policijske ovlasti u praksi

263

IZ PRAKSE ZA PRAKSU

Primljeno: oujak 2007.

MARIJAN ANTEK*

Postupanja policije u tuem domu

1. ULAENJE POLICIJSKIH SLUBENIKA U TUI DOM I POSLOVNI PROSTOR

Dom je prostor koji osoba koristi ili ima namjeru koristiti kao obitavalite (kua, stan, vikendica, kamp prikolica, hotelska soba, unajmljeni apartman, jahte, brodska kabina i sl.), prostorije koje su povezane sa stanom istom svrhom koritenja, primjerice tavanski i podrumski prostor, upe i ostave izvan stana; zatvoreni ili ograeni prostor koji ne slui stanovanju, ali pripada stanu i s njim je povezan, kao to su ograeno dvorite i okunica te odvojene garae i gospodarski objekti. Poslovni prostor je poslovna zgrada, poslovna prostorija, garaa i garano mjesto, sukladno lanku 2. stavak 1. Zakona o zakupu po-slovnog prostora.

Privatnost doma i poslovnih prostora je zatiena: onaj tko prodre u tui dom ili poslovni prostor ili se na zahtjev ovlatene osobe otuda ne udalji ini kazneno djelo naru-avanje nepovredivosti doma iz l. 122. st. 1. i 2. KZ-a. Treba napomenuti da to kazneno djelo moe poiniti i policijski slubenik u obavljanju slube, namjernim nezakonitim ulaskom i/ili zadravanjem u tuem domu.

1.1. Ulaenje policijskih slubenika u tui poslovni prostor

Odreene poslovne prostorije pravnih osoba i dravnih tijela svima su dostupne za ulaenje, radi obavljanja njihove poslovne djelatnosti. Ulaskom u takve javne poslovne prostore ne dolazi do povrede niije privatnosti.

Sukladno lanku 48. Zakona o policiji (ZoP) i lanku 63. Pravilnika o nainu po-licijskog postupanja (PoNPP), u nazonosti odgovorne osobe policija moe ui i pregle-dati tui poslovni prostor dostupan javnosti te obaviti pregled dokumentacije, ako je to potrebno radi pronalaska poinitelja kaznenog djela ili prekraja, postupanja po dojavi o prisutnosti eksplozivne naprave ili druge opasnosti; primjene ovlasti iz lanka 177. Zakona o kaznenom postupku (ZKP), radi provoenja izvida.

* Marijan antek, policijski slubenik Odjela za unutarnju kontrolu Kabineta ministra MUP-a RH

264

Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic. sigur. (Zagreb), godina 17. (2008), broj 3-4, str. 263-294

U pravilu, u poslovne prostorije pravne osobe ili dravnog tijela, koje nisu dostupne

za javnost, policija ne smije ui bez privole zaposlenika ija se radna mjesta nalaze u tim

prostorijama.

1.2. Ulaenje policijskih slubenika u tui dom temeljem dozvole dratelja doma

Policija moe ui u tui dom uz privolu dratelja doma, sukladno lanku 34. Ustava

Republike Hrvatske (URH). Posjednik (dratelj) doma je ovlatena osoba iz lanka 122.

KZ-a koja moe zahtijevati od poinitelja da se udalji iz doma. Dratelj doma moe u

granicama zakona raspolagati s tim domom, pa moe i dati dozvolu za ulazak u dom.

Posjednikom treba smatrati ne samo vlasnika doma, nego i svaku drugu osobu koja

ima faktinu vlast na domu u svrhu stanovanja - podstanara, najmoprimca, osobu koja

ima pravo stanovanja (osobnu slunost). Uvjet je da se ta vlast temelji na valjanoj pravnoj

osnovi - ugovor o najmu, ugovor o kupoprodaji i dr.

Privolu ne mogu dati maloljetni lanovi obitelji koji ive u istom stanu zajedno sa

svojim roditeljima; osoba koja se zatekne u domu kao gost; pomonik u posjedovanju (za

ulazak u dom u ijem kuanstvu radi) - to je osoba u neijem kuanstvu, primjerice spre-

maica, vrtlar, kuhar i sl., koja se pokorava tuim nalozima, pa izvrava iskljuivo tuu

faktinu vlast (nema posjed doma), sukladno l. 12. Zakona o pravu vlasnitva i dru gim

stvarnim pravima.

Posjednik doma ne moe dati privolu za ulazak policije u njegov dom, kad je sud

protiv njega izrekao zatitnu mjera udaljenja iz stana, kue ili nekog drugog stambenog

prostora, sukladno lanku 7. i lanku 12. Zakona o zatiti od nasilja u obitelji, lanku 17.

Pravilnika o nainu provedbe zatitnih mjera ili sukladno lanku 90. stavak 3. ZKP-a.

Naime, sud moe ograniiti pravo na vlastiti stan osobi koja poini prekraj ili

kazneno djelo obiteljskog nasilja, radi otklanjanja izravne ivotne ugroenosti lanova

obitelji nasilnika. To podrazumijeva da poinitelj mora odmah napustiti svoj stan uz

prisutnost policijskog slubenika, te da se nakon toga u njega ne smije vraati u trajanju

od minimalno mjesec dana do maksimalno tri mjeseca. Policijski slubenik koji provodi

zatitnu mjeru uhitit e posjednika doma koji prekri zabranu, kad ga zatekne u domu za

vrijeme trajanja zatitne mjere. Razvidno je da izreena zatitna mjera ponitava zatitu

privatnosti doma za posjednika doma - poinitelja obiteljskog nasilja, iz kojeg razloga

policijski slubenik od njega nee ni traiti privolu za ulazak u dom.

Punoljetni lanovi obitelji (suposjednici) mogu dati privolu za ulazak u dom u ko-

jem ive. Zakoniti vlasnik ili posjednik doma daje doputenje za ulazak policije u njemu

nedostupni dom, ukoliko je njegov dom zaposjeo poinitelj kaznenog djela naruavanje

nepovredivosti doma iz lanka 122 KZ-a.

Doputenje za ulazak moe biti usmeno ili pisano. Ne smije se dobiti na prijevaran

nain, uz laan izgovor. Ne smije se iskoristiti neukost osobe. Ako je oito da je posjednik

doma u zabludi da mora pustiti policijske slubenike u svoj dom, mora ga se uputiti u

njegova prava. Privola je valjana samo ako posjednik doma dragovoljno pusti policijske

slubenike da uu u njegov dom, te se odrekne prava na zatitu privatnosti, svjestan da

nema dunost odrei se svojih prava, ve da o tome moe samostalno odluiti. Posjednik

doma moe opozvati danu privolu za ulazak u svakom trenutku.

265


1.2.1. Ulaenje policijskih slubenika bez pretrage tueg doma

Policijski slubenici e traiti od dratelja privolu za ulazak u tui dom samo ako

imaju zakoniti razlog za to, primjerice:

Prikupljanje obavijesti od graana. Policijski slubenik prikuplja obavijesti na

mjestu koje je za to najpogodnije, pa tako moe prikupljati obavijesti od graana i na

adresi njihovog stanovanja ili radnom mjestu, sukladno lanku 73. PoNPP-u.

Uruivanje poziva. Policijski slubenik e, prilikom uruivanja poziva na adresi

stanovanja, osobi uruiti poziv na vratima stana. Iznimno, ako je pozvan da ue u stan,

policijski slubenik moe uruiti poziv i u stanu, sukladno lanku 12. PoNPP-a.

Pregled tueg doma. Primjerice, policija doe do saznanja da u tuem domu nepri-

javljeno boravi osoba koja se dovodi u svezu s poinjenjem kaznenog djela razbojnitva iz

lanka 218. KZ-a. Osoba je od ranije nedostupna policiji, jer esto mijenja mjesta boravka,

nema stalno zaposlenje i sl. Uz privolu dratelja, policija ue u dom u kojem osumnjieni

navodno povremeno boravi, radi prikupljanja obavijesti i usmenog pozivanja osobe. Do

usmenog pozivanja dolazi zbog opasnosti od odgode za obavljanje poslova za ije je obav-

ljanje policijski slubenik ovlaten pozivati. U ovom sluaju opasnost od odgode osobito

znai opasnost da se nee pronai poinitelj i dokazi vani za kazneni postupak, ukoliko

se ne bi hitno djelovalo, izmeu ostalog i usmenim pozivanjem osumnjiene osobe. Po

potrebi, policija moe obaviti vizualni pregled prostorija koje koristi posjednik doma, uz

njegovu privolu. Kad postoji takva potreba? Primjerice, posjednik doma tijekom priku-

pljanja obavijesti ustvrdi da traena osoba ne stanuje u njegovom domu.

Privolu za ulazak u podstanarsku sobu moe dati jedino podstanar. Ako jednu pod-

stanarsku sobu koriste dva ili vie podstanara, svaki od njih moe dati privolu za ulazak

u sobu koju koristi kao suposjednik. Vlasnik doma moe otkljuati i ui u podstanarovu

sobu jedino po osnovi ugovora o najmu, ali ne moe dati privolu za ulazak policije u

podstanarovu sobu.

Zaprimanje prijave. Usmeno izjavljenu prijavu policijski slubenik moe zaprimiti

i izvan prostorija Ministarstva, o emu sastavlja slubenu zabiljeku, sukladno lanku

79. PoNPP-a.

Privremeno oduzimanje predmeta. Osumnjieni ili posjednik doma pozove ili da

doputenje policiji da ue u njegov dom, gdje dragovoljno preda traeni predmet. Moe se

raditi o pozivu policije na dragovoljnu predaju predmeta, prije pretrage doma. No osoba

moe dragovoljno predati, a policija od nje privremeno oduzeti tako predani traeni pred-

met i bez pretrage doma, nakon ulaenja u tui dom, na poziv posjednika doma.

Dovoenje osobe. Nadlena tijela (sud, dravno upravno tijelo, pravna osoba s

javnim ovlastima) mogu izdati nalog za dovoenje uredno pozvane osobe (svjedoka,

vjetaka, okrivljenika), koja se ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda ili koja oito

izbjegava primitak poziva. Kad posjednik doma otvori vrata, policijski slubenik ipak nee

ui u dom, ako to dratelj doma ne doputa. Ukoliko osoba protiv koje je izdan dovedbeni

nalog odbije otvoriti vrata doma policijski slubenik nee ih silom otvarati, nego e o

tome izvijestiti tijelo koje je izdalo nalog. Oito da je pravo na zatitu privatnosti doma

jae od dovedbenog naloga. Zato? Tome je tako zato to nije nuno dovoenje osobe

ba iz njegovog doma. Osobi se moe pristupiti radi dovoenja i po izlasku iz doma, na

266


ulici ili na bilo kojem drugom pogodnom javnom mjestu. Zato policijski slubenici nee

smjeti uporabiti sredstva prisile prema osobi koju treba dovesti nakon to ih je dragovoljno

pustila u stan, ako se u meuvremenu predomisli, odbije poi s njima i zatrai da napuste

njegov dom. Ona na to ima pravo, jer se nalazi u svom domu koji je zatien i nepovrediv,

ak i u sluaju dovedbenog naloga. Policijski slubenici nee ni traiti privolu za ulazak u

dom od osobe koju treba dovesti ako postoje okolnosti koje ukazuju na eventualni bijeg,

pruanje otpora, napad na policijskog slubenika ili samoozljeivanje, nego e planirati

njezino dovoenje s nekog drugog, pogodnijeg mjesta.

U gore navedenim sluajevima policija ulazi u tui dom temeljem privole posjed-

nika doma, ali nakon ulaska ne slijedi pretraga doma, nego obavljanje obavijesnog raz-

govora, uruenje poziva, uruenje dovedbenog naloga, zaprimanje prijave, privremeno

oduzimanje predmeta, usmeno pozivanje. Razvidno je po sadraju policijskih radnji da

za pretragu doma nije ni bilo nikakvog razloga. Policijski slubenik smije boraviti samo

u onim prostorijama koje mu je dratelj doma uinio dostupnim. Nakon opoziva privole

za ulazak u dom policijski slubenik treba prestati s obavljanjem slubene radnje i otii

iz tueg doma.

Zakljuak: da nema odobrenja dratelja doma, bez naloga suda policijski slubenici

ne bi mogli ui u tui dom radi obavljanja policijskih poslova iz lanka 3. ZoP-a, osim u

sluajevima iz lanka 216. ZKP-a.

1.2.2. Pretraga tueg doma uz privolu dratelja doma povodom pruanja policijskih

intervencija

Graani dojavljuju policiji o remeenju javnog reda i mira, obiteljskom nasilju ili da

postoji opasnost za ivot, zdravlje ili imovinu ljudi u neijem domu. Policijski slubenici

duni su izai na intervenciju, provjeriti istinitost dojave, uspostaviti povoljno stanje

javnog reda i mira, otkloniti opasnost za ljude ili imovinu, te poduzeti i druge potrebite

mjere i radnje, bez obzira to je mjesto dogaaja tui dom. Kako?

U teoriji je zauzet stav da kad intervenciju trai zakoniti posjednik doma koji smatra

da je u stanju opasnosti, tada poziv sadri i dozvolu za ulazak u dom. To znai da policijski

slubenici mogu ui u dom osobe koja je traila intervenciju:

- iako se posjednik doma ne pojavi na vratima doma, a vrata nisu zakljuana ili

su otvorena

- kad vrata otvori osoba koja nije ovlatena dati privolu za ulazak policije u tui

dom (dijete, vrtlar, kuhar, gost i sl.)

- kad vrata otvori osoba protiv koje je zatraena intervencija, te se verbalno protivi

ulaenju policije u dom.

Kad intervenciju ne trai dratelj doma, a dolaskom na mjesto dogaaja nema

uoljivih znakova konkretne opasnosti za ljude ili imovinu (primjerice iz stana dopiru

uobiajeni zvukovi, kroz prozor se ne uoavaju neuobiajeni prizori) policijski slubenici

nee ulaziti u dom bez privole zakonitog posjednika doma koji je ovlaten za davanje

dozvole za ulaenje, ak i ako nae otvorena ili nezakljuana vrata doma.

Iznimno, kad intervenciju ne trai dratelj doma, mogu ui bez privole dratelja u

njegov dom u situaciji iz lanka 216. stavak 1. toke 2. i 3. ZKP-a radi hvatanja poini-

267


telja kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora najmanje tri godine ili ako je to prijeko potrebno radi otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovine veeg opsega.

Ukoliko je intervenciju zatraila osoba koja nije dratelj doma (primjerice osoba iz susjednog stana), a policijski slubenici u domu osobe protiv koje je zatraena interven-cija zapaze odvijanje verbalnog napada na drugu osobu ili oteivanja imovine (prekraj s elementima obiteljskog nasilja), pozvonit e ili pokucati na vrata ili dozivati osobu ili pokuati uspostaviti vezu s ukuanima telefonom, predstaviti se i zatraiti doputenje za ulaenje. Ako napadnuti posjednik tom prilikom doma vie u pomo treba smatrati da je dao doputenje za ulaenje u dom, te bi tada policijski slubenici mogli ui u dom.

Ukoliko je posjednik doma dao doputenje za ulaenje policijskih slubenika u dom (na decidiran verbalni nain, pozivom u pomo ili drugi pogodan, konkludentan nain - primjerice pokazujui rukom kroz prozor), ali nitko od ukuana ne otvori zakljuana vrata doma (poinitelj ne eli, djeca i supruga se boje) policijski slubenici mogu nasilno ui u dom, ako poinitelj nastavi s napadom. Nasilno ulaenje podrazumijeva obijanje brave na vratima, ali i razbijanje prozora ili vrata u predjelu brave, ako je to nuno.

Dakle, ukoliko je napadom ugroeno zdravlje (ziki integritet) policijski slubenici mogu ui ili po prethodno pribavljenom odobrenju dratelja doma i/ili po l. 216. st. 1. t. 3. ZKP-a.

Ukoliko nakon ulaenja u tui dom policija doe do saznanja da se poinitelj pre-kraja s elementima nasilja sakrio u domu, moe obaviti pregled ili pretragu doma uz privolu oteene osobe radi njegovog pronalaenja.

Oteena osoba moe dati pristanak za pretragu svih zajednikih prostorija koje koristi, primjerice spavaa soba u kojoj spava zajedno s muem, WC, kupaonica, dnevni boravak, kuhinja, blagovaonica, garaa, ostava i dr.

Ovlast za poduzimanje pretrage prestaje kad je traena osoba uhiena i kad su time otklonjene mogunosti ugroavanja sigurnosti ili bijega. injenicom uhienja nije ponitena privatnost u prostoru, tako da je za daljnje traenje dokaza u stanu potrebno ispunjavanje propisanih uvjeta za pretragu (nalog suda, dva svjedoka i dr.).

Nakon uhienja poinitelja, oteena osoba moe otkloniti zatitu privatnosti u zajed-nikim prostorijama doma za potrebe provoenja oevida, ali ne moe ponititi privatnost za prostoriju koju koristi iskljuivo osumnjieni. Za oevid u toj prostoriji treba pribaviti nalog suda za pretragu doma kako bi se ponitila zatita privatnosti te prostorije.

Kad se osumnjieni zakljua u prostoriju doma koju osim njega nitko drugi ne kori-sti, oteena osoba ne moe dati privolu za ulazak u tu prostoriju. To moe biti i spavaa soba, ako su mu i ena "rastavljeni od stola i postelje", odnosno ne spavaju zajedno u istoj sobi. Ukoliko osumnjieni obiteljski nasilnik odbije otvoriti zakljuana vrata, po-licija moe ui u sobu u koju se sakrio i bez njegove privole i bez naloga suda samo ako se radi o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora najmanje tri godine. Ako se radi o kaznenom djelu za koje je propisana minimalna kazna zatvora manja od tri godine za ulazak u njegovu prostoriju treba zatraiti nalog suda, a dotle poduzeti opservaciju prostorije i druge mjere radi sprjeavanja njegovog bijega.

268


Kad policija ue u sve prostorije tueg doma temeljem privole posjednika doma

razvidno je po prirodi stvari da samim ulaskom dolazi do pregleda prostorija od strane

policije uz koritenje osjetila vida, sluha, njuha.

Nije pretraga doma ako ne dolazi do dodatnog zahvaanja istraivanjem sadraja

koji nisu na vidljivom mjestu, dakle ako policija ne otvara ormare, ladice, torbe i druge

predmete da bi utvrdila to se u njima nalazi, nego je to pregled doma.

Zakljuak: policijski slubenik moe ui u tui dom bez sudskog naloga samo u

sluajevima iz lanka 216. ZKP-a, koji pokriva teka kaznena djela te situaciju neposredne

opasnosti za ivot, zdravlje ili imovinu veeg opsega. Da nema odobrenja dratelja doma,

bez naloga suda policijski slubenik ne bi mogao ui:

- pri poinjenju prekraja kod kojeg dodue postoji opasnost za imovinu, ali manjeg

opsega, kao to je oteivanje namjetaja

- pri poinjenju prekraja kod kojeg nema konkretne opasnosti za ivot ili tijelo

ljudi, nego se radi o verbalnom napadu, vrijeanju i omalovaavanju, vikanju,

galami, psihikom zlostavljanju, svai pred djecom, izbacivanju stvari iz kue

na dvorite i sl.

- nakon poinjenja prekraja ili u situaciji privremenog prekida s poinjenjem

prekraja

- nakon poinjenja "lakih" kaznenih djela, primjerice naruavanje nepovredivosti

doma iz lanka 122. KZ-a.

Te praznine popunjava odobrenje dratelja doma i u tome se ogleda njegov zna-

aj.

1.3. Ulaenje u tui dom i pretraga doma bez naloga suda i bez privole dratelja

doma sukladno lanku 216. stavak 1. toka 3. ZKP-a

Situacija: postoji potreba pruanja pomoi, a policijski slubenik neposredno uoava

opasnost ili postoji dojava graana. Opasnost u pravilu ne dolazi od kaznenog djela, nego

od nekog prirodnog dogaaja.

Ako se policijska radnja ne bi odmah poduzela vie se ne bi mogla poduzeti, to

znai da je neponovljiva. Ukoliko se policijska radnja ne bi odmah poduzela njezino kasnije

poduzimanje ne bi postiglo cilj, to znai da je radnja nezamjenljiva.

Primjer prijeke potrebe za ulaenje zbog opasnosti za ivot i imovinu ljudi prou-

zroene poinjenjem kaznenog djela: obiteljski nasilnik u stanju depresije otvori plin (ili

podmetne poar) u obiteljskoj kui, zakljua je te napusti mjesto dogaaja. Isputanjem

plina u prostor kue izazove opasnost od eksplozije, odnosno poini radnju kaznenog djela

dovoenje u opasnost ivota i imovine opeopasnom radnjom ili sredstvom iz lanka 263.

stavak 1. KZ-a. Policijski slubenik koji prua intervenciju po obiteljskom nasilju moe

odmah ui u tu prostoriju i nasilno, bez privole dratelja doma i bez sudskoga naloga.

Apsolutna izvjesnost znai da e teta sigurno nastupiti. Vjerojatnost nastupanja

tete postoji kad procjena odvijanja redovitog tijeka dogaaja dovodi do zakljuka da

e teta nastupiti. Je li vjerojatnost nastupa tete mala ili velika zakljuuje se na osnovu

opeg iskustva. Nastupanje tete je vremenski blizu, kad se moe zakljuiti da e teta

nastupiti u procijenjenom vremenu, ako se ne prekine redoviti tijek dogaaja. Apstraktna

269


opasnost oznaava mogunost nastanka konkretne opasnosti, ali prema opem iskustvu

ona jo ne postoji i nije izvjesno kada e nastupiti.

Odredbom lanka 216. stavka 1. toke 3. ZKP-a policijskim slubenicima prven-

stveno je omogueno sprjeavanje tetnih posljedica u stanu uzrokovanih prirodnim

dogaajima (primjerice, poplava, poar, eksplozija uslijed kvara na instalacijama).

Meutim, takoer je omogueno i preventivno djelovanje radi sprjeavanja poi-

njenja kaznenih djela s elementom nasilja, gdje je dom mjesto poinjenja djela, kao to

su ubojstvo, silovanje, protupravno oduzimanje slobode, spolni odnoaj s nemonom

osobom (duevnim bolesnikom), spolni odnoaj s djetetom, dovoenje u opasnost ivota

i imovine opeopasnom radnjom ili sredstvom i sl.

1.4. Ulaenje i pretraga doma bez sudskog naloga, temeljem lanka 216. ZKP-a

Bez pristanka korisnika stana, pretraga se moe obaviti temeljem sudskog naloga,

a bez sudskog naloga pod uvjetima iz lanka 216. ZKP-a.

Tom se odredbom eli pretrage tueg doma podvrgnuti sudskoj kontroli kako bi se

smanjila mogunost zlouporaba, to je i vjerojatni razlog zbog kojeg su iz ranijeg ZKP-a

otpale toke iz lanka 216. po kojoj su policijski slubenici mogli ui i po potrebi obaviti

pretragu doma po pozivu u pomo i temeljem dozvole dratelja doma. Tome se priklonila

i policijska praksa, u kojoj je redovni sluaj - poduzimanje pretrage temeljem sudskog

naloga, a obavljanje pretrage temeljem privole dratelja doma doista je rijetkost, te se

moe obaviti radi uhienja poinitelja.

Meutim, pretraga doma po pozivu u pomo i temeljem doputenja dratelja doma

(koje su ranije bile propisane ZKP-om) i sada su propisane u lanku 34. URH, tako da ne

bi bilo protuzakonito poduzimati pretrage po lanku 34. URH.

Kad se radi o kaznenim djelima kod kojih je minimum propisane kazne manji od

tri godine (primjerice od 6 mjeseci do 5 godina, od jedne do osam godina) te o kaznenim

djelima s propisanom kaznom zatvora najmanje tri godine, ali nema prijeke potrebe za

ulazak, policijski slubenici ulaze u tui dom i obavljaju pretragu uz prethodno pribavljen

sudski nalog.

Iznimno, policijski slubenici mogu ui u tui dom te poduzeti pretragu doma i

bez sudskoga naloga, sukladno lanku 216. stavak 1. toka 2. ZKP-a, ako je to prijeko

potrebno radi izvrenja naloga za uhienje u svezi s kaznenim djelom za koje je propisana

kazna zatvora najmanje tri godine; radi hvatanja poinitelja kaznenog djela za koje je

propisana kazna zatvora najmanje tri godine.

Mora postojati sumnja da se traena osoba nalazi u stanu. Bez takve sumnje nije

doputen ulazak. Ako netko otvori vrata doma policijski slubenik moe ui u dom unato

protivljenju dratelja doma. Ako posjednik doma odbije otvoriti vrata policijski slubenici

e, kad je to prijeko potrebno, ui nasilno.

270


1.4.1. Prijeka potreba za ulaenjem u tui dom

Prijeka potreba za ulaenjem u tui dom postoji:

1. Kod izvrenja naloga o uhienju u svezi s kaznenim djelima za koja je propisana

kazna zatvora najmanje tri godine, uvijek postoji prijeka potreba za ulaskom u

tui dom. Unato ranijem postupanju policije po dovedbenom nalogu osoba nije

pronaena ni dovedena tijelu koje je naredilo dovoenje. Zato to tijelo i izdaje

nalog za uhienje, koji ponitava zatitu privatnosti doma.

2. Kod hvatanja poinitelja kaznenog djela moe postojati prijeka potreba za ula-

skom u tui dom u situaciji neposredne potjere poinitelja kaznenog djela koji

se sklonio u neiji stan; kad je poinitelj naknadno otkriven i nalazi se u stanu.

U oba sluaja radi se o poinitelju kaznenog djela koji bjei, a to se oituje kroz

to to nije dostupan policiji.

3. Kako bi se poinitelja onemoguilo u unitavanju tragova ili predmeta u stanu,

bijegu ili aktivnostima koje bi onemoguile voenje kaznenog postupka.

U sva tri sluaja, ukoliko se ulaenje ne bi odmah poduzelo, vie se ne bi moglo po-

duzeti ili se naknadnim ulaenjem ne bi postiglo cilj, a to i je znaenje prijeke potrebe.

U situacijama pod 1.-2. postoji prijeka potreba za pretragom doma ako se njezinim

kasnijim poduzimanjem ne bi postigao cilj - pronalaenje traene osobe. Osoba se po

ulaenju policije sakrila u stanu, pokuava pobjei.

Policijski slubenici mogu ui i pretraiti sve prostorije doma neovisno imaju li

druge osobe, primjerice podstanari, zatitu privatnosti u prostorijama koje koriste kao

podstanari.

Ako se radi o stanu poinitelja, policijski slubenici mogu obaviti pretragu bez

sudskog naloga, radi pronalaenja i tragova ili predmeta vanih za kazneni postupak,

ali jedino u prisutnosti svjedoka.

Ukoliko nema prijeke potrebe, policija e pokuati na drugi nain uhititi osobu,

primjerice opservacijom tueg doma, te e mu pristupiti radi uhienja po izlasku iz doma.

Kad opservacija tueg doma nije rezultirala uhienjem poinitelja, policija e zatraiti

nalog suda za pretragu doma, a ako osoba tom prilikom odbije otvoriti, policija e ui

nasilno.

Postoje li saznanja koja upuuju da e osoba koju treba uhititi u domu pruiti oruani

otpor, policijski slubenici e nainiti plan postupanja, sukladno lanku 41. PoNPP-a.

Primjeri kaznenih djela za koje je propisana kazna zatvora najmanje tri godine, a

dom bi mogao biti mjesto dogaaja:

- ubojstvo iz lanka 90. KZ-a (najmanje 5 godina), teko ubojstvo iz lanka 91.

KZ-a (najmanje 10 godina), navoenje ili pomaganje u samoubojstvu djeteta

ili osobe koja nije bila u mogunosti shvatiti znaenje svoga postupanja ili nije

mogla vladati svojom voljom (najmanje 5 godina).

- kvalicirani oblici kaznenog djela protupravno oduzimanje slobode iz stavaka 3.

i 4. lanka 124. KZ-a (od 3 do 10 godina) poinjeno prema djetetu, maloljetnoj

osobi

271


- kvalicirani oblici silovanja iz stavaka 4., 5., i 6. lanka 188. KZ-a: silovanje na

osobito okrutan nain, vie spolnih odnoaja, od vie poinitelja, ako je prou-

zroena smrt osobe ili teka tjelesna ozljeda, silovanje maloljetne osobe

- kvalicirani oblici spolnog odnoaja s nemonom osobom (duevni bolesnik) iz

stavaka 3. i 4. lanka 189. KZ-a: na osobito okrutan nain, vie spolnih odnoaja,

vie poinitelja, te da je prouzroena teka tjelesna ozljeda ili smrti dr.

- kvalicirani oblici spolnog odnoaja s djetetom iz stavaka 2., 4. i 5. lanka 192.

KZ-a: nasilni spolni odnoaj, s nemonim djetetom, na okrutan nain, na poni-

avajui nain, vie spolnih odnoaja, vie poinitelja, prouzroena smrt djeteta

ili teka tjelesna ozljeda

- teka kaznena djela protiv sigurnosti: dovoenje u opasnost ivota i imovine

opeopasnom radnjom ili sredstvom iz lanka 271. KZ-a u svezi s lankom 263.

KZ-a, ako je prouzroena smrt jedne ili vie osoba.

Razvidno je da su ovim kaznenim djelima zatiena dobra: ivot, tijelo, spolna

sloboda, zdravlje i imovina ljudi.

Policijski slubenik postupa po lanku 216. stavak 1. toka 2. ZKP-a kad je kazneno

djelo poinjeno, u represivnoj ulozi hvatanja poinitelja i prikupljanja dokaza, iz kojeg

razloga mu treba znanje o kvaliciranim oblicima navedenih kaznenih djela kako bi znao

kad moe bez sudskog naloga ui u tui dom.

U sluajevima kad policijski slubenik nije siguran postoje li kvalicirani oblici

kaznenih djela ispravno je ne ulaziti u tui dom bez sudskog naloga ili bez privole ovla-

tenog zakonitog posjednika doma.

1.5. O taktici dovoenja osoba po nalogu nadlenog tijela

Do sada je prikazano da zatitu privatnosti doma moe ponititi privola zakonitog

i ovlatenog posjednika doma, sudski nalog za pretragu doma, sudski nalog za uhienje

u svezi s kaznenim djelom za koje je propisana kazna zatvora od najmanje tri godine ili

hvatanje poinitelja kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od najmanje tri

godine.

No, postoje i sudski nalozi za uhienje u svezi s kaznenim djelima za koja je mini-

malna propisana kazna zatvora manja od tri godine, te dovedbeni nalozi suda, dravnih

upravnih i drugih nadlenih tijela, koji ne mogu ponititi zatitu privatnosti doma, te

je potrebna privola zakonitog posjednika za ulaenje u dom ili nalog suda za pretragu

doma.

O nalozima za dovoenje: policijski slubenik dovodi osobu, primjerice, na teme-

lju pisanog naloga izdanog od suda u kaznenom, parninom, prekrajnom postupku ili

u postupku izvrenja sankcija (l. 132. Zakona o prekrajima, l. 89. ZKP-a); zakljuka

slubene osobe nadlenog tijela dravne uprave ili drugog dravnog tijela u upravnom

postupku (l. 73. Zakona o opem upravnom postupku); pisanog naloga pravne osobe s

javnim ovlastima, ako im je to posebnim zakonom izravno stavljeno u nadlenost.

Navedena nadlena tijela izdaju nalog za okrivljenika, svjedoka, vjetaka, oteenog

kao svjedoka i za predstavnika pravne osobe, ako se uredno pozvana osoba ne odazove

pozivu, a svoj izostanak ne opravda ili oito izbjegava primitak poziva.

272


Policija prisilno dovodi osobu u prostorije policije, u prostorije drugog tijela dravne

uprave ili do mjesta odreenog nalogom, gdje se zahtijeva nazonost te osobe. Trajanje

dovoenja propisano je lankom 32. stavcima 5., 6. i 7. ZoP-a: dovoenje smije biti po-

duzeto najranije est sati prije odreenog roka za dovoenje, ako se mora obaviti unutar

upanije u kojoj je osoba zateena, a moe trajati najdulje dvadeset i etiri sata kada se

mora obaviti izvan upanije u kojoj je osoba zateena. Osobu se ne smije dovesti u vre-

menu od 6.00 do 22.00 sata, osim iznimno kad je to nuno radi poduzimanja policijskih

poslova koji ne trpe odgodu.

Nakon to dovedena osoba sudjeluje u radnji zbog koje je dovedena, primjerice da

iskaz tijelu pred kojim se vodi postupak, bude putena na slobodu. Razvidno je da se

moe raditi o prekrajnim i upravnim predmetima te "lakim"kaznenim djelima. Pored

okrivljenika po nalogu mogu se dovoditi i svjedoci, oteene osobe, predstavnici pravne

osobe, vjetaci, koji se ne dovode pod sumnjom da su poinili kazneno djela ili prekraj,

pa ne mogu ni biti uhienici u smislu lanka 6. ZKP-a (usput budi reeno i takve se osobe

mogu smatrati uhienima po l. 170. ZKP-a, jer im se ograniava sloboda kretanja, a nije

potrebno da se dovode pod sumnjom da su poinili kazneno ili prekrajno djelo).

To su razlozi zbog kojih takvi nalozi za dovoenje ne mogu ponititi privatnost

tueg doma. Osim toga, za izvravanje naloga za dovoenje nije nuno ponititi pravo

na privatnost doma, jer se dovoenje moe provesti i s javnog mjesta, kad osoba izae iz

svog doma. Njima se ograniava sloboda kretanja, ali ne i pravo na privatnost doma.

O nalozima za uhienje: policija izvrava sudska rjeenja o pritvoru okrivljenika

(primjerice, koji izbjegava primitak poziva, ne odaziva se na uredno uruene pozive, ne

dolazi u svoj stan, mijenja mjesta boravita, pokuava ilegalno prijei dravnu granicu,

nabavlja lane isprave i tako priprema bijeg i sl.).

Nadalje, tjeralica raspisana protiv osuenika koji se odreenog dana nije javio na

izvrenje kazne ili protiv bjegunca iz ustanove u kojoj je izdravao kaznu je vrsta naloga

nadlenog tijela temeljem kojeg policija tu osobu liava slobode.

Takva dovoenja se razlikuju od drugih naloga za dovoenje po tome to se na-

kon prisilnog dovoenja osobu ne puta na slobodu, nego ide u pritvor ili u ustanovu za

izvrenje sankcija. Ne dovode se oteene osobe, svjedoci i vjetaci, nego okrivljenici u

kaznenom ili prekrajnom postupku, osuenici ili zatvorenici.

Uhienje se poduzima prisilnim mjerama i radnjama, primjerice provoenjem

opservacije, zasjede, racije, blokade i sl. Uhienje poinje trenutkom stvarnog lienja

slobode, zatjecanjem osobe na mjestu gdje je pronaena. S obzirom na to da je osoba u

bijegu, po prirodi stvari, ne dolazi u obzir primjena odredbe iz lanka 32. ZoP-a, o tome

da se osobu ne smije dovesti u vremenu od 22.00 do 6.00 sati, te da dovoenje smije biti

poduzeto najranije 6 sati prije odreenog roka.

Dakle, nalozi za dovoenje mogu se razlikovati od naloga za uhienje po osobama

koje se dovode, po nainu realiziranja, po putanju ili ne putanju dovedene osobe na

slobodu. Nalozi za uhienje su tea mjera, koja dolazi po redu nakon to policija nije

uspjela osobu dovesti po nalogu za dovoenje. Pa ipak ni tjeralice, ni rjeenja o pritvoru,

ne ponitavaju privatnost doma, ako se odnose na kaznena djela za koje se ne moe izrei

kazna zatvora najmanje tri godine! Zato?

273


Ogranienje prava na zatitu privatnosti doma nije nuno za izvravanje rjeenja o

pritvoru ili tjeralice, jer se moe izvriti blaim policijskim mjerama i radnjama, primjerice

opservacijom, zasjedom, blokadom, na javnom mjestu, po izlasku osobe iz doma. Kazneno

djelo nije takve "teine" da bi samo po tome ponitilo privatnost doma, sukladno lanku

216. ZKP-a, koji regulira pravo policije da ue u tui dom bez sudskog naloga.

O postupanju policije pri izvravanju naloga za dovoenje ili uhienje: osobe pro-

tiv koje se izvravaju opisani nalozi o dovoenju i uhienju redovito odobre policijskim

slubenicima da uu u njihov dom, a nakon toga esto imaju zamolbe da idu na WC radi

nude, kupaonicu radi brijanja, da uzmu lijekove, novac, mobilni telefon, osobne isprave,

da se presvuku u spavaoj sobi i sl.

Dratelj doma koji je dopustio policijskim slubenicima da uu u njegov dom, a

usprkos tome eli sprijeiti dovoenje na sud, mogao bi iskoristiti ove radnje za samo-

ozljeivanje, bijeg, napad ili otpor bez obzira na to je li bio ili nije bio upoznat sa svojim

pravom na privatnost doma.

No, policijski slubenici nee zabranjivati uhieniku da obavi osobnu higijenu,

presvue se, uzme stvari i novac, jer se nalazi u svom domu u kojem ima pravo na pri-

vatnost, koju mu policija ne smije ograniavati po dovedbenom nalogu, osim ako to on

ne dopusti.

Naprotiv, uljudno e se ponaati, te davati odgovore na upite osobe o razlozima

policijskog postupanja. Tako se izbjegavaju sukobi i podnoenje pritubi protiv policijskih

slubenika, te osoba dobrovoljno izae s policijskim slubenicima iz svog doma.

Ako bi se policijski slubenici ponaali arogantno, zabranjivali dratelju odreena

ponaanja na taj nain mogu isprovocirati verbalni i ziki sukob, to treba tumaiti kao

opoziv privole za ulaenje policije u stan. Odbijanje osobe da poe s policijskim slube-

nicima nije zakonita osnova za primjenu sredstava prisile dok je osoba u svom stanu!

Ukoliko se dogodi verbalni ili ziki sukob treba imati na umu da se opoziv privole

dratelja doma (i odbijanje da poe s policijskim slubenicima u policijsku postaju) ne

smije tumaiti kao pruanje aktivnog otpora uhienika, jer on ima pravo na opoziv privole

u svakom trenutku dok se nalazi u svom domu.

Iz istog razloga ako lan obitelji nagovara uhienika da opozove pristanak za ula-

enje policije u dom to se ne smije tumaiti kao pruanje aktivnog otpora - poticanjem

drugoga na otpor.

Uhienik je zatien od uporabe policijske sile radi dovoenja, dok je u svom domu.

Zatien je pravom na privatnost doma, odnosno time to je ovlaten uskratiti danu privolu

za ulaenje policije u njegov dom.

Meutim, policijski slubenici mogu protiv osobe uporabiti sredstva prisile u stanu

u sluaju da su ziki napadnuti ili radi sprjeavanja osobe da samu sebe ozlijedi (krajnja

nuda).

1.5.1. Mogui nesporazumi i problemi kod dovoenja po nalogu nadlenog tijela

Primjer prvi: policijski slubenici ne upozore osobu da uzme novac, osobne isprave

i mobilni telefon i odvezu je na sud, koji je naloio uhienje ili dovoenje, pedeset kilo-

274


metara od njenog doma. Nakon to je sud obavio radnju zbog koje je naredio uhienje ili

dovoenje isti dan pusti osobu na slobodu. Policija nije duna osobu vratiti natrag njenom

domu. Osoba ostane na ulici bez novca za povratak kui, ak i bez osobnih isprava koje je

po zakonu uvijek duna imati uza se, jer je isto zaboravila sa sobom ponijeti od kue. Tu

se javlja problem ako je osoba odbila da policija o njenom uhienju ili dovoenju nekoga

obavijesti, pa joj nema tko pomoi.

Zakljuak: postupajui policijski slubenici bi trebali pravodobno upozoriti osobu

da uzme novac i osobne isprave, odnosno trebali bi pouiti osobu o moguim neugod-

nostima kojima se izlae odbijajui da se o njenom uhienju nekoga obavijesti. Tako se

moe smanjiti broj pritubi protiv policijskih slubenika.

Primjer drugi: prilikom izvrenja dovedbenog naloga policijski slubenik mora,

sukladno l. 34. ZoP-a, odgoditi dovoenje osobe kojoj je kretanje oteano uslijed njene

bolesti, iznemoglosti i trudnoe ili bi joj se kretanjem pogoralo zdravlje.

Pretpostavlja se da e osoba koju treba dovesti sama upozoriti policijskog slube-

nika da je bolesna. No, ako ona to ne uini, a policijski slubenik uoi znakove bolesti po

ponaanju i izgledu osobe, sam e inicirati provjeru.

Ukoliko utvrdi da je osobi znatno oteano kretanje (primjerice, 9. mjesec trudnoe

ili obvezno mirovanje tijekom rane trudnoe - razvidno iz medicinske dokumentacije) ili

da boluje od bolesti zbog koje mora strogo mirovati, policijski slubenik mora odgoditi

dovoenje.

Problem moe nastati kad policijski slubenici ne provjeravaju okolnosti oko uzi-

manja lijekova i zdravstvenog stanja osobe koju treba dovesti, jer nema oitih znakova

bolesti, a ona sama na to ne upozori, pa joj pozli u prostorijama policije ili tijela kojem je

dovedena. Naknadno osoba podnese pritubu zbog nezakonitog dovoenja.

Osim toga, u namjeri da odgodi dovoenje na sud uhienik moe pokuati dovesti u

zabludu policijske slubenike da treba konzumirati odreeni lijek, iako je zapravo zdrav.

Da bi to sprijeili policijski slubenici e pravodobno na pogodan nain izvriti potrebite

provjere o tome smije li uhienik uzeti odreeni lijek, u koje vrijeme, u kojoj dozi i sl.

Ne smije se zabraniti uhieniku uzimanje lijeka bez prethodne provjere. Uhieniku mora

biti omogueno da koristi lijekove i druga medicinska pomagala koja su mu nuna zbog

akutnih ili kroninih bolesti. Nain koritenja navedenih sredstava nakon dolaska u pro-

storije policije moe biti po nalogu doktora medicine promijenjen. Kada postoji opasnost

zlouporabe lijekova od strane uhienika osobi se lijekovi mogu oduzeti, a nain uzimanja

lijekova i njihovu dostupnost uhieniku valja dogovoriti s doktorom medicine.

Takoer moe nastati problem kad policijski slubenici primijene silu u stanu radi

dovoenja osobe koja je odbila poi s njima u policijsku postaju, ako osoba naknadno pod-

nese pritubu zbog psihikog i zikog zlostavljanja i prekoraenja policijskih ovlasti.

Zakljuak: temeljem lanka 34. ZoP-a, policijski slubenik je duan i sam inicirati

provjeru kad dovodi osobu, bez obzira je li u pitanju dovoenje bez naloga ili po nalogu,

kad je oito da se osoba oteano kree, da je iznemogla, trudna ili ima vidljive znakove

bolesti. Ovo je naroito znaajno kad dovodi osobu bez naloga na prekrajno zadravanje

u policijskim prostorijama ili na kriminalistiku obradu, do dovoenja istranom sucu

275


(ili putanja na slobodu), jer osoba due vrijeme boravi u prostorijama policije te je vea

i mogunost pogoranja njenog zdravlja.

Odbijanje osobe da poe s policijskim slubenicima u policijsku postaju treba tu-

maiti kao opoziv doputenja da uu u stan, a ne kao pruanje otpora, iz kojeg razloga

protiv nje u stanu ne smiju uporabiti sredstva prisile radi dovoenja.

Primjer trei: kad osoba boravi u kupaonici, WC-u, presvlai se u spavaoj sobi, to

joj prua mogunost samoozljeivanja s ciljem sprjeavanja dovoenja na sud. Naime,

ozlijeenom uhieniku treba pruiti prvu pomo te organizirati hitnu lijeniku pomo,

to moe onemoguiti realizaciju naloga za dovoenje na sud.

Ako bi policijski slubenici prije izvravanja sudskog naloga imali saznanja koja

ukazuju na mogunost samoozljeivanja, bijega, napada ili otpora uhienika ili lanova

obitelji koji s njim ive u istom domu, osobu nee dovoditi iz njegovog doma.

Mogunost samoozljeivanja, otpora, napada ili bijega ne treba iskljuiti ni kad o

tome nema prethodnih saznanja, stoga e policijski slubenici pojaati oprez prilikom

boravka u stanu osobe i stalno je "drati na oku", pri emu e od nje traiti privolu, ako

treba nadzirati prostoriju u kojoj osoba boravi. Pretjerani bespotrebni nadzor moe izner-

virati osobu i isprovocirati njezino neeljeno ponaanje, to pokazuje vanost policijskog

iskustva i prosudbe situacije.

Ukoliko se osoba pokua samoozlijediti policijski slubenici e to sprijeiti upora-

bom sredstava prisile, to je doputeno s obzirom na to da postupaju u krajnjoj nudi, u

zatiti tueg ivota i tijela, a ne radi dovoenja osobe.

2. POSTUPANJE POLICIJE PO KAZNENOM DJELU NARUAVANJE

NEPOVREDIVOSTI DOMA IZ LANKA 122. KZ-a

Radnja kaznenog djela sastoji se u nasilnom neovlatenom ulaenju u tui dom protiv

volje ovlatene osobe (prodiranje) ili u neovlatenom ostajanju u tuem domu protivno

zahtjevu ovlatene osobe (neudaljavanje), to podrazumijeva da je poinitelj s pristankom

uao u tui dom.

Kod ulaenja u tui dom djelo je dovreno uspostavom protupravnog stanja, dakle

na samom poetku koritenja tueg stana. Radi se o trajnom kaznenom djelu, tako da

poinitelj koritenjem tueg doma za stanovanje kroz dulje vrijeme samo odrava ranije

uspostavljeno protupravno stanje.

Tui je onaj dom koji je u zakonitom posjedu neke druge osobe. Ne titi se pravo

vlasnitva stana, nego privatnost doma. Kazneno djelo je poinjeno neovisno o tome je li

stan namjeten ili nenamjeten te neovisno o tome je li nastanjen ili je osoba iji je to dom

na krae ili na dulje vrijeme odsutna. Zatita se ne protee na prazne stanove i prostorije

u kojima nitko ne obitava, odnosno ne vri posjed na nain da stan stalno ili povremeno

koristi za stanovanje.

Osoba oteena kaznenim djelom je zakoniti posjednik stana, a to moe biti ne samo

vlasnik stana, nego primjerice podstanar u svojoj sobi, najmoprimac stana, ovlatena osoba

u dravnim tijelima, osoba koja ima osobnu slunost - pravo stanovanja.

276


Poinitelj kaznenog djela moe biti osoba koja nema nikakvo pravo na tui stan, pri-

mjerice skitnica, beskunik. Takav poinitelj prije ulaska u tui stan nije bio ni u kakvom

imovinsko-pravnom odnosu s oteenim.

Meutim, poinitelj moe biti i vlasnik stana, koji protuzakonito oduzme posjed

svoga stana najmoprimcu, ovlateniku prava osobne slunosti - prava stanovanja. Nada-

lje, poinitelj moe biti i najmoprimac koji je stan dao u podnajam, pa podnajmoprimcu

protuzakonito oduzme posjed toga stana. Poinitelji (vlasnik stana i najmoprimac) su

prije poinjenja kaznenog djela bili u imovinsko-pravnom odnosu s oteenim (zadnjim

zakonitim posjednikom).

Moe se raditi o kaznenom djelu naruavanje nepovredivosti doma i kad nitko u

njemu trenutano ne stanuje, ukoliko vlasnik ili neki drugi zakoniti posjednik povremeno

u njemu boravi, jer se i to smatra njegovim domom, primjerice vikend kue. Kada osoba

bespravno useli u tui prazan, ak i nenamjeten stan takoer ini kazneno djelo, ako

se kriminalistikom obradom utvrdi da vlasnik (ili druga osoba s pravom na posjed tog

stana) vri posjed s namjerom da se useli u stan ili da ga povremeno koristi.

2.1. Obavijesti koje policija treba prikupiti tijekom kriminalistike obrade

Ako je stan bio prazan prije nego to se poinitelj u njega bespravno uselio po-

licija mora tijekom kriminalistike obrade prikupiti obavijesti o tome koristi li vlasnik

povremeno stan za stanovanje, odnosno u sluaju da se radi o tek izgraenoj graevini,

namjerava li useliti u stan, iz ega se ta namjera oituje, namjerava li novoizgraenu zgradu

iznajmljivati drugima za stanovanje ili prodati, s tim u svezi je li zakljuio odgovarajue

ugovore. Tek kad policija utvrdi da je povrijeeno samo pravo vlasnitva, odnosno da

nije povrijeeno niije pravo na dom u stanu u koji se osoba bespravno uselila, moe se

zakljuiti da nema kaznenog djela, s tim da se sve prikupljene obavijesti mogu dostaviti

uz ope posebno izvjee nadlenom dravnom odvjetnitvu na meritornu dravno-od-

vjetniku odluku.

Ako je poinitelj osoba koja nema nikakvo pravo na stan, a vlasnik stana je zadnji

zakoniti posjednik stana, za razjanjenje je li poinjeno kazneno djelo naruavanje ne-

povredivosti doma dovoljno je utvrditi tko je vlasnik stana i da poinitelj nema ni jednu

pravno valjanu ispravu, kojom bi dokazao svoje pravo na posjed stana u koji je uselio

(bespravno useljenje).

Ako je poinitelj vlasnik stana ili druga osoba koja ima neko pravo na stanu, a

oteeni je zadnji zakoniti posjednik stana - tipian primjer je odnos najmodavca (vlasnik

stana) i zatienog najmoprimca. Najmoprimac je zakoniti posjednik stana i kao takav

ima pravo neometano koristiti stan.

Vlasnik tog stana ne smije najmoprimcu oduzeti dom tako da se u isti samovoljno

useli, protiv volje najmoprimca, pozivajui se samo na pravo vlasnitva kao jedini razlog

za to, jer time ini kazneno djelo naruavanje nepovredivosti doma.

Meutim, prema lanku 40. stavku 1. Zakona o najmu stanova najmodavac moe

zatienom najmoprimcu dati otkaz ugovora o najmu stana, ako najmodavac nema rijeeno

stambeno pitanje za sebe i svoju obitelj, te ima vie od 60 godina ili ima pravo na stalnu

socijalnu pomo. Takoer, najmodavac moe otkazati ugovor o najmu stana zatienom

277


najmoprimcu koji daje stan u podnajam, bez doputenja najmodavca, nadalje ako se

najmoprimac stanom ne koristi za stanovanje, ve za druge namjene. Ipak, vlasnik stana

ne smije najmoprimcu oduzeti dom, ak i kad postoje uvjeti za otkaz ugovora o najmu,

ukoliko ne potuje zakonom propisanu proceduru za iseljenje najmoprimca.

Dakle, tijekom kriminalistike obrade treba provjeriti postoje li okolnosti koje naj-

modavcu daju pravo na otkaz ugovora o najmu, je li najmodavac podnio tubu za iseljenje

najmoprimca, je li sud donio pravomono sudsko rjeenje. Ukoliko je najmodavac zako-

nito oduzeo posjed stana najmoprimcu nema kaznenog djela naruavanje nepovredivosti

doma. Policija mora utvrditi okolnosti u svezi s pravom na posjed stana, odnosno koji

od njih dvojice ima jae pravo na posjed stana (zadnji zakoniti posjednik - najmoprimac

ili vlasnik stana). Vlasnik nema jae pravo na posjed stana, izuzev ako postoje uvjeti

za iseljenje najmoprimca, sukladno Zakonu o najmu stanova. Poinitelj kaznenog djela

moe biti vlasnik stana (prodiranjem u svoj stan, kad nisu ispunjeni uvjeti za iseljenje

najmoprimca). Meutim, poinitelj moe biti i zatieni najmoprimac koji odbije iseliti

iz stana kad su ispunjeni svi uvjeti za njegovo iseljenje (neovlateno ostajanje u tuem

domu protivno zahtjevu vlasnika stana - neudaljavanje).

2.2. Zatjecanje na kaznenom djelu

Zatjecanje na kaznenom djelu postoji:

- neposredno zatjecanje - kad netko opazi poinitelja u prodiranju u tui dom

(mijenjanje brave na vratima)

- posredno zatjecanje - kad netko opazi poinitelja dok useljava svoje stvari u tui

dom (okolnosti koje upuuju da je upravo osoba koja useljava stvari poinitelj);

s obzirom na to da postoji i pasivni nain poinjenja kaznenog djela, kada se

osumnjieni na zahtjev oteenoga ne udalji iz njegovog doma u koji je prethodno

uao uz pristanak oteenoga, u takvoj situaciji pod zatjecanjem na poinjenju

valja smatrati situaciju koja slijedi neposredno nakon to oteeni postavi po-

initelju zahtjev za udaljenje iz doma. Policijski slubenici uhiuju poinitelja

koji je zateen na poinjenju kaznenog djela, a ako postoje razlozi za pritvor,

dovode istranom sucu.

2.3. Naknadno otkrivanje

Naknadno otkrivanje: kada se izvidima utvrdi osnovana sumnja da je poinjeno

predmetno kazneno djelo i poinitelj pristane osloboditi stan od osoba i stvari, a nema

razloga za pritvor, policijski slubenici podnose kaznenu prijavu protiv poinitelja re-

dovnim putem.

2.4. O uhienju

Uhienje: ukoliko poinitelj odbija napustiti dom, policijski slubenici ovlateni su

ga uhititi sukladno lanku 95. stavak 2. ZKP-a ako postoje razlozi za pritvor iz lanka

102. ZKP-a, te ga dovode istranom sucu sukladno lanku 97. ZKP-a.

ZKP ne doputa dovoenje istranom sucu poinitelja kaznenog djela naruavanje

nepovredivosti doma ako postoji bojazan da e ponoviti kazneno djelo ili da e dovriti

278


pokuano kazneno djelo ili da e poiniti kazneno djelo kojim prijeti, tj. zbog razloga iz

lanka 102. stavak 1. toka 3. ZKP-a (reiteracijska opasnost), a u svezi s lankom 102.

stavak 2. ZKP-a.

Ne bi ga mogli dovesti istranom sucu zato to za kazneno djelo naruavanje nepo-

vredivosti doma nije mogue izrei kaznu zatvora od tri godine ili teu kaznu, te stoga

to se ne radi o imovinskom kaznenom djelu. Sukladno navedenom, sama injenica da

poinitelj odbija napustiti tui dom nije dovoljna osnova za uhienje i dovoenje istra-

nom sucu iako ta injenica potpada pod pritvorski razlog iz lanka 102. stavak 1. toka

3. ZKP-a.

Proizlazi da, ako bi policija dovela poinitelja istranom sucu s pozivom na pritvor-

sku osnovu iz lanka 102. stavak 1. toka 3. izloila bi se riziku da poinitelj podnese

prijavu protiv policije zbog poinjenja kaznenog djela protupravno oduzimanje slobode

iz lanka 124. stavak toka 2. KZ-a, tj. kad slubena osoba u obavljanju slube drugoga

protupravno zatvori, dri zatvorena ili mu na drugi nain oduzme ili ogranii slobodu

kretanja. Razlozi za dovoenje poinitelja kaznenog djela naruavanje nepovredivosti

doma istranom sucu postoje kada se ostvare uvjeti iz lanka 102. stavak 1. toka 1. i

toka 2. ZKP-a, tj. opasnost od bijega poinitelja i koluzijska opasnost - da e poinitelj

ometati kazneni postupak.

Meutim, situacija da se poinitelj krije nije izgledna kao razlog za dovoenje

istranom sucu, jer je poinitelj bespravno uselio u tui stan, gdje namjerava i stanovati,

stoga nema opasnosti od skrivanja. Ostaje samo utvrivanje istovjetnosti, kao pritvorska

osnova iz lanka 102. stavak 1. toka 1. ZKP-a., naravno ukoliko se protekom 24 sata

kriminalistike obrade od trenutka uhienja do predaje uhienika istranom sucu ne utvrdi

identitet poinitelja. Uhienje poinitelja i dovoenje istranom sucu zbog pritvorskih

osnova iz lanka 102. stavak 1. toke 1. i 2. ZKP-a, tj. zbog opasnosti od bijega i zbog

opasnosti od ometanja kaznenog postupka nije izgledno, to potvruje i praksa.

2.5. Taktika postupanja policije prilikom kriminalistike obrade

1. Ako policija nedvojbeno utvrdi tko je osoba oteena kaznenim djelom narua-

vanje nepovredivosti doma, policija e od oteene osobe zatraiti dozvolu za ulazak u

stan koji je poinitelj protupravno zaposjeo (o usmeno zaprimljenom doputenju policijski

slubenik e sastaviti slubenu zabiljeku ili e oteeni sam sastaviti i potpisati pisano

doputenje).

2. Ako osoba koja se nalazi u protupravno zauzetom domu otvori vrata stana

policija e ui u stan temeljem dozvole osobe oteene kaznenim djelom naruavanje

nepovredivosti doma. Po ulasku e utvrditi identitet osobe zateene u stanu, odmah je

pozvati u prostorije policijske postaje radi obavljanja obavijesnog razgovora, te e joj

ponuditi prijevoz policijskim vozilom. Od osobe se odmah privremeno oduzmu kljuevi

stana, a ispred stana ostane policijski slubenik radi opservacije stana, za sluaj da u stan

pokua ui druga osoba koja nije zakoniti posjednik. Po dolasku u policijsku postaju, kroz

obavijesni razgovor i poduzimanjem drugih izvida utvrdit e se je li osoba zateena u

stanu poinitelj kaznenog djela naruavanje nepovredivosti doma ili se ne moe dovesti

279


u svezu s poinjenjem istog, odnosno od te e se osobe nastojati prikupiti obavijesti od

koristi za provoenje policijskih mjera i radnji.

Osobu oteenu kaznenim djelom policija moe obavijestiti da je njezin stan sada

slobodan od osoba te je moe pouiti da po Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pra-

vima moe sama vratiti posjed stana.

Oteeni moe zatraiti sudsku zatitu, ali moe i sam vratiti posjed stana. Naime,

temeljem lanka 27. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, osoba koja ima

pravo na zatitu posjeda smije sama vratiti oduzeti posjed za vrijeme rokova iz lanka 21.

stavak 3. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. To je vremensko razdoblje od

30 dana od dana kada je smetani saznao za in smetanja i poinitelja, a najkasnije godinu

dana od dana nastalog smetanja. Samopomo doputena ovim zakonom je posebna vrsta

razloga koji iskljuuje protupravnost radnje. Samovlasnim ulaskom u dom oteena osoba

ne ini kazneno djelo, jer nedostaje element protupravnosti radnje.

Ako oteeni doe do stana, mijenja bravu na vratima, ulazi u stan, popisuje tue

stvari uz prisutnost javnog biljenika ili dva svjedoka, sukladno Ovrnom zakonu. Po-

licijski slubenik koji je na opservaciji ne mijea se u vraanje protupravno oduzetog

posjeda stana od strane oteenog.

Ukoliko bi tijekom opservacije stana na mjesto dogaaja doao poinitelj ili neka

druga osoba te ue u stan po odobrenju oteenog, primjerice radi dogovora oko preuzi-

manja stvari, a nakon toga se poinitelj odbije udaljiti iz stana policijski slubenik e takvu

osobu uhititi, jer ju je zatekao pri poinjenju kaznenog djela naruavanje nepovredivosti

doma. Policijski slubenik u stan ulazi po odobrenju oteenog. Moe ui u stan i bez

odobrenja oteenog, ako uoi da postoji konkretna opasnost za ivot, tijelo ili imovinu

ljudi, te prua intervenciju.

Ako poinitelj vie ispred vrata, pokuava silom ui u stan i slino policijski slube-

nik na opservaciji stana (koji je to zamijetio ili na dojavu graana) e ga u tome sprijeiti,

a ako postoji opasnost od nastavljanja injenja prekraja po javnom redu i miru i uhititi

temeljem Zakona o prekrajima, dovesti u prostorije policijske postoje radi prekrajne

obrade, te dovesti na prekrajni sud radi zadravanja, uz podnoenje zahtjeva za pokre-

tanje prekrajnog postupka.

3. Ako poinitelj (ili osoba koja se nalazi u protupravno zauzetom stanu, ali nije

u svezi s poinjenjem kaznenog djela), odbije otvoriti vrata stana policija nee silom

ulaziti u stan bez sudskog naloga, unato tome to je pribavila dozvolu za ulazak u stan

od osobe za koju je utvrdila da je oteena kaznenim djelom, jer nije zadovoljen uvjet

hitnosti: policija je duna prije teih, poduzeti blae mjere i radnje (primjerice, opservaciju

tueg doma) s kojima e postii cilj - osigurati dostupnost poinitelja radi kriminalistike

obrade + nema osnova za uhienje poinitelja, tj. nema razloga za pritvor poinitelja (ne

radi se o imovinskom kaznenom djelu, odnosno nije propisana kazna zatvora najmanje

tri godine).

Treba istaknuti da za ulazak u stan radi pronalaenja dokaza za kazneni postupak,

prema vaeem ZKP-a, policiji odobrenje (nalog) daje sud, a ne uvaava se odobrenje

dratelja stana (jer se takvi ulasci ele podvrgnuti sudskoj kontroli).

280


Umjesto nasilnog ulaenja u stan bez sudskog naloga policija e poduzeti opservaciju

stana te po izlasku poinitelja iz stana istom pristupiti, obaviti provjeru istovjetnosti i

sigurnosni pregled osobe, oduzeti mu kljueve stana u koji se protupravno uselio, odmah

usmeno pozvati osobu da doe u policijsku postaju i ponuditi joj prijevoz do policijske

postaje slubenim vozilom. Ako se poinitelj odazove takvom usmenom pozivu policije

s njim e se obaviti obavijesni razgovor u policijskoj postaji i nastaviti s kriminalistikom

obradom. Dok je poinitelj u policijskoj postaji, policija moe obavijestiti oteenog da

je stan sada slobodan od osoba i moe ga pouiti da ima mogunost sam vratiti posjed

stana po Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. Daljnji postupak je identian

opisanome pod tokom 2.

4. Ako poinitelj (ili osoba koja se nalazi u protupravno zauzetom stanu, ali nije u

svezi s poinjenjem kaznenog djela), odbije otvoriti vrata stana, a opservacija stana nije

pravodobno rezultirala dostupnou poinitelja, jer poinitelj nema namjeru uskoro izai

iz stana ili je od poetka oito da opservacija nee biti uspjena:

- policija e zatraiti sudski nalog za pretragu doma, radi pronalaenja poinitelja

kaznenog djela naruavanje nepovredivosti doma, s obzirom na to da je vjerojatno

da se isti nalazi u stanu koji je protupravno zaposjeo.

- odmah po primitku sudskog naloga, policija e nasilno ui u tui dom, ako

osoba odbije otvoriti vrata. Ni u kojem sluaju u nasilni ulazak kroz vrata stana

ne smije se umijeati oteenog, jer bi ga se bespotrebno izloilo pogibelji u

sluaju napada poinitelja, a radi se o slubenoj radnji policije, na kojoj njegova

nazonost nije potrebna.

- po nasilnom ulasku u stan, policija poduzima pretragu doma radi pronalaenja

poinitelja (ako se sakrio u stanu) te radi pronalaenja predmeta vanih za ka-

zneni postupak.

- nakon zavretka slubenih policijskih radnji u stanu oteenog policija e zapea-

titi vrata i opservirati stan da bi sprijeila eventualnog supoinitelja da ponovno

protupravno zauzme stan, te moe obavijestiti oteenog da je stan slobodan od

osoba i da moe temeljem Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima sam

vratiti posjed svoga stana, odnosno ui u stan kako je opisano pod tokom 2).

Postupak policije kad je poinitelj s dozvolom oteenog uao u njegov stan, ali na

zahtjev ovlatene osobe odbije da se udalji iz stana: to se tie naina ulaska policije u

stan i vraanja posjeda doma vrijedi sve ve ranije navedeno kod prodiranja; nakon to

oteeni izda zahtjev poinitelju da se udalji iz stana, policija moe uhititi poinitelja, ako

odbije napustiti stan, nakon to je upozoren na tu mogunost od strane policije.

3. MJERE OPREZA PRILIKOM PRETRAGE OBITELJSKE KUE ILI

STAMBENE ZGRADE

Slijedi pregled policijskih pravila struke o pretraivanju obiteljskih kua i stambenih

zgrada kad se u njima skriva naoruani poinitelj. Mogu se primijeniti na situacije obi-

teljskog nasilja, hvatanja provalnika na djelu, intervencije protiv javnog reda i mira, stanja

opasnosti za ivot i imovinu ljudi i dr. Baziraju se na iskustvima policije SAD-a.

281


3.1. Prilaenje zgradi

Najgore to policijski slubenik moe uiniti je parkirati vozilo ispred mjesta doga-

aja, otii prilaznom stazom do ulaza u kuu i pokucati stojei ispred vrata! Kad policijski

slubenici rabe slubeno vozilo, u blizini mjesta dogaaja iskljue plavo rotacijsko svjetlo

i sirenu, smanje brzinu da se ne uje kripa guma i ugase svjetla na farovima. Promatraju

podruje ispred sebe kako bi uoili sumnjivu osobu, za sluaj da je osumnjieni u meu-

vremenu napustio zgradu. Policijsko vozilo ne zaustavljaju ispred kue, nego u njezinoj

blizini. Izbjegavaju parkirati na istoj strani ulice na kojoj se nalazi i kua gdje interveni-

raju. Takoer izbjegavaju parkirati na strani kue na kojoj su prozori. To omoguava bri

povratak do vozila, te manju izloenost u sluaju napada.

Naime, nesporazum ukuana moe eskalirati i rezultirati tunjavom i pucnjavom,

prije nego se pojavi prvi policijski slubenik na mjestu dogaaja. Nasilje se moe i po-

noviti, ak i u intervalu od 5 do 10 minuta. Osim toga, ako zlostavlja "vidi" dolazak

policije kao prijetnju moe postaviti zasjedu izvan kue i pucati na njih odmah po dolasku.

Obje sukobljene strane mogu izai iz kue, jer svaka od njih eli prva utjecati na policiju

svojom verzijom dogaaja.

Nakon parkiranja vozila ne odmah izai, nego nekoliko sekundi sluati i promatrati.

Iskljuiti zvune signale na runom satu ili mobitelu. Sa odjee skinuti sve predmete koji

zveckaju pri kretanju ili reektiraju svijetlost u mraku. Ostaviti ih u vozilu. Runu vezu

stiati i staviti na selektivno. Ne zalupiti vratima slubenog vozila, nego ih tiho zatvoriti.

Ponijeti svjetiljku, koja moe zatrebati i po danu radi pretraivanja podruma ili prostorija

koje nemaju prozore i/ili svjetla. Policijski slubenici tiho i bez pretjerane urbe prilaze

neoekivanim pravcem kako bi ostali nezapaeni. Zato ne koriste nogostup i ne prilaze

direktno na vanjski ulaz. Policijski slubenici komuniciraju izmeu sebe dogovorenim

znakovima ili apatom.

Ako se unaprijed raspolae informacijom da je poinitelj naoruan i opasan, poli-

cijski slubenici su duni nainiti plan postupanja, sukladno lancima 41. i 42. PoNPP-a.

U tom sluaju policijski slubenik moe ve tijekom prilaenja zgradi pripremiti slubeni

pitolj za uporabu (izvaditi iz korica, ubaciti metak u cijev). To se ne smatra uporabom

vatrenog oruja, nego mjerom opreza. Vatreno oruje upotrebljava u pravilu po zapovijedi

neposrednog rukovoditelja, a iznimno i samostalno, samo kad je vatreno oruje jedino

sredstvo za obranu od izravnog napada na njegov ivot. Pitolj treba drati s obje ruke,

ispod razine oiju.

Dijagonalna formacija: po dolasku do zgrade policijski slubenici (jedan ili dva)

zauzmu prostor u blizini kutova zgrade, suprotnih po dijagonali, ime se izbjegava una-

krsna paljba te pokrivaju svi mogui pravci za bijeg poinitelja iz zgrade.

3.2. to poduzeti prije ulaenja na vanjski ulaz

Brzim obilaskom i provjerom kroz prozore utvrditi opi raspored prostorija kue.

Prije ulaenja treba pokuati stupiti u kontakt (telefonom ili neposredno) sa stanarima kue

koji nisu osumnjieni, ako situacija takvo to omoguava, radi otkljuavanja ili otvaranja

vrata i prikupljanja informacija o poinitelju.

282


Odravati vezu s operativnim deurstvom policijske postaje o svom poloaju i o

tome to se radi, odnosno izvjeivati ga o prilaenju kui, ulaenju, eventualnim za-

prekama za provoenje zadatka, uhienju, potrebi pruanja pomoi i dr. Nadalje, prije

pretrage uvijek treba osumnjienog usmeno pozvati da se preda i da izae iz kue s

rukama podignutim u vis.

Ako se ne moe stupiti u kontakt sa stanarima koji nisu osumnjieni, ako su vrata

zakljuana, a postoje uvjeti za nasilno i brzo ulaenje kroz vrata, pribaviti i uporabiti tei

eki. Ukoliko ima vremena pribaviti isti ili slini klju ili na drugi nain obiti bravu da bi

se izbjeglo vea oteenja vrata. Ako su vrata otkljuana jedan policijski slubenik gurne

vrata tako da se do kraja otvore, dokle god vrata mogu ii, kako bi sprijeio mogunost

da netko ostane sakriven iza vrata, ukoliko se otvaraju prema unutra. Prije prolaska kroz

vrata treba vizualno provjeriti unutranjost.

3.3. Ulaenje na glavna vanjska vrata

Glavni ulaz je zona opasnosti pogotovo za policijskog slubenika koji prvi ulazi.

U zgradu se u pravilu ulazi kroz vrata. Opasnije je ulaziti kroz prozor. Palicom se moe

pokucati na vrata, moe se gurnuti vrata palicom kako bi se otvorila ili umetnuti palicu

izmeu vrata i dovratka kako bi se sprijeilo da se zatvore. Treba stati pored vrata, sa

strane, a ne tono ispred njih. Ne kucati po sredini vrata, nego po rubu, sa strane. Provje-

riti otvaraju li se vrata prema unutra ili prema van. Ako se arke vrata vide izvana, vrata

se otvaraju prema van i obrnuto. Ne ulaziti sam u kuu, nego priekati pojaanje. Prije

ulaenja o tome izvijestiti vezom voditelja smjene.

Ovaj nain ulaenja pogodan je kod irokih vrata. Policijski slubenici zauzimaju

poloaj svaki s jedne strane vrata, leima okrenuti zidu, ali se ne naslanjaju na zid. Ne

ulaze istodobno, nego jedan za drugim, otprilike u razmaku od jedne sekunde. Prolaze

kroz vrata uz dovratak, a ne po sredini, te zavijaju svaki na svoju stranu drei lea uza

zid (bez naslanjanja).

Dijagonalno ulaenje: oba policijska slubenika stoje s jedne strane ulaza, gotovo

istodobno ulaze kroz vrata. Nakon ulaenja svaki zauzima zaklon na suprotnoj strani

prostorije i uzima polovicu prostora kao svoju zonu odgovornosti. Prije ulaenja policij-

ski slubenici se dogovore koji e uzeti koju stranu, a kroz prozor uoavaju potencijalne

zaklone.

3.4. O nainu pretraivanja unutranjosti kue

U idealnoj situaciji, zgrada se pretrauje od prizemlja prema gore. U pretrazi sudje-

luju minimalno dva policijska slubenika. Ne pretraivati dva kata odjedanput, nego kat

po kat, od dna prema vrhu, bez preskakanja redoslijeda. Ne koristiti dizalo za dolaenje

na kat. Osmotri i mjesta za koja ti se ini da su premala da bi se u njima osoba mogla

sakriti. Sagni se kad prolazi pokraj prozora.

Ulaenje kroz sobna vrata - metoda brzog zavirivanja

Policijski slubenik proviri sa strane kroz vrata i osmotri prostoriju. Ne izloi cijelo

tijelo nego samo dio glave i brzo se povue natrag. Ako nije uspio sve percipirati moe

ponovno proviriti, ali ne u istoj razini kao prvi put, nego se treba sagnuti i proviriti u

283


visini grudi ili unuti. Umjesto njega moe proviriti drugi policijski slubenik s druge

strane vrata.

Metoda "sjeenja torte"

Policijski slubenik stane korak iza vrata, sa strane, s pitoljem usmjerenim u prav-

cu gledanja i pomie se na suprotnu stranu prema otvoru na vratima. Ako se uzme da

je poetna pozicija bila na nula stupnjeva, zavrna pozicija je na 90 stupnjeva, meutim

policijski slubenik ne prelazi prag vrata, nego iznutra, koristei povoljan kut gledanja,

percipira odreeni dio prostora iza vrata. Poeljno je ovu metodu kombinirati s metodom

brzog zavirivanja, kako bi se provjerilo dio odsjeenog kuta prije ponovnog pomicanja.

Metoda zrcala

Neki policijski slubenici sa sobom nose runa, prenosiva, mala zrcala (ogledala)

ili zubarska ogledala koja gurnu iza okvira vrata i pomou njega osmotre prostoriju, bez

provirivanja i izlaganja tijela.

Naela kretanja policijskih slubenika pri pretraivanju

Naelo "slijedi vou" znai da jedan policijski slubenik ide naprijed i pretrauje, a

drugi mu "uva lea". Podijeljenost uloga "kupuje" vrijeme za reakciju na uoenu prijetnju

ili napad traene osobe. Razdvojenost onemoguava da oba dva policijska slubenika

budu istodobno jedan cilj, obojica imaju razliite vidokruge tako da pokrivaju i razliite

prostore za koje odgovaraju. Stranji policijski slubenik pokriva prednjeg te odgovara za

prostor iza sebe. Prednji policijski slubenik dolazi na poziciju i osigura prostor ispred sebe,

signalizira stranjem policijskom slubeniku da krene. Stranji policijski slubenik proe

mimo prvog u sljedei prostor te ga osigurava. Slaba strana ovakvog kretanja je trenutak

kad policijski slubenici prolaze jedan pored drugog. Prednost je u brzini pretraivanja.

Kretanje na stubitu

Treba jednom nogom zakoraiti na gornju stubu, a drugu nogu pridruiti. To sprjea-

va gubitak ravnotee. Pri silaenju ne skakati. Ako situacija nalae da se prednji policijski

slubenik ne bi trebao okretati stranji e s njim komunicirati apatom.

Policijski slubenici bi trebali povremeno zastati i oslukivati. Sluanjem mogu

otkriti poziciju traene osobe ako kalje, kie, duboko die, isputa vjetrove, vrpolji se

uza zid ili namjetaj, podriguje. Miris parfema ili smrad uslijed znojenja takoer mogu

odati poloaj traene osobe.

Krei se to je tie mogue, pazei da te ne odaju sjene koje pravi. Policijski

slubenik pri kretanju gleda ispred sebe, kontrolirajui svoje polje odgovornosti. Pitolj

dri usmjeren u zonu iz koje oekuje opasnost. Prst ne dri na okidau, nego na titniku.

Policijski slubenik koji titi partnera ispred sebe, ni u jednom trenutku ne smije imati

usmjeren pitolj u njega. Obojica u svakom trenu moraju znati gdje se onaj drugi nalazi.

Ne isputati jedan drugoga iz vida, a ako se izgube trebaju se to prije opet nai.

Prije ulaenja u kuu sa sebe skinuti i ostaviti u vozilu sve to moe upozoriti

osumnjiene

Sve predmete koji zveckaju, primjerice sitnie iz depova i kljueve. Deaktivirati

alarme na satu i mobitelu. Runu vezu drati na selektivnom i stiati ujnost. Ne naslanjati

lea na zid, jer to stvara buku (koja moe odati poziciju policijskog slubenika), nego drati

284


lea neznatno udaljena od zida. Kad policijski slubenik ne vidi partnera, a treba s njim

komunicirati - rabiti aptanje, a kad imaju vizualni kontakt - koristiti znakove. Znakovi

rukom su bolji od signala - zvidanja, pucketanja prstima, govora. Policijski slubenik

smije viknuti da upozori partnera na neposrednu opasnost.

Ako to pomae, policijski slubenik e, pogotovo nou, upaliti svjetlo u prostoriji

prilikom pretraivanja. To moe otkriti poloaj osumnjienoga u prostoriji, direktnim

iznenadnim osvjetljavanjem ili obraanjem panje na tuu sjenu. Ona odaje poziciju

osumnjienog i kad ga se direktno ne vidi. Ako svjetlo odmae, policijski slubenik e ga

ugasiti. Pitolj i svjetiljka moraju biti usmjereni u istom pravcu, jedno uz drugo zajedno u

rukama ili jedno iznad drugog. Svjetiljku drati tako da se moe po potrebi brzo ugasiti.

Ne usmjeravati je nasumino da ne bi nehajno osvijetlio partnera. Ispravno je kretanje

od tame prema svjetlu! Obrnuto nije dobro zbog vremena potrebnog da se oi priviknu

na tamu, pa je policijski slubenik za to vrijeme "slijep". Paziti da sjena policijskog slu-

benika ne otkrije njegovu poziciju.

4. O INTERVENCIJAMA PO OBITELJSKOM NASILJU

4.1. O obiljejima obiteljskog nasilja

Pretpostavka uspjenog djelovanja policijskih slubenika na intervenciji je pozna-

vanje obiljeja obiteljskog nasilja. Nasilje u obitelji sadrajno je odreeno l. 4. Zakona o

zatiti od nasilja u obitelji, a obuhvaa psihiko nasilje (vrijeanje, prijetnje, izrugivanje,

omalovaavanje, ucjene i sl.), ekonomsko (kontrola nad novcem koji zaradi rtva, zabra-

njivanje zapoljavanja, neplaanje alimentacije, ostavljanje rtve bez sredstava za ivot

i sl.), socijalno (zabranjivanje kontakata s prijateljima, rodbinom, uhoenje, izolacija-

zabranjivanje izlazaka i druga uznemiravanja i sl.), seksualno i tjelesno zlostavljanje te

oteivanje imovine. Nije nasilje u obitelji kad se mu i ena ne slau, raspravljaju, imaju

razliita miljenja ili se svaaju.

Najrasprostranjeniji je oblik nasilje mua nad enom, u preko 60% sluajeva.

Osnovni psiholoki uzrok obiteljskog nasilja je borba za dominacijom ili moi u toj vezi,

koja ima korijene u patrijarhalnosti drutva i neravnopravnoj raspodjeli moi meu

spolovima. Cilj obiteljskog nasilja je stjecanje i zadravanje kontrole nad partnericom.

Motivi nasilnikog ponaanja mogu biti strah (od gubitka neeg vrijednog), frustracija

(nezadovoljene potrebe), manipulacija i zastraivanje druge osobe da mu da to eli ili

da na sebe privue panju. Nasilniko ponaanje moe biti i rezultat bolesti (duevnih i

organskih) te s tim u svezi i odraz zloporabe opojnih droga.

Krug zikog nasilja moe proi kroz vie stadija:

1. Postoji ljutnja kao osjeajno stanje. Osoba je pod stresom, u strahu, ranjiva.

Percipira odreenu osobu i/ili dogaaj, koji je tzv. okida nasilnikog ponaanja,

tj. neto ili nekog koji je onemoguava ili ometa u ispunjenju elja i ostvarenju

potreba.

2. Razdoblje rastue napetosti u odnosima izmeu poinitelja i njegove rtve pra-

eno njihovim razliitim zikim i psihikim reakcijama.

3. Dogaaj nasilja, gubitak kontrole.

285


4. Oporavak, privremeni prekid ili zavretak agresije.

5. Poinitelj reagira na dogaaj postkriznom depresijom, osjeajem krivnje, iscr-

pljenou, malaksalou.

6. Stanje osjeajne i zike ravnotee, povratak u normalno funkcioniranje ili

ponavljanje napadakog kruga.

Krug zikog nasilja moe se uklopiti u postojei krug obiteljskog nasilja, kao

njegov dio:

1. obiteljski nasilnik u stanju ljutnje izaziva napetosti u odnosima

2. dominacija - nasilnik uspostavlja kontrolu nad rtvom zastraivanjem, prijet-

njama, ucjenama

3. ziko nasilje

4. kajanje - nasilnik se srami svog ponaanja i osjea krivnju (vidi gore pod krug

zikog nasilja - trei, etvrti i peti stadij)

5. progon - ako rtva pokua napustiti nasilnika, ovaj je pokuava pridobiti obe-

anjima, poklonima. Ako ga napusti nasilnik moe pokuati samoubojstvo ili

ubiti rtvu

6. medeni mjesec - ako doe do pomirenja to je doba intenzivne intimne veze u

kojoj se nasilnik privremeno udovoljava eljama rtve.

Iako je osnovno naelo u smislu sigurnosti policijskih slubenika na intervenciji "ne

vjeruj nikome", ipak primarnu prijetnju predstavljaju mukarci. Ako je poinitelj u stadiju

neposredno pred napadom ili je napad ve poeo policijski slubenik nee primijeniti

verbalnu metodu, nego e izdavanjem upozorenja, zapovijedi, zikim postavljanjem ili

primjenom sredstva prisile sprijeiti ili odbiti napad.

U svim ostalim stadijima kruga zikog nasilja treba primjenjivati verbalne metode

rjeavanja intervencije po obiteljskom nasilju. Nakon stadija napada moe uslijediti novi

napad, a ne smirivanje. Znajui to policijski slubenici moraju djelovati verbalnim me-

todama u pravcu smirivanja situacije. U tu svrhu policijski slubenik mora sudionicima

dogaaja ostaviti i dovoljno vremena za to da se smire. Kad policijski slubenik oekuje

nasilniko ponaanje pa postupa grubo prema nasilniku, vjerojatno e izazvati njegovu

ponovnu agresiju.

Neki nasilnici u stadiju postkrizne depresije mogu pokuati poiniti samoubojstvo,

iako se naoko doimaju mirnim. Zato policijski slubenici nee ni trenutka ostaviti nasil-

nika samog, bez policijskog nadzora, ni po zavretku intervencije, kako bi pravodobno

mogli reagirati za sluaj pokuaja samoubojstva. Tada smiju primijeniti sredstva prisile

radi zatite ivota i zdravlja samoubojice, po osnovi krajnje nude. Treba imati na umu

da u stadiju progona postoji poveani rizik od samoubojstva nasilnika ili ubojstva rtve

i poduzeti potrebite mjere i radnje radi sprjeavanja tetnih posljedica.

Obiteljski nasilnici imaju neke zajednike osobine, kako slijedi: oni u javnom ivotu,

nasuprot privatnom imaju imid potenog obiteljskog ovjeka. Nasilnikov cilj je postii

kontrolu nad rtvom, to postie zloporabom tjelesne nadmoi nad enom i drutvenog

utjecaja. Jedan dogaaj moe sadrajno predstavljati obiteljsko nasilje, meutim u veini

sluajeva radi se o ponavljajuim ponaanjima nasilnika, to e rei da obiteljsko nasilje

nije sluajni izolirani in nasilja. Prethodni pozivi policiji ukazuju na poveani rizik da

e nasilnik biti opasan po svoj ili tui ivot! Nasilnik projicira krivnju za svoje nasilniko

286


ponaanje na rtvu govorei da ga je ona svojim postupcima "dovela do toga". Veina

obiteljskih zlostavljaa ne napadaju druge ljude, nego samo svoje ene. Veina njih (oko

90%) moe kontrolirati svoj bijes. Umanjuju svoja nedjela komentarima kao to je "samo

sam je malo udario".

Gore navedeno ne smije zavarati policijskog slubenika da propusti poduzeti po-

trebite mjere i radnje predviene pozitivnim propisima.

Neki od pokazatelja potencijalnog ubilakog ponaanja nasilnika su: kad prijeti

ubojstvom ili samoubojstvom ili o tome fantazira (mata); ako posjeduje oruje ili je

njime u prolosti prijetio ili ga uporabio na lanove obitelji; nasilnik koji vjeruje kako

ena nema pravo na ivot bez njega; nasilnik koji vjeruje kako e izgubiti partnericu, a

ne moe zamisliti ivot bez nje; kad razdvajanje uzrokuje oaj i bijes nasilnika; ako je

nasilnik depresivan i ne vidi izlaz iz situacije; kad nasilnik pone djelovati bez obzira

na zakonske ili socijalne posljedice, kad uzima taoce. Za napomenuti je da je oko jedne

treine ubojstava poinjenih u Hrvatskoj rezultat nasilja u obitelji!

U gore navedenim situacijama s obiljejima prekraja poinitelja treba uhititi i

dovesti prekrajnom sucu radi zadravanja, jer postoji opasnost da e nastaviti s inje-

njem prekraja.

Razlozi zbog kojih rtve ostaju u nasilnoj vezi: nasilnici izazivaju uvjerenje kod

ene da nije dobra supruga i majka, da je to uzrok obiteljskom nasilju te se ona osjea

odgovornom za odravanje veze; obeanje nasilnika da e se promijeniti, te nada rtve u

to; mo, utjecaj i bogatstvo nasilnika - rtva se boji da je nitko nee moi zatiti; poinitelj

porie i umanjuje znaaj nasilja u to rtva eli povjerovati, jer suprotstavljati se takvim

objanjenjima moe biti za nju opasno; strah - veina ubijenih ena zbog nasilja u obitelji

su ubijene nakon to su napustile nasilnog supruga; izolirana supruga nema mogunost

provjeriti preko poznanika, prijatelja ili rodbine je li i koliko u podreenom poloaju;

proputanje poduzimanja potrebitih mjera od strane nadlenih dravnih tijela u prethod-

nim sluajevima obiteljskog nasilja; nemogunost ene da sebi i svojoj djeci osigura dom;

siromatvo rtve nakon razvoda braka; uvjerenje ene da e djeci koristiti ako su njihovi

roditelji zajedno; vjerovanje da im njihova religija nalae ostanak s nasilnikom; ljubav i

nasilje mogu istodobno postojati u vezi izmeu mukarca i ene, pa neke ene ostaju iz

ljubavi; mu ucjenjuje enu da e policiji otkriti enine kriminalne radnje iz prolosti; strah

od promjene. Nasilje u obitelji razlikuje se od drugih prekraja i kaznenih djela po tome

to su poinitelj i rtva bili ili jesu u intimnoj vezi. Policijski slubenik te okolnosti treba

zanemariti kad odluuje postoje li uvjeti za uhienje poinitelja obiteljskog nasilja.

4.2. Provjera istinitosti dojave, ulaenje u tui dom i prvi kontakt policijskih slu-

benika koji pruaju intervenciju sa stanarima

Ukoliko situacija to omoguuje (nema neposredne opasnosti za zdravlje ili ivot

ljudi) policijski slubenik e prije same intervencije kratko prikupiti obavijesti od pri-

javitelja, susjeda, oevidaca o prirodi dogaaja, broju sudionika, ukljuenosti oruja,

rasporedu prostorija, sklonost nekog od lanova obitelji alkoholu, ili drogama, poremeaj

u ponaanju i sl. Prijavitelja nikada ne dovoditi na mjesto dogaaja niti spomenuti njegovo

ime pred sukobljenima!

287


Nakon toga pokucati na vrata i predstaviti se stanarima, priopiti razlog svog dolaska

te zatraiti odobrenje za ulaenje u dom. Predstaviti se imenom i prezimenom te u kojoj

policijskoj postaji radi. Policajac nije duan rei svoje ime i prezime, ako je iz ponaanja

prisutnih oita mogunost zloporabe njegovih osobnih podataka (prijetnje, vrijeanja i

sl.). U tom sluaju, ako netko zatrai njegovo ime i prezime dat e mu broj svoje znake,

te ga uputiti na svoje rukovoditelje u policijskoj postaji.

Ako stanari ne otvaraju vrata, provjeriti je li osoba koja je zvala ujedno i rtva.

Naime, u teoriji je zauzet stav da kad intervenciju trai posjednik doma koji smatra da

je u stanju opasnosti, tada poziv sadri i dozvolu za ulazak u dom. To znai da policijski

slubenici mogu ui u dom osobe koja je traila intervenciju iako se posjednik doma ne

pojavi na vratima doma, a vrata nisu zakljuana ili su otvorena; kad vrata otvori osoba

koja nije ovlatena dati privolu za ulazak policije; kad vrata otvori osoba protiv koje je

zatraena intervencija, te se verbalno protivi ulaenju policije u svoj dom!

Ukoliko su vrata kue zakljuana, a policijski slubenici uju da u stanu netko zove

u pomo, ako uju ili vide (primjerice kroz prozor u prizemlju) da je nekom u kui zikim

napadom ugroeno zdravlje mogu u stan ui i bez odobrenja dratelja doma, po potrebi

i nasilno, te bez naloga suda. Policijski slubenik e se odluiti na nasilno ulaenje kad

drugaije ne bi mogao zatiti zdravlje ili ivot rtve u stanu, odnosno kad ne bi mogao

sprijeiti poinjenje kaznenog djela, primjerice silovanje djeteta.

Ako intervenciju nije zvao nitko iz doma, ako dolaskom na mjesto dogaaja policijski

slubenici ne zapaaju nikakve znakove nasilja u stanu, a stanari ne doputaju ulazak,

policijski slubenik bi trebao biti uporan i traiti da vidi i razgovara sa rtvom. Ako odlui

ostati duan se je udaljiti do ulice i otuda promatrati to se dogaa u prostorijama. Naime,

u sluajevima kad policijski slubenik nije siguran je li u stanu poinjeno prekrajno ili

kazneno djelo s elementima nasilja, o kakvom se djelu radi, koje su okolnosti poinjenja

djela, ispravno je ne ulaziti u tui dom bez sudskog naloga ili bez privole ovlatenog

zakonitog posjednika doma.

4.3. Postupanje policijskih slubenika u stanu

Uporabiti mjere opreza pri ulaenju u prostorije (vidi pod 3. Pretraga zgrade radi

uhienja). Izbjegavati postupanje u kuhinji, jer se u njima nalaze predmeti pogodni za

napad, primjerice noevi, vilice i drugi pribor za pripremanje i posluivanje jela, kipua

voda, teki predmeti i sl.

U sumnjivoj situaciji (nema sigurnih znakova opasnosti za napad na lanove obitelji

ili na policijske slubenike) vjetim komuniciranjem sa sudionicima dogaaja situaciju

pretvoriti u normalnu (nema znakova mogueg napada). Policijski slubenici ne smiju

nevjetim postupanjem normalnu i sumnjivu situaciju pretvoriti u opasnu (uzimanje talaca,

pokuaj samoubojstva, ponavljanje obiteljskog nasilja, napad na policijske slubenike i

sl.). To bi se moglo dogoditi kad na sumnjivu situaciju ne primijene verbalnu metodu,

nego umjesto toga brzopleto i nepotrebno reagiraju zastraivanjem ili silom na svaku

nesuradnju, prijetnju, omalovaavanje ili uvredu.

288


4.3.1. Komuniciranje policijskih slubenika sa sudionicima obiteljskog nasilja (ver-

balna metoda "rjeavanja" intervencije)

Svrha komunikacije policijskih slubenika s nasilnikom je smirivanje emocija i pre-

kidanje nasilja, a ne mijenjanje ivotnih nazora i stavova poinitelja nasilja. U normalnoj

ili sumnjivoj situaciji, pri ulaenju u kuu, policijski slubenici e najaviti svoj ulazak

rijeju "Policija!". Pri ulasku u prostoriju sa sudionicima nasilja pozdravit e, primjerice

"dobra veer!", zatrait e odobrenje za pristupanje u prostoriju, primjerice "smijemo li

ui, moemo li porazgovarati? ", ime omoguavaju poetno slaganje sa sudionicima.

Navesti razlog postupanja.

Prilikom pristupanja osobama koristiti poloaje "Z" ili "H" koji policijskim slu-

benicima omoguava odravanje meusobnog vizualnog kontakta. Policijski slubenici

nee jedan drugome okretati lea.

Pustiti da osobe prema kojima se postupa same odrede na kojoj e udaljenosti

razgovarati s policijskim slubenicima. Ako ziki ne morate kontrolirati osobu prema

kojoj postupate, trebali bi izbjegavati da ga okruite s vie ljudi, da ga dodirujete, da ga

stjenjavate u kut izmeu dva zida. Dodir moe koristiti u komunikaciji sa rtvom ili

plaljivom osobom, te ak i kod nasilnika na kraju kruga nasilja u stadiju depresije. Ne

pribliavati se osobi u njen emocionalni prostor (15-46 cm) ni u osobnu zonu (46 cm-1,2

m), nego ostati u drutvenoj zoni, udaljen od osobe oko 1,2-3,6 metara. Ne naslanjati se

na stol, ogradu ili druge predmete u kui. Ne dopustiti da jedan od sudionika nasilja ode

potraiti drugog. Osobe oslovljavati s "Vi" i "gospoo ili gospodine", osim ako osoba

trai drukije.

Ako osoba ne surauje izdati zapovijed, a ne moliti, meutim izbjegavati uporabu

rijei kao to su "treba, mora, kad ti ja kaem, ja znam". Provjeriti je li osoba razumjela

to joj se nalae. Imajte na umu da nesuradnja nije otpor. Nesuradnja je znak opasnosti

od mogueg otpora ili napada na policijske slubenike. Na prijetnju nasilnika nemojte

odmah reagirati mjerama opreza i sredstava prisile. Ne reagirati u ljutnji na psovke, uvre-

de, omalovaavanje ili prijetnje nasilnika. Ne pokazivati pretjeranu zabrinutost onime

to se dogodilo. Umjesto toga pokuajte panju nasilnika usmjeriti na njegove potrebe,

primjerice ponudite mu neki izlaz iz situacije, meutim ne obeavati ono to policijski

slubenik ne moe ispuniti. Moete komentirati ponaanje, u smislu je li neko ponaanje

prihvatljivo ili nije, ali izbjegnite iznositi svoje ocjene o namjerama osoba ili razlozima

zbog kojih je dolo do nasilja.

Stvoriti prvi dojam o prijateljskom autoritetu. Ljudi su po prirodi skloni oponaati

autoritete, pa e prikaz smirenosti policijskog slubenika imati na njih umirujui uinak.

U tu svrhu policajac moe sjesti na stolicu, skinuti kapu, to je prije mogue sloiti se oko

neega s osobama prema kojima postupa, primjerice moe rei: "stvarno ste ljuti na njega".

Ne biti ni pregrub ni preblag. Govoriti mirnim, ali odlunim glasom. Autoritet policij-

skog slubenika jasan je sam po sebi i vidljiv noenjem policijske odore, stoga policijski

slubenik nee taj autoritet naglaavati nadmenim ili bahatim dranjem ili govorom. Ne

razgovarajte s odraslom osobom kao s djetetom.

289

Marijan antek: Postupanje policije u tuem domuPolic

policijske ovlasti u praksi

Documents