom. Unato ranijem postupanju policije po dovedbenom nalogu osoba nije
pronaena ni dovedena tijelu koje je naredilo dovoenje. Zato to tijelo i izdaje
nalog za uhienje, koji ponitava zatitu privatnosti doma.
2. Kod hvatanja poinitelja kaznenog djela moe postojati prijeka potreba za ula-
skom u tui dom u situaciji neposredne potjere poinitelja kaznenog djela koji
se sklonio u neiji stan; kad je poinitelj naknadno otkriven i nalazi se u stanu.
U oba sluaja radi se o poinitelju kaznenog djela koji bjei, a to se oituje kroz
to to nije dostupan policiji.
3. Kako bi se poinitelja onemoguilo u unitavanju tragova ili predmeta u stanu,
bijegu ili aktivnostima koje bi onemoguile voenje kaznenog postupka.
U sva tri sluaja, ukoliko se ulaenje ne bi odmah poduzelo, vie se ne bi moglo po-
duzeti ili se naknadnim ulaenjem ne bi postiglo cilj, a to i je znaenje prijeke potrebe.
U situacijama pod 1.-2. postoji prijeka potreba za pretragom doma ako se njezinim
kasnijim poduzimanjem ne bi postigao cilj - pronalaenje traene osobe. Osoba se po
ulaenju policije sakrila u stanu, pokuava pobjei.
Policijski slubenici mogu ui i pretraiti sve prostorije doma neovisno imaju li
druge osobe, primjerice podstanari, zatitu privatnosti u prostorijama koje koriste kao
podstanari.
Ako se radi o stanu poinitelja, policijski slubenici mogu obaviti pretragu bez
sudskog naloga, radi pronalaenja i tragova ili predmeta vanih za kazneni postupak,
ali jedino u prisutnosti svjedoka.
Ukoliko nema prijeke potrebe, policija e pokuati na drugi nain uhititi osobu,
primjerice opservacijom tueg doma, te e mu pristupiti radi uhienja po izlasku iz doma.
Kad opservacija tueg doma nije rezultirala uhienjem poinitelja, policija e zatraiti
nalog suda za pretragu doma, a ako osoba tom prilikom odbije otvoriti, policija e ui
nasilno.
Postoje li saznanja koja upuuju da e osoba koju treba uhititi u domu pruiti oruani
otpor, policijski slubenici e nainiti plan postupanja, sukladno lanku 41. PoNPP-a.
Primjeri kaznenih djela za koje je propisana kazna zatvora najmanje tri godine, a
dom bi mogao biti mjesto dogaaja:
- ubojstvo iz lanka 90. KZ-a (najmanje 5 godina), teko ubojstvo iz lanka 91.
KZ-a (najmanje 10 godina), navoenje ili pomaganje u samoubojstvu djeteta
ili osobe koja nije bila u mogunosti shvatiti znaenje svoga postupanja ili nije
mogla vladati svojom voljom (najmanje 5 godina).
- kvalicirani oblici kaznenog djela protupravno oduzimanje slobode iz stavaka 3.
i 4. lanka 124. KZ-a (od 3 do 10 godina) poinjeno prema djetetu, maloljetnoj
osobi
-
271
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
- kvalicirani oblici silovanja iz stavaka 4., 5., i 6. lanka 188. KZ-a: silovanje na
osobito okrutan nain, vie spolnih odnoaja, od vie poinitelja, ako je prou-
zroena smrt osobe ili teka tjelesna ozljeda, silovanje maloljetne osobe
- kvalicirani oblici spolnog odnoaja s nemonom osobom (duevni bolesnik) iz
stavaka 3. i 4. lanka 189. KZ-a: na osobito okrutan nain, vie spolnih odnoaja,
vie poinitelja, te da je prouzroena teka tjelesna ozljeda ili smrti dr.
- kvalicirani oblici spolnog odnoaja s djetetom iz stavaka 2., 4. i 5. lanka 192.
KZ-a: nasilni spolni odnoaj, s nemonim djetetom, na okrutan nain, na poni-
avajui nain, vie spolnih odnoaja, vie poinitelja, prouzroena smrt djeteta
ili teka tjelesna ozljeda
- teka kaznena djela protiv sigurnosti: dovoenje u opasnost ivota i imovine
opeopasnom radnjom ili sredstvom iz lanka 271. KZ-a u svezi s lankom 263.
KZ-a, ako je prouzroena smrt jedne ili vie osoba.
Razvidno je da su ovim kaznenim djelima zatiena dobra: ivot, tijelo, spolna
sloboda, zdravlje i imovina ljudi.
Policijski slubenik postupa po lanku 216. stavak 1. toka 2. ZKP-a kad je kazneno
djelo poinjeno, u represivnoj ulozi hvatanja poinitelja i prikupljanja dokaza, iz kojeg
razloga mu treba znanje o kvaliciranim oblicima navedenih kaznenih djela kako bi znao
kad moe bez sudskog naloga ui u tui dom.
U sluajevima kad policijski slubenik nije siguran postoje li kvalicirani oblici
kaznenih djela ispravno je ne ulaziti u tui dom bez sudskog naloga ili bez privole ovla-
tenog zakonitog posjednika doma.
1.5. O taktici dovoenja osoba po nalogu nadlenog tijela
Do sada je prikazano da zatitu privatnosti doma moe ponititi privola zakonitog
i ovlatenog posjednika doma, sudski nalog za pretragu doma, sudski nalog za uhienje
u svezi s kaznenim djelom za koje je propisana kazna zatvora od najmanje tri godine ili
hvatanje poinitelja kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od najmanje tri
godine.
No, postoje i sudski nalozi za uhienje u svezi s kaznenim djelima za koja je mini-
malna propisana kazna zatvora manja od tri godine, te dovedbeni nalozi suda, dravnih
upravnih i drugih nadlenih tijela, koji ne mogu ponititi zatitu privatnosti doma, te
je potrebna privola zakonitog posjednika za ulaenje u dom ili nalog suda za pretragu
doma.
O nalozima za dovoenje: policijski slubenik dovodi osobu, primjerice, na teme-
lju pisanog naloga izdanog od suda u kaznenom, parninom, prekrajnom postupku ili
u postupku izvrenja sankcija (l. 132. Zakona o prekrajima, l. 89. ZKP-a); zakljuka
slubene osobe nadlenog tijela dravne uprave ili drugog dravnog tijela u upravnom
postupku (l. 73. Zakona o opem upravnom postupku); pisanog naloga pravne osobe s
javnim ovlastima, ako im je to posebnim zakonom izravno stavljeno u nadlenost.
Navedena nadlena tijela izdaju nalog za okrivljenika, svjedoka, vjetaka, oteenog
kao svjedoka i za predstavnika pravne osobe, ako se uredno pozvana osoba ne odazove
pozivu, a svoj izostanak ne opravda ili oito izbjegava primitak poziva.
-
272
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
Policija prisilno dovodi osobu u prostorije policije, u prostorije drugog tijela dravne
uprave ili do mjesta odreenog nalogom, gdje se zahtijeva nazonost te osobe. Trajanje
dovoenja propisano je lankom 32. stavcima 5., 6. i 7. ZoP-a: dovoenje smije biti po-
duzeto najranije est sati prije odreenog roka za dovoenje, ako se mora obaviti unutar
upanije u kojoj je osoba zateena, a moe trajati najdulje dvadeset i etiri sata kada se
mora obaviti izvan upanije u kojoj je osoba zateena. Osobu se ne smije dovesti u vre-
menu od 6.00 do 22.00 sata, osim iznimno kad je to nuno radi poduzimanja policijskih
poslova koji ne trpe odgodu.
Nakon to dovedena osoba sudjeluje u radnji zbog koje je dovedena, primjerice da
iskaz tijelu pred kojim se vodi postupak, bude putena na slobodu. Razvidno je da se
moe raditi o prekrajnim i upravnim predmetima te "lakim"kaznenim djelima. Pored
okrivljenika po nalogu mogu se dovoditi i svjedoci, oteene osobe, predstavnici pravne
osobe, vjetaci, koji se ne dovode pod sumnjom da su poinili kazneno djela ili prekraj,
pa ne mogu ni biti uhienici u smislu lanka 6. ZKP-a (usput budi reeno i takve se osobe
mogu smatrati uhienima po l. 170. ZKP-a, jer im se ograniava sloboda kretanja, a nije
potrebno da se dovode pod sumnjom da su poinili kazneno ili prekrajno djelo).
To su razlozi zbog kojih takvi nalozi za dovoenje ne mogu ponititi privatnost
tueg doma. Osim toga, za izvravanje naloga za dovoenje nije nuno ponititi pravo
na privatnost doma, jer se dovoenje moe provesti i s javnog mjesta, kad osoba izae iz
svog doma. Njima se ograniava sloboda kretanja, ali ne i pravo na privatnost doma.
O nalozima za uhienje: policija izvrava sudska rjeenja o pritvoru okrivljenika
(primjerice, koji izbjegava primitak poziva, ne odaziva se na uredno uruene pozive, ne
dolazi u svoj stan, mijenja mjesta boravita, pokuava ilegalno prijei dravnu granicu,
nabavlja lane isprave i tako priprema bijeg i sl.).
Nadalje, tjeralica raspisana protiv osuenika koji se odreenog dana nije javio na
izvrenje kazne ili protiv bjegunca iz ustanove u kojoj je izdravao kaznu je vrsta naloga
nadlenog tijela temeljem kojeg policija tu osobu liava slobode.
Takva dovoenja se razlikuju od drugih naloga za dovoenje po tome to se na-
kon prisilnog dovoenja osobu ne puta na slobodu, nego ide u pritvor ili u ustanovu za
izvrenje sankcija. Ne dovode se oteene osobe, svjedoci i vjetaci, nego okrivljenici u
kaznenom ili prekrajnom postupku, osuenici ili zatvorenici.
Uhienje se poduzima prisilnim mjerama i radnjama, primjerice provoenjem
opservacije, zasjede, racije, blokade i sl. Uhienje poinje trenutkom stvarnog lienja
slobode, zatjecanjem osobe na mjestu gdje je pronaena. S obzirom na to da je osoba u
bijegu, po prirodi stvari, ne dolazi u obzir primjena odredbe iz lanka 32. ZoP-a, o tome
da se osobu ne smije dovesti u vremenu od 22.00 do 6.00 sati, te da dovoenje smije biti
poduzeto najranije 6 sati prije odreenog roka.
Dakle, nalozi za dovoenje mogu se razlikovati od naloga za uhienje po osobama
koje se dovode, po nainu realiziranja, po putanju ili ne putanju dovedene osobe na
slobodu. Nalozi za uhienje su tea mjera, koja dolazi po redu nakon to policija nije
uspjela osobu dovesti po nalogu za dovoenje. Pa ipak ni tjeralice, ni rjeenja o pritvoru,
ne ponitavaju privatnost doma, ako se odnose na kaznena djela za koje se ne moe izrei
kazna zatvora najmanje tri godine! Zato?
-
273
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
Ogranienje prava na zatitu privatnosti doma nije nuno za izvravanje rjeenja o
pritvoru ili tjeralice, jer se moe izvriti blaim policijskim mjerama i radnjama, primjerice
opservacijom, zasjedom, blokadom, na javnom mjestu, po izlasku osobe iz doma. Kazneno
djelo nije takve "teine" da bi samo po tome ponitilo privatnost doma, sukladno lanku
216. ZKP-a, koji regulira pravo policije da ue u tui dom bez sudskog naloga.
O postupanju policije pri izvravanju naloga za dovoenje ili uhienje: osobe pro-
tiv koje se izvravaju opisani nalozi o dovoenju i uhienju redovito odobre policijskim
slubenicima da uu u njihov dom, a nakon toga esto imaju zamolbe da idu na WC radi
nude, kupaonicu radi brijanja, da uzmu lijekove, novac, mobilni telefon, osobne isprave,
da se presvuku u spavaoj sobi i sl.
Dratelj doma koji je dopustio policijskim slubenicima da uu u njegov dom, a
usprkos tome eli sprijeiti dovoenje na sud, mogao bi iskoristiti ove radnje za samo-
ozljeivanje, bijeg, napad ili otpor bez obzira na to je li bio ili nije bio upoznat sa svojim
pravom na privatnost doma.
No, policijski slubenici nee zabranjivati uhieniku da obavi osobnu higijenu,
presvue se, uzme stvari i novac, jer se nalazi u svom domu u kojem ima pravo na pri-
vatnost, koju mu policija ne smije ograniavati po dovedbenom nalogu, osim ako to on
ne dopusti.
Naprotiv, uljudno e se ponaati, te davati odgovore na upite osobe o razlozima
policijskog postupanja. Tako se izbjegavaju sukobi i podnoenje pritubi protiv policijskih
slubenika, te osoba dobrovoljno izae s policijskim slubenicima iz svog doma.
Ako bi se policijski slubenici ponaali arogantno, zabranjivali dratelju odreena
ponaanja na taj nain mogu isprovocirati verbalni i ziki sukob, to treba tumaiti kao
opoziv privole za ulaenje policije u stan. Odbijanje osobe da poe s policijskim slube-
nicima nije zakonita osnova za primjenu sredstava prisile dok je osoba u svom stanu!
Ukoliko se dogodi verbalni ili ziki sukob treba imati na umu da se opoziv privole
dratelja doma (i odbijanje da poe s policijskim slubenicima u policijsku postaju) ne
smije tumaiti kao pruanje aktivnog otpora uhienika, jer on ima pravo na opoziv privole
u svakom trenutku dok se nalazi u svom domu.
Iz istog razloga ako lan obitelji nagovara uhienika da opozove pristanak za ula-
enje policije u dom to se ne smije tumaiti kao pruanje aktivnog otpora - poticanjem
drugoga na otpor.
Uhienik je zatien od uporabe policijske sile radi dovoenja, dok je u svom domu.
Zatien je pravom na privatnost doma, odnosno time to je ovlaten uskratiti danu privolu
za ulaenje policije u njegov dom.
Meutim, policijski slubenici mogu protiv osobe uporabiti sredstva prisile u stanu
u sluaju da su ziki napadnuti ili radi sprjeavanja osobe da samu sebe ozlijedi (krajnja
nuda).
1.5.1. Mogui nesporazumi i problemi kod dovoenja po nalogu nadlenog tijela
Primjer prvi: policijski slubenici ne upozore osobu da uzme novac, osobne isprave
i mobilni telefon i odvezu je na sud, koji je naloio uhienje ili dovoenje, pedeset kilo-
-
274
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
metara od njenog doma. Nakon to je sud obavio radnju zbog koje je naredio uhienje ili
dovoenje isti dan pusti osobu na slobodu. Policija nije duna osobu vratiti natrag njenom
domu. Osoba ostane na ulici bez novca za povratak kui, ak i bez osobnih isprava koje je
po zakonu uvijek duna imati uza se, jer je isto zaboravila sa sobom ponijeti od kue. Tu
se javlja problem ako je osoba odbila da policija o njenom uhienju ili dovoenju nekoga
obavijesti, pa joj nema tko pomoi.
Zakljuak: postupajui policijski slubenici bi trebali pravodobno upozoriti osobu
da uzme novac i osobne isprave, odnosno trebali bi pouiti osobu o moguim neugod-
nostima kojima se izlae odbijajui da se o njenom uhienju nekoga obavijesti. Tako se
moe smanjiti broj pritubi protiv policijskih slubenika.
Primjer drugi: prilikom izvrenja dovedbenog naloga policijski slubenik mora,
sukladno l. 34. ZoP-a, odgoditi dovoenje osobe kojoj je kretanje oteano uslijed njene
bolesti, iznemoglosti i trudnoe ili bi joj se kretanjem pogoralo zdravlje.
Pretpostavlja se da e osoba koju treba dovesti sama upozoriti policijskog slube-
nika da je bolesna. No, ako ona to ne uini, a policijski slubenik uoi znakove bolesti po
ponaanju i izgledu osobe, sam e inicirati provjeru.
Ukoliko utvrdi da je osobi znatno oteano kretanje (primjerice, 9. mjesec trudnoe
ili obvezno mirovanje tijekom rane trudnoe - razvidno iz medicinske dokumentacije) ili
da boluje od bolesti zbog koje mora strogo mirovati, policijski slubenik mora odgoditi
dovoenje.
Problem moe nastati kad policijski slubenici ne provjeravaju okolnosti oko uzi-
manja lijekova i zdravstvenog stanja osobe koju treba dovesti, jer nema oitih znakova
bolesti, a ona sama na to ne upozori, pa joj pozli u prostorijama policije ili tijela kojem je
dovedena. Naknadno osoba podnese pritubu zbog nezakonitog dovoenja.
Osim toga, u namjeri da odgodi dovoenje na sud uhienik moe pokuati dovesti u
zabludu policijske slubenike da treba konzumirati odreeni lijek, iako je zapravo zdrav.
Da bi to sprijeili policijski slubenici e pravodobno na pogodan nain izvriti potrebite
provjere o tome smije li uhienik uzeti odreeni lijek, u koje vrijeme, u kojoj dozi i sl.
Ne smije se zabraniti uhieniku uzimanje lijeka bez prethodne provjere. Uhieniku mora
biti omogueno da koristi lijekove i druga medicinska pomagala koja su mu nuna zbog
akutnih ili kroninih bolesti. Nain koritenja navedenih sredstava nakon dolaska u pro-
storije policije moe biti po nalogu doktora medicine promijenjen. Kada postoji opasnost
zlouporabe lijekova od strane uhienika osobi se lijekovi mogu oduzeti, a nain uzimanja
lijekova i njihovu dostupnost uhieniku valja dogovoriti s doktorom medicine.
Takoer moe nastati problem kad policijski slubenici primijene silu u stanu radi
dovoenja osobe koja je odbila poi s njima u policijsku postaju, ako osoba naknadno pod-
nese pritubu zbog psihikog i zikog zlostavljanja i prekoraenja policijskih ovlasti.
Zakljuak: temeljem lanka 34. ZoP-a, policijski slubenik je duan i sam inicirati
provjeru kad dovodi osobu, bez obzira je li u pitanju dovoenje bez naloga ili po nalogu,
kad je oito da se osoba oteano kree, da je iznemogla, trudna ili ima vidljive znakove
bolesti. Ovo je naroito znaajno kad dovodi osobu bez naloga na prekrajno zadravanje
u policijskim prostorijama ili na kriminalistiku obradu, do dovoenja istranom sucu
-
275
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
(ili putanja na slobodu), jer osoba due vrijeme boravi u prostorijama policije te je vea
i mogunost pogoranja njenog zdravlja.
Odbijanje osobe da poe s policijskim slubenicima u policijsku postaju treba tu-
maiti kao opoziv doputenja da uu u stan, a ne kao pruanje otpora, iz kojeg razloga
protiv nje u stanu ne smiju uporabiti sredstva prisile radi dovoenja.
Primjer trei: kad osoba boravi u kupaonici, WC-u, presvlai se u spavaoj sobi, to
joj prua mogunost samoozljeivanja s ciljem sprjeavanja dovoenja na sud. Naime,
ozlijeenom uhieniku treba pruiti prvu pomo te organizirati hitnu lijeniku pomo,
to moe onemoguiti realizaciju naloga za dovoenje na sud.
Ako bi policijski slubenici prije izvravanja sudskog naloga imali saznanja koja
ukazuju na mogunost samoozljeivanja, bijega, napada ili otpora uhienika ili lanova
obitelji koji s njim ive u istom domu, osobu nee dovoditi iz njegovog doma.
Mogunost samoozljeivanja, otpora, napada ili bijega ne treba iskljuiti ni kad o
tome nema prethodnih saznanja, stoga e policijski slubenici pojaati oprez prilikom
boravka u stanu osobe i stalno je "drati na oku", pri emu e od nje traiti privolu, ako
treba nadzirati prostoriju u kojoj osoba boravi. Pretjerani bespotrebni nadzor moe izner-
virati osobu i isprovocirati njezino neeljeno ponaanje, to pokazuje vanost policijskog
iskustva i prosudbe situacije.
Ukoliko se osoba pokua samoozlijediti policijski slubenici e to sprijeiti upora-
bom sredstava prisile, to je doputeno s obzirom na to da postupaju u krajnjoj nudi, u
zatiti tueg ivota i tijela, a ne radi dovoenja osobe.
2. POSTUPANJE POLICIJE PO KAZNENOM DJELU NARUAVANJE
NEPOVREDIVOSTI DOMA IZ LANKA 122. KZ-a
Radnja kaznenog djela sastoji se u nasilnom neovlatenom ulaenju u tui dom protiv
volje ovlatene osobe (prodiranje) ili u neovlatenom ostajanju u tuem domu protivno
zahtjevu ovlatene osobe (neudaljavanje), to podrazumijeva da je poinitelj s pristankom
uao u tui dom.
Kod ulaenja u tui dom djelo je dovreno uspostavom protupravnog stanja, dakle
na samom poetku koritenja tueg stana. Radi se o trajnom kaznenom djelu, tako da
poinitelj koritenjem tueg doma za stanovanje kroz dulje vrijeme samo odrava ranije
uspostavljeno protupravno stanje.
Tui je onaj dom koji je u zakonitom posjedu neke druge osobe. Ne titi se pravo
vlasnitva stana, nego privatnost doma. Kazneno djelo je poinjeno neovisno o tome je li
stan namjeten ili nenamjeten te neovisno o tome je li nastanjen ili je osoba iji je to dom
na krae ili na dulje vrijeme odsutna. Zatita se ne protee na prazne stanove i prostorije
u kojima nitko ne obitava, odnosno ne vri posjed na nain da stan stalno ili povremeno
koristi za stanovanje.
Osoba oteena kaznenim djelom je zakoniti posjednik stana, a to moe biti ne samo
vlasnik stana, nego primjerice podstanar u svojoj sobi, najmoprimac stana, ovlatena osoba
u dravnim tijelima, osoba koja ima osobnu slunost - pravo stanovanja.
-
276
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
Poinitelj kaznenog djela moe biti osoba koja nema nikakvo pravo na tui stan, pri-
mjerice skitnica, beskunik. Takav poinitelj prije ulaska u tui stan nije bio ni u kakvom
imovinsko-pravnom odnosu s oteenim.
Meutim, poinitelj moe biti i vlasnik stana, koji protuzakonito oduzme posjed
svoga stana najmoprimcu, ovlateniku prava osobne slunosti - prava stanovanja. Nada-
lje, poinitelj moe biti i najmoprimac koji je stan dao u podnajam, pa podnajmoprimcu
protuzakonito oduzme posjed toga stana. Poinitelji (vlasnik stana i najmoprimac) su
prije poinjenja kaznenog djela bili u imovinsko-pravnom odnosu s oteenim (zadnjim
zakonitim posjednikom).
Moe se raditi o kaznenom djelu naruavanje nepovredivosti doma i kad nitko u
njemu trenutano ne stanuje, ukoliko vlasnik ili neki drugi zakoniti posjednik povremeno
u njemu boravi, jer se i to smatra njegovim domom, primjerice vikend kue. Kada osoba
bespravno useli u tui prazan, ak i nenamjeten stan takoer ini kazneno djelo, ako
se kriminalistikom obradom utvrdi da vlasnik (ili druga osoba s pravom na posjed tog
stana) vri posjed s namjerom da se useli u stan ili da ga povremeno koristi.
2.1. Obavijesti koje policija treba prikupiti tijekom kriminalistike obrade
Ako je stan bio prazan prije nego to se poinitelj u njega bespravno uselio po-
licija mora tijekom kriminalistike obrade prikupiti obavijesti o tome koristi li vlasnik
povremeno stan za stanovanje, odnosno u sluaju da se radi o tek izgraenoj graevini,
namjerava li useliti u stan, iz ega se ta namjera oituje, namjerava li novoizgraenu zgradu
iznajmljivati drugima za stanovanje ili prodati, s tim u svezi je li zakljuio odgovarajue
ugovore. Tek kad policija utvrdi da je povrijeeno samo pravo vlasnitva, odnosno da
nije povrijeeno niije pravo na dom u stanu u koji se osoba bespravno uselila, moe se
zakljuiti da nema kaznenog djela, s tim da se sve prikupljene obavijesti mogu dostaviti
uz ope posebno izvjee nadlenom dravnom odvjetnitvu na meritornu dravno-od-
vjetniku odluku.
Ako je poinitelj osoba koja nema nikakvo pravo na stan, a vlasnik stana je zadnji
zakoniti posjednik stana, za razjanjenje je li poinjeno kazneno djelo naruavanje ne-
povredivosti doma dovoljno je utvrditi tko je vlasnik stana i da poinitelj nema ni jednu
pravno valjanu ispravu, kojom bi dokazao svoje pravo na posjed stana u koji je uselio
(bespravno useljenje).
Ako je poinitelj vlasnik stana ili druga osoba koja ima neko pravo na stanu, a
oteeni je zadnji zakoniti posjednik stana - tipian primjer je odnos najmodavca (vlasnik
stana) i zatienog najmoprimca. Najmoprimac je zakoniti posjednik stana i kao takav
ima pravo neometano koristiti stan.
Vlasnik tog stana ne smije najmoprimcu oduzeti dom tako da se u isti samovoljno
useli, protiv volje najmoprimca, pozivajui se samo na pravo vlasnitva kao jedini razlog
za to, jer time ini kazneno djelo naruavanje nepovredivosti doma.
Meutim, prema lanku 40. stavku 1. Zakona o najmu stanova najmodavac moe
zatienom najmoprimcu dati otkaz ugovora o najmu stana, ako najmodavac nema rijeeno
stambeno pitanje za sebe i svoju obitelj, te ima vie od 60 godina ili ima pravo na stalnu
socijalnu pomo. Takoer, najmodavac moe otkazati ugovor o najmu stana zatienom
-
277
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
najmoprimcu koji daje stan u podnajam, bez doputenja najmodavca, nadalje ako se
najmoprimac stanom ne koristi za stanovanje, ve za druge namjene. Ipak, vlasnik stana
ne smije najmoprimcu oduzeti dom, ak i kad postoje uvjeti za otkaz ugovora o najmu,
ukoliko ne potuje zakonom propisanu proceduru za iseljenje najmoprimca.
Dakle, tijekom kriminalistike obrade treba provjeriti postoje li okolnosti koje naj-
modavcu daju pravo na otkaz ugovora o najmu, je li najmodavac podnio tubu za iseljenje
najmoprimca, je li sud donio pravomono sudsko rjeenje. Ukoliko je najmodavac zako-
nito oduzeo posjed stana najmoprimcu nema kaznenog djela naruavanje nepovredivosti
doma. Policija mora utvrditi okolnosti u svezi s pravom na posjed stana, odnosno koji
od njih dvojice ima jae pravo na posjed stana (zadnji zakoniti posjednik - najmoprimac
ili vlasnik stana). Vlasnik nema jae pravo na posjed stana, izuzev ako postoje uvjeti
za iseljenje najmoprimca, sukladno Zakonu o najmu stanova. Poinitelj kaznenog djela
moe biti vlasnik stana (prodiranjem u svoj stan, kad nisu ispunjeni uvjeti za iseljenje
najmoprimca). Meutim, poinitelj moe biti i zatieni najmoprimac koji odbije iseliti
iz stana kad su ispunjeni svi uvjeti za njegovo iseljenje (neovlateno ostajanje u tuem
domu protivno zahtjevu vlasnika stana - neudaljavanje).
2.2. Zatjecanje na kaznenom djelu
Zatjecanje na kaznenom djelu postoji:
- neposredno zatjecanje - kad netko opazi poinitelja u prodiranju u tui dom
(mijenjanje brave na vratima)
- posredno zatjecanje - kad netko opazi poinitelja dok useljava svoje stvari u tui
dom (okolnosti koje upuuju da je upravo osoba koja useljava stvari poinitelj);
s obzirom na to da postoji i pasivni nain poinjenja kaznenog djela, kada se
osumnjieni na zahtjev oteenoga ne udalji iz njegovog doma u koji je prethodno
uao uz pristanak oteenoga, u takvoj situaciji pod zatjecanjem na poinjenju
valja smatrati situaciju koja slijedi neposredno nakon to oteeni postavi po-
initelju zahtjev za udaljenje iz doma. Policijski slubenici uhiuju poinitelja
koji je zateen na poinjenju kaznenog djela, a ako postoje razlozi za pritvor,
dovode istranom sucu.
2.3. Naknadno otkrivanje
Naknadno otkrivanje: kada se izvidima utvrdi osnovana sumnja da je poinjeno
predmetno kazneno djelo i poinitelj pristane osloboditi stan od osoba i stvari, a nema
razloga za pritvor, policijski slubenici podnose kaznenu prijavu protiv poinitelja re-
dovnim putem.
2.4. O uhienju
Uhienje: ukoliko poinitelj odbija napustiti dom, policijski slubenici ovlateni su
ga uhititi sukladno lanku 95. stavak 2. ZKP-a ako postoje razlozi za pritvor iz lanka
102. ZKP-a, te ga dovode istranom sucu sukladno lanku 97. ZKP-a.
ZKP ne doputa dovoenje istranom sucu poinitelja kaznenog djela naruavanje
nepovredivosti doma ako postoji bojazan da e ponoviti kazneno djelo ili da e dovriti
-
278
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
pokuano kazneno djelo ili da e poiniti kazneno djelo kojim prijeti, tj. zbog razloga iz
lanka 102. stavak 1. toka 3. ZKP-a (reiteracijska opasnost), a u svezi s lankom 102.
stavak 2. ZKP-a.
Ne bi ga mogli dovesti istranom sucu zato to za kazneno djelo naruavanje nepo-
vredivosti doma nije mogue izrei kaznu zatvora od tri godine ili teu kaznu, te stoga
to se ne radi o imovinskom kaznenom djelu. Sukladno navedenom, sama injenica da
poinitelj odbija napustiti tui dom nije dovoljna osnova za uhienje i dovoenje istra-
nom sucu iako ta injenica potpada pod pritvorski razlog iz lanka 102. stavak 1. toka
3. ZKP-a.
Proizlazi da, ako bi policija dovela poinitelja istranom sucu s pozivom na pritvor-
sku osnovu iz lanka 102. stavak 1. toka 3. izloila bi se riziku da poinitelj podnese
prijavu protiv policije zbog poinjenja kaznenog djela protupravno oduzimanje slobode
iz lanka 124. stavak toka 2. KZ-a, tj. kad slubena osoba u obavljanju slube drugoga
protupravno zatvori, dri zatvorena ili mu na drugi nain oduzme ili ogranii slobodu
kretanja. Razlozi za dovoenje poinitelja kaznenog djela naruavanje nepovredivosti
doma istranom sucu postoje kada se ostvare uvjeti iz lanka 102. stavak 1. toka 1. i
toka 2. ZKP-a, tj. opasnost od bijega poinitelja i koluzijska opasnost - da e poinitelj
ometati kazneni postupak.
Meutim, situacija da se poinitelj krije nije izgledna kao razlog za dovoenje
istranom sucu, jer je poinitelj bespravno uselio u tui stan, gdje namjerava i stanovati,
stoga nema opasnosti od skrivanja. Ostaje samo utvrivanje istovjetnosti, kao pritvorska
osnova iz lanka 102. stavak 1. toka 1. ZKP-a., naravno ukoliko se protekom 24 sata
kriminalistike obrade od trenutka uhienja do predaje uhienika istranom sucu ne utvrdi
identitet poinitelja. Uhienje poinitelja i dovoenje istranom sucu zbog pritvorskih
osnova iz lanka 102. stavak 1. toke 1. i 2. ZKP-a, tj. zbog opasnosti od bijega i zbog
opasnosti od ometanja kaznenog postupka nije izgledno, to potvruje i praksa.
2.5. Taktika postupanja policije prilikom kriminalistike obrade
1. Ako policija nedvojbeno utvrdi tko je osoba oteena kaznenim djelom narua-
vanje nepovredivosti doma, policija e od oteene osobe zatraiti dozvolu za ulazak u
stan koji je poinitelj protupravno zaposjeo (o usmeno zaprimljenom doputenju policijski
slubenik e sastaviti slubenu zabiljeku ili e oteeni sam sastaviti i potpisati pisano
doputenje).
2. Ako osoba koja se nalazi u protupravno zauzetom domu otvori vrata stana
policija e ui u stan temeljem dozvole osobe oteene kaznenim djelom naruavanje
nepovredivosti doma. Po ulasku e utvrditi identitet osobe zateene u stanu, odmah je
pozvati u prostorije policijske postaje radi obavljanja obavijesnog razgovora, te e joj
ponuditi prijevoz policijskim vozilom. Od osobe se odmah privremeno oduzmu kljuevi
stana, a ispred stana ostane policijski slubenik radi opservacije stana, za sluaj da u stan
pokua ui druga osoba koja nije zakoniti posjednik. Po dolasku u policijsku postaju, kroz
obavijesni razgovor i poduzimanjem drugih izvida utvrdit e se je li osoba zateena u
stanu poinitelj kaznenog djela naruavanje nepovredivosti doma ili se ne moe dovesti
-
279
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
u svezu s poinjenjem istog, odnosno od te e se osobe nastojati prikupiti obavijesti od
koristi za provoenje policijskih mjera i radnji.
Osobu oteenu kaznenim djelom policija moe obavijestiti da je njezin stan sada
slobodan od osoba te je moe pouiti da po Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pra-
vima moe sama vratiti posjed stana.
Oteeni moe zatraiti sudsku zatitu, ali moe i sam vratiti posjed stana. Naime,
temeljem lanka 27. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, osoba koja ima
pravo na zatitu posjeda smije sama vratiti oduzeti posjed za vrijeme rokova iz lanka 21.
stavak 3. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. To je vremensko razdoblje od
30 dana od dana kada je smetani saznao za in smetanja i poinitelja, a najkasnije godinu
dana od dana nastalog smetanja. Samopomo doputena ovim zakonom je posebna vrsta
razloga koji iskljuuje protupravnost radnje. Samovlasnim ulaskom u dom oteena osoba
ne ini kazneno djelo, jer nedostaje element protupravnosti radnje.
Ako oteeni doe do stana, mijenja bravu na vratima, ulazi u stan, popisuje tue
stvari uz prisutnost javnog biljenika ili dva svjedoka, sukladno Ovrnom zakonu. Po-
licijski slubenik koji je na opservaciji ne mijea se u vraanje protupravno oduzetog
posjeda stana od strane oteenog.
Ukoliko bi tijekom opservacije stana na mjesto dogaaja doao poinitelj ili neka
druga osoba te ue u stan po odobrenju oteenog, primjerice radi dogovora oko preuzi-
manja stvari, a nakon toga se poinitelj odbije udaljiti iz stana policijski slubenik e takvu
osobu uhititi, jer ju je zatekao pri poinjenju kaznenog djela naruavanje nepovredivosti
doma. Policijski slubenik u stan ulazi po odobrenju oteenog. Moe ui u stan i bez
odobrenja oteenog, ako uoi da postoji konkretna opasnost za ivot, tijelo ili imovinu
ljudi, te prua intervenciju.
Ako poinitelj vie ispred vrata, pokuava silom ui u stan i slino policijski slube-
nik na opservaciji stana (koji je to zamijetio ili na dojavu graana) e ga u tome sprijeiti,
a ako postoji opasnost od nastavljanja injenja prekraja po javnom redu i miru i uhititi
temeljem Zakona o prekrajima, dovesti u prostorije policijske postoje radi prekrajne
obrade, te dovesti na prekrajni sud radi zadravanja, uz podnoenje zahtjeva za pokre-
tanje prekrajnog postupka.
3. Ako poinitelj (ili osoba koja se nalazi u protupravno zauzetom stanu, ali nije
u svezi s poinjenjem kaznenog djela), odbije otvoriti vrata stana policija nee silom
ulaziti u stan bez sudskog naloga, unato tome to je pribavila dozvolu za ulazak u stan
od osobe za koju je utvrdila da je oteena kaznenim djelom, jer nije zadovoljen uvjet
hitnosti: policija je duna prije teih, poduzeti blae mjere i radnje (primjerice, opservaciju
tueg doma) s kojima e postii cilj - osigurati dostupnost poinitelja radi kriminalistike
obrade + nema osnova za uhienje poinitelja, tj. nema razloga za pritvor poinitelja (ne
radi se o imovinskom kaznenom djelu, odnosno nije propisana kazna zatvora najmanje
tri godine).
Treba istaknuti da za ulazak u stan radi pronalaenja dokaza za kazneni postupak,
prema vaeem ZKP-a, policiji odobrenje (nalog) daje sud, a ne uvaava se odobrenje
dratelja stana (jer se takvi ulasci ele podvrgnuti sudskoj kontroli).
-
280
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
Umjesto nasilnog ulaenja u stan bez sudskog naloga policija e poduzeti opservaciju
stana te po izlasku poinitelja iz stana istom pristupiti, obaviti provjeru istovjetnosti i
sigurnosni pregled osobe, oduzeti mu kljueve stana u koji se protupravno uselio, odmah
usmeno pozvati osobu da doe u policijsku postaju i ponuditi joj prijevoz do policijske
postaje slubenim vozilom. Ako se poinitelj odazove takvom usmenom pozivu policije
s njim e se obaviti obavijesni razgovor u policijskoj postaji i nastaviti s kriminalistikom
obradom. Dok je poinitelj u policijskoj postaji, policija moe obavijestiti oteenog da
je stan sada slobodan od osoba i moe ga pouiti da ima mogunost sam vratiti posjed
stana po Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. Daljnji postupak je identian
opisanome pod tokom 2.
4. Ako poinitelj (ili osoba koja se nalazi u protupravno zauzetom stanu, ali nije u
svezi s poinjenjem kaznenog djela), odbije otvoriti vrata stana, a opservacija stana nije
pravodobno rezultirala dostupnou poinitelja, jer poinitelj nema namjeru uskoro izai
iz stana ili je od poetka oito da opservacija nee biti uspjena:
- policija e zatraiti sudski nalog za pretragu doma, radi pronalaenja poinitelja
kaznenog djela naruavanje nepovredivosti doma, s obzirom na to da je vjerojatno
da se isti nalazi u stanu koji je protupravno zaposjeo.
- odmah po primitku sudskog naloga, policija e nasilno ui u tui dom, ako
osoba odbije otvoriti vrata. Ni u kojem sluaju u nasilni ulazak kroz vrata stana
ne smije se umijeati oteenog, jer bi ga se bespotrebno izloilo pogibelji u
sluaju napada poinitelja, a radi se o slubenoj radnji policije, na kojoj njegova
nazonost nije potrebna.
- po nasilnom ulasku u stan, policija poduzima pretragu doma radi pronalaenja
poinitelja (ako se sakrio u stanu) te radi pronalaenja predmeta vanih za ka-
zneni postupak.
- nakon zavretka slubenih policijskih radnji u stanu oteenog policija e zapea-
titi vrata i opservirati stan da bi sprijeila eventualnog supoinitelja da ponovno
protupravno zauzme stan, te moe obavijestiti oteenog da je stan slobodan od
osoba i da moe temeljem Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima sam
vratiti posjed svoga stana, odnosno ui u stan kako je opisano pod tokom 2).
Postupak policije kad je poinitelj s dozvolom oteenog uao u njegov stan, ali na
zahtjev ovlatene osobe odbije da se udalji iz stana: to se tie naina ulaska policije u
stan i vraanja posjeda doma vrijedi sve ve ranije navedeno kod prodiranja; nakon to
oteeni izda zahtjev poinitelju da se udalji iz stana, policija moe uhititi poinitelja, ako
odbije napustiti stan, nakon to je upozoren na tu mogunost od strane policije.
3. MJERE OPREZA PRILIKOM PRETRAGE OBITELJSKE KUE ILI
STAMBENE ZGRADE
Slijedi pregled policijskih pravila struke o pretraivanju obiteljskih kua i stambenih
zgrada kad se u njima skriva naoruani poinitelj. Mogu se primijeniti na situacije obi-
teljskog nasilja, hvatanja provalnika na djelu, intervencije protiv javnog reda i mira, stanja
opasnosti za ivot i imovinu ljudi i dr. Baziraju se na iskustvima policije SAD-a.
-
281
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
3.1. Prilaenje zgradi
Najgore to policijski slubenik moe uiniti je parkirati vozilo ispred mjesta doga-
aja, otii prilaznom stazom do ulaza u kuu i pokucati stojei ispred vrata! Kad policijski
slubenici rabe slubeno vozilo, u blizini mjesta dogaaja iskljue plavo rotacijsko svjetlo
i sirenu, smanje brzinu da se ne uje kripa guma i ugase svjetla na farovima. Promatraju
podruje ispred sebe kako bi uoili sumnjivu osobu, za sluaj da je osumnjieni u meu-
vremenu napustio zgradu. Policijsko vozilo ne zaustavljaju ispred kue, nego u njezinoj
blizini. Izbjegavaju parkirati na istoj strani ulice na kojoj se nalazi i kua gdje interveni-
raju. Takoer izbjegavaju parkirati na strani kue na kojoj su prozori. To omoguava bri
povratak do vozila, te manju izloenost u sluaju napada.
Naime, nesporazum ukuana moe eskalirati i rezultirati tunjavom i pucnjavom,
prije nego se pojavi prvi policijski slubenik na mjestu dogaaja. Nasilje se moe i po-
noviti, ak i u intervalu od 5 do 10 minuta. Osim toga, ako zlostavlja "vidi" dolazak
policije kao prijetnju moe postaviti zasjedu izvan kue i pucati na njih odmah po dolasku.
Obje sukobljene strane mogu izai iz kue, jer svaka od njih eli prva utjecati na policiju
svojom verzijom dogaaja.
Nakon parkiranja vozila ne odmah izai, nego nekoliko sekundi sluati i promatrati.
Iskljuiti zvune signale na runom satu ili mobitelu. Sa odjee skinuti sve predmete koji
zveckaju pri kretanju ili reektiraju svijetlost u mraku. Ostaviti ih u vozilu. Runu vezu
stiati i staviti na selektivno. Ne zalupiti vratima slubenog vozila, nego ih tiho zatvoriti.
Ponijeti svjetiljku, koja moe zatrebati i po danu radi pretraivanja podruma ili prostorija
koje nemaju prozore i/ili svjetla. Policijski slubenici tiho i bez pretjerane urbe prilaze
neoekivanim pravcem kako bi ostali nezapaeni. Zato ne koriste nogostup i ne prilaze
direktno na vanjski ulaz. Policijski slubenici komuniciraju izmeu sebe dogovorenim
znakovima ili apatom.
Ako se unaprijed raspolae informacijom da je poinitelj naoruan i opasan, poli-
cijski slubenici su duni nainiti plan postupanja, sukladno lancima 41. i 42. PoNPP-a.
U tom sluaju policijski slubenik moe ve tijekom prilaenja zgradi pripremiti slubeni
pitolj za uporabu (izvaditi iz korica, ubaciti metak u cijev). To se ne smatra uporabom
vatrenog oruja, nego mjerom opreza. Vatreno oruje upotrebljava u pravilu po zapovijedi
neposrednog rukovoditelja, a iznimno i samostalno, samo kad je vatreno oruje jedino
sredstvo za obranu od izravnog napada na njegov ivot. Pitolj treba drati s obje ruke,
ispod razine oiju.
Dijagonalna formacija: po dolasku do zgrade policijski slubenici (jedan ili dva)
zauzmu prostor u blizini kutova zgrade, suprotnih po dijagonali, ime se izbjegava una-
krsna paljba te pokrivaju svi mogui pravci za bijeg poinitelja iz zgrade.
3.2. to poduzeti prije ulaenja na vanjski ulaz
Brzim obilaskom i provjerom kroz prozore utvrditi opi raspored prostorija kue.
Prije ulaenja treba pokuati stupiti u kontakt (telefonom ili neposredno) sa stanarima kue
koji nisu osumnjieni, ako situacija takvo to omoguava, radi otkljuavanja ili otvaranja
vrata i prikupljanja informacija o poinitelju.
-
282
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
Odravati vezu s operativnim deurstvom policijske postaje o svom poloaju i o
tome to se radi, odnosno izvjeivati ga o prilaenju kui, ulaenju, eventualnim za-
prekama za provoenje zadatka, uhienju, potrebi pruanja pomoi i dr. Nadalje, prije
pretrage uvijek treba osumnjienog usmeno pozvati da se preda i da izae iz kue s
rukama podignutim u vis.
Ako se ne moe stupiti u kontakt sa stanarima koji nisu osumnjieni, ako su vrata
zakljuana, a postoje uvjeti za nasilno i brzo ulaenje kroz vrata, pribaviti i uporabiti tei
eki. Ukoliko ima vremena pribaviti isti ili slini klju ili na drugi nain obiti bravu da bi
se izbjeglo vea oteenja vrata. Ako su vrata otkljuana jedan policijski slubenik gurne
vrata tako da se do kraja otvore, dokle god vrata mogu ii, kako bi sprijeio mogunost
da netko ostane sakriven iza vrata, ukoliko se otvaraju prema unutra. Prije prolaska kroz
vrata treba vizualno provjeriti unutranjost.
3.3. Ulaenje na glavna vanjska vrata
Glavni ulaz je zona opasnosti pogotovo za policijskog slubenika koji prvi ulazi.
U zgradu se u pravilu ulazi kroz vrata. Opasnije je ulaziti kroz prozor. Palicom se moe
pokucati na vrata, moe se gurnuti vrata palicom kako bi se otvorila ili umetnuti palicu
izmeu vrata i dovratka kako bi se sprijeilo da se zatvore. Treba stati pored vrata, sa
strane, a ne tono ispred njih. Ne kucati po sredini vrata, nego po rubu, sa strane. Provje-
riti otvaraju li se vrata prema unutra ili prema van. Ako se arke vrata vide izvana, vrata
se otvaraju prema van i obrnuto. Ne ulaziti sam u kuu, nego priekati pojaanje. Prije
ulaenja o tome izvijestiti vezom voditelja smjene.
Ovaj nain ulaenja pogodan je kod irokih vrata. Policijski slubenici zauzimaju
poloaj svaki s jedne strane vrata, leima okrenuti zidu, ali se ne naslanjaju na zid. Ne
ulaze istodobno, nego jedan za drugim, otprilike u razmaku od jedne sekunde. Prolaze
kroz vrata uz dovratak, a ne po sredini, te zavijaju svaki na svoju stranu drei lea uza
zid (bez naslanjanja).
Dijagonalno ulaenje: oba policijska slubenika stoje s jedne strane ulaza, gotovo
istodobno ulaze kroz vrata. Nakon ulaenja svaki zauzima zaklon na suprotnoj strani
prostorije i uzima polovicu prostora kao svoju zonu odgovornosti. Prije ulaenja policij-
ski slubenici se dogovore koji e uzeti koju stranu, a kroz prozor uoavaju potencijalne
zaklone.
3.4. O nainu pretraivanja unutranjosti kue
U idealnoj situaciji, zgrada se pretrauje od prizemlja prema gore. U pretrazi sudje-
luju minimalno dva policijska slubenika. Ne pretraivati dva kata odjedanput, nego kat
po kat, od dna prema vrhu, bez preskakanja redoslijeda. Ne koristiti dizalo za dolaenje
na kat. Osmotri i mjesta za koja ti se ini da su premala da bi se u njima osoba mogla
sakriti. Sagni se kad prolazi pokraj prozora.
Ulaenje kroz sobna vrata - metoda brzog zavirivanja
Policijski slubenik proviri sa strane kroz vrata i osmotri prostoriju. Ne izloi cijelo
tijelo nego samo dio glave i brzo se povue natrag. Ako nije uspio sve percipirati moe
ponovno proviriti, ali ne u istoj razini kao prvi put, nego se treba sagnuti i proviriti u
-
283
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
visini grudi ili unuti. Umjesto njega moe proviriti drugi policijski slubenik s druge
strane vrata.
Metoda "sjeenja torte"
Policijski slubenik stane korak iza vrata, sa strane, s pitoljem usmjerenim u prav-
cu gledanja i pomie se na suprotnu stranu prema otvoru na vratima. Ako se uzme da
je poetna pozicija bila na nula stupnjeva, zavrna pozicija je na 90 stupnjeva, meutim
policijski slubenik ne prelazi prag vrata, nego iznutra, koristei povoljan kut gledanja,
percipira odreeni dio prostora iza vrata. Poeljno je ovu metodu kombinirati s metodom
brzog zavirivanja, kako bi se provjerilo dio odsjeenog kuta prije ponovnog pomicanja.
Metoda zrcala
Neki policijski slubenici sa sobom nose runa, prenosiva, mala zrcala (ogledala)
ili zubarska ogledala koja gurnu iza okvira vrata i pomou njega osmotre prostoriju, bez
provirivanja i izlaganja tijela.
Naela kretanja policijskih slubenika pri pretraivanju
Naelo "slijedi vou" znai da jedan policijski slubenik ide naprijed i pretrauje, a
drugi mu "uva lea". Podijeljenost uloga "kupuje" vrijeme za reakciju na uoenu prijetnju
ili napad traene osobe. Razdvojenost onemoguava da oba dva policijska slubenika
budu istodobno jedan cilj, obojica imaju razliite vidokruge tako da pokrivaju i razliite
prostore za koje odgovaraju. Stranji policijski slubenik pokriva prednjeg te odgovara za
prostor iza sebe. Prednji policijski slubenik dolazi na poziciju i osigura prostor ispred sebe,
signalizira stranjem policijskom slubeniku da krene. Stranji policijski slubenik proe
mimo prvog u sljedei prostor te ga osigurava. Slaba strana ovakvog kretanja je trenutak
kad policijski slubenici prolaze jedan pored drugog. Prednost je u brzini pretraivanja.
Kretanje na stubitu
Treba jednom nogom zakoraiti na gornju stubu, a drugu nogu pridruiti. To sprjea-
va gubitak ravnotee. Pri silaenju ne skakati. Ako situacija nalae da se prednji policijski
slubenik ne bi trebao okretati stranji e s njim komunicirati apatom.
Policijski slubenici bi trebali povremeno zastati i oslukivati. Sluanjem mogu
otkriti poziciju traene osobe ako kalje, kie, duboko die, isputa vjetrove, vrpolji se
uza zid ili namjetaj, podriguje. Miris parfema ili smrad uslijed znojenja takoer mogu
odati poloaj traene osobe.
Krei se to je tie mogue, pazei da te ne odaju sjene koje pravi. Policijski
slubenik pri kretanju gleda ispred sebe, kontrolirajui svoje polje odgovornosti. Pitolj
dri usmjeren u zonu iz koje oekuje opasnost. Prst ne dri na okidau, nego na titniku.
Policijski slubenik koji titi partnera ispred sebe, ni u jednom trenutku ne smije imati
usmjeren pitolj u njega. Obojica u svakom trenu moraju znati gdje se onaj drugi nalazi.
Ne isputati jedan drugoga iz vida, a ako se izgube trebaju se to prije opet nai.
Prije ulaenja u kuu sa sebe skinuti i ostaviti u vozilu sve to moe upozoriti
osumnjiene
Sve predmete koji zveckaju, primjerice sitnie iz depova i kljueve. Deaktivirati
alarme na satu i mobitelu. Runu vezu drati na selektivnom i stiati ujnost. Ne naslanjati
lea na zid, jer to stvara buku (koja moe odati poziciju policijskog slubenika), nego drati
-
284
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
lea neznatno udaljena od zida. Kad policijski slubenik ne vidi partnera, a treba s njim
komunicirati - rabiti aptanje, a kad imaju vizualni kontakt - koristiti znakove. Znakovi
rukom su bolji od signala - zvidanja, pucketanja prstima, govora. Policijski slubenik
smije viknuti da upozori partnera na neposrednu opasnost.
Ako to pomae, policijski slubenik e, pogotovo nou, upaliti svjetlo u prostoriji
prilikom pretraivanja. To moe otkriti poloaj osumnjienoga u prostoriji, direktnim
iznenadnim osvjetljavanjem ili obraanjem panje na tuu sjenu. Ona odaje poziciju
osumnjienog i kad ga se direktno ne vidi. Ako svjetlo odmae, policijski slubenik e ga
ugasiti. Pitolj i svjetiljka moraju biti usmjereni u istom pravcu, jedno uz drugo zajedno u
rukama ili jedno iznad drugog. Svjetiljku drati tako da se moe po potrebi brzo ugasiti.
Ne usmjeravati je nasumino da ne bi nehajno osvijetlio partnera. Ispravno je kretanje
od tame prema svjetlu! Obrnuto nije dobro zbog vremena potrebnog da se oi priviknu
na tamu, pa je policijski slubenik za to vrijeme "slijep". Paziti da sjena policijskog slu-
benika ne otkrije njegovu poziciju.
4. O INTERVENCIJAMA PO OBITELJSKOM NASILJU
4.1. O obiljejima obiteljskog nasilja
Pretpostavka uspjenog djelovanja policijskih slubenika na intervenciji je pozna-
vanje obiljeja obiteljskog nasilja. Nasilje u obitelji sadrajno je odreeno l. 4. Zakona o
zatiti od nasilja u obitelji, a obuhvaa psihiko nasilje (vrijeanje, prijetnje, izrugivanje,
omalovaavanje, ucjene i sl.), ekonomsko (kontrola nad novcem koji zaradi rtva, zabra-
njivanje zapoljavanja, neplaanje alimentacije, ostavljanje rtve bez sredstava za ivot
i sl.), socijalno (zabranjivanje kontakata s prijateljima, rodbinom, uhoenje, izolacija-
zabranjivanje izlazaka i druga uznemiravanja i sl.), seksualno i tjelesno zlostavljanje te
oteivanje imovine. Nije nasilje u obitelji kad se mu i ena ne slau, raspravljaju, imaju
razliita miljenja ili se svaaju.
Najrasprostranjeniji je oblik nasilje mua nad enom, u preko 60% sluajeva.
Osnovni psiholoki uzrok obiteljskog nasilja je borba za dominacijom ili moi u toj vezi,
koja ima korijene u patrijarhalnosti drutva i neravnopravnoj raspodjeli moi meu
spolovima. Cilj obiteljskog nasilja je stjecanje i zadravanje kontrole nad partnericom.
Motivi nasilnikog ponaanja mogu biti strah (od gubitka neeg vrijednog), frustracija
(nezadovoljene potrebe), manipulacija i zastraivanje druge osobe da mu da to eli ili
da na sebe privue panju. Nasilniko ponaanje moe biti i rezultat bolesti (duevnih i
organskih) te s tim u svezi i odraz zloporabe opojnih droga.
Krug zikog nasilja moe proi kroz vie stadija:
1. Postoji ljutnja kao osjeajno stanje. Osoba je pod stresom, u strahu, ranjiva.
Percipira odreenu osobu i/ili dogaaj, koji je tzv. okida nasilnikog ponaanja,
tj. neto ili nekog koji je onemoguava ili ometa u ispunjenju elja i ostvarenju
potreba.
2. Razdoblje rastue napetosti u odnosima izmeu poinitelja i njegove rtve pra-
eno njihovim razliitim zikim i psihikim reakcijama.
3. Dogaaj nasilja, gubitak kontrole.
-
285
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
4. Oporavak, privremeni prekid ili zavretak agresije.
5. Poinitelj reagira na dogaaj postkriznom depresijom, osjeajem krivnje, iscr-
pljenou, malaksalou.
6. Stanje osjeajne i zike ravnotee, povratak u normalno funkcioniranje ili
ponavljanje napadakog kruga.
Krug zikog nasilja moe se uklopiti u postojei krug obiteljskog nasilja, kao
njegov dio:
1. obiteljski nasilnik u stanju ljutnje izaziva napetosti u odnosima
2. dominacija - nasilnik uspostavlja kontrolu nad rtvom zastraivanjem, prijet-
njama, ucjenama
3. ziko nasilje
4. kajanje - nasilnik se srami svog ponaanja i osjea krivnju (vidi gore pod krug
zikog nasilja - trei, etvrti i peti stadij)
5. progon - ako rtva pokua napustiti nasilnika, ovaj je pokuava pridobiti obe-
anjima, poklonima. Ako ga napusti nasilnik moe pokuati samoubojstvo ili
ubiti rtvu
6. medeni mjesec - ako doe do pomirenja to je doba intenzivne intimne veze u
kojoj se nasilnik privremeno udovoljava eljama rtve.
Iako je osnovno naelo u smislu sigurnosti policijskih slubenika na intervenciji "ne
vjeruj nikome", ipak primarnu prijetnju predstavljaju mukarci. Ako je poinitelj u stadiju
neposredno pred napadom ili je napad ve poeo policijski slubenik nee primijeniti
verbalnu metodu, nego e izdavanjem upozorenja, zapovijedi, zikim postavljanjem ili
primjenom sredstva prisile sprijeiti ili odbiti napad.
U svim ostalim stadijima kruga zikog nasilja treba primjenjivati verbalne metode
rjeavanja intervencije po obiteljskom nasilju. Nakon stadija napada moe uslijediti novi
napad, a ne smirivanje. Znajui to policijski slubenici moraju djelovati verbalnim me-
todama u pravcu smirivanja situacije. U tu svrhu policijski slubenik mora sudionicima
dogaaja ostaviti i dovoljno vremena za to da se smire. Kad policijski slubenik oekuje
nasilniko ponaanje pa postupa grubo prema nasilniku, vjerojatno e izazvati njegovu
ponovnu agresiju.
Neki nasilnici u stadiju postkrizne depresije mogu pokuati poiniti samoubojstvo,
iako se naoko doimaju mirnim. Zato policijski slubenici nee ni trenutka ostaviti nasil-
nika samog, bez policijskog nadzora, ni po zavretku intervencije, kako bi pravodobno
mogli reagirati za sluaj pokuaja samoubojstva. Tada smiju primijeniti sredstva prisile
radi zatite ivota i zdravlja samoubojice, po osnovi krajnje nude. Treba imati na umu
da u stadiju progona postoji poveani rizik od samoubojstva nasilnika ili ubojstva rtve
i poduzeti potrebite mjere i radnje radi sprjeavanja tetnih posljedica.
Obiteljski nasilnici imaju neke zajednike osobine, kako slijedi: oni u javnom ivotu,
nasuprot privatnom imaju imid potenog obiteljskog ovjeka. Nasilnikov cilj je postii
kontrolu nad rtvom, to postie zloporabom tjelesne nadmoi nad enom i drutvenog
utjecaja. Jedan dogaaj moe sadrajno predstavljati obiteljsko nasilje, meutim u veini
sluajeva radi se o ponavljajuim ponaanjima nasilnika, to e rei da obiteljsko nasilje
nije sluajni izolirani in nasilja. Prethodni pozivi policiji ukazuju na poveani rizik da
e nasilnik biti opasan po svoj ili tui ivot! Nasilnik projicira krivnju za svoje nasilniko
-
286
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
ponaanje na rtvu govorei da ga je ona svojim postupcima "dovela do toga". Veina
obiteljskih zlostavljaa ne napadaju druge ljude, nego samo svoje ene. Veina njih (oko
90%) moe kontrolirati svoj bijes. Umanjuju svoja nedjela komentarima kao to je "samo
sam je malo udario".
Gore navedeno ne smije zavarati policijskog slubenika da propusti poduzeti po-
trebite mjere i radnje predviene pozitivnim propisima.
Neki od pokazatelja potencijalnog ubilakog ponaanja nasilnika su: kad prijeti
ubojstvom ili samoubojstvom ili o tome fantazira (mata); ako posjeduje oruje ili je
njime u prolosti prijetio ili ga uporabio na lanove obitelji; nasilnik koji vjeruje kako
ena nema pravo na ivot bez njega; nasilnik koji vjeruje kako e izgubiti partnericu, a
ne moe zamisliti ivot bez nje; kad razdvajanje uzrokuje oaj i bijes nasilnika; ako je
nasilnik depresivan i ne vidi izlaz iz situacije; kad nasilnik pone djelovati bez obzira
na zakonske ili socijalne posljedice, kad uzima taoce. Za napomenuti je da je oko jedne
treine ubojstava poinjenih u Hrvatskoj rezultat nasilja u obitelji!
U gore navedenim situacijama s obiljejima prekraja poinitelja treba uhititi i
dovesti prekrajnom sucu radi zadravanja, jer postoji opasnost da e nastaviti s inje-
njem prekraja.
Razlozi zbog kojih rtve ostaju u nasilnoj vezi: nasilnici izazivaju uvjerenje kod
ene da nije dobra supruga i majka, da je to uzrok obiteljskom nasilju te se ona osjea
odgovornom za odravanje veze; obeanje nasilnika da e se promijeniti, te nada rtve u
to; mo, utjecaj i bogatstvo nasilnika - rtva se boji da je nitko nee moi zatiti; poinitelj
porie i umanjuje znaaj nasilja u to rtva eli povjerovati, jer suprotstavljati se takvim
objanjenjima moe biti za nju opasno; strah - veina ubijenih ena zbog nasilja u obitelji
su ubijene nakon to su napustile nasilnog supruga; izolirana supruga nema mogunost
provjeriti preko poznanika, prijatelja ili rodbine je li i koliko u podreenom poloaju;
proputanje poduzimanja potrebitih mjera od strane nadlenih dravnih tijela u prethod-
nim sluajevima obiteljskog nasilja; nemogunost ene da sebi i svojoj djeci osigura dom;
siromatvo rtve nakon razvoda braka; uvjerenje ene da e djeci koristiti ako su njihovi
roditelji zajedno; vjerovanje da im njihova religija nalae ostanak s nasilnikom; ljubav i
nasilje mogu istodobno postojati u vezi izmeu mukarca i ene, pa neke ene ostaju iz
ljubavi; mu ucjenjuje enu da e policiji otkriti enine kriminalne radnje iz prolosti; strah
od promjene. Nasilje u obitelji razlikuje se od drugih prekraja i kaznenih djela po tome
to su poinitelj i rtva bili ili jesu u intimnoj vezi. Policijski slubenik te okolnosti treba
zanemariti kad odluuje postoje li uvjeti za uhienje poinitelja obiteljskog nasilja.
4.2. Provjera istinitosti dojave, ulaenje u tui dom i prvi kontakt policijskih slu-
benika koji pruaju intervenciju sa stanarima
Ukoliko situacija to omoguuje (nema neposredne opasnosti za zdravlje ili ivot
ljudi) policijski slubenik e prije same intervencije kratko prikupiti obavijesti od pri-
javitelja, susjeda, oevidaca o prirodi dogaaja, broju sudionika, ukljuenosti oruja,
rasporedu prostorija, sklonost nekog od lanova obitelji alkoholu, ili drogama, poremeaj
u ponaanju i sl. Prijavitelja nikada ne dovoditi na mjesto dogaaja niti spomenuti njegovo
ime pred sukobljenima!
-
287
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
Nakon toga pokucati na vrata i predstaviti se stanarima, priopiti razlog svog dolaska
te zatraiti odobrenje za ulaenje u dom. Predstaviti se imenom i prezimenom te u kojoj
policijskoj postaji radi. Policajac nije duan rei svoje ime i prezime, ako je iz ponaanja
prisutnih oita mogunost zloporabe njegovih osobnih podataka (prijetnje, vrijeanja i
sl.). U tom sluaju, ako netko zatrai njegovo ime i prezime dat e mu broj svoje znake,
te ga uputiti na svoje rukovoditelje u policijskoj postaji.
Ako stanari ne otvaraju vrata, provjeriti je li osoba koja je zvala ujedno i rtva.
Naime, u teoriji je zauzet stav da kad intervenciju trai posjednik doma koji smatra da
je u stanju opasnosti, tada poziv sadri i dozvolu za ulazak u dom. To znai da policijski
slubenici mogu ui u dom osobe koja je traila intervenciju iako se posjednik doma ne
pojavi na vratima doma, a vrata nisu zakljuana ili su otvorena; kad vrata otvori osoba
koja nije ovlatena dati privolu za ulazak policije; kad vrata otvori osoba protiv koje je
zatraena intervencija, te se verbalno protivi ulaenju policije u svoj dom!
Ukoliko su vrata kue zakljuana, a policijski slubenici uju da u stanu netko zove
u pomo, ako uju ili vide (primjerice kroz prozor u prizemlju) da je nekom u kui zikim
napadom ugroeno zdravlje mogu u stan ui i bez odobrenja dratelja doma, po potrebi
i nasilno, te bez naloga suda. Policijski slubenik e se odluiti na nasilno ulaenje kad
drugaije ne bi mogao zatiti zdravlje ili ivot rtve u stanu, odnosno kad ne bi mogao
sprijeiti poinjenje kaznenog djela, primjerice silovanje djeteta.
Ako intervenciju nije zvao nitko iz doma, ako dolaskom na mjesto dogaaja policijski
slubenici ne zapaaju nikakve znakove nasilja u stanu, a stanari ne doputaju ulazak,
policijski slubenik bi trebao biti uporan i traiti da vidi i razgovara sa rtvom. Ako odlui
ostati duan se je udaljiti do ulice i otuda promatrati to se dogaa u prostorijama. Naime,
u sluajevima kad policijski slubenik nije siguran je li u stanu poinjeno prekrajno ili
kazneno djelo s elementima nasilja, o kakvom se djelu radi, koje su okolnosti poinjenja
djela, ispravno je ne ulaziti u tui dom bez sudskog naloga ili bez privole ovlatenog
zakonitog posjednika doma.
4.3. Postupanje policijskih slubenika u stanu
Uporabiti mjere opreza pri ulaenju u prostorije (vidi pod 3. Pretraga zgrade radi
uhienja). Izbjegavati postupanje u kuhinji, jer se u njima nalaze predmeti pogodni za
napad, primjerice noevi, vilice i drugi pribor za pripremanje i posluivanje jela, kipua
voda, teki predmeti i sl.
U sumnjivoj situaciji (nema sigurnih znakova opasnosti za napad na lanove obitelji
ili na policijske slubenike) vjetim komuniciranjem sa sudionicima dogaaja situaciju
pretvoriti u normalnu (nema znakova mogueg napada). Policijski slubenici ne smiju
nevjetim postupanjem normalnu i sumnjivu situaciju pretvoriti u opasnu (uzimanje talaca,
pokuaj samoubojstva, ponavljanje obiteljskog nasilja, napad na policijske slubenike i
sl.). To bi se moglo dogoditi kad na sumnjivu situaciju ne primijene verbalnu metodu,
nego umjesto toga brzopleto i nepotrebno reagiraju zastraivanjem ili silom na svaku
nesuradnju, prijetnju, omalovaavanje ili uvredu.
-
288
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294
4.3.1. Komuniciranje policijskih slubenika sa sudionicima obiteljskog nasilja (ver-
balna metoda "rjeavanja" intervencije)
Svrha komunikacije policijskih slubenika s nasilnikom je smirivanje emocija i pre-
kidanje nasilja, a ne mijenjanje ivotnih nazora i stavova poinitelja nasilja. U normalnoj
ili sumnjivoj situaciji, pri ulaenju u kuu, policijski slubenici e najaviti svoj ulazak
rijeju "Policija!". Pri ulasku u prostoriju sa sudionicima nasilja pozdravit e, primjerice
"dobra veer!", zatrait e odobrenje za pristupanje u prostoriju, primjerice "smijemo li
ui, moemo li porazgovarati? ", ime omoguavaju poetno slaganje sa sudionicima.
Navesti razlog postupanja.
Prilikom pristupanja osobama koristiti poloaje "Z" ili "H" koji policijskim slu-
benicima omoguava odravanje meusobnog vizualnog kontakta. Policijski slubenici
nee jedan drugome okretati lea.
Pustiti da osobe prema kojima se postupa same odrede na kojoj e udaljenosti
razgovarati s policijskim slubenicima. Ako ziki ne morate kontrolirati osobu prema
kojoj postupate, trebali bi izbjegavati da ga okruite s vie ljudi, da ga dodirujete, da ga
stjenjavate u kut izmeu dva zida. Dodir moe koristiti u komunikaciji sa rtvom ili
plaljivom osobom, te ak i kod nasilnika na kraju kruga nasilja u stadiju depresije. Ne
pribliavati se osobi u njen emocionalni prostor (15-46 cm) ni u osobnu zonu (46 cm-1,2
m), nego ostati u drutvenoj zoni, udaljen od osobe oko 1,2-3,6 metara. Ne naslanjati se
na stol, ogradu ili druge predmete u kui. Ne dopustiti da jedan od sudionika nasilja ode
potraiti drugog. Osobe oslovljavati s "Vi" i "gospoo ili gospodine", osim ako osoba
trai drukije.
Ako osoba ne surauje izdati zapovijed, a ne moliti, meutim izbjegavati uporabu
rijei kao to su "treba, mora, kad ti ja kaem, ja znam". Provjeriti je li osoba razumjela
to joj se nalae. Imajte na umu da nesuradnja nije otpor. Nesuradnja je znak opasnosti
od mogueg otpora ili napada na policijske slubenike. Na prijetnju nasilnika nemojte
odmah reagirati mjerama opreza i sredstava prisile. Ne reagirati u ljutnji na psovke, uvre-
de, omalovaavanje ili prijetnje nasilnika. Ne pokazivati pretjeranu zabrinutost onime
to se dogodilo. Umjesto toga pokuajte panju nasilnika usmjeriti na njegove potrebe,
primjerice ponudite mu neki izlaz iz situacije, meutim ne obeavati ono to policijski
slubenik ne moe ispuniti. Moete komentirati ponaanje, u smislu je li neko ponaanje
prihvatljivo ili nije, ali izbjegnite iznositi svoje ocjene o namjerama osoba ili razlozima
zbog kojih je dolo do nasilja.
Stvoriti prvi dojam o prijateljskom autoritetu. Ljudi su po prirodi skloni oponaati
autoritete, pa e prikaz smirenosti policijskog slubenika imati na njih umirujui uinak.
U tu svrhu policajac moe sjesti na stolicu, skinuti kapu, to je prije mogue sloiti se oko
neega s osobama prema kojima postupa, primjerice moe rei: "stvarno ste ljuti na njega".
Ne biti ni pregrub ni preblag. Govoriti mirnim, ali odlunim glasom. Autoritet policij-
skog slubenika jasan je sam po sebi i vidljiv noenjem policijske odore, stoga policijski
slubenik nee taj autoritet naglaavati nadmenim ili bahatim dranjem ili govorom. Ne
razgovarajte s odraslom osobom kao s djetetom.
-
289
Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic