Download - Nova Skripta Odnosi s Javnoscu

8/8/2019 Nova Skripta Odnosi s Javnoscu

http://slidepdf.com/reader/full/nova-skripta-odnosi-s-javnoscu 1/14

1. Odnosi s javnošću su funkcija menadžmenta koja prcjenjuje javne stavove,identifikuje strategije i postupke pojedinca iliorganizacijes obzirom na javni interes, te planira i provodi programza dobijanje javnog razumjevanja i prihvatanja.

2. Po Semu Bleku odnosi s javnošću su svaka akcija bilo pojedinačna ili grupna, koja nalazi načina da utiče na javnomnijenjepozitivno ili negativno. U suštini, krajnje reakcije kojemotivišu ljude da kupuju ili da vjeruju u nekoga i nešto,

predstavljaju proizvod korisnog djelovanja odnosa s javnošću.3. Po Meksičkoj deklaraciji, praksa odnosa s javnošću jevještina i društvena nauka koja analizira kretanja, predviđajućinjihove posljedice, savjetujući rukovodstvo jedne organizacije i

ostvarujući planirane programe akcija koje će biti u interesu idruštva i određene organizacije.4. Odnosi s javnošću obuhvataju (-predviđanje , analiziranjei tumačenje javnog mnijenja; - savjetovanje uprave na svimnivoima organizacije; -stalno istraživanje, sprovođenje iocjenjivanje programa za djelovanje i akciju; -stvaranje i

provođenje planova organizacije za uticanje na javnu politiku imijenjanje iste; -postavljanje ciljeva, planiranje, zapošljavanje,

osposobljavanje kadra poboljšavanje radnih uslova; -znanja izkomunikologije, psihologije, sociologije, politologije, ekonomije,etike).5.Razlike između odnosa s javnošću i marketinga su:-tekstovi za odnose s javnošću moraju da budu zasnovani načinjenicama i da pružaju informaciju, -odnose s javnošću koriste imnoge organizacije koje se ne moraju baviti oglašavanjem; -zaposleni u odnosima s javnošću sarađuju sa urednicima medija, a

oglašavanje posluje sa prodavcima oglašivačkog prostora; -dok seoglašavanje obraća određenim dijelovima tržišta, odnosi s javnošćuse obracaju mnogobrojnim grupama ljudi sa kojima organizacijamora da komunicira; -troškovi odnosa s javnošću su drukčiji i

predstavljaju vrijeme, i troškove proizvodnje npr. štampa internihnovina snimanje video materijala dok oglašavanje troši na vrijeme

1



zakupljeno u elektronskim medijima; -odnosi s javnošću koristemnogo veći raspon komercijalnih medija, dok se oglašavanjekorreklamne agencije i konsultantske kuce primaju nadoknadu narazličite načine; -odnosi s javnošću stvaraju razumjevanje bilo

organizacije bilo proizvoda i usluga, dok oglašavanje ubjeđujeljude da požele nešto da učine ili kupe neki proizvod.6. Odnos marketinga i odnosa s javnošću u malimpreduzećima. Mala preduzeća pažnju često fokusiraju namarketing i oglašavanje, ali zanemaruju aspekt odnosa s javnošću,zato što se smatra da oni pripadaju velikim organizacijamakompanijama političkims strankama isl. Odnosi s javnošću mogudirektno da doprinesu profitabilnosti putem efektivne

komunikacije sa različitim faktorima. Vlasnik preduzeća ilinjegovo osoblje mogu da usvoje neka znanja i vještine kao što su

pisanje za medije, odnosi u zajednici i mediji, neformalneistraživačke tehnike i tehnike evaluacije.7. Zadaci službenika za odnose s javnošću su:analiziranje

budućih trendova i predviđanje njihovih efekata, istraživanje javnog mnijenja, stavova i očekivanja, utvrđivanje i održavanjedvosmjerne komunikacije zasnovane na istinitom i potpunom

obavještavanju, spriječavanje sukoba i nesporazumaunaprijeđivanje uzajamnog pošđtovanja i društvene odgovornosti,usklađivanje ličnog i opšteg interesa, sticanje ugleda međuosobljem snabdjevačima i potrošačima, unaprijeđivanje proizvodai usluga te planiranje korporacijskog identiteta.

8. Mediji su partneri preduzećima na taj način da semogu koristiti kako bi se doprlo do relevantne ciljne grupe i to

besplatno jer mediji djeluju kao javni forum unutar kogazanimljive informacije dospjevaju besplatno za razliku odoglašavanja. Potrebno je upoznati rad novinara, uređivačke politikenekog medija i procijeniti potrebe tog medija i dostavljati muinformacije koje će tu potrebu da zadovolje. U malim preduzećimaoni koji su zaduženi za odnose s javnošću moraju da savladaju

2



osnovne principe efikasne komunikacije sa medijima, kao što jekorištenje kratkih i jezgrovitih rečenica i paragrafa, izbjegavanjeslenga i stručnog žargona, sastavljanje priče prema redu prioritetatj. jednostavna tehnika pisanja vijesti pod nazivom metod obrnute

piramide koja se uspješno može koristiti i u pisanju saopštenja zamedije, od kojih mediji prave vijest. Preduzetnici uvijek imajunešto zanimljivo da kažu o sebi i svom biznisu.9. Dijelovi funkcije odnosa sa javnošću su: -publicitet; -oglašavanje; -korištenje press agencije u svrhu funkcije odnosa s

javnošću; -javni poslovi; -upravljanje temama; -lobiranje; -odnosisa investitorima i diničarima.10. Publicitet je informacija iz nekog spoljnog izvora koju

mediji koriste jer ima vrijednost vijesti. To je nekontrolisanametoda medijskog plasiranja poruke, budući da izvor informacijene plaća za njeno plasiranje.11. Oglašavanje je informacija koju u medijima plasiraidentifikovani naručilac, plaćajući pri tom za medijski prostor ivrijeme. Os novni zadatak press agencije je stvaranje priča idogađaja u svrhu privlačenja medijske pažnje i javnog interesa ucilju postizanja klijentovog cilja. Javni poslovi su specijalizovani

dio odnosa s javnošću čija je svrha izgradnja i održavanje odnosa sdržavnom upravom i lokalnom zajednicom, a s ciljem uticaja na javnu politiku. Upravljanje temama je proaktivni proces predviđanja, identifikovanja ocjenjivanja i odgovaranja na javnopolitička pitanja koja utiču na odnos organizacija i njihovih javnosti.12. Lobiranje je specijalizovani dio odnosa s javnošću čija jesvrha uspostavljanje i održavanje odnosa s državnom vlašću,

naročito s ciljem uticaja na donošenje zakona i propisa.13. Materijali za publicitet u malom preduzeću mogu bitiinformativni materijali kao što su bilteni, brošure i korespondencijas potrošačima. Pisanje tih materijala podrazumjeva stil obraćanja ukojem se ne reklamira svoj proizvod već se govori o nekom širemaspektu djelovanja preduzeća kao na primjer donacije, proslave,

3



nagrađivanje radnika i sl. Za publicitet se mogu koristiti i novielektronski mediji kao što su web stranice preduzeća koje su

postale odlično sredstvo za komunikaciju s publikom.14. Uobičajne greške u odnosima s javnošću su:

-izbjegavanje definisanja odnosa s javnošću unutar organizacije ineprepoznavanje njihovog značaja; -pogrešna sistematizacijaodnosa s javnošću unutar preduzeća; -svijet je malen i za greške sedaleko čuje; -nepostojanje PR ciljeva ili programa; -nepostojanje

planiranja kriznih situacija; -prevaga loših nad dobrim savjetima;zaostajanje za tehnologijom; -krivljenje medija za lošu sliku o

preduzeću.15.Sistematizacija odnosa s javnošću. PR treba da u

preduzeću stoji uz najviši nivo menadžmenta da bi pravovremenokomunicirao sa njim. Pogrešno je PR stavljati u odjeljenje zamarketing, i treba izbjegavati da se neko pored svojih osnovnihzaduženja bavi i odnosima s javnošću.16. Sedam smrtnih grijehova u odnosu s javnošću su:-funkcijska kratkovidnost; -filozofija odvrni-zavrni; -trčanje predrudu; lokalna anestezija; -neurastenija; -jednokratkikomunikacijski tik; -sjenovita varka.

17. Koraci u procesu planiranja i programiranja odnosas javnošću su: -kreiranje programa (utvrđivanje slijeda akcija kojeće se preduzeti da bi se postigli ciljevi); -izrada rasporeda(utvrđivanje vremenskih tokova za postizanje ciljeva i provođenjeakcije); -budžetiranje(određivanje i doznačivanje sredstava nužnihza postizanje ciljeva); -utvrđivanje odgovornosti (imenovanjeosobe koja će se brinuti za postizanje ciljeva i provođenje akcija);-revizija (testiranje i revizija plana prije provođenja akcije);

-uspostavljanje kontrole; -komuniciranje; -sprovođenje (sporazumsvih ključnih osoba oko toga koga i šta treba angažovati, koji je pristup najdjelotvorniji).18. Upravljanje pomoću ciljeva i alternativa. Onako kakose danas primjenjuje upravljanje ciljevima djeluje na dva nivoarezultata: na nivou opštih i na nivou specifičnih ciljeva. Opšti

4



ciljevi govore o tome koje akcije organizacija namjerava preduzeti,do kada će ih sprovesti i šta će s njima postići. Specifični ciljevi suspecifična znanja, mišljenja i ponašanja koja treba postići u odnosuna svaku definisanu ciljanu javnost. Kao alternativu upravljanja

pomoću ciljeva navodi se skeniranje okoline ili futurizam a odnosise na to da organizacije moraju imati sluha za buduće trendove imoraju biti svjesne mogućih posljedica za budućnost kompanije.19. Koristi od planiranja u odnosima s javnošću su te dase planiranjem mogu pojmiti ili spriječiti neki događaji ili da bi seiskoristila ili popravila neka situacija. U mnogim situacijama i

prilikama su potrebne popravne mjere zato što se nisu preduzelemjere prevencije. Često treba hitno sanirati posljedice negativne

situacije ili iskoristiti pozitivnu situaciju a to se najbolje možeostvariti u okviru dugoročnog planiranja koje uključuje i strategijuza neplanirane okolnosti.20. Definisanje ciljnih javnosti. Planeri morajumaterijalizovati javnost da bi mogli razraditi ciljeve, strategije itaktike nužne za sprovođenje programa. Da bi se definisala javnostvažno je odrediti na koji način ljudi učestvuju ili na koji način su

pogođeni situacijom za koju se razvija programska intervencija.

Saznanje o tome šta oni znaju, misle i rade uz saznanje ko su i gdjese nalaze, predstavljaju temelj za pisanje dobrih programskihciljeva.21. Izjava o misiji – ključni elementi su: -naše strategije; -naševrijednosti; -odgovornost; -društvena odgovornost – kadrovi; -finansijska odgovornost.22. Slučaj kada je mala kompanija LASMO angažirala kompanijuza odnose s javnošću radi dobijanja dozvole za otvaranje bušotine.

23. Saopštenje za javnost predstavlja sažetak činjenica onekom programu, proizvodu, usluzi ili pitanju za koje želimo da bude medijski popraćeno.24. Karakteristike saopštenja za javnost je da sadrži vijest,nešto bitno novo i značajno u odnosu na trenutak, da budu kratka,sadržajna i informativna. Između ostalog treba se znati zašto se

5



piše, šta želimo s njim da kažemo, kome to želimo da kažemo ikakav efekat želimo da postignemo.

25. Struktura saopštenja za javnost. Saopštenje za javnost se piše u obliku „obrnute piramide“. Prvi odlomak je uvod i sadrži isadrži najvažnije informacije, odlomci koji slijede proširuju teinformacije i daju dodatne pojedinosti po redosljedu njihovevažnosti. Naslov mora da saopšti suštinu teksta, da bude kratak iispisan boldovanim velikim slovima, da bude zanimljiv i da

privuce pažnju. Saopštenje za javnost odgovara na pitanj: ko, šta,kada, gdje, kako i zašto, a odgovori na ta pitanja nalaze se u prvomodlomku. Nastavak saopštenja treba da sadrži sve najvažnijeinformacije o predmetu saopštenja. Usljedećim pasosimaobjašnjava se prića iz uvoda, i zadnjim pasosima se navode citati.26. Formiranje saopštenja za javnost po principu aktuelnostimora imat informativnu vrijednost i biti interesantno medijimaodnosno imate elemente vijesti.

U strukturi takvog saopštenja naslov mora biti privlačannovinarima, u podnaslovu pružiti dodatne informacije, koje treba prenijeti u uvodni paragraf samog saopštenja i to na način daodgovori na novinarsko pitanje ko , šta, gdje, kako, kada.27. Vrste saopštenja za javnost : -pripremno saopštenje;-aktuelno saopštenje; -prateće saopštenje; -vremenski neodređenosaopštenje; -saopštenje iz „centra“.29. Odnosi s javnošću u javnoj upravi. Jedna od najvažnijih

uloga vladinog biroa zaduženog za odnose sa javnošću je objasnitina koji način vladini programi utiču na građane. Aktivnostiusmjerene na odnose s javnošću javnost obavještavaju o

problemima i planovima vladinih službenika te pomažu da ljudishvate na koji način različita pitanja utiču na njihov život. Vladinislužbenici zaduženi za medije imaju dvije uloge. U kontaktu sa

6



novinarima, oni zastupaju pozicije vlade objašnjavajući prednostivladinih mjera. Oni ispravljaju natačne informacije i nastoje

poboljšati tumačenje i razumijevanje raspoloživih informacija. Sdruge strane u vladi portparoli zastupaju medije, prenoseći

zahtjeve novinara kao npr. želje za snimanjem informativnog priloga o temi o kojoj vladini službenici žele, a možda i ne želerazgovarati.Portparoli na neki način često obavljaju novinarski

posao, prikupljajući informacije za medije i tumačeći ono štovladini stručnjaci žele izjaviti predstavnicima maedija.30. Dužnost saradnje s medijima u javnoj upravi ogleda se unjihovom odnosu prema novinarima. Glasnogovornici u javnojupravi ne bi se trebali ispriječiti na putu nekoj priči, oni nemaju

pravo odlučivati šta je za narod dobro znati a šta nije. Njihov je posao da obezbjede informativni materijal svim novinarima, jer ćeim oni prije ili kasnije biti potrebni da prenesu neku informaciju

javnosti. Petpostaviti je da će se kada dođe takav trenutak inovinari sjetiti ko je bio ljubazan a ko nije.31. Uloga i osobine portparola u organima javne uprave: -uloga portparola koji vodi redovne ili izvanredne susrete snovinarima; -upravljanje dnevnim aktivnostima biroa za odnose s

javnošću; -asistiranje u razvoju politike javne uprave i strategijeradi njihovog predstavljanja medijima i javnosti; -planiranje iupravljanje medijskim kampanjama s ciljem iznošenja u javnost

jedne dosljedne i dugoročne poruke; -obrada novinskih pitanja;-dogovaranje intervjua i konferencija za štampu sa zvaničnicima

javne uprave; -savjetovanje zvaničnika i službenika jav. uprave o problemima odnosa sa medijima i mogućim reakcijama medija na predložene politike; -nadgledanje pisanja govora ili u najmanjuruku, redaktura govora i poruka koje sadrže; -organizovanjedogađaja kao što su konferencije za štampu; -priprema saopštenjaza javnost; -povezivanje i nadgledanje ostalih biroa jav. up.Zaduženih za odnose s javnošću; -organizovanje transporta ismještaja za gostujuće novinare; -izdavanje novinarskihakreditacija; -nadgledanje izdavačkih aktivnosti; -naknadna analiza

7



događaja odnosno procjena je li određeni događaj imao željeneučinke te predlozi za bolja rješenja u budućnosti.32.Autoritet i koordinacija u odnosima s javnošću u javnoj upravi. Autoritet kojeg rukovodilac službe za odnose s javnošću uživa među ostalim najužim suradnicima zvaničnika jevažan. Ogleda se u sljedećim pitanjima: - je li službenik odnosa sa

javnošću prava osoba za kontakt sa medijima; - jesu li drugi biroiovlašteni odgovarati na novinarska pitanja koja nisu rutinske

prirode bez prethodnog savjetovanja sa biroom z a odnose s javnošću; -ko kontroliše saopštenja za javnost biroa za odnose sa javnošću; -moraju li ostali najviši saradnici poput npr. šefa biroa,imati ovlaštenja za parafiranje takvih saopštenja za javnost;

-hoće li portparol imati pristup najvišim saradnicima zvaničnika.33. Svakodnevne aktivnosti biroa za odnose s javnošćuogledaju se u redovnim sastancima između portparola i ostalihkolega iz javne uprave koji nisu angažovani na odnosima sa

javnošću te između portparola i i osoblja vladinog biroa za odnoses javnošću. Svakodnevnica biroa je i pripremanje službenogsaopštenja za javnost, izdavanje štampanog materijala sa politikom

javne uprave ili stavovima o tekućim važnim temamam.

34. Priprema plana komunikacija u javnoj upravi. Plankomunikacija se može izraditi postavljajući sljedeća pitanja:-postoji li deklaracija o načelima; -koje ciljeve želim postići; kakvu

poruku želim da mediji pošalju u javnost; -kakve su poruke potrebne različitim strukturama društva; -kakva medijska strategija je potrebna za predtavljanje svake pojedine poruke.35. Oblikovanje efikasne poruke. Postoje pet savjeta zaoblikovanje poruke: -napravite „geografsku kartu“ za cijelu

godinu. Fokusirajte se najprije na ključne redovne događaje;-unesite teme u kalendar, svake sedmice jedna tema; oblikujtetemu za svaku temu i podtemu; -za svaku temu definišite ciljnugrupu slušalaca; -popunite kalendar unazad počevši od završnogdogađaja godine i utvridte ko, šta, gdje, do kojeg roka i kako,

podjelite zaduženja.

8



36. Intervju – priprema i realizacija. Prilikom pripremeintervjua treba odgovoriti na sljedeća pitanja: -koje je najspornije

pitanje, odnosno koja je najosjetljivija tema koja se moze javiti prilikom razgovora; -na koje bi pitanje bilo najteže dogovoriti i

zašto; - razmisliti o dobrom citatu ili smisliti tzv“sond bit“ odnosno pamtljivu i sadržajnu rečenicu koja će se upotrijebiti u tokuintervjua; -odlučiti želi li mo da se intervju snima posebno zavlastite potrebe; -uvježbavati odgovore na moguća pitanja;-dogovoriti da se uoči početka intervjua zvaničnik upozna sanajnovijim vjestima; -prije samog intervjua dati novinaruinformacije koje nam se čine korisnim; -sugerisati novinaru temeza razgovor.

U toku intervjua možemo preuzeti kontrolu nad intervjuom nasljedeći način: -dogovoriti osnovna pravila u vezi sa imenovanjemizvora informacija; -treba biti jezgrovit, izražavati se kratkim

jasnim i pozitivnim rečenicama; -govoriti tako da se kasnije izjavemogu što lakše citirati; -držati se svoje poruke i svoja tri argumentate ih više puta spomenuti; -odmah u početku iznjeti svoje zaključkei najzvučnije tvrdnje te ih poslije argumentirati; -pružiti dokaze;-ne pretpostaviti da činjenice govore same za sebe; -ostati

pozitivan ; - odmah ispraviti sve uočene netačnosti; -nikad ne rećinešto što sutradan ne želimo vidjeti u novinama; -izbjegavatitvrdnje koje se mogu izvući iz konteksta; -nikad ne reći „bezkomentara“; ne služiti se žargonom; -biti jasan ;-uvijek govoritiistinu.37. Konferencija za štampu – osnovna pravila. Kod

organizacije konferencije za štampu između ostalog treba preduzeti sljedeće korake: -utvrditi temu konferencije teraspolažemo li sa vijestima koje želimo iznijeti u javnost; -utvrditi

je li pres konferencija potrebna ili novinari mogu napisati priču naosnovu saopštenja za javnost; -ogovoriti šta će zvaničnik reći

prilikom otvorenja pres konferencije; -pripremiti napomene zavlastitog zvaničnika; -identifikovati pitanja koja bi novinari mogli

postaviti te prikladne odgovore za svako od njih; -održati

9



generalnu probu; -pažljivo izabrati datum održavanja preskonferencije; razmisliti o upotrebi vizuelnih pomagala; -odlučiti koće najaviti zvaničnika i ko će zatvoriti konferenciju; -obavjestitinovinare.Tokom pres konferencije treba: -pripremiti listu za potpis novinarai ostalih posjetilaca; -reći novinarima koliko vrijeme će zvaničnik

biti na raspolaganju za pitanja; -pres konferencija mora biti kratka;obezbjediti dovoljno vremena za pitanje novinara; -snimitikonferenciju za arhivu; -pribaviti odgovore na sva neodgovorena

pitanja. Nakon konferencije : prepis pres konf. postaviti na web stranicu što je prije moguće; -poslati materijale sa konfer. svim novinarima koji

nisu mogli doći; -održati riječ u vezi sa dodatnim materijalima;analizirati svaki korak operacije i sačuvati bilješke za sljedeću preskonf.38.Komunikacija u vrijeme krize – osnovna pravila. Utrenutcima krize : - odmah obavjestiti novinare; organizirati kriznicentar za novinare; -bez odlaganja obratiti se javnosti prekouvježbanog portparola; -reći ono sto znamo i ništa više od toga;-prikupiti informacije što je brže moguće; -dovesti u krizni centar

zvaničnike; -obavjestiti osoblje svog i ostalih biroa u isto vrijemekad i novinare; -zadržati mirno, dobrodušno i susretljivo držanje;-preduhitrite negativan publicitet; -novinarima organizirati pristupna mjesto događaja; -pobrinuti se za sve praktične potrebenovinara; -jednostavni iskazi dobre volje pomoći će da se stekne

povjerenje javnosti; izbjegavati imenovati krivce; -ažuriratiinformacije često i redovno; pratiti izvještaje u medijima i odmahispravljati netačnosti; -otvoriti web stranicu kako bi se ljudiobavjestili o razvoju događaja; -otvorenost i predusretljivost utrenutcima krize jačaju ugled i vjerodostojnost među novinarima. Pet savjeta za komunikaciju u vrijeme krize su: -pripremiti plan zakrizne situacije; -u trenutcima krize, obratite se javnosti bezodlaganja, ali recite samo ono što zaista znamo; -dovesti u kriznicentar najviše zvaničnike; -obavjestiti osoblje svog i ostalihvladinih biroa; -ažurirati podatke često i redovno.

10



39. Kad su odnosi sa javnošću društveno korisni a kadnisu? Korisni su ako: -zastupaju slobodnu, etičku konkurencijuideja, pojedinaca institucija na tržištu; -otkrivaju pozadinu i ciljevesvojih nastojanja; -zastupaju visoke standarde ponašanja. Manjekorisni su ako: -potiskuju ili na bilo koji način ograničavajukonkurenciju ideja; -skrivaju inicijatore svojih nastojanja ili ih

pripisuju drugima; -tolerišu nestručnu ili neetičnu praksu.40. Planiranje događaja – osnovna pravila : odrediti osobukoja će nadgledati organizaciju cijelog događaja; -odlučiti oglavnoj temi događaja; koja je njena svrha; koje ciljeve želimoostvariti; kakav utisak želimo ostaviti; utvrditi rokove za različiteelemente događaja; do kog datuma govori trebaju biti spremni; do

kog datuma nas novinari trebaju obavjestiti o svojim specifičnim potrebama; do kad moraju biti izdana sva odobrenja; do kadtrebaju biti dostavljene pozivnice; organizirati redovne sastanke sasvim osobama uključenim u organizaciju; -pripremiti pisanisinopsis koji uključuje satnicu događaja; napisati kratka pismazahvale svima koji su bili uključeni u organizaciju.42. Šramov model komunikacije je dvosmjerni model ukojem primalac i pošiljalac djeluju unutar konteksta svojih

referentnih okvira, svog međusobnog odnosa i društvene situacije.P o tom modelu komunikacija je uzajamni proces razmjene signalas ciljem informisanja upućivanja ili uvjeravanja. On se temelji nazajedničkim značenjima, te je uslovljen odnosom izmeđukomunikatora i društvenim kontekstom. Zadaci odnosa s javnošćuu ovom modelu su: -privlačenje pažnje; -navođenje primaoca da

prihvati poruku; - navođenje primaoca da prihvati poruku kako jeto planirao pošiljalac; - navođenje primaoca da memoriše poruku i

da je kasnije reprodukuje; -upućivanje na djelovanje u skladu sa porukom.43. Elementi komunikacijskog modela su : pošiljalac,

poruka (osobine poruke utiču na komunikacijski proces), mediji ilikanali, primaoci, kontekst odnosa (komunikacija se odvija u okviru

11



odnosa između komunikatora i njihov odnos sam po sebi snažnoutiče na proces komunikacije), društvena okolina.44. Lipmanov model komunikacije. Lipman je opisao „trougao“ između mjesta zbivanja, percepcije tog

mjesta i reakcije koja se zasniva na toj percepciji a kao vezuizmeđu njih postavio masovne medije koji nam pomažu dastvorimo sliku svijeta koji se nalazi izvan našeg dohvata idirektnog iskustva.45.Javno mnijenje. Pod pojmom javnog nijenja općenito se podrazumjeva najobičnijegomilanje pojedinačnih pogleda na neku temu. Ali ovaj pristup neuzima u obzir činjenicu da je mišljenje javno. Zato javno mijenje

predstavlja više od zbira stavova određene kategorije ljudi uodređenom vremenskom trenutku. Ono je dinamičan procesizražavanja prilagođavanja i usklađivanja ideja na putu premakolektivnom određenju smjera djelovanja.46.Prednosti i nedostaci anketnog istraživanja javnogmnijenja. Karakteristike anketnog upitnika. Upitnici koji se šalju poštom ilični intervjui su dva glavna pristupa u anketnom istraživanju

javnog mijenja. Njihova prikladnost zavisi od postupka odabirauzorka, pitanja koja se postavljaju i načina na koji se postavljaju.Anketom kao formalnom metodom se prikljupljaju podaci iznaučno reprezentativnih uzoraka i njima se odgovara na pitanja nakoja je nemoguće odgovoriti ličnim kontaktom.Upitnici koji se šalju poštom imaju sljedeće prednosti: -štedi se navremenu i novcu; -ispitanici mogu odgovoriti na pitanje kad tožele; -veći je stepen anonimnosti; -tekst je standardizovan;

-ispitivač nije prisutan; moguće je doći do ispitanika do kojih inačenije moguće; -sami ispitanici imaju vremena da prikupeinformacije potrebne za odgovore. Nedostatci anketa su što istraživač nema kontrolu na time koispunjava upitnike., kakvi su uslovi ispunjavanja upitnika, nemože se sa sigurnosti znati je li upitnik ispunila ona osoba kojoj je

12



namjenjen, ne postoji mogućnost da se ispitaniku objasni pitanjeako mu nije jasno.

1.Odnosi s javnošću su funkcija 1

2. Po Semu Bleku odnosi s javnošću su13. Po Meksičkoj deklaraciji,14. Odnosi s javnošću obuhvataju 15.Razlike između odnosa s javnošću i marketinga su 16. Odnos marketinga i odnosa s javnošću u malim preduzećima

17. Zadaci službenika za odnose s javnošću su 18. Mediji su partneri preduzećima na taj način da se 1

9. Dijelovi funkcije odnosa sa javnošću su: 210. Publicitet je informacija211. Oglašavanje je 212. Lobiranje je 213. Materijali za publicitet u malom preduzeću 214. Uobičajne greške u odnosima s javnošću su: 215.Sistematizacija odnosa s javnošću. 216. Sedam smrtnih grijehova u odnosu s javnošću su 217. Koraci u procesu planiranja i programiranja odnosa s javnošću

su: 218. Upravljanje pomoću ciljeva i alternativa. 219. Koristi od planiranja u odnosima s javnošću su320. Definisanje ciljnih javnosti. 321. Izjava o misiji – ključni elementi su: -naše strategije; -naševrijednosti; - 3

13



22. Slučaj kada je mala kompanija LASMO 323. Saopštenje za javnost predstavlja 324. Karakteristike saopštenja za javnost je 325. Struktura saopštenja za javnost 4

26. Formiranje saopštenja za javnost po principu aktuelnosti 327. Vrste saopštenja za javnost 328. i 29.. Odnosi s javnošću u javnoj upravi. 3 i 430. Dužnost saradnje s medijima u javnoj upravi 431. Uloga i osobine portparola u organima javne uprave 432.Autoritet i koordinacija u odnosima s javnošću u javnoj upravi.

433. Svakodnevne aktivnosti biroa za odnose s javnošću 4

34. Priprema plana komunikacija u javnoj upravi 435. Oblikovanje efikasne poruke. 436. Intervju – priprema i realizacija. 537. Konferencija za štampu – osnovna pravila 538.Komunikacija u vrijeme krize – osnovna pravila 539. Kad su odnosi sa javnošću društveno korisni a kad nisu? 540. Planiranje događaja – osnovna pravila : 642. Šramov model komunikacije je 6

43. Elementi komunikacijskog modela su : 644. Lipmanov model komunikacije 645.Javno mnijenje. 646.Prednosti i nedostaci anketnog istraživanja javnog mnijenja.

647.Korištenje Interneta u odnosima s javnošću. 7

14

Download - Nova Skripta Odnosi s Javnoscu

Top Related