MLADI U MEDIJSKOM OGLEDALU
2019
lzdavač: Krovna organizacija mladih Srbije - KOMS
Za izdavača:Stefan Đorđević
Autor:Stefan Janjić
Istraživači - saradnici: Danijela VujinovićMilijana Mićunović
Darija StjepićPredrag MijatovićMarko Apostolović
1
MLADI U MEDIJSKOM OGLEDALU 2019
Istraživanje „Mladi u medijskom ogledalu 2019“ sprovodi se kao nastavak
istoimenihistraživanjaiz2017,odnosno2018.godine,aliuzznačajnoproširenjefokusa
i metodologije. Dok su ključna pitanja prethodnih istraživanja bila kako i koliko
mejnstrim mediji izveštavaju o mladima, ovoga puta dodato je još nekoliko važnih
istraživačkihpitanja,aodgovorinanjihpružićenamprilikudasveobuhvatnijerazumemo
složeneodnoseizmeđumladihimedija.Zaštojetovažno?
Prethodna istraživanjaukazala suna todamejnstrimmedijiomladimaveoma
često izveštavaju kao o krajnje dekadentnoj populaciji: nasilnoj, nepristojnoj,
dekoncentrisanoj,nezainteresovanojzakulturnesadržaje,vulgarnojinadasvepovršnoj.
Takvimpristupompodstičesegeneralizacija iprodubljujegeneracijski jaz,štonadalje
ometafunkcionalandijalog,kakonamikronivou,takoinaopštem,društvenom.Određeni
nivo otežanog razumevanjameđu pripadnicima različitih generacija je prirodan, i taj
problemdanasnijeuzrokovansamodrugačijomživotnomperspektivomiliideologijom,
većiubrzanimpromenamautehnologiji.Kodstarijihseutomsvetluveomalakomože
javiti ono što je Alvin Tofler prigodno nazvao šokom budućnosti, a što bi se
manifestovalopresvegakrozosećajdezorijentacijeusvetukoji tolikobrzotehnološki
napreduje da to prevazilazi sve naše kapacitete za adaptaciju. Nivo tih kapaciteta je
očekivano veći kodmlađe populacije, koja je veliki deo nekadašnjih oflajn aktivnosti
preselilanainternet,odzabaveisklapanjapoznanstavadoučenjaipokretanjabiznisa.S
obziromna todanije izglednodaćesesvet izove tačkekretatiunatraške,kaoflajn i
analognom, potrebno je kontinuirano raditi na stvaranjuuslova za bolje razumevanje
novog idrugačijeg.Tobi,umedijskomkontekstu,podrazumevalootklonoduvreženih
stereotipaomladimaitruddaseboljerazumejunjihovikomunikacioniimedijskikanali.
Ovoistraživanjepriređenojeupravostomidejom.
Medijskuslikumladihmožemosagledatiikrozmejnstrimokvire–krozštampu,
radio i TV – ali nam takva perspektiva daje veoma ograničen uvid u ukupan okvir
medijskog okruženja mladih. Zbog toga je potrebno razmotriti ne samo to kakve su
2
uređivačkepolitikejavnihservisailitabloida,većištasedešavanaJutjubu,Instagramui
Fejsbuku,kaoinaplatformamazapodkastigejming.Iakoovoistraživanjenećemoćida
odgovorinasvatapitanja,onoćepružitiokvirzaprocenuprednostiimanaaktuelnog
medijskogkonteksta,aliipolazištezarazmatranjebudućihtrendova,kakoonihkojisu
skoriiizgledni,takoionihokojimazbognepredvidljivograzvojatehnologijetrenutno
možemoimatisamomaglovitupredstavu.
Fokus i metodologija istraživanja
Ovo istraživanje sastoji se iz pet segmenata: 1) Analiza mejnstrim medija; 2)
Analiza programskih šema TV stanica sa nacionalnom frekvencijom; 3) Analiza
omladinskih medija; 4) Analiza jutjub kanala; 5) Dubinski intervjui sa donosiocima
odlukaimedijskimprofesionalcima.Naovommestupredstavićemometodološkuosnovu
zasvakiodelemenataanalize.
1) Analiza izveštavanja o mladima u mejnstrim medijima naslanja se na
prethodno objavljena istraživanja za 2017. i 2018. godinu, što pruža mogućnost za
komparativnipristupisagledavanjepromenakojesuumeđuvremenunastale.Uokviru
ovogsegmentaistraživanjaanaliziranjemedijskidiskursosledećihšesttema,odabranih
premaklasifikaciji izAlternativnog izveštajaopoložaju ipotrebamamladihuRepublici
Srbiji:(a)vrednostimladih;(b)mladi,medijiidruštvenemreže;(c)mladiitržišterada;
(d)mladiiobrazovanje;(e)mladi,aktivizamivolonterskirad;(f)bezbednostmladih.
Uperioduoddvesedmice,od7.do20.oktobra2019,svakodnevnosuposmatrani
sadržajiomladimaudevetodabranihmedija,štopodrazumeva36primerakadnevnih
novina1, 42 centralne informativne emisije (1700 minuta programa) i 42 dnevna
obuhvata objava sa onlajn portala. Jedinica analize je jedan tekst sa svim pratećim
grafičkim elementima (za novine i portale), odnosno jedan prilog (za centralne
informativne emisije). Mediji su odabrani tako da reprezentuju različite modele
izveštavanjairazličiteuređivačkepolitike.
1PosmatranidnevnilistoviDanasiInformerneizlazenedeljom.
3
Štampanimediji Centralneinformativneemisije Onlajnmediji
Večernjenovosti Dnevnik2(RTS) Blic.rs
Danas Nacionalnidnevnik(Pink) Pescanik.net
Informer Dnevnik(N1) Mondo.rs2
Zasvakianaliziranimedijkreiranjeposebankodniprotokol,sa10kategorija3i46
varijabli. Analiza je omogućila kako kvantitativne pokazatelje (procentualno izražena
zastupljenost varijabli unutar kategorije), tako i kvalitativne, na osnovu kojih će u
rezultatima istraživanja biti ilustrovani tipovi uređivačkih politika. Nisu posmatrani
klasičniizveštajiosportskimrezultatima,jerbinjihovouračunavanjezbogvelikogbroja
mladihsportistaisportistkinjastvorilodeformisanuslikuzainteresovanostiovihmedija
zamlađupopulaciju.
2)Analizaprogramskihšemasprovedenajekakobisestekaocelovitijiuvidu
prostorkojitelevizijskikanalisanacionalnomfrekvencijomposvećujumladima.Dokse
prethodni segment istraživanja fokusira samo na centralne informativne emisije
(Dnevnik2RTS-a,NacionalnidnevnikTVPinkiDnevnikN1),analizaprogramskihšema
imaširifokusiposmatrarazličitevrsteprogramaodznačajazamlade.Sobziromnato
daseprogramskešemečestomenjaju idavarirajuuzavisnostiodperiodagodine,za
potrebeoveanalizerazmatranesučetirisedmicetokomproteklihgodinudana,odnosno
prvasedmicaposlednjezime(odpetka21.decembradočetvrtka27.decembra2018),
proleća(odsrede20.martadoutorka26.marta2019),leta(odpetka21.junadočetvrtka
26.juna2019)ijeseni(odponedeljka23.septembradonedelje,29.septembra2019).
Analizomsuobuhvaćeniprogramiprvog idrugogkanalaRadio-televizijeSrbije,prvog
2Uprethodnadvaciklusa istraživanja jeosimportalaBlic iPeščanikanaliziran iportalVice.Sobzirom na to da je u sklopu ovogodišnjeg istraživanja formiran poseban segment posvećenomladinskimmedijima,Vicejerazmatranutomokviru,anaovommestujekaotrećiposmatranionlajnmedijdodatMondo.3Tema,Geografskiobuhvat teme,Žanrteksta/priloga,Nivomedijskogangažmana(povodzaizveštavanje), Da li je u tekstu / prilogu ponuđeno rešenje za opisani problem?, Ko govori omladima?,Kontekstukomsuprikazanimladi,Stereotipiomladima,Pripadnostmladih(kojisuzastupljeni u tekstu / prilogu) osetljivim grupama,Rodmladih (koji su zastupljeni u tekstu /prilogu).
4
kanala Radio-televizije Vojvodine, kao i komercijalnih emitera sa nacionalom
frekvencijom:TVPink,TVHappy,TVPrvaiO2TV.Zasvakogodišnjedobaanaliziranoje
49dnevnihobuhvataprogramskihsadržaja,odnosnoukupno196dana.Zasvakidanje
na osnovu najave programa obračunat udeo sadržaja posvećen mladima, što je
uključivaloomladinskinaučni,dokumentarniidebatniprogram,kaoiserijeifilmovečiji
suglavniprotagonistimladi.
3)Analizaomladinskihmedijasprovedenajepremasličnojmetodologijikaoi
analizasadržajaumejnstrimmedijima.Uperioduod7.do20.oktobraposmatranoješest
portala:Vice,Noizz,Vugl,Oradio,MegafoniTalas,aistraživanjesesastojaloizdvefaze.
Najpresusviobjavljenisadržajirazvrstaniprematematskomokviruna13kategorija,
kakobiseuvidelanjihovazastupljenost:(1)Biznisizapošljavanje;(2)Društvenemreže;
(3) Društvo i ljudska prava; (4)Horoskop; (5) Gastronomija; (6) Istorija; (7) Odeća i
kozmetika;(8)Muzika;(9)Politika;(10)Slavneličnosti;(11)Vizuelneumetnosti;(12)
Zdravljei(13)Ostalo.PotomsuizdvojenionisadržajikojiufokusuimajumladeizSrbije,
bezobziranatodalijerečoopštojpopulacijimladihiliopričamakonkretnihpojedinaca.
Takvisadržajidetaljnijesurazmatranikvantitativno-kvalitativnomanalizom,uzkodni
protokol sa osam kategorija4 i 46 varijabli. Ukupno su u ovom segmentu istraživanja
analizirana84dnevnaobuhvatasadržajanaomladinskimportalima.
4)AnalizaJutjubkanalapredstavljapokušajdaseprevashodnokvantitativnom
metodomutvrdetrendovinadomaćojJutjubsceni.Analiziranoje50kanalaizSrbijesa
najvećimbrojempratilaca,premarang-listiservisaSocialblade5nadan10.oktobra2019.
Nisu uzeti u obzirmuzički kanali, kanali TV stanica i emisija, niti kanali sa igranim i
crtanimfilmovima,većisključivoonikojisebaveplasiranjemoriginalnogvlogsadržaja,
kreiranogzaJutjub.TrebaimatiuvidudaSocialbladenastranicizaSrbijurangirasamo
onekanalekojima jeSrbijanavedenakaozemljaporekla.Ukoliko jevlasnikkanala tu
informacijusakrio,njegovkanalnijeuvrštennarang-listu,pasamimtimniuanalizu.Iz
tograzlogalistaanaliziranihkanalaneodražavaupotpunosti50istinskinajpopularnijih
4Lokacija,Žanr,Povodzaizveštavanje,Akter,Kontekstukojemjeprikazanakter,Stereotipiomladima,PripadnostmladihakteraosetljivimgrupamaiRodmladihaktera.5Kompletnulistumogućejepronaćinasajtuhttps://socialblade.com/youtube/top/country/rs.
5
kanalaizSrbije,alisenaosnovudostupnihinformacijamožeprocenitidaodstupanjanisu
suvišeznačajnaidasedobijenirezultatimogusmatratirelevantnim.
Za svaki od50analiziranihkanalautvrđen jeukupanbrojpratilaca i pregleda,
godina pokretanja, lokacija6, rod jutjubera, učestalost objavljivanja i učestalost
reklamnogsadržaja.Nakontogajeanaliziranopopetnajgledanijih(ukupno250)ipo20
poslednjihklipova(ukupno1000)zasvakikanal.Tiklipovisurazvrstanina17tematskih
kategorija: (1)Moda, kozmetika i dnevni rituali; (2) Igrice; (3) Sport; (4) Putovanja i
susreti sa fanovima (meet up); (5) Gastronomija; (6) Pitanja i odgovori (Q&A), (7)
Ispovestiiuključenjauživo;(8)Eksperimentiiizazovi;(9)Skrivenekamereišale;(10)
Ankete na ulici, ulični vlog; (11) Muzika; (12) Rasprave sa drugim jutjuberima; (13)
Tehnologija,recenzijei„uradisam“(DIY);(14)Kulturaiumetnost;(15)Reakcijenatuđe
sadržaje; (16) Komični sadržaji; (17) Drugo. Dobijeni rezultati ukazuju na ključne
trendovenajutjubsceniSrbijeimogubitidobraosnovazadaljudiskusijuiistraživanjao
ovimpopularnimformatimainjihovomuticajunamlade.
5) Dubinski intervjui su za potrebe ovog istraživanja obavljeni sa nizom
donosilaca odluka, medijskih profesionalaca i eksperata za medijsku i digitalnu
pismenost. Odgovori na ključna pitanja u vezi sa odgovornošću institucija,medijskim
profesionalizmom,zastupljenošćumladihumedijima,govorommržnje,digitalizacijomi
konvergencijom, kreativnim formatima i mogućim modelima rešavanja aktuelnih
problema predstavljeni su u kompaktnoj formi, uz niz podataka iz istraživanja
relevantnihzaovuoblast.Sviintervjuisuobavljeniuživo,uperioduod14.do31.oktobra
2019.godine,nakončegasutranskribovaniiuklopljeniuobjedinjeniizveštaj.
6Ovuinformacijunijebilomogućeutvrditikododređenihkanalauključenihuanalizu.
6
1. Analiza izveštavanja o mladima
Uperioduod7.do20.oktobraposmatranimejnstrimmedijiimalisu192objave
omladima, štopredstavlja značajnopovećanjeuodnosunaprethodnedvegodine: za
43% ih je više nego 2018, tj. za 88% više nego pre dve godine. Ipak, kvantitativne
promeneneukazujunužnonapoboljšanjeopšteslikeizveštavanjaomladima,sobzirom
natoda jenajvećikvantitativniskokuočenuokvirutemeBezbednostmladih,kojojse
posmatranimedijinajčešćeposvećujuurubrikamacrnehronike,gdesumladizastupljeni
presvegakaopočiniocikrivičnihdela,apotomižrtve.
1.1. Društveno-politički kontekst
Uokviruovogmonitoringaposmatrano jeukupno šest tema,odabranihprema
klasifikacijiizAlternativnogizveštajaopoložajuipotrebamamladihuRepubliciSrbijiza
2019.godinu(Stojanović2019),kojijepriredilaKrovnaorganizacijamladihSrbije.7Na
ovommestućemo,zasvakoodšesttematskihpolja,ukratkimcrtamapredočitinalazeiz
Alternativnog izveštaja, tj. iz istraživanjaukojemjeučestvovalo1238mladih izSrbije,
7 Izveštaj jemogućepreuzetinasajtuKrovneorganizacijemladihSrbije:https://koms.rs/wp-content/uploads/2019/09/Alternativni-izves%CC%8Ctaj-o-poloz%CC%8Caju-i-potrebama-mladih-2019-1.pdf.
102
134
192
0
50
100
150
200
250
2017. 2018. 2019.
Brojobjavaomladima(2017-2019)
7
kakobiserezultatimonitoringatumačiliuskladusaodgovarajućimdruštveno-političkim
imedijskimkontekstom.
(A)Vrednostimladih: Da je demokratija najbolji oblik vladavine smatra 43%
ispitanika,dokse31%neslažesatomtvrdnjom.Višeodpolovinemladihsmatradaje
„Srbijipotrebanjakvođai liderkojegćenarodslediti“,dokmanjeodpetinepodržava
uspostavljanje Srbije kao monarhije. Čak šest od deset mladih ne bi sebe umelo da
pozicioniranaskalilevica-centar-desnica,dokmeđuonimakojitoumejudaučinepostoji
balansizmeđuleviceidesnice.Gotovodvetrećineispitanikasmatradajepotrebnouvesti
kvotezamladeu institucijama,kakobi tapopulacionagrupaučestvovalaudonošenju
odluka.UlazakSrbijeuEUpodržalobi38%ispitanika,dok40%dajenegativanodgovor.
(B)Mladi,mediji idruštvenemreže:Tekpetina ispitanikasmatradauSrbiji
postoji slobodamedija.Prviput jeu istraživanju za2019. godinu Instagrampretekao
Fejsbuk po zastupljenosti (91,3% naspram 89,9%), nakon čega slede Jutjub, Tviter i
Linkedin.ZainterpersonalnuigrupnukomunikacijusenajčešćekoristeInstagramDM,
Fejsbukmesindžer,ViberiVocap.ŠtampaiTV,uskladusaglobalnimtrendovima,beleže
svemanjuzastupljenost.
(C)Mladiitržišterada:MladičinepetinuukupnogbrojanezaposlenihuSrbiji,a
najvišenezaposlenihjeuregionuCentralneiZapadneSrbije.Uistraživanjusezaključuje
dajevelikibrojonihkojinisuzaposleni,alinievidentiraniuregistruNacionalneslužbe
za zapošljavanje, a učesnici fokus grupa navode da „tržište nije otvoreno za sve i da
zapravojedandeoekonomijefunkcionišepoprincipupolu-nameštenogsistema,odnosno
radanakombinaciju“(premaStojanović2019:142).
(D)Mladi i obrazovanje: Tek 7,3% ispitanika tvrdi da je potpuno zadovoljno
obrazovnimprogramomuSrbiji,dokjesvakipetiispitaniksasvimnezadovoljan.Među
zaposlenimispitanicimačakje61%onihkojinavodekakoneradenapozicijizakojusu
seškolovali,ačetvrtinasmatradanatržištunepostojipotrebazanjihovimzanimanjem.
Čak dve trećine mladih planira da se iseli iz Srbije, a najčešća željena destinacija je
zapadnaEvropa(47%).
(E)Mladi,aktivizamivolonterskirad:Samo12%ispitanikaučlanjenojeuneko
udruženje, iako trostrukovišenjihsmatradasekrozraduudruženjumožepopraviti
stanjeudruštvu,iistotolikonjihdaseradomuudruženjumožeobezbeditiličninapredak
iuspešnijakarijera.Najčešćimotivzavolontiranjeježeljadasepomogneirešiproblem,
anajređiverska ipolitičkauverenja,kao iporodična tradicija. Saglasnostsa tvrdnjom
8
„Volontiranjejenačindanekodobijebesplatnuradnusnagu“naskaliod1do5učesnici
suprosečnoocenilitrojkom.
(F)Bezbednostmladih:Trećinaispitanikanavodidajebilaizloženadigitalnom
nasilju, dok su nasilje u realnom okruženju iskusile dve trećine ispitanika. Čak 61%
mladihjebiloizloženonekomoblikudiskriminacije,akaonajčešćeuzrokenasiljamladi
navode porodične odnose (4,4/5), društvene odnose koji promovišu nasilje (4,3) i
odsustvo i pad društvenih vrednosti u Srbiji (4,3). Na pitanje da li nasilje može biti
opravdano,73%ispitanikadalojenegativan,a27%potvrdanodgovor.
1.2. Teme
O navedenim temama najčešće su izveštavale Večernje novosti (40), a najređe
Peščanik (6), što su, s obzirom na prirodu ovih medija i obim produkcije, očekivani
rezultati.Ukupnoposmatrano,usvakojodkategorijasunajviširezultatimalionimediji
kojiobimnoizveštavajuocrnojhronici–Večernjenovostimeđuštampanimmedijima,
NacionalnidnevnikTVPinkmeđucentralniminformativnimemisijama,kaoiBlic.rsmeđu
portalima.
13
8
16
40
18
34 35
22
6
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
RTS N1 PINK Novosti Danas Informer Blic Mondo Peščanik
Brojobjavaomladima(7-20.oktobar2019)
9
Najzastupljenija tema jebezbednostmladih (31%),nakončega sledevrednosti
mladih (24%) i obrazovanje (14%), dok su najmanje zastupljene teme aktivizam i
volonterskirad(11%),tetržišterada,odnosnomedijiikultura(po10%).Uodnosuna
prošlu godinu, najveći porast zastupljenosti beleži tema Bezbednostmladih (+8%), a
najvećipadMladi,aktivizamivolonterskirad(-7%).
Kada je reč o najzastupljenijoj temi, ona je gotovo u potpunosti oslonjena na
izveštajeocrnojhronici,dokseopreventivnimaspektimaveomaretkogovori.Blic,koji
je27%svojihsadržajaomladimaposvetiotemibezbednosti,ocrnojhroniciizveštavasa
gotovodramskomstrukturom,štosenaročitoogledaunaslovnimblokovima:
Primer1.2.a:“SAMOJEREKLADAJEKIDNAPOVANA...”IspovestmajkeAnđeleSimićkoju
jedečkozverskiMUČIOIISKASAPIO(Blic,10.10,naslov);
Primer1.2.b:"REKAOJE:'NEĆEŠVIŠENIKADPOBEĆIODMENE'"IzbodenaKraljevčanka
ispričalakakojujenapasnikoteoiodveounapuštenukuću(Blic,10.10,naslov).
Uz to, najposećeniji portal u Srbiji nudi čitaocima opciju da na tekst reaguju
emotikonima,uključujućiopcije„smešno“i„zabavno“,štoseukontekstucrnehronike–
gde pojedini čitaoci koriste upravo navedene reakcije – može smatrati krajnje
neprimerenim,budućidasenatajnačintrivijalizujeodnospremazločinuinečijojpatnji.
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%
100%
RTS N1 PINK Novosti Danas Informer Blic Mondo Peščanik
Zastupljenost tema
Vrednostimladih Mladi,medijiikultura
Mladiitržišterada Mladiiobrazovanje
Mladi,aktivizamivolonterskirad Bezbednostmladih
10
Ovaj problem mogao bi biti rešen jednostavnim tehničkim podešavanjima koja bi u
slučajuosetljivihtemaisključivalamogućnostreagovanjaputememotikona.
Pri izveštavanjuozločinimačijesužrtvemladi,pojedinimedijiseutrkujudao
potencijalnimuzrocimazločinaiznesuštovišespekulacijaidetalja,međukojimamnogi
služeisključivosenzacionalizmuininakojinačinnedoprinoseinformativnojvrednosti
teksta:
Primer 1.2.c: „Opsednut devojkom: Noć uoči ubistva je na svoj Fejsbuk profil okačio
bezmalo320njenihfotografija,agotovonasvakojjepisaloMojaljubav.Osimtogaonje
postavioipesmuOliveraDragojevićaBeztebe"(Informer,14.10.)
KaoposebnoneprofesionalanmedijizdvojilaseTVPink,učijemseNacionalnom
dnevniku višestruko krše odredbe Kodeksa novinara Srbije posvećene načelima
izveštavanjaokrivičnimdelima.Tako jeovatelevizijasanacionalnomfrekvencijom7.
oktobraobjavilavestotomedajepolicijauhapsilasedamnaestogodišnjegmladićazbog
sumnjeda je izvršiodevetrazbojništava ičetirikrađe. Iakosusaopštenisamoinicijali
osumnjičenog,uPinkovomdnevnikuobjavljenisusnimcinadzornihkameranakojimase
upojedinimtrenucimavidilicemaloletnogmladića,bezpikselizacije.Odeljak6Kodeksa
novinara Srbije nalaže da „čak i ukoliko nadležni državni organi objave podatke koji
spadaju u domen privatnosti počinioca ili žrtve, mediji tu informaciju ne smeju da
prenose.Greškadržavnihorgananepodrazumevadozvolu za kršenje etičkihprincipa
profesije“.
Prekršaji kodeksa su uNacionalnom dnevniku uočeni i narednih dana. Nakon
ubistvadevojkeuokoliniKraljeva,Pinkje10.oktobrapriredioprilogzačijesupotrebe
anketiranisusediosumnjičenog,a jedanodnjih izjavljuje: „Mnogo jedobardečkobio,
pošten je, šta je tu bilo, nemam pojma“. Kao i prethodnih godina, pokazuje se da
dramaturškastrukturaizveštavanjaoubistvimapotenciranarativemisterioznosti,pase
u tomsvetluupričuuključuju irelevantnisagovornici,auloga istražnih ipravosudnih
organaprepuštaselaicima–rodbini,susedima,prolaznicima.Nakontoga,Pink13.i17.
oktobraemitujeprilogeukojimasenedvosmislenoeksploatišebolporodicenastradalih.
Nesamodasesnimajureportažesasahrana,većsečlanoviporodiceposećujuinekoliko
dananakontoga,bezrealnogpovodaineophodneempatije.
Primer 1.2.d: ReporterNacionalnogdnevnika (17. 10.) navodi da „ni četiri dananakon
tragedijeotacDragišanemožedapoveruještasedogodilo“,dokzamaćehunastradale
devojkenavodisledeće:„Odkobnogdana,Ljiljanakadzatvoriočividi tragovekrvavog
11
pira“. Prilog je propraćenkrupnimkadrovima lica članovaporodice i snimcimamesta
zločina.
Posebnovelikupažnjumedijaprivukla je presuda glumcuGoranu Jevtiću zbog
obljubenadmaloletnimdečakom2014.godineuSomboru.Dok je Informercentralno
mestonanaslovnojstrani7.oktobraposvetioispovestižrtve,podnaslovom„Imaosam
15godina,uništiomiježivot,onmoranarobiju!“,dnevnilistDanasjeunekolikonavrata
svoj prostor ustupio ekspertima koji su se oglasili protiv „javne satanizacije“ Jevtića.
Međutim,taopravdanaintencijajeuodređenimmomentimaprerastalaurelativizaciju
odgovornosti počinioca, pogotovo u komentaru koji potpisuje penzionisani profesor
psihologijeMiklošBiro:
Primer1.2.e:„Maloletnimladćjezaistaimao16,5godina,alijebiozaglavuvišiodJevtića,
atletskigrađen, tenijemoglobiti rečionekakvojprinudi.Svesedešavaloučetirisata
ujutro,upozorišnomklubu,pajeipitanjekomejemoglopastinapametdajeupitanju
maloletnik“(KomesmetaGoranJevtić,Danas,9.10.)
DrugapozastupljenostibilajetemaVrednostimladih,saprosečnomučestalošću
od24%.NajvišeprostoraposvećenojojjenaPeščaniku(44%),doksenjomenajmanje
bavioDnevnikTVN1 (10%).Uovom tematskomokviruPeščanik jepokazaoposebnu
medijsku inicijativu, budući da je objavljivao integralne audio snimke i tekstualne
izveštajesatribina„Nijefilozofskićutati“,održanihnaFilozofskomfakultetuUniverziteta
uBeogradu.Razgovorinatribinamačestosedotičuvrednosnogsistema:
Primer 1.2.f: Miodrag Zec: „U školi treba da se uči jedna jednostavna stvar: da li se
stvaranjemištapostiže,ilisepreraspodelom,otimačinompostiže?Miodmalihnogu,bre,
našnajvećikultjeprepisivanje.Kadsedovededovrhunskeharmonije,toseondazove
plagijat.Znači,školajeodgovorna,mismoodgovorni,jasamodgovoran.Iovojesteosveta
lošihđaka,alimismodostalošihđakapustilikrozsistem.(Peščanik,9.10.)
KadajerečotemiMladiitržišterada,onajenajzastupljenijanaportaluBlica,a
najmanje u Informeru (5%).8Ovde semoguuočiti dva nivoa izveštavanja: na opštem
nivouumerenopesimističko,propraćenobrigomzbogodlivamozgova ideklarativnim
zalaganjemzarešavanjeproblema(videti1.6)–anapojedinačnom,konkretnomnivou,
izrazitooptimističkoizveštavanje,fokusiranonauspešnepojedince,tj.napojedincekoji
8NaportaluPeščanikaovatemanijebilazastupljenaniujednojjedinicianalize.
12
natprosečnozarađuju.TakojeBlic17.10.podklikbejtnaslovom„KVADRATSKUPLJIZA
10ODSTONatržištesudošlinovikupci-mladisu,zarađujuiznadproseka,aevoičime
sebave“objaviotekstouticajunovekategorijekupaca–mladihljudikojizakratkovreme
mogudaobezbedesredstvazakupovinunekretnineilizaučešće–naopštiporastcena
nekretnina.Iakoseomladimasanatprosečnimzaradamanajčešćeizveštavaafirmativno,
pristupsemenjaukolikoje,poocenimedija,mladaosobadonovcadošlaprevišebrzo,
lakoilibezintelektualnihnapora:
Primer1.2.g:„Rijalitizvezdajepevačkukarijeruzapočelakrajemseptembrainaplejbek
zaradila8000evra“(Informer,12.10.)
O položaju mladih na tržištu rada retko se piše analitički. Jedan od izuzetaka
predstavlja istraživanje lista Danas o zakonskoj regulativi koja bi trebalo da reguliše
statustakozvanihdigitalnihnomada.Ovajmedijjenaprimerennačinpredočioizmene
kojebimogledanastupe,njihovebenefite(poreskeolakšice)ipotencijalnemane(uticaj
obaveznogplaćanjadoprinosanakonkurentnostnaglobalnomtržištu).
Tema obrazovanja bila je najzastupljenija na Peščaniku (44%), a najmanje na
Mondu(4%).Onjojseizveštavaloputemnarativasuprotstavljenihvrednosti:studijena
državnom nasuprot privatnom fakultetu (primer 1.2.h), mladi koji odlaze iz zemlje
nasuprotmladimakojiostaju(primer1.2.i),teobrazovnisistemkojikažnjavaplagijatore
nasuprotsistemukojiihštiti(primer1.2.j).
Primer 1.2.h: „Kada zaglave na državnim, studenti odu u privatne ustanove i tamo
ekspresno diplomiraju. (...) Dekani državnih fakulteta kao problem istakli su jaku
konkurenciju privatnih fakulteta koji, kako su ocenili, ne biraju sredstva da privuku
studente.“(Večernjenovosti,10.10.)
Primer1.2.i:„Zadvamesecasrpskadržavanajavljujesedmogodišnjustrategijukojomće
pokušatidarešidvaključnazadatka:motivišemladedaneodlazeizzemlje,aonekojisu
otišlidasevrate.“(RTS,Dnevnik2,16.10).Uokviruprilogaanketiranojetrojestudenata
kojinavodezbogčegabiotišliizzemlje.
Primer1.2.j:Podnaslovom„Univerzitetizmeđuautonomijeiodgovornosti“,Peščanik14.
10.prenosirazgovorkojisuoovojtemivodiliprofesoriFakultetaorganizacionihnauka,
Pravnogfakulteta,FilozofskogfakultetaiInstitutazafiziku.
Otemimladih,medijaikulturenajčešćejeizveštavaoBlic(18%),anajređeDanas
iVečernjenovosti (po4%). Javniservis jezaovutemupokazaoumerensenzibilitetu
13
informativnomprogramu(13%),alijeuizdanjimadrugogDnevnikaod8.i13.10.najavio
novi projekat u okviru igranog programa, seriju Grupa, čiji su ključni protagonisti
tinejdžeri9,uzporukudaćenamtaj formatpružitiprilikudaseupoznamosa„novom
generacijomglumaca“.TemaaktivizmaivolontiranjabilajenajčešćauDnevnikuTVN1,
dokjeuInformeruinaPeščanikunijebilo.PosebnosuseistakleinicijativeRTS-a,kojije
20.10. izvestioomladombiciklistikoji jeosvojioNordkapi takoprikupiosredstvaza
slušni aparat dečaka iz Beograda, kao i tekst Večernjih novosti od 11. 10. posvećen
studentimavišihgodinaMašinskogfakultetakojibrucošimapomažudaučeidasesnađu
uBeogradu.
1.3. Lokacija
Za svaki analizirani tekst i prilog zabeležena je lokacija događaja o kom se
izveštava,uzdveosnovnevarijable–„državninivo“i„lokalninivo“.Potomjezasvaku
lokalnutemuzabeleženaiodgovarajućaopštinauSrbiji,aciljovogsegmentaistraživanja
bilojeutvrđivanjegeografskogdiverziteta.
Lokalne teme bile su najdominantnije u Informeru, ali taj rezultat nema pozitivan
predznak,budućidasenemožetumačitikaonameraovogmedijadaposvetipažnjuproblemima
mladihurazličitimlokalnimsredinama,većpresvegakaoiscrpnopraćenjeubistava,silovanjai
drugihzločinaumanjimmestimaširomSrbije.9Iakojepohvalnotoštojeucentralnojinformativnojemisijiovaserijanajavljenaudvanavrata,odoneklepovršnompristupugovoričinjenicadajeobaputaiskorišćenaidentičnaizjavaglumiceTijaneMarković.
0%
20%
40%
60%
80%
100%
RTS N1 PINK Novosti Danas Informer Blic Mondo Peščanik
Lokacijadogađaja
državni lokalni
14
Ukoliko se fokusiramo na lokalne teme, odnosno teme vezane za konkretan grad ili
opštinu,Beogradjeutomsmisluapsolutnodominantan.Čak83%svihlokalnihpričaomladimaiz
Dnevnika TVN1potiče izBeograda, apo zastupljenosti glavnoggrada sledePeščanik (75%),
15
Mondo(64%),Informer(60%),Danas(53%),Blic(45%),Novosti(38%),RTS(18%)inaposletku
Pink(18%).
Razmatranjegeografskogobuhvatatemedovodinasdonajmanjedvanegativna
pokazatelja:
1)Beograd jeu izveštajimavećineposmatranihmedijanadzastupljen.To se,u
izvesnomsmislu,možeopravdatičinjenicomdajerečonajvećemgradu,kojijeujedno
sedištezakonodavne i izvršnevlasti,ali icentarrazličitihkulturnihdešavanja.Ovakav
disbalanssetakođemožetumačitiitimeštosudopisničkemrežemedijailiveomaslabe
ilinepostoje.Međutim,rezultatiovogmonitoringajasnoukazujunatodadopisniciipak
postoje,alinepokazujuinteresovanjezapričesalokalasemkadajerečozločinimaili
promocijivladajućihstruktura.Uvišemedijajetokomposmatranogperiodanajavljenai
novaserijasalokalnimakcentom,fokusiranaponovonaBeograd:
Primer1.3.a:„SerijaRadošaBajićaPreživetiBeograd,poscenarijuĐorđaMilosavljevića,
govori omladim ljudima uz unutrašnosti, koji zbog studija stižu u prestonicu“; Radoš
Bajić:„PreživetiBeogradjelepapričaomladimljudimakojidolazeovdedastudiraju.(...)
Bićetopričaokontrastima,odolaskuljudiizmalihsredinauvelikigrad,oBeogradui
svemuštojepostaouposlednjihdesetakgodina.Bićetobrzaidinamičnaserijakojaće
mlađojgeneraciji,aliinjihovimroditeljimaponuditidobarsadržaj".(Mondo,7.10.)
2) Sveopštinekojeseuanaliziranimtekstovimaiprilozimapojavljujuvišeod
dvaput,atosuKraljevo(10puta),NoviPazar(8),Koceljeva(5),NoviSad(4),Sombor(4)
iLučani(3)zaslužilesusvojpublicitetpresveganaosnovuodređenihzločinailisudskih
procesakojesuseunjimaodvijale.Pritom,ovdemahomnijerečoagencijskimvestima,
većoobjavamazbogkojihsunovinariizašlinateren(primer1.2.d),štopokazujedamediji
sasedištemuBeograduimajukapacitetadarealizujupričesalokala,alitekapacitetene
koristezaafirmativnoizveštavanje.
1.4.Žanrovi
Analiza žanrovskog diverziteta ukazuje na to koliku pažnju mediji posvećuju
izveštavanjuomladima,budućidase istoj temimožepristupitinarazličitenačine:od
preuzimanja agencijske vesti, preko manje inicijative u vidu intervjua, do složenih
analitičkihformikakvesučlanakiliTVreportaža.
16
Kaoiprethodnihgodina,najzastupljenijisufaktografskižanrovi–vestiizveštaj.Najviše
senzibilitetazaanalitičkežanrovepokazali suPeščanik iDanas (po50%),anajmanjeMondo
(23%).UpravosePeščanikiDanasodlikujupodsticanjemjavnogdijalogakrozžanrkomentarai
kolumne,čijisuautorinovinari,aliiaktivisti(primer1.4.a)iumetnici(primer1.4.b):
Primer 1.4.a: „Omladincima SPS je jedna skupštinska fotelja važnija od kostiju Ivana
Stambolića iskopanih na Fruškoj gori. Važnija im je fotelja od 17metaka ispaljenih u
Slavka Ćuruviju. Važnija je i od ubistva Dade Vujasinović. Važnija je jedna fotelja od
genocida, važnija od svih ubijenih i streljanih, od hiljada nestalih i više od sto hiljada
mrtvih."(LukaBožović,Danas,9.10.)
Primer1.4.b:„Kadtikažudatribašslušatmamuitatuondajenajglavnijepitanjekaćeših
slušat;Kadtikažudauškoliobaveznomorašićnavjeronaukondajenajglavnijedapitaš
zaštobiobaveznomoraićkadjevjeronaukizbornipredmet.Ondaćetidomareć:Tošta
jeizborni,neznačidanijeobavezan!(...)Kadtikažudamorašvolitsvojudomovinuida
se,akozatriba,moraiumritzaHrvacku,ondaopetideškoddidaposavjet.Ondagapitaš:
Dida,kako toda ti jošnisiumrazaHrvacku,a imašvećdvistagodina?“ (Viktor Ivančić,
Peščanik,19.10.)
Intervjujeuanaliziranomkorpusupresvegaposlužiokaoprilikazarazgovorsa
mladimumetnicima.JedanodizuzetakajezabeleženuVečernjimnovostima18.10,areč
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
RTS N1 PINK Novosti Danas Informer Blic Mondo Peščanik
Žanrovski diverzitet
Vest Izveštaj Članak/TVprilog Reportaža/Feature Intervju Komentar Drugo
17
jeo intervjuusamladimhrvatskimaktivistom JuromZubčićem,kojigrafitemržnje sa
porukom„UbiSrbina“prepravljau„PoljubiSrbina“.
U kontekstu jezičkog oblikovanja sadržaja važno je pomenuti povremenu
odstupnicuodnormativnihnačela(primer1.4.b),aliinastojanjedaseodređenipoznati
pojmovi „prevedu“ na jezik mladih, upotrebom jezičkih tokena sa društvenih mreža.
Tako,naprimer,Mondo16.10.objavljujedvatekstaomladima–ujednomihnaziva„lajk
generacijom“,audrugom,posvećenomodlivumozgova,navodidaseizSrbijeuskorije
vreme„odjavilo“najmanje6000ljudi.Klikbejtnaslovisuuokviruanaliziranogkorpusa
bilinajzastupljenijinasajtuBlica(primeri1.4.c):
Primer1.4.c:„ČUVARVODE"SvipričajuoGreti,aliovatinejdžerkajeboracjošodOSME
GODINE (FOTO, VIDEO). (Blic, 9. 10.)“; „EVO KAKO ŽIVI ČOLINA ĆERKA Ona je
najpopularnija u društvu, ima šofera, putuje, a bliska je i sa sinom OVOG PEVAČA
(VIDEO)“.(Blic,15.10.).
1.5. Povod za izveštavanje
Kadarazmatramomogućepovodezaizveštavanje,običnoihmožemopodelitina
trigrupe:naaktuelnedogađaje,pseudodogađajeimedijskeinicijative.10Uanaliziranom
korpusu aktuelni događaji sunajčešći povod za izveštavanje (53%), nakon čega slede
medijskeinicijative(37%)ipseudodogađaji(10%).
10Pseudodogađajisupromotivni,marketinški,PRdogađaji,kreiraniprvenstvenozbogtogadastvorepublicitetidasesanjihizveštava.Medijskainicijativajenameramedijadadodatnoistražiodređenopitanje,nepodstaknutanužnoaktuelnomdruštvenomilipolitičkomagendom.
0%
20%
40%
60%
80%
100%
RTS N1 PINK Novosti Danas Informer Blic Mondo Peščanik
Povodzaizveštavanje
Aktuelnidogađaj Pseudodogađaj Medijskainicijativa
18
Pseudodogađajisusekaopovodzaizveštavanjejavljaliusvimanaliziranimmedijima,sem
naN1inaPeščaniku,anajvišeihjebilouDnevnikuRTS-a,gdesuimalizastupljenostod25%.Ovu
vrstupovodamožemododatnoraslojitinapromotivnedogađajeuslužbivlastiinaoneuslužbi
kompanija.Čakikadaprilogilitekstnaprvipogleddelujukaomedijskainicijativa,neretkose
dešavadasuinspirisanipromocijom.TakojeuNacionalnomdnevnikuTVPink13.10.emitovan
prilogo„mladimakojiostajunaselu“,konkretnouseluTrnovLazuokoliniProkuplja.Međutim,u
prilogunemamladih–pojavljujuse jedinoroditelji(starijiod30godina) injihovadeca,kaoi
predstavniklokalnevlasti,aufokusujeskoraizgradnjaputautommestu.
Analizirani mediji su u nekoliko navrata promovisali kompanije na osnovu
njihovihdruštvenoodgovornihdelatnosti:
Primer1.5.a:„UdruženjegrađanaCarGoprepoznalojeznačajkulturnesaradnjeSrbijei
NemačkeidoniralosredstvazafestivalklasičnemuzikeLetećimuzičkiključevizavišeod
100mladihmuzičara izdve zemlje.“; IzjavaA.Vučića, predsednikaUdruženja: „Ovo je
prvi,alisvakakoneiposlednjiangažmanudruženjauoblastikulture"(Danas,7.10.)
Primer1.5.b:„Uostvarenjuživotnihplanova,bezobziranatodalijerečoprofesionalnim
ili privatnim, značajno je imati podršku na početku njihove realizacije. (...)Kako bi
motivisalamladeljudedarazvijusvesvojetalenteipotencijaleipružilaimpodrškuna
početkukarijere,bašondakadaimjepomoćinajpotrebnija,Coca-ColaHBCSrbijarazvila
jeplatformuCoca-Colamladima.“(Blic,15.10.)
IzvestanpomakuodnosunaprethodnegodinezabeleženjenaRTS-u,gdesesa
događajanakojimaučestvujumladiipolitičariizveštavatakodasumladiufokusu.Na
primer,11.10.emitovanjeprilogonovojgeneracijipolicajaca,gdenajpretrojemladih
objašnjavašta ih jemotivisalodaodaberu tuprofesiju11,a teknakon togasledi izjava
ministraunutrašnjihposlova.Petdanakasnije,16.10.uDnevnikujeemitovaniprilogo
konferencijiposvećenojpoložajumladih izregiona. Izjaveministaraspoljnihposlova i
ministraomladineisportasledeteknakonizjavamladihizSrbije,CrneGoreiBosnei
Hercegovine.
MedijskainicijativajenajzastupljenijaudnevnomlistuDanas(56%),anajmanje
naMondu(19%).Onamožebitiusmerenakaopštimproblemima ilikapojedinačnim
11 Izjave: „Mojotac jebiopolicijac,deda jebiopolicajac,pasamse i jaodlučiodakrenemtimstopama";„Privlačimetodapomažemgrađanima,dasprovodimzakoneuovojdržavi. Jakojedinamičanposao,zahtevadaseposvetimoidasenjemuprepustimo“;„Jasamjedinakojaseukućiodlučilanatakonešto,takodasubilimalozaprepašćeniodlukom,alitusudapodrže“.
19
slučajevima,zakojesuposebansenzibilitetpokazaleVečernjenovosti.Ovajdnevnilistje
uizdanjuod15.10.objaviopričuodvojicimomakakojimajemajkapreminula,nakon
čega je neko navodno uz pomoć advokata podigao sa računa 25.000 evra odštete od
osiguranjazbognjenesmrti.UistombrojuobjavljenajeipričaizSubotice,oporodicikoja
jesvomsinu,sestrićuibratuuputilajavnoizvinjenjeputemlokalnihnovinazbogtogašto
nisuverovalidaćediplomiratiuroku.
Medijskainicijativausmerenakaopštimproblemimauglavnomseformirakroz
razgovor sa ekspertima. Pink je u Nacionalnom dnevniku 9. 10. emitovao prilog o
sintetičkimdrogama,aPeščanikje8.10.objaviotekstokritičkojpedagogiji,ustrojenpo
uzusimaveomabliskimonimakojisekoristezapisanjenaučnograda.
1.6. Rešenje
Ukolikoseujedinicianalizegovorioodređenomproblemu,razmatranojedalise
zatajproblemutekstu/prilogunudirešenje.Akojeodgovorpotvrdan,registrovanoje
da li je rešenje deklarativno (u formi načelnog zalaganja i najava) ili konkretno. Ovaj
segment analize sprovoden je kako bi se sagledalo koliko je izveštavanje o mladima
usklađenosasvezastupljenijimprofesionalnimzahtevomdanovinarstvobudeusmereno
ka rešenjima (tzv. solutions journalism). Najviše konkretnih rešenja upućeno je na
Peščaniku,anajvišedeklarativnihnaRTS-uiN1(po25%).
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
RTS N1 PINK Novosti Danas Informer Blic Mondo Peščanik
Zastupljenostpotencijalnihrešenja
Deklarativno Konkretno Bezrešenja
20
Primerideklarativnihrešenjamoguseuočitiuvećinijedinicaanalizečijisuakteripolitičari.
Naprimer,u tekstuoodlivumozgova,Blic8.10.citiraministarkuzaduženuzademografiju i
populacionupolitiku,čijeizjaveglase:„TrebarazmišljatikakomladevratitiSrbiji“i„Sviudruštvu
trebadaradenastvaranjuambijentakojićepodsticatimladedaostanuuSrbiji“,dokVečernje
novosti17.10.citirajusličneizjaveministrazaradizapošljavanje:„Zaustavljanjeodlaskamladihi
obrazovanihljudiizSrbijejepitanjesvihpitanja,jerbezostankamladihnemarazvoja“.
Konkretna rešenjanajčešćesepredočavajukroz izjavepolitičara.UDnevniku2
RTS-a od 7. 10. emitovan je prilog putem kojeg je predsednica Vlade Srbije najavila
poreskeolakšicekojebitrebalodadoprinesuvećojzapošljivostimladih–kompanijebi
trebalodabuduoslobođene70%porezanazaradeidoprinosenovozaposlenihuprvoj
godiniposlovanja,udrugoj65%,autrećoj60%.Međutim,zabeleženjeiprimerproblema
nakojijesâmmedijponudiorešenje:Večernjenovostisu8.10.objaviletekstukojemse
navodikakojenjihovakompanijadoniralanameštajzadecuiznovosadskogsvratišta.
1.7. Akteri
Analiza aktera pokazuje zastupljenost različitih grupacija subjekata u okviru
izveštavanja o mladima. Ovim aspektom istraživanja utvrđuje se kome mediji daju
prostordaiskažesvojestavoveilidaprogovorioproblemima.Ukodnomprotokolujeza
razvrstavanje aktera bilo predviđeno 17 varijabli, od kojih je – očekivano – u većini
medijabilanajzastupljenijaMladi.
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%
RTS N1 PINK Novosti Danas Informer Blic Mondo Peščanik
Subjekti(odabranekategorije)
Vlast Opozicija Eksperti Mladi
21
Kadaizveštavajuostavovimamladih,medijiimajurazličitepristupe.Ukolikozaprimer
uzmemoprotestnookupljanjezbogtužbekojujejavniservispodneoprotivstudenataizpokreta
„Jedanodpetmiliona“zbogfarbanjaulazaRTS-auružičasto,utriTVdnevnikaemitovana9.10.
uočićemotriprakse.Pinkjeodlučiodaoovomdogađajuneizveštava,RTSjeizvestioookupljanju
alinijepružioprostorstudentimadadirektno(neparafrazirano)iznesusvojemišljenje,dokjeN1
emitovaoiizjavupredstavnicepokreta„Jedanodpetmiliona“iodgovorRTS-a.N1seistakaoipo
praksidačakiuoblastimakojenisuprimarnofokusiranenamladeuključujenjihovomišljenjeu
izveštaje,pajetakozapotrebeprilogaorekonstrukcijiPobednikauzetaizjavamladogaktiviste
FilipaVukše(10.10).AfirmativnoprikazivanjemladihakteraposebnojezastupljenouBlicu,gde
je13.10.objavljeničitavfoto-albummladihpreduzetnikaizgrupeSerbianEntrepreneurs.
Stavoviopozicionihakteraotemamaodznačajazamlademoglisuseuočitisamo
naRTS-u,naTVN1iulistuDanas,kojijeujednojedinimeđuposmatranimmedijimau
ovomkorpusuizveštavaoosuđenjusestripoginulogradnikaulučanskojfabrici„Milan
Blagojević“,zbogjavnogpismaukojemjegovorilaoodgovornostidirektorafabrike,alii
otomedajepredsednikdržave,kakojenavela,„zatvoriooči“nasmrtnjenogbrata„koji
jepreminuozbogtuđihinteresa,aneinteresadržave“(17.10.)12.Ovojejedanodretkih
primerasadržajakojimasedirektnokritikujeaktuelnavlast.Određenavrstaposredne
kritikeprisutnajejošsamouintrvjuimasamladimumetnicima:
Primer 1.7.a: IsidoraMilosavljević, laureat festivala „Metamorfoze": „Mi smo odrastali
devedesetih i početkom dvehiljaditih. Mnogima od nas su prva sećanja vezana za
bombardovanje, 5. oktobar, ubistvopremijera...Gledali smo roditelje koji suverovali i
nadaliseboljemsutra,amismotobolježivelisamopargodina.Mislimdamibašzato
nemamoidealeipoverenjeudruge,većisključivousebe.“(Blic,15.10.)
PredstavnicivlastinajzastupljenijisunaPinku(23%),anačinnakojisepolitički
marketing upliće u izveštavanje o mladima ilustrativno se može predočiti kroz dva
primera.Prvogdanamonitoringa,7.10,ustudijuNacionalnogdnevnikagostovaojemladi
glumacMilošĐurović, koji je govorio o novoj TV serijiCrvenimesec. Voditeljkamuu
jednomtrenutkupostavljapitanje„Štaćebitinakraju?“,alinakonštojeglumaczapočeo
odgovor,onagaprekida,odmahujerukom,govori„Ništa...“inajavljujepolučasovniprilog
o sastanku Vučića i Erdogana. Tri dana kasnije, 10. 10, u istoj emisiji prikazan je
12OsličnomprimeruizveštavaojeiBlic,pišućioslučajumladogradnikaizLučanakojijeotpuštenjer,kakotvrdi,„nijetrpeovređanjemrtvogkolege“(17.10.)
22
afirmativniizveštajootvaranjuregionalnogstartapcentrauČačku,ukojijeuloženo56
milionadinara.Nakrajuprilogareporterkapreuzimaulogukomentatoraisaopštava:„I
zbogsvegaovogajasnojedaćegradČačakljubomornočuvatisvojuznamenituprošlost,
alićemladimaostavitisigurnubudućnost“.
NeštosuptilnijaformapolitičkogmarketingaprisutnajenaportaluBlica,očemu
svedoče dva primera objavljena 8. 10. U tekstu o časopisu „Plima“, koji bi trebalo da
promovišedelatnostmladihumetnika,citiranajepredsednicaVlade,dokizjavemladih
umetnikaupotpunostiizostaju.Utekstu„Urodnikrajvratilaihjenemačkainvesticija“
izveštavaseoinženjerimaNenaduiNebojši,aliiolokalnimvlastima:
Primer1.7.b:„AupravopovratakmladihuČačakiMoravičkiokrugjenajvećibenefitauto-
putaMiloš Veliki koji je u ovaj kraj doveo nove investitore, a domaćimprivrednicima
omogućiojošboljiposlovniambijent.Onoštoposebnoradujejepovratakljudikojisuotišli
IbarskommagistralomizČačka,asadaseauto-putem'MilošVeliki'vraćaju.OvajdeoSrbije
razvija se velikom brzinom, na teritoriji grada trenutno je oko 600 gradilišta, rekao je
gradonačelnikČačkaMilunTodorović“(Blic,8.10.)
1.8. Kontekst i stereotipi
Za svaku jedinicu analize određeno je da li se mladi prikazuju u pozitivnom,
negativnom ilineutralnomkontekstu,odnosnokombinacijompozitivnog inegativnog.
Negativan kontekst preovladavanaPinku (58%) i u Informeru (65%), a pozitivanna
javnomservisu(60%)iuBlicu(49%).
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%
100%
RTS N1 PINK Novosti Danas Informer Blic Mondo Peščanik
Kontekstukomsuprikazanimladi
Pozitivan Negativan Neutralan Ipozitivaninegativan
23
Kadajerečonegativnomkontekstu,mladisenajčešćeprikazujukaonasilni–naPinkuu
čak55%jedinicaanalize–čemunajvišedoprinoseizveštajiocrnojhronici.Nakontogasledei
druge negativne karakteristike: nedostatak morala i vaspitanja, glupost, nedovoljan nivo
patriotizma,nesklonostkulturnimsadržajima,nepoštovanjeautoritetaislično.
Primer1.8.a:Nazivpriloga:„Vršnjačkonasiljesveprisutnije-gdejenestalovaspitanje?“
(Pink,17.10.)
Primer1.8.b:Naziv teksta: „Devojčice ’pumpaju’ustasuperlepkom“;Podnaslov: „Mlade
devojke od 15 do 25 godina koriste bizarni trend da povećaju usne. To čine tako što
podviju gornju usnu i lepkom je pričvrste za nausnice. Ovo ’ulepšavanje’ izaziva
opekotine,alergijetrovanje...“(Informer,10.10.)
Unegativnointoniranimtekstovimačestosepotcrtavageneracijskijaz–odprimedbeda
„mladidanasčestonineznajuštajegramofon“(Blic,19.10.),doimplicitneosudeidolamladih,
nakonštojeIpsosovimistraživanjemutvrđenodasuto,poredTesleicaraLazara,BakaPrasei
Arijana Grande. Za jutjubersku scenu i društvene mreže posebno interesovanje pokazao je
Mondo, koji se uglavnom koncentrisao na negativne aspekte ovih tema: neslanu šalu jutjub
zvezde(8.10.),„rat“jutjubera(19.10.)iInstagramfiltereFixmekoji„podstičunesigurnostmeđu
mladima“(11.10.).
Mladi seprikazujuupozitivnomkontekstukada je rečouspešnimpreduzetnicima, IT
stručnjacima, mladim naučnicima i sportistima. Pozitivan pomak u odnosu na rezultate
prošlogodišnjeg istraživanja oličen je u narativimakoji se direktno suprotstavljaju uvreženim
stereotipima.Tako, naprimer,Blic za intervju sa književnicomSonjomĆirić biranaslov „Nije
tačnodamladinevoleknjige“(20.10.),aonjima,izistraživanjaostavovimamladihizdvajada
seoni„nebisevenčalisanekimsamozatoštojebogat,zadovoljnisukakoizgledajuinebise
podvrgliestetskojoperaciji,nemajupredrasudeorazličitostimeđuljudima“(18.10.).Povodza
afirmativniizveštajmnogimedijisupronašliiuvećpomenutomaktivizmumladićaJureZubčića,
kojiuHrvatskojgrafitemržnjesaporukom„UbiSrbina“prepravljau„PoljubiSrbina“.
1.9. Osetljive grupe i rod
Izveštavanje o osetljivim grupama unutar populacije mladih veoma je važno, jer ta
populacionagrupa–kaoibilokojadruga–nijehomogena,amnoginjenipripadnicisuočavajuse
sa posebnom vrstom problema, kojoj je potrebno dati dodatan medijski prostor. Kao i u
dosadašnjimistraživanjima,rezultatipokazujudaseomladimakaopripadnicimaosetljivihgrupa
izuzetnoretkoizveštava,ačakikadsetočininajčešćejerečopseudodogađajimaitemamakoje
jevlastputemafirmativnihmera,nakojeseobavezala,postavilanadruštvenuagendu.
24
MladimaurizikuodsiromaštvaodređeniprostorposvetilesuVečernjenovosti,Danasi
Peščanik,doksuomladimpredstavnicimanacionalnihmanjinaobjavilibarempojedantekstsvi
analiziranimedijisemInformeraiPeščanika.OmladimasainvaliditetomizveštavaojesamoRTS,
aomladimpripadnicimaLGBT+populacijesamoN1,MondoiInformer.
Dokodređenimediji izveštavajuoosetljivimgrupamakakobiafirmisalinjihovaprava,
tabloidni pristup se zadržava samo na senzaciji. Primera otvorene diskriminacije na osnovu
nacije, vere ili seksualne orijentacije u posmatranom korpusu nije bilo. Kao pozitivni primeri
medijskeinicijativeističusereportažaTVN1saprištinskeParadeponosa,nakojojjeučestvovala
igrupaaktivistaizBeograda(10.10.),kaoiRTS-ovprilogoSvetskomdanudevojčica(11.10.),u
čijemsufokusubileRomkinjeisklapanjeranihbrakova.Tajprilogjepriređenprofesionalno,bez
senzacionalističkogpristupanakojisemedijiobičnooslanjajupritakoosetljivimtemama.
Osimpripadnostiosetljivimgrupama,uokviruistraživanjapraćenjeirodnibalans.Kaoi
prethodnihgodina,muškirodjezastupljenijiuvećinimedija.IzuzetakpredstavljajuInformeri
RTS,madauzrokvećezastupljenostiakterkiutadvamedijadrastičnorazlikuje.DokInformero
devojkamapoglavitoizveštavakaoožrtvamanasilja,nastranicamacrnehronike13,RTSprimetno
vodiračunaopromocijiravnopravnostipolova,kaoiorodnojperspektiviodređenihtema,pa
tako u prilogu o novoj generaciji policajaca naglašava da je među 677 novozaposlenih 145
devojaka (11.10.),dokseupriloguoobucikoju je sprovelagorska služba spasavanja takođe
navodidasu„među34polaznikaitridevojke“(18.10.).Uobaslučajasunaprimerennačinuzete
izjaveakterki,tj.mladepolicajke,instruktorkeipolazniceobuke.
13 Pozitivan izuzetak predstavlja tekst o devojci iz Zrenjanina koja je postala varilac. Ona zaInformer izjavljuje: „U početku je muškarcima bilo čudno, ali su me kolege brzo prihvatile ipomoglemidasesnađem.Kadasamodlučiladaučimzavarioca,svisumislilidasešalim“(9.10.)
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%
100%
RTS N1 PINK Novosti Danas Informer Blic Mondo Peščanik
Rodnibalans
Muškirod Ženskirod Kolektivno
25
1.10. Zaključna razmatranja
Usklopuovogsegmentaistraživanjaanaliziranesu192objaveomladimaizdevet
odabranihdomaćihmedija,publikovaneuperioduod7.do20.oktobra2019.Rečjeo
znatnovećembrojuobjavaodonogkojijeuočentokomdvosedmičnihmonitoringa2017.
i 2018. godine. Međutim, taj kvantitativni porast se ne može tumačiti i kao znak
povećanogprofesionalizmailisenzibilitetazaizveštavanjeomladima,budućidajemeđu
šestposmatranihtemanajvećiporastučestalostizabeleženkodBezbednostimladih,pre
svega zbog tekstova i priloga o crnoj hronici. Dakle, uprkos određenim pozitivnim
pomacima,medijisuzamladenajčešćezainteresovanikadavestpodrazumevasenzaciju
ilipolitičkimarketing.
Najvećinapredakuodnosunaprethodnegodinezabeleženjenajavnomservisu,
itonasledećimnivoima:(1)uprilozimagdesekaoakterijavljajumladiipolitičari,mladi
sucitiraniprepolitičara;(2)posvećenajepažnjarodnombalansuirodnojperspektivi
određenihproblema;(3)opoložajumladihkojipripadajuosetljivimgrupamaizveštava
sesvisokimnivoomprofesionalizma,vanstereotipnihobrazaca.
Iakouprilikamakadasedesezločininadmladimatabloidnimedijipokazujukako
imaju kapacitete za izveštavanje sa lokala, oni te kapacitetene koriste za afirmativno
izveštavanje,nitizaosvetljavanjeodređenogproblemaspecifičnogzakonkretnulokalnu
sredinu.Mladi senajčešćeposmatrajuhomogeno,krozdvaustaljenašablona:uspešni
mladipreduzetnikizBeogradanasuprotdevojcižrtvinasiljaizprovincije.
Veći deo analiziranih medija pruža veliki prostor za deklarativna zalaganja
političkih subjekata za bolji položajmladih, dok su glasovi političkih neistomišljenika
vlasti izuzetno retko zastupljeni. Pasivni pristup izveštavanju daleko je prisutniji od
proaktivnog,aprostorzajavnudiskusijujepriličnouzak.
Uanaliziranomkorpusunijebiloslučajevadiskriminacijenaosnovuroda,nacije,
vere ili seksualne orijentacije, ali bimediji – pogotovo tabloidni –morali da posvete
dodatnupažnjudrugimaspektimaKodeksanovinaraSrbijekojesvojimizveštavanjem
gotovosvakodnevnokrše.
26
2. Analiza programskih šema
Prethodni segment analize je u kontekstu TV programa fokusiran na njihov
najistaknutiji deo, centralne informativne emisije, koje se u izvesnom smislu mogu
smatrati ogledalommedijske kuće, odnosno pokazateljem njihovog profesionalizma i
nezavisnosti. Međutim, da bismo stekli celovitiji uvid u sadržaje koje TV programi
posvećujumladima,neophodnaješiraanaliza,kojabiobuhvatilakompletneprogramske
šeme,odnosnokompletnuprogramskuponudu,bezobzirananjenžanrovskipredznak.
Ovakvuvrstu istraživanjasudosadasporadičnosprovodiliRegulatornoteloza
elektronske medije (REM) i pojedine nevladine organizacije. REM je u poslednjem
objavljenom izveštaju14, onom za 2018. godinu, pratio radijske i televizijske sadržaje
tokomčitavegodine,alinijekaoposebnukategorijurazmatraoomladinskiprogram.Od
srodnihkategorija,utvrđenojedadečijiprogramčini0,32%ukupnihsadržajanaRTS1,
a naučno-obrazovni 1,28%, dok na RTS2 dečiji program zauzima 11,33%, a naučno-
obrazovni8,43%.
UkolikoseosvrnemonaZakonojavnimmedijskimservisima(2014)15,uvidećemo
daječlanom7,stavom5,predviđenaobavezaRTS-aiRTV-adazadovoljavajupotrebeu
informisanju„svihdelovadruštvabezdiskriminacije,vodećiračunanaročitoodruštveno
osetljivim grupama kao što su deca, omladina i stari, manjinske grupe, osobe sa
invaliditetom, socijalno i zdravstveno ugroženi i dr“. Dakle, postoji obaveza kreiranja
programazaomladinu,alineizahtevdaseformiraposebnaomladinskaredakcija,niti
da REM iz ukupnog programa izdvaja i zasebno razmatra one sadržaje koji bi bili
namenjeniomladini.
Istraživanje koje je 2015. godine sprovela Novosadska novinarska škola16
pokazalo je da su u periodu od mesec dana na prvom kanalu RTS-a emitovana 984
programskasadržaja,odkojihjesamojedanbiodirektnonamenjenmladima.Dakle,na
14Izveštaj:http://www.rem.rs/uploads/files/izvestaji%20o%20nadzoru/RTS%20-%20izvestaj%20za%202018.pdf15https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_javnim_medijskim_servisima.html#16Istraživanje:https://www.novinarska-skola.org.rs/sr/publication/izvestaj-o-monitoringu-programskih-sema-radio-televizije-vojvodine-i-radio-televizije-srbije-kao-indikatora-ostvarivanja-zakonskih-funkcija-javnih-medijskih-servisa/
27
osnovudosadsprovedenihistraživanjamožemoutvrditidaseprogramzamladeretkoi
kreiraiposmatrakaozasebnaprogramskacelina.
Uokviruovogistraživanjapraćenajeprogramskaponudazamladesvihkanalasa
nacionalnomfrekvencijom17tokomčetirisedmice2018/19:
• prvasedmicazime(21-27.decembar2018)
• prvasedmicaproleća(20-26.mart2019)
• prvasedmicaleta(21-26.jun2019)
• prvasedmicajeseni(23-29.septembar2019)
Dakle,zasvakogodišnjedobaanalizirano je49dnevnihobuhvataprogramskih
sadržaja, odnosno ukupno 196 dana. Za svaki dan je na osnovu najave programa u
novinama obračunat udeo sadržaja posvećen mladima, što je uključivalo omladinski
naučni,dokumentarniidebatniprogram,kaoiserijeifilmovečijisuglavniprotagonisti
mladi.
Uprvojsedmicizime2018.nasedamposmatranihkanalaemitovanojeokvirno
1810minutasadržajazamlade(udeouprogramu2,56%),pričemuihjenajvišebilona
Radio-televizijiVojvodine(600),doknaPinkuiHepijunisuregistrovani.Uprvojsedmici
proleća2019.emitovanojeokvirno1830minutasadržajazamlade(udeouprogramu
2,59%).NajvišeihjebilonaTV02(735),anaPinkuiHepijunisuregistrovani.
17IakoPrviprogramRadio-televizijeVojvodinenemanacionalnufrekvenciju,analiziranjekakobisestekaouviduponuduobajavnaservisa.
0
500
1000
1500
2000
2500
Zima Proleće Leto Jesen
ProgramzamladenaTVkanalimasanacionalnomfrekvencijom(2018/9),uminutima
28
Prvasedmicaleta2019.karakterističnajeponajvećojzastupljenostisadržajaza
mlade (okvirno 2015 minuta, tj. 2,85% udela u programu), što se može protumačiti
samom prirodom letnje programske šeme, u kojoj je deo informativnih i zabavnih
formatana„letnjojpauzi“.Toostavljavišeprostorazaprogramenižegprioriteta,među
kojima je i omladinski. Najviše takvih sadržaja uočeno je na prvom programuRadio-
televizijeSrbije,anaPinkuiHepijuihuopštenijebilo.
Prvasedmicajeseni2019.ponudilaje,uokviruposmatranogkorpusa,ubedljivo
najmanjesadržajazamlade–tekokvirno830minuta(udeouprogramu1,17%).Kaoiu
prethodnomperiodu,najvišesadržajazamladeponudiojePrviprogramRTS-a,aPinki
Hepiniovogputanisuemitovaliovakvuvrstuprograma.
Od ukupnog programskog sadržaja na Prvom kanalu Radio-televizije Srbije,
3,93%posvećenojemladima,iliimamladeufokusu.Kaokanalopštegtipa,sapretežno
informativnim programom, RTS1 ovaj skor ostvaruje pre svega zbog novih domaćih
serija u kojima suprotagonistimlade osobe.Uposmatranimperiodima emitovane su
„Vojna akademija“ koja prati život kadeta, a o čijoj popularnosti svedoči čak pet
snimljenihsezona,kaoi„MojageneracijaZ“,tinejdžerskaserijaogrupisrednjoškolacaiz
Beograda.Trebapomenutidasusličniformatiuočeniivanposmatranogperioda–veliki
uspeh zabeležila je serija „Jutro će promeniti sve“, čija je prva epizoda emitovana na
3.93%
2.50%
1.36%
0%
2.28%
4.26%
0% 0.00%
0.50%
1.00%
1.50%
2.00%
2.50%
3.00%
3.50%
4.00%
4.50%
RTS1 RTS2 RTV Pink Prva O2 Happy
Udeoomladinskogprograma
29
Jutjubu,štosemožesmatratipozitivnimiskorakomupraćenjupotrebainavikamladih
kaociljnegrupe.Takođe,uperioduovogodišnjegmonitoringauočena jenajavaza još
jednuserijuomladima–„Grupa“–kojaćetakođebitiemitovananaRTS-u.Osimserijskog
programa,RTS1jeemitovaoiTVemisiju„Promaja“kojuuređujuivodesrednjoškolci.
Drugi program javnog servisa je direktnije usmeren ka specifičnim potrebama
različitih grupa (deca,mladi, osobe sa invaliditetom, oboleli, nacionalnemanjine), ali
ukupnoposmatranoimanižiudeoprogramaomladimaizamladenegoRTS1(2,53%).
Ipak,ovdejetematskidiverzitetširinegonadrugimposmatranimkanalima,budućida
su u posmatranom periodu zabeležene dokumentarne forme (Đaci u velikom ratu),
debatne (Pazimladost),muzičke (Međunarodno takmičenjemuzičkeomladine),naučne
(Naukaupokretu)isportske(SportskeigremladihiSportskabudućnostSrbije).
Za potrebe ovog istraživanja analiziran je samo Prvi program Radio-televizije
Vojvodinekaopokrajinskogjavnogservisa,saudelomomladinskogprogramaod1,36%,
alineiDrugiprogram,sasadržajimanamanjinskimjezicima.KaoinaRTS2,naRTV1je
moguće uočiti solidan nivo diverziteta, počevši od serijskog programa (tinejdž serija
Degrasi),prekomagazinskog(serijalKurbla–pozitivnimladiljudi)inaučnog(emisijaIza
katedre)dopolemičkog(Akademac).
Televizije Prva i O2, kao komercijalni emiteri sa istim vlasnikom i sličnim
formatom,posvetilisuprogramuzamladeiomladima2,28,odnosno4,26%.Ovakavskor
činiprogramskušemuTVO2kvantitativnonajotvorenijomzasadržajeomladima,iako
je njen tematski i žanrovski diverzitet prilično uzak i svodi se na filmski program i
dokumentarniprogramuprodukcijiVice.
Naposletku,naTVPinkiTVHappyuposmatranimperiodimanisuuočenisadržaji
fokusirani na mlade. Ovakav rezultat ne treba isključivo tumačiti kao nemar prema
mladima, budući da na tim stanicama izostaju specijalizovani programi i za druge
(osetljive) grupe. Format ovih televizija uspostavljen je tako da se, sem u izuzetnim
prilikama, obraća najširojmogućoj populaciji, i to prvenstveno kroz rijaliti programe
(ZadruganaTVPinkiParovinaTVHappy).Takođe,netrebaizuzetiizvidadaznačajan
deoučesnikarijalitiprogramapripadamlađojpopulaciji,aliformatneciljaisključivona
mlađupubliku,većimaznatnošireambicije.
Naposletku, rezultate bismo mogli sagledati u komparativnom duhu, poredeći
elemente javnog i komercijalnog interesa u programskim šemama. Analiza pokazuje
koliko je sa stanovišta potrebāmladih važno postojanje javnih servisa, budući da oni
30
kreirajučitavnizdokumentarnih,naučnihipolemičkihformatakakvibise,zbogsvoje
nekomercijalneprirode,veomateškomogliočekivatinaprivatnimtelevizijama.IRTSi
RTV nude širok diverzitet sadržaja, a vidljiva je i njihova namera damladima nakon
televizijskepremijereponudeemitovani sadržaj i krozopcije „odloženoggledanja“na
matičnomsajtuilinaJutjubu.
Sa druge strane, imaju li komercijalne televizije obavezu da emituju sadržaje
posvećenemladima?Jedanargumentbimogaodaglasidajerečoprivatnimmedijimai
daimjenemogućenametatiistaočekivanjakaoijavnomservisu,asuprotanargument
bio bi zasnovan na činjenici da je nacionalna frekvencija ograničeni resurs i da
privilegovanimedijinebismelidasevodeisključivokomercijalniminteresom.Pravilnik
o postupku izdavanja dozvole za pružanje medijske usluge na osnovu sprovedenog
javnogkonkursa(2015)18neobavezujekandidovaneemiteredaemitujubilokojuvrstu
specijalizovanogprograma,pasamimtimniomladinski.Uokviruprogramskogelaborata
dostavlja se prilog o udelu različitih sadržaja u ukupnom programu i veći diverzitet
trebalo bi da donese prednost. Da li će diverzitet između ostalog biti zasnovan na
sadržajimazamlade(O2,Prva) iliće tuciljnugrupu isključiti (Pink,Happy)–stvar je
odlukeemitera.Međutim,čakiukolikoemiternajavisadržajezamladeusvomelaboratu,
inaosnovutogastekneprednostnadostalimkonkurentima,nemoradaznačidaćetakva
vrstaprogramazaistaibitiemitovana.Naime,praksajepokazalanepostojanjesankcija
zaonekojiprogramformirajubezmnogoobaziranjanamodelpredloženuelaboratu.
18http://www.rem.rs/uploads/files/Podzakonska%20regulativa/Pravilnik%20o%20postupku%20izdavanja%20dozvole%20za%20pruzanje%20medijske%20usluge%20na%20osnovu%20sprovedenog%20javnog%20konkursa.pdf
31
3. Analiza omladinskih medija
Analiza omladinskih medija sprovedena je prema sličnoj metodologiji kao i
analizasadržajaumejnstrimmedijima.Uperioduod7.do20.oktobraposmatranoješest
omladinskihportala:Vice,Noizz,Vugl,Oradio,MegafoniTalas,aistraživanjesesastojalo
izdvefaze:
A) Sviobjavljeni sadržaji razvrstaniprema tematskomokviruna13kategorija,
kakobiseuvidelanjihovazastupljenost:(1)Biznisizapošljavanje;(2)Društvenemreže;
(3) Društvo i ljudska prava; (4)Horoskop; (5) Gastronomija; (6) Istorija; (7) Odeća i
kozmetika;(8)Muzika;(9)Politika;(10)Slavneličnosti;(11)Vizuelneumetnosti;(12)
Zdravljei(13)Ostalo.
B)IzdvojenionisadržajikojiufokusuimajumladeizSrbije,bezobziranatodali
je reč o opštoj populaciji mladih ili o pričama konkretnih pojedinaca. Takvi sadržaji
detaljnije su razmatrani kvantitativno-kvalitativnom analizom. Ukupno su u ovom
segmentu istraživanja analizirana 84 dnevna obuhvata sadržaja na omladinskim
portalima.
3.1. Opšti pregled
Pre pojedinačnih analiza predstavićemo osnovne informacije o posmatranim
portalima,kaoibrojpratilacakojesudonovembra2019.steklinadruštvenimmrežama.
Dva posmatranamedija, ujedno dva najpopularnija, osnovale sumeđunarodne
medijskegrupe(ViceMediaGroupiRingierAxelSpringer).Dvamedijaosnovanasukao
omladinski servisi matičnog medija – javni servis Vojvodine pokrenuo je „Oradio“, a
nedeljnik Vreme portal „Vugl“. Naposletku, dva medija je osnovao civilni sektor –
Libertarijanskiklubpokrenuoje„Talas“,aUdruženjeMarkerizNiša–„Megafon“.
Prema podacima Saveta za štampu, samo jedan od navedenih medija (Noizz)
priznajenadležnostovogtela.Ostalimedijitrebalobidasledetajput,kakozbogjačanja
regulatora,takoizbogsopstvenogkredibiliteta.
32
Vice Noizz Vugl Oradio Megafon Talas
Adresa vice.com/rs noizz.rs vugl.rs oradio.rs megafon.co talas.rs
Osnivač ViceMediaGroup
RingierAxelSpringer
NPVremeRadio-televizijaVojvodine
UdruženjeMarker
Libertari-janskiklub
Sedište Beograd Beograd Beograd NoviSad Niš Beograd
Godinaosnivanja 2014. 2016. 2019. 2014. 2016. 2017.
Glavniiodgovorniurednik
DanielBukumi-rović
GalebNikačević
JovanaGligorijević
KlaraKranjc
SonjaUrošević
MilošNikolić
ČlanSavetazaštampu? Ne Da Ne Ne Ne Ne
RangpoposećenostiuSrbiji19
33. 187. 6926. 8059. N/A 1401.
Brojpratilacanadruštvenimmrežama
Facebook 209K 723K 3K 10K 3K 6K
Instagram 35K 21K <1K 1K 1K <1K
Twitter 15K 45K 2K 4K <1K 4K
IakoKOMS-ovAlternativniizveštajopoložajuipotrebamamladih(2019)pokazuje
da je prvi put je u istraživanju za 2019. godinu Instagram pretekao Fejsbuk po
zastupljenosti (91,3%naspram89,9%),Fejsbuk jekodsvihšestposmatranihmedija i
daljedominantnamrežapoukupnombrojupratilaca.NadrugommestujeTviter,odkoga
jeInstagrampraćenijisamouslučajuVajsaiMegafona.
Uposmatranomperiodudalekonajproduktivnijibio jeportalNoizz(9,1objava
dnevno), a nakon toga Vice (2,4), Talas (1,9), Oradio (1,6), Vugl (1,4) i naposletku
Megafon(0,8).
19 Rangiranje je navedeno prema proračunu servisa Alexa.com na dan 15. novembra 2019. iodnosisenapozicijusajtovapoposećenostiuSrbiji.Ovajservisdobijavelikibrojkritikanaračunrelevantnosti podataka, ali alternativni servisi (poput Gemiusa) ne nude podatke za većinuanaliziranihportala.
33
Uokviruprvogsegmentaanalizesvisadržajisu,bezobziranatodalisutematski
fokusiraninamlade,razvrstaninaukupno16kategorija,međukojimajenajzastupljenija
bilaVizuelneumetnosti(13,3%).DvocifrenoučešćeimajujošsamoHoroskop,Zdravljei
Društvo i ljudska prava, pri čemu se horoskop pojavljuje isključivo na portaluNoizz.
RubrikaOstalo(4,6%)obuhvatilajeprvenstvenosadržajeposvećeneigricama,sportui
obrazovanju.Najmanjepažnjeprivuklesuistorijsketeme(2,5%),biznisizapošljavanje
(3,3%)igastronomija(5,4%).
3.2. Vice
Vajs(Vice) jeportalkoji jenastaopoobrascusličnih, istoimenihsajtovakoje je
pokrenulaViceMediagrupa. Jedini jemeđušestposmatranihomladinskihmedijabio
zastupljeniuistraživanjima„Mladiumedijskomogledalu“2017.i2018.godine,kadaje
analizasadržajapokazaladaseovajportalmladimaobraćanaautentičannačininanjima
bliskomjeziku,uzvelikuotvorenostkatemamaodvažnostizarazličiteosetljivegrupe.
Taj senzibilitet Vajsa, karakterističan po tome štomlade ne posmatra kao homogenu
grupu,uočenjeiuovogodišnjemistraživanju.
0.0%
2.0%
4.0%
6.0%
8.0%
10.0%
12.0%
14.0%
Najzastupljenijeteme
34
UtokuposmatranogperiodanaVajsusunajzastupljenijetemebileZdravlje(24%)
i Društvo i ljudska prava (18%). Tekstovi o zdravlju se na portalu Vajs odlikuju
profesionalnim pristupom, što podrazumeva precizno navođenje korišćenih izvora i
citiranjerelevantnihnaučnihistraživanja:
Primer3.2.a:Naslov:„Pilulezakontracepcijumoždaizazivajudepresijukodtinejdžerki“;
Izvodizteksta:„Upokušajudaseodgovorinapitanje“dalimemojekontraceptivnepilule
činetužnom?,”novoistraživanjeobjavljenoučetvrtakujutruuJAMAPsychiatryispituje
potencijalnuvezuizmeđuoralnekontracepcijeisimptomadepresije.Možetesezavaliti
nazad u svoje stolice, zato što ova najnovija studija pod naslovom “Are Hormones
BreakingOurBrains?”nijedošladonekakvihčvrstihzaključaka. Ipak,moguseuočiti i
rupeuovomistraživanju.“(10.10.)
Ovo je ujedno i primerdobrog analitičkognovinarstva, koje se ne zadržavana
površnojinterpretacijidostupnihpodataka,većihproblematizujeiispitujeizvišeuglova.
Takavpokušajnerezultirauvektačnimrešenjem,alimožedaukaženalogičkegreškeili
drugemanjkavostitematizovanognarativa.
Kada je reč o žanrovima, na Vajsu preovladava komentar, što je i očekivano, s
obziromnatodajekonceptsajtazasnovannaispovestima,beleškamaiopservacijama
pojedinaca. Nakon toga slede reportaže, intervjui i ankete, a jedna od anketa iz
posmatranogperiodaposvećena je „najvećimšokovima“brucošakoji su seove jeseni
doseliliuBeograd.Jedanodnjih,poreklomizCrneGore,daojeovakvuizjavu:
Primer3.2.b:„Stannažalostnisamuspeodanađem,anisammogaonidadobijemmesto
udomu.Iakosuminekimoji ljudi izCrneGorepričalidamožeškupitimestoudomu,
izgledadasupooštriliinspekcije,takodamiseneisplatidameodnekudizbacuju.Zbog
togatrenutnoživimkodtetke.“(7.10.)
Ipak,pristup izpomenuteankete,gde jedatprostormladima izunutrašnjosti i
inostranstva, predstavlja izuzetak, budući da je većina tekstova napisanih za srpsko
izdanjeVajsalociranauBeogradu.Učak86%slučajevapovodzaizveštavanjejemedijska
inicijativa, dok su aktuelni događaji zastupljeni sa 14%.Nije bilo pseudodogađaja niti
tekstovaizdrugihmedija.Najčešćiakteriutekstovimaomladimasunovinari(tj.autori
teksta,43%),apotomnaučnici,studentiijutjuberi.Odnosženskihimuškihsubjekataje
6:4,akontekstukojemsemladipominjunajčešćejeneutralan(43%).
35
3.3. Noizz
Među posmatranim medijima, Noizz ima najčešću frekvenciju objavljivanja
sadržaja,kaoinajvećibrojpratilacanadruštvenimmrežama–ukupnooko790hiljada.
Više je potencijalnih uzroka ovakve popularnosti, a među njima su posvećenost
kvantitetuiažurnosti,kaoisaradnjasanajčitanijimportalomuSrbijiBlic.rs,budućidasu
obamedijauvlasništvuRinigiera.Međutim,ukolikoseosvrnemonakvalitetobjavljenih
sadržaja,Noizz u poređenju sa drugimposmatranimportalima veoma često pokazuje
veomaniskuproaktivnostimnogisutekstovibaziraninacopy-(translate-)pasteprincipu.
NajzastupljenijatemanaNoizzujeastrologija(22%),budućidasusvakogdanau
perioduod7.do20.oktobraobjavljenapodvatekstaohoroskopu–jedanopšti(osnovni
pregledpohoroskopskimznakovima)ijedantematski(odnosi,snageimanekonkretnih
znakova).Ovakvavrstapseudonaučnogsadržaja,kojujeRolanBartnazvao„književnošću
malograđanskog sveta“20, zahteva veoma malo truda za priređivanje, a veoma je
popularna.Ipak,analizajepokazaladaseudvonedeljnomkorpusunijedandrugimedij
nijepokušaodaprivučečitaoceastrološkimprognozamaitumačenjima.
Žanrovski diverzitet je na Noizzu izrazito prisutan, ali se kao najčešći žanr u
tekstovimaomladimaizdvajareportaža,saučešćemod25%.Svakidrugitekstnastaoje
kao proizvod medijske inicijative, dok je 8% tekstova zasnovano na aktuelnim
događajima.Preostalih42%objavaomladimasastavljenojenaosnovusadržajadrugih,
mahom stranih medija, što pokazuje da su prevedeni tekstovi jedan od oslonaca
uređivačkepolitikeNoizza.
Jedan od dobrih primeramedijske inicijative jer tekst koji u naslovu postavlja
pitanje„Mitiliistina:Subotica,gradsamoubica?“(primer3.3.a).Unjemusenaprimeren
i interesantan način dekonstruišemit prema kojem se u Subotici događa najveći broj
suicida, a tekst je propraćen dobrom grafičkom opremom, kao i kontaktima
Psihocentrale,centraSrce,NacionalneSOSlinijezaprevencijusamoubistvaiInstitutaza
mentalnozdravlje:
Primer3.3.a:VećdecenijamauSrbijivažilegendadajejednomestocrnimobeleženokao
"grad samoubica". Zašto Subotica? Mediji iz godine u godinu senzacionalističkim
naslovimaskrećupažnjunaSuboticukaorekorderapobrojusamoubistava,raznorazni
20RolanBart,Mitologije(Karpos,2013).
36
"stručnjaci" prepoznaju "uzroke" u depresivnim prizorima ravnica i broju verskih
zajednica koje u tom gradu navodno deluju, ali koliko zaista ima istine u tome? Da li
realnostopravdavatureputaciju?(10.10.)
Najčešćiakteriutekstovimaomladimasuvlogeriiinfluenseri(25%),nakončega
sledeglumci,preduzetnici isportisti.Kontekstukojemsemladipojavljujunajčešće je
pozitivan(62%),aodnosmuških i ženskihaktera je5:6.Ugrafičkompogledu, čitanje
tekstovaometavećibroj„zamrznutih“grafičkihelemenataireklama.Naposletku,kaošto
je već pomenuto, pohvalno je to što Noizz, za razliku od drugih omladinskihmedija,
priznajenadležnostSavetazaštampu.
3.4. Vugl
Portal„Vugl“pokrenutje2019.godine,presvegaza–kakosenavodiuimpresumu
–„ljuderođeneuposlednjojdeceniji20.veka;ljudekojiželedamisle,postavljajupitanja,
kritikuju,saznajunovestvari, imaju ideale iprincipe...“21.Analiza jepokazaladaovom
portalu katkad nedostaju ažurnost i kontinuitet u objavljivanju sadržaja (tokom
prethodnihmesecipostojalisudužiperiodibezikakvihobjava),alisetonadomešćuje
izrazitomanalitičnošćuiprofesionalizmomuobjavljenimtekstovima.
Na Vuglu su tokom perioda monitoringa (7-20. oktobar) najčešće teme bile
ZdravljeiVizuelneumetnosti.Iovdejeuočenpozitivanprimerpovezivanjaistraživačkih
nalazasapraktičnimsavetima,pasetakotekst„Milenijalcimajementalnozdravljevažno
kolikoivodaihrana“završavaovakvomporukom:
Primer3.4.a:„Ukolikovasneštotištiilirazmišljateosamoubistvu,molimovasdaokrenete
SOStelefonzaprevencijusuicida011/7777-000,kojijenaraspolaganju24satadnevno
ilibesplatnulinijuCentraSrce0800-300-303,svakogdanaod17do23časa.“(7.10.)
Istipozivupućenjeisedamdanakasnije,uokviruteksta„Usamljena,depresivna
ipremorenamladost“.
Geografskidiverzitetjeuposmatranomperiodubioizuzetnoslab–ukolikosuse
tekstoviticaliSrbije,uglavnomsugovoriliilioopštemdruštveno-političkomkontekstu
21Izvor:https://www.vugl.rs/impresum
37
ilioBeogradu.Najdominantnijižanrbiojekomentar(45%),čemujeposebnodoprinela
serijatekstovanastalanakonjutjub„drame“čijejeključnopitanjebilokolikojutjuberi
negativnoutičunasvojegledaoce.Utomsvetlu,autoriisagovorniciVuglanisuselibilida
iznesupotencijalnonepopularnamišljenja,presvegakroztekstove„Štajepraviproblem
saBakomPrasetom“(7.10.)i„VladimirMarkovićLooney:Bakinipratiocislepoverujuu
ono što on priča“ (8. 10). Ipak, pogrešno bi bilo zaključiti daVugl sugeriše otklon od
kompletnejutjubscene,budućidasenatomportalumogupronaćiiafirmativneobjaveo
pojedinimkanalima,očemusvedočiitekst„Možeteseglupirati,aidaljebitikuljutjuber“
(10.10)ukojemautorkaiznosinizrazlogazbogkojihvredipratitiradjutjuberkeKristin
SimplyNailogical.
Kada jerečopovodimaza izveštavanje,naVuglutakođepreovladavamedijska
inicijativa(42%),pričemuseposebnoizdvajatekst„Majčinstvoudvadesetima“(15.10)
u okviru kojeg su ukratko predočena iskustva sedammladihmajki iz Srbije. Aktuelni
događaji povod su za četvrtinu tekstova omladima, dok je jedina trećina preuzeta iz
drugihmedijailijepromotivnogkaraktera22.
Najčešćiakteriutekstovimasujutjuberi,novinariinaučnici,akontekstukojem
se prikazuju mladi najčešće je neutralan (50%). Odnos ženskih i muških aktera u
objavamaomladimaje13naprema5.
3.5. Oradio
Oradio jemeđu posmatranim omladinskimmedijima jedini čiji rad finansiraju
građani,budućida jenjegovosnivačRadio-televizijaVojvodine.Osimonlajnradijskog
programa, redakcija ovog medija stvara i tekstualne sadržaje23, koji se objavljuju na
portaluoradio.rs.Rečjeoinicijativikojajeugodinamanakonosnivanjaimalaizuzetan
zamajacuviduizuzetnihplasmananatakmičenjuRadioBattle,naosnovučegaje2016.
godinesteklatitulu„najboljeevropskeradio-stanicezamlade“.Nakonpolitičkihsmena
na pokrajinskom javnom servisu, veći broj afirmisanih članova redakcije napustio je
omladinskiradio,alirezultatidvonedeljneanalizepokazujudaovajmedijidaljeplasira
kvalitetansadržaj,kojiseističepokoličiniuloženogtrudaiproaktivnosti.
22 U posmatranom korpusu nije uočeno prikriveno oglašavanje, ali je jedan promo tekst bioposvećenakciji„Superste“,tj.društvenoodgovornomposlovanjuErstebanke.23Predmetoveanalizenijebioradijskisadržaj,većisključivotekstualni.
38
Najčešće teme na ovom portalu su Zdravlje, Društvenemreže iMuzika. Sajt se
izdvaja po „nedeljnim vodičima“ kroz kulturne događaje, kakvih nema na drugim
posmatranimmedijima,aužanrovskomsmislupreovladavačlanak(50%).Upravosena
žanrovskompoljuuočavavažnostOradijakaojavnogservisa,odnosnorazlikauodnosu
na komercijalne medije. Naime, članak predstavlja suprotnost preovlađujućim lakim
konceptimanovinskogstvaralaštva–onzahtevapripremu, istraživanje, intervjuisanje
višestrana,kaoiprimerenooblikovanjeprikupljenogmaterijala.Mnogianaliziraničlanci
saOradijanastalisukaotekstualnaverzijaradijskihprilogaiemisija,apublicisenudi
mogućnostdaodabereformatkojijojvišeodgovara–celuemisijuilikondenzovantekst.
S obzirom na model finansiranja Oradija, može se postaviti pitanje njegove
nezavisnostiodpolitičkihpritisaka.Iakojeanaliziranikorpussuvišemalidabisestekla
celovita slika,naosnovuposmatranih tekstovanemožese stećiutisakdaOmladinski
radio cenzuriše kritičke narative i politički kontroverzne teme. Eksplicitno političkih
sadržajanema,alisekritikanaračunvladajućihstrukturaistavovamožepročitatinaviše
mesta(primer3.5.a):
Primer3.5.a:Tekst„Bitnojeikakodođešdodiplome“.Izvodizteksta:„Premapodacima
prosvetneinspekcijeiz2012.godine,uSrbijijesvakadesetadiplomalažna.Kolikoovakva
saznanjaiatmosferaukojojsedovodiupitanjedoktoratministrafinansijaSinišeMalogi
drugihličnostiupoliticiijavnomživotuutičunamotivacijustudenata?“
Povod za izveštavanje u tekstovima o mladima je u 83% slučajeva medijska
inicijativa,aupreostalih17%aktuelnidogađaj.Nijeuočenopukoprenošenjesadržajaiz
drugihmedija, niti prikrivenooglašavanje.Medijske inicijative su raznolike, anekiod
uočenihprimerabavesevidovimadiskriminacijeu21.veku(9.10.),uloziInstagramana
putovanjima(15.10.)iprevaramanainternetu(primer3.5.b):
Primer3.5.b:IzvodiztekstaBratodstricanigerijskogprinca:„Želitedazaraditemnogo
novca, a da pritom radite od kuće?! „Ko je gledao vaš profil ili stranicu na društvenoj
mreži?",„Dalisitinaovomvideosnimku?",„Vašnalogjeotkazan.Potvrditesvojimejl
nalog", „Čudesni proizvod, besplatno isprobavanje!" "Pomozite, u nevolji sam." Bar
jednomstevideliovakvuobjavu.Ovioglasisenalazenadruštvenimmrežamaidirektno
upućujunaponudukojajeuglavnomprevara“(14.10.)
Među akterima su najzastupljeniji studenti (29%), a potom filmski umetnici,
novinari,naučnici imuzičari.Kadajerečogeografskombalansu,sobziromnasedište
39
medijaočekivanopreovladavaNoviSad,iakoimaiobjavakojesuvezanezaBeogradili
posvećeneopštemdruštveno-političkomkontekstuSrbije.Ipak,budućidajeOradiodeo
pokrajinskogjavnogservisa,bilobidobrodadrugamestaVojvodinebuduzastupljenau
većojmeri.Kontekstukojemsepominjumladinajčešćejepozitivan(80%),auočenajei
otvorenostkaizveštavanjuomladimakaopripadnicimaosetljivihgrupa–nacionalnih
manjina,osobasainvaliditetomiLGBT+populacije.Odnosmuškihiženskihsubjekatau
tekstovimaomladimaje11:6.
3.6. Megafon
Portal„Megafon“osnovanjeuNišu2016.godineimeđuposmatranimmedijima
jeuperioduanalizeimaonajnižuproduktivnost–svega11tekstova,odčegasusamotri
direktnoposvećenamladima.Zarazlikuodportalasaustaljenom,čestomfrekvencijom
objavljivanja,uslučajuMegafonadobijenerezultatetrebatumačitisrezervom,budućida
postojišansadaodabraniperiodnereflektujenanajboljinačinradidometeovogportala.
Većinaobjavauperioduod7.do20.oktobrabilajeposvećenanajavamakulturnih
dešavanja u Nišu, zbog čega se kao najzastupljenije teme izdvajajuMuzika iVizuelne
umetnosti. Upravo iz tih oblasti potiče i jedina uočena medijska inicijativa, tj. tekst
posvećenukidanjuvolonterskogprogramanaNišvilu:
Primer 3.6.a:Naslov: „Nišvil ukida volonterski program“; Izvod iz teksta: „Više od350
mladih neće imati mogućnost volontiranja za Nišvill 2020. Kako kažu organizatori
Festival ne uspeva da realizuje finansijski plan zbog nezainteresovanosti sponzora,
donatoraiMinistarstvaomladine.“(15.10.)
SobziromnatodajesedišteovogmedijauNišu,očekivanjerezultatpremakojem
je Niš jedina lokacija sa koje se izveštava. Zastupljeni akteri pripadaju kategorijama
filmskih umetnika, muzičara, naučnika i državnih institucija, a kontekst u kom se
prikazujumladi pozitivan je u dve trećine slučajeva. U posmatranom korpusu nije se
izveštavalooosetljivimgrupamainijebiloženskihaktera.
Ukupnoposmatrano,naMegafonusuitematskiižanrovskidiverzitetnaveoma
niskomnivou,štojeverovatnoposledicaograničenihresursaredakcije.Ipak,kreativan
40
načinnakoji je sajt formatiran,kao i rubrikekoje sadrži,upućujena toda sunjegovi
potencijalidalekovišiodonogaštojeprikazanouperioduanalize.
3.7. Talas
PortalTalaspokrenuoje2017.godineLibertarijanskiklub.Iakoseovajsajtstrogo
gledanonemoratumačitikaoomladinski,načinplasiranjasadržaja,odabirtemaisastav
redakcijeupućujunatodajepresvegausmerenkamlađojpopulaciji.Primeraradi,17.
oktobraobjavljenjetekstsasavetimazakonkurisanjezastudentskustipendijuČivning.
U periodu analize najčešće je izveštavao o politici (44% objava), po čemu je
jedinstvenmeđuposmatranimmedijima.Nakonpolitike,najzastupljenije temebile su
BiznisizapošljavanjekaoiDruštvoiljudskaprava.
AnalizapokazujedajeTalasveomaproduktivanmedijkojiseodlikujeizrazitom
analitičnošću. Jedan od retkih negativnih aspekata oličen je u niskom geografskom
diverzitetu,budućidasutekstovikoncentrisaniilinaBeogradilinaSrbijuucelini,dokse
ospecifičnimproblemimamladihizdrugihgradovaimanjihmestanijepisalo.
Kada je reč o objavama koje su tematski fokusirane na mlade, jednako su
zastupljeničlanci,intervjuiikomentari.Posebnouspešnuinicijativupredstavljadijaloški
video-serijal„Talasnadužina“,auizdanjuod14.oktobraemitovanjeintervjusamladom
pesnikinjomMirjanomNarandžić.Iakojepoezijapočetnatačkarazgovora,polemikase
proširujenadrugavažnapolitičkaidruštvenapitanja.
Povodzaizveštavanjejeu83%slučajevamedijskainicijativa,aupreostalih17%
aktuelni događaj. Nije uočeno prenošenje sadržaja iz drugih medija, niti prikriveno
oglašavanje.Medijske inicijativesukatkadoblikovaneu formičlanka(primer3.7.a),a
katkaduformieseja(3.7.b):
Primer3.7.a:Naslov„Kakomikro influenseriuSrbijizarađujunaInstagramu?“;Najava
teksta: „Influenseri nisu samo ljudi sa milionskim brojem pratilaca, a sve je više i
takozvanihmikro-influensera,kojiimajuneštovišeod1.000pratilaca.ZaTalassuosvom
iskustvukaomikro-influenserigovoriliMinaSmiljanić,NikolaIvkovićiJovanaArsić“(7.
10.)
Primer 3.7.b: Naslov: „Motiv novca u srpskom repu – zašto reperi toliko pričaju o
parama?“;Izvodizteksta:„Mismobiseriizblata,mismodecaratajestihizsadavećkultne
41
pesmeBiseriizblatareperaCobija.SličnuporukušaljeireperVojislavDragović,poznatiji
kaoArafat,upesmiPaćotisnovi,aludirajućinaluksuznumarkuitalijanskeobuće.Njegovi
stihoviMismotageneracija,upocepanimnajkamasanjamoPaćotiodličnosumirajusnove
oluksuzusvihkojisuodrastalinosećiodećušvercovanuprekogranice“(16.10.)
Zastupljeniakterinajčešćepripadajukategorijamavlogera/blogerainovinara,a
kontekstukojemsuprikazanimladipozitivan jeudve trećine slučajeva.Oosetljivim
grupamanijebiloreči,semposrednoosiromašnima,aodnosženskihimuškihakterau
tekstovimaomladimaje5:1.
3.8. Zaključna razmatranja
Analiza šest omladinskih portala omogućila je sagledavanje ponude onlajn
sadržajazamladeuSrbiji,kaoinjihovihkomparativnihprednostiuodnosunaponudu
mejnstrim medija. Portali Vice, Noizz, Vugl, Oradio, Megafon i Talas nude drugačiji,
atraktivniji pristup, počevši od dizajna, preko jezika i stila, pa sve do odabira tema i
intonacijetekstova.
Omladinskimedijinastojedabudumultimedijalni,paosimosnovnogtekstanude
ibogatuopremu,podkast,vlog,infografike,mimove,kaoiilustrativneobjavesaTvitera,
Instagrama i Fejsbuka. Jezik na koji se oslanjaju često je nekonvencionalan, uključuje
žargone i vulgarizme, pa može delovati neposrednije, a samim tim i bliže mladima.
Međutim,danijerečopukojlinijimanjegotporasvedočemnogeobjavesaistihportala
kojesunapisanepopularnimnaučnim,esejskimstilom,kojepretpostavljajuobrazovanu,
načitanuizainteresovanupubliku.
Omladinskiportaliotvorenijisuodmejnstrimmedijazakontroverzneteme,iuz
totakvimtemamanepristupajufatalistički,većanalitički,čestouzvelikbrojsagovornika,
sugerisanje mogućih rešenja i uključivanje naučnih referenci. Otvoreniji su i za
izveštavanjeoosetljivimgrupama, a za razlikuodmejnstrimmedija češćekaoaktere
uključujuženenegomuškarce.
Nedostaci posmatranih medija pre svega se ogledaju u niskom geografskom
diverzitetu, tj. isključivoj fokusiranosti na grad koji je ujedno i sedište medija. Na
određenimportalimapostojeproblemisazastarelimilinefunkcionalnimdizajnom,kaoi
sapromocijompseudonaučnihsadržaja.
42
4. Analiza Jutjub kanala
Ovaj segment analize predstavlja pokušaj da se prevashodno kvantitativnom
metodomutvrdetrendovinadomaćojJutjubsceni.Analiziranoje50kanalaizSrbijesa
najvećim brojem pratilaca, prema rang-listi servisa Social blade24 na dan 10. oktobra
2019.Nisuuzetiuobzirmuzičkikanali,kanaliTVstanicaiemisija,nitikanalisaigranim
icrtanimfilmovima,većisključivoonikojisebaveplasiranjemoriginalnogvlogsadržaja,
kreiranogzaJutjub.
Za svaki od50analiziranihkanalautvrđen jeukupanbrojpratilaca i pregleda,
godina pokretanja, lokacija25, rod jutjubera, učestalost objavljivanja i učestalost
reklamnogsadržaja.Nakontogajeanaliziranopopetnajgledanijih(ukupno250)ipo20
poslednjihklipova(ukupno1000)zasvakikanal.Tiklipovisurazvrstanina17tematskih
kategorija,adobijenirezultatiukazujunaključnetrendovenajutjubsceniSrbijeimogu
biti dobra osnova za dalju diskusiju i istraživanja o ovim popularnim formatima i
njihovomuticajunamlade.
4.1. Opšti pregled
KakonavodiIvanaBožić(2018)26,„upočetku,jutjuberimasusenazivalisviljudi
kojiredovnogledajuvideosadržajenastraniciYouTube.Sarazvojempopularnostiovog
portalaivelikogbrojaposeta,jutjuberjepostaoonajkostvaravideosadržajeipostavlja
ihnasvojYouTubekanal“.Utomsvetlu,uovomradućemojutjuberimanazivatikreatore,
apublikomnjihovepratioce,iakopublikanaJutjubunijenužnopasivna,većimapriliku
da iskažesvojstavopogledanomsadržaju lajkom,dislajkom ikomentarima.Uokviru
24Kompletnulistumogućejepronaćinasajtuhttps://socialblade.com/youtube/top/country/rs.TrebaimatiuvidudaSocialbladenastranicizaSrbijurangirasamoonekanalekojimajeSrbijanavedenakaozemljaporekla.Ukolikojevlasnikkanalatuinformacijusakrio,njegovkanalnijeuvršten na rang-listu, pa samim tim ni u analizu. Iz tog razloga lista analiziranih kanala neodražavaupotpunosti50 istinskinajpopularnijihkanala iz Srbije, ali senaosnovudostupnihinformacijamožeprocenitidaodstupanjanisusuvišeznačajna idasedobijenirezultatimogusmatratirelevantnim.25Ovuinformacijunijebilomogućeutvrditikododređenihkanalauključenihuanalizu.26Božić,Ivana.(2018).Jutjuberi–junacideceXXIveka.Niš:Pressing,82.
43
jutjub ratova, takozvanih drama, publika se grupiše u tabore i različitim taktikama
podržavaodabranog jutjubera. Stoga, se „moć iuticaj svakog jutjuberaogledaubroju
njegovihpratilaca(engl.subscribers).Ukolikosutemekojesenakanaluobrađujuozbiljne
(politika, filozofija, sociologija), pratioci će biti osobe približnih godina ili stariji od
jutjubera.Ukolikoseobrađujutemepoputživotnihpriča,reakcija,tutorijala,šala,publika
će biti ili približnih godina ili mlađa“ (Božić 2018). Ipak, realan uvid u demografske
karakteristikepublikeodređenogjutjuberateškojeostvariti,budućidamnogigledaoci
nemajunalog,kaoidaregistrovanikorisnicinemorajuprikreiranjunalogadaostave
istinite podatke o svom uzrastu i polu. Štaviše, mlađi korisnici ponekad namerno
manipulišuovimpodacimakakobimoglidagledajuklipovečijijesadržanoznačenkao
nepodesanzamaloletnike.
4.2. Najpopularniji kanali
Nekiodpodatakakojićebitiiznetiunarednojtabelimenjajusetolikombrzinom
da postaju zastareli istog trenutka kada se zapišu, ali nam ovakva vrsta uporednog
prikazaomogućavaosnovniuvidutrendovenadomaćojJutjubsceni.Kaoštomožemo
videti,Srbijasenavodikaozemljaporeklazačakosamkanalasavišeodmilionpratilaca,
a ukupan broj pregleda na 50 analiziranih kanala iznosi čak 11 milijardi. Ti brojevi
svedoče o izuzetnoj snazi i popularnosti ovog segmenta medijskog tržišta, što je
očekivano praćeno i velikim interesovanjem oglašivača za promociju proizvoda kroz
saradnjusajutjuberima,očemućekasnijebitireči.
Brojpratilaca
Nazivkanala
Brojpregleda
(mil.)
Godina
osnivanja
Grad
Rod
Učestalost
objavljivanja
Najgledaniji
klip(m
il.)
6200000 1.Lifehacksandexperiments 2053 2013 Čačak M 20 112
1980000 2.Vucko100 388 2010 M 291 27
1580000 3.Mudja 762 2013 Drmno M 12 4
44
1470000 4.Bakaprase 506 2011 Beograd M 19 18
1240000 5.TrueorFalseExperiments 417 2014 Niš M 24 47
1130000 6.DexRock 387 2010 Mokrin M 21 2
1090000 7.SerbiangamesBL 814 2012 Čačak M 597 7
1040000 8.WinstonGames 397 2015 G 12 33
968000 9.Stuberi 499 2014 NoviŽednik G 20 3
891000 10.DjotaFreestyle 199 2016 Smederevo M 59 9
859000 11.Janko 117 2015 Vranje M 49 13
811000 12.BracoGajić 201 2011 Bijeljina M 65 8
802000 13.FullBurazeri 475 2012 G 20 7
769000 14.AnđelaiNađa 562 2016 Pariz G 13 9
749000 15.Choda 133 2013 Beograd M 39 6
643000 16.K1KA 57 2015 Beograd Ž 90 3
613000 17.MECA 190 2017 Zenica G 20 9
610000 18.LeaStanković 184 2011 NoviSad Ž 44 4
604000 19.Yasserstain 191 2009 NoviSad G 501 6
591000 20.NixaZizu 152 2007 Jagodina M 365 5
587000 21.AndrijaJo 100 2013 Leskovac M 48 8
563000 22.iggyPlejer 236 2015 M 48 2
473000 23.aGamesView 176 2014 M 337 105
439000 24.Sanee 122 2014 M 17 1
431000 25.CileST 106 2011 Pančevo M 72 1
422000 26.Simi 33 2015 NoviSad M 30 1
419000 27.Cone 53 2013 M 73 27
45
416000 28.SupremeNexus 106 2013 NoviSad M 12 1
410000 29.MarijaŽeželj 13 2014 NoviSad Ž 157 1
407000 30.Suarez16 70 2014 M 113 1
407000 31.MilosHD 61 2014 M 97 1
388000 32.Magičnivideo 93 2013 M 60 1
364000 33.Goldenito 60 2014 NoviSad M 78 2
357000 34.Totemia 57 2014 NoviSad Ž 82 2
341000 35.DakiMC 10 2013 Kragujevac G 30 1
338000 36.Gliša 91 2015 M 473 6
329000 37.Ćale 7 2013 Drmno M 20 0,4
322000 38.Kimi'sLife 36 2014 Beograd M 49 1
317000 39.Rajke 27 2014 Beograd M 74 3
302000 40.G-Bross 55 2015 M 221 3
289000 41.SaraStanković 42 2015 Beograd Ž 62 0,7
285000 42.zZzZobra 44 2012 M 50 1
269000 43.DramaDaily 73 2016 G 20 5
268000 44.VaVana 57 2014 Beograd Ž 155 2
265000 45.Vesic 71 2012 Padej M 109 1
262000 46.CaleOfficial 80 2017 SremskaMitrovica M 55 4
260000 47.Zorannah 79 2011 Beograd Ž 162 3
257000 48.KovalskA 42 2014 NoviSad Ž 58 0,8
253000 49.TheTricky10 53 2013 Beograd M 50 0,6
253000 50.Pilav 31 2010 M 365 1
46
Među 50 najpopularnijih kanala nekoliko je onih koji sadržaje plasiraju na
engleskom jeziku, poput Vucko100, ili bez govornih elemenata, poput Life Hacks and
Experiments,aupravosutadvakanalainajpopularnija.Njihovaciljnagrupanepripada
samo jezičkom prostoru Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, već se
targetira globalno, štodonosi i veće prihodeodmonetizacije. Primera radi, kanalLife
HacksandExperimentssadrživelikibrojizuzetnogledanihklipovaukojimaserazličiti
predmeti (igračke, hrana, kocke leda...) uništavaju pod hidrauličnom presom ili
automobilskimgumama.Publikaizcelogsveta,bezobziranageografskoporeklo,prati
usporenesnimkeuništavanjanastaleuSrbiji,budućidanemajezičkebarijerekojabiih
utomeomela.
Poseban segment analize bio je posvećen godinama osnivanja najpopularnijih
Jutjubkanala.Rezultatiukazujunatodajeprvimeđunjimaosnovan2007.godine,akao
najčešćagodinapokretanjaispostavljase2014.Tekdvakanalaosnovana2017.uspelasu
dasezamanjeoddvegodinedomognupozicijemeđuprvih50.Ovajrezultatukazujena
todajezadobrupozicijuizaradunaJutjubupotrebankontinuiranvišegodišnjiradida
suretkiprimeriuspehakojinastaje„prekonoći“.
Analizomjetakođeustanovljenodasukreatoriudvetrećineslučajevamuškog
roda,anajpopularnijajutjuberkazauimatek16.mestonaukupnojlisti.Najednojšestini
0
2
4
6
8
10
12
14
2007. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Godineosnivanja50najpopularnijihJutjubkanala
47
kanala sadržaj stvaraju grupe kreatora, ili je pak rod kreatora nemoguće ustanoviti.
NajčešćalokacijanakojojjutjuberistvarajusadržajjeBeograd,apotomNoviSad.Ipak,
nalistisuzastupljenisvivećigradoviSrbije,stimdanekolicinapopularnihjutjuberasvoj
sadržajkreirainaselu(Stuberi,Vesić).
FrekvencijaplasiranjasadržajanaJutjubuzavisiodkanaladokanala,budućida
imaonihkreatorakojisvakidanpostavljajunovisadržaj(tzv.dailyupload),aimaionih
kojiuspevajudaostanupopularničakikadaobjavljujuklipovejednomunekolikomeseci.
Kakobismoutvrdiliprosečnuučestalostobjavljivanjasadržaja,izmerenjebrojdanakoji
jesvakomkanalubiopotrebanzaplasiranje20poslednjihobjava.Rezultatiukazujuna
todajeprosečanbrojdanaizmeđudveobjave5,45.
4.3. Najpopularniji klipovi
Većinaposmatranihkanalanemakapacitetedaučestaloobjavljujesadržajekoji
mogudaprivukustotinehiljadapregleda.Zbogtogase,vanuobičajenihtokovaplasmana,
povremenokreirajusadržajiukojeseulaževećakoličinanovcaitruda,poputpesamaili
složenihprojekataiserijala,saciljemdasetajsadržajdomogne„trendingliste“Jutjuba,
štootvaraprostorzakontaktsanovompublikomipovećanjebrojapratilaca.
48
U okviru ovog istraživanja analizirana je tema pet najpopularnijih klipova na
svakom kanalu, a rezultati ukazuju na to da su najčešći popularni klipovi posvećeni
igricama,muzici i izazovima.Ukupnoposmatrano,najpopularniji video svakogkanala
prosečnoimaoko11milionapregleda.KakonavodiIvanaStepanović(2019)27,Jutjubje
omogućio samostalnim pojedincima bez ikakvog obrazovanja ili iskustva umedijskoj
industriji da postanu zvezde: „Mada su pojedini autori postigli uspeh time što su
demonstrirali neko znanje ili umeće bilo da je ono u oblasti kulinarstva, vrtlarstva ili
igranjaigrica,onoštojeproizašlokaojedinstveniJutjubfenomenjesuslavneličnostikoje
prodajusamesebe,odnosnobrendirajusopstvenuličnost“.
4.4. Najčešće teme
Osimpetnajpopularnijih,nasvakomkanalujeanaliziranoi20poslednjihklipova,
kojisupotomrazvrstanina17tematskihkategorija:(1)Moda,kozmetikaidnevnirituali;
(2)Igrice;(3)Sport;(4)Putovanjaisusretisafanovima(meetup);(5)Gastronomija;(6)
Pitanjaiodgovori(Q&A);(7)Ispovestiiuključenjauživo;(8)Eksperimentiiizazovi;(9)
Skrivenekamereišale;(10)Anketenaulici,uličnivlog;(11)Muzika;(12)Raspravesa
drugim jutjuberima; (13) Tehnologija, recenzije i „uradi sam“ (DIY); (14) Kultura i
umetnost;(15)Reakcijenatuđesadržaje;(16)Komičnisadržaji;(17)Drugo.
Rezultatianalizepokazujudajemeđu1000posmatranihklipovanajvišeonihkoji
su posvećeni igricama (287), čemu doprinose kanali specijalizovani isključivo za ovu
oblast.Nakontogasledeeksperimentiiizazovi(159),kaoikomičnisadržaji(118)itosu
ujednojedinekategorijesaučestalošćuvećomod10%.
Pažnju šire javnosti na dešavanja sa Jutjub scene uglavnom privlače rasprave.
„SvetskiYouTubetrendkojijepostaodominantanuSrbijitokom2017.i2018.godine,a
dolazi iz SAD i Velike Britanije je i Jutjub drama koju čine svađe različitih autora na
najrazličitijeteme,apopraviluuključujumeđusobnavređanja,apovremenočakipretnje
sudskimtužbama.Ovedramesupoznatepotomedadodnosepregledepasamimtimi
slavu i novac“ (Stepanović 2019). Iako deluje da veliki broj kanala zasniva svoju
popularnost na komentarisanju tuđih sadržaja, kroz reakcije i rasprave, analizom je
27Stepanović,Ivana.(2019)Privatnostudobanovihinformacionihtehnologija:antropološkoistraţivanjeuSrbiji.(doktorskadisertacija).
49
utvrđenodaovisadržajizbirnoimajuučestalostodtek7%.Ipak,kvantitativnaanaliza
nijedovoljnakakobiserazumeokompletankontekstukomseplasira,širiipopularizuje
ovakvavrstasadržaja,budućidajeposebnupažnjupotrebnoobratitinatonrasprava,
jezičkeizbore,argumentaciju,kaoinapotencijalnijezikmržnjeidrugevidoveverbalnog
nasilja.
69
287
15
46
14
15
38
159
54
5
43
21
32
5
41
118
38
0 50 100 150 200 250 300 350
Moda,kozmetika
Igrice
Sport
Putovanja
Gastronomija
Pitanjaiodgovori
Ispovesti
Eksperimentiiizazovi
Skrivenekamereišale
Anketenaulici
Muzika
Rasprave
Tehnologijairecenzije
Kulturaiumetnost
Reakcije
Komičnisadržaj
Drugo
Najčešćetemena50najpopularnijihkanala
50
4.5. Zarada i etika
Jutjuberiimajuprilikudazaradenovackrozmonetizacijupregledasvojihklipova,
ali i kroz sponzorske ugovore. Uz napomenu da je „Jutjub besplatan, ali ga korisnici
plaćaju svojom privatnošću“, Ivana Stepanović (2019) navodi da na Jutjubu „zabava
postaje rad jer autori koji snimaju sadržaje, a naosnovupregleda i reklama zarađuju
novac, zapravo se zabavljaju i snimaju sami sebe kako se zabavljaju. (...) U toj igri,
potrošač(iligledalac)istovremenojeiproizvođač(autorsadržaja)naistojplatformijer
zarada je nemoguća bez njegovog rada u vidu gledanja, komentarisanja, rangiranja i
deljenjasadržaja.Gledalacnatajnačinradizaautora,aobojeistovremenoradeuinteresu
sponzorapaisamogJutjuba“.
Teškoje,međutim,procenitikolikuzaraduimajujutjuberi.Sjednestrane,nepostoji
transparentnaformulaputemkojebisenaosnovubrojagledalacailibrojapratilacamogla
izračunatizaradakreatora,iakorazličiteplatformenudetakvuvrstupretpostavki.Sdruge
strane, kada vidimo određeni brend u klipu, na primer flašu koka-kole, ne možemo sa
sigurnošćudatvrdimodalijerečoreklami,rekvizituilipukojslučajnosti.Ipak,zasvakiod
1250analiziranihklipovazabeleženisubrendovikojiseunjimapojavljuju.Ukupnosusena
50 kanala pojavila 344 brenda, tj. 6,88 brendova po kanalu. Samo je šest kanala koji u
posmatranomuzorkuniimplicitnonieksplicitnonisupromovisaliodređenibrend,doksu
paknakanalumodnevlogerkeZorannahuočenačak53brenda.
Iz ugla oglašivača, ovakva vrsta promocije može biti veoma uspešna, zbog
mogućnostidasevrlopreciznotargetiraželjenaciljnagrupa.ZoranaRadovanovićjeu
svom istraživanju28 (2019) ustanovila da „Srbija ne kasni za svetom što se tiče
angažovanjajutjuberaukomunikacionimkampanjama“,akaoprimerenavodidajeFanta
angažovalaJaserštajna,kompanijeOriflejm,TarkettiDMJanuDačović,aHBOiKoka-kola
Mariju Žeželj. Slična partnerstva uočena su i u našem istraživanju, pa tako vlogeri
promovišu modne kuće, parfeme, hranu i piće, gedžete, turističke ponude, pa čak i
obrazovneustanove.Takvesaradnjeimajuvažnuuloguutržišnomlancu,budućidase
jutjubkanali „najčešće’konsultuju’prenekekupovine jer su recenzijeproizvoda često
izvorkomesenajviševerujedalijeneštovrednovašegnovcailine“(Božić2018).
28Radovanović, Zorana. (2019).Značaj jutjubera u savremenim komunikacionim kampanjama.NoviSad:ZbornikradovaFakultetatehničkihnauka,34/05.
51
Jutjubpratinavikepublike,naosnovučegaimpreporučujedrugesadržajekojibi
immoglibitizanimljivi.Natajnačinonkonstantnoučiosvojimkorisnicima,ito„znanje“
prodaje trećim stranama, kako bi oglasne poruke bile što preciznije usmerene ka
odgovarajućojciljnojgrupi.„Jutjubprikupljametapodatkeokorisnicimainaosnovutoga
kreirasvojtajnialgoritamkojiodređujekakavsadržajćebitiponuđenkomkorisnikuali
takođeitimeštonudibesplatneuslugeomogućavadasvakopostaneautor,štojedovelo
doproliferacijeamaterskihkanalačiji jesadržaj fokusirannaprivatniživotautora tih
kanala“(Stepanović2019).
Naposletku,moželiserećidajeJutjubanarhičnaplatformanakojojzarada,kao
cilj,opravdavasvakosredstvo?Istraživanje50najpopularnijihkanalapokazujedanema
mestageneralizacijama,budućidapostojičitavspektarrazličitihpraksi:odkanalakojise
trude da zarade senzacionalizmom i provociranjem sukoba, do onih koji poštuju
standardezajednice,služeseprimerenimjezikomiučestvujuuhumanitarnimakcijama.
Uokviruanalizejenačinjenpokušajdaseposmatranikanalirazvrstajuprematomedali
jenjihovsadržaj„familyfriendly“,tj.jednomrečjupristojan,iline.Rezultatipokazujuda
19 kanala nudi sadržaj bez vulgarnosti, a da se na 31 kanalumoženaći određeni vid
neprimerenih sadržaja. Ipak, ove rezultate treba uzeti s rezervom, jer je granica koja
razdvaja„familyfriendly“sadržajeodonihkojitonisuveomatankaiteškojujedefinisati.
4.6. Umesto zaključka
Pri sagledavanju sadržaja popularnih kanala na Jutjubu treba se čuvati opštih
zaključaka,budućidaosimagresivnihsadržaja–zbogkojihjejavnostkatkadopravdano
zabrinuta–Jutjubnudiičitavnizedukativnihprograma,video-savetovališta,prostorza
humanitarne akcije, društveno odgovorne kampanje, pa i za zabavu. Kada je reč o
neprimerenimsadržajima,možeseočekivatidaćeihtržište,ali inovapravilaJutjuba,
predstavljenaunovembru2019,uznatnojmeripotisnuti.Regulacijaovogservisamogla
biumanjitividljivost imonetizacijuagresivnihklipova,amoglabidovesti idostrožeg
sankcionisanja kanala koji govorommržnje i onlajn nasiljem krše etičke standarde. S
obziromnabrojuključenihaktera,nemogućejeočekivatidaćetajzadatakbitiobavljen
brzo,aliprverezultatetrebaočekivativeću2020.godini.
52
5. Od problema ka rešenjima:
razgovori sa ekspertima
Dubinskiintervjuisuzapotrebeovogistraživanjaobavljenisadevetsagovornika,
međukojimasudonosiociodluka,medijskiprofesionalciiekspertizamedijskuidigitalnu
pismenost. Odgovori na ključna pitanja u vezi sa odgovornošću institucija,medijskim
profesionalizmom,zastupljenošćumladihumedijima,govorommržnje,digitalizacijomi
konvergencijom, kreativnim formatima i mogućim modelima rešavanja aktuelnih
problema objedinjeni su u zajednički izveštaj. Svi intervjui, osim intervjua sa
Ministarstvomomladine i sporta29, obavljeni suuživo, uoktobru2019. godine,nakon
čegasu transkribovani.Regulatorno telozaelektronskemedije (REM)nijepristalona
intervju.
Uistraživanjusuučestvovalisledećisagovornici:
• Ministarstvoomladineisporta
• AleksandarGajović,sekretarMinistarstvakultureiinformisanja
• NevenaMladenović,urednicaškolskogprogramaRadio-televizijeSrbije
• EvaBokan,urednicaprogramazadecuimladeRadio-televizijeVojvodine
• BojanPerkov,FondacijaShare
• TamaraSkrozza,Savetzaštampu
• TijanaBumbić,koordinatorkaprogramamedijskepismenostiu
Novosadskojnovinarskojškoli
• RobertČoban,direktorKolorpresgrupe
• JovanaGligorijević,urednicaportalaVugl
IstraživanjesprovedenozapotrebeKOMS-ovogAlternativnogizveštajaopoložaju
ipotrebamamladih(2019)pokazujekakosemladisvevišeokrećudigitalnimsadržajima,
doksetradicionalnimedijidoživljavajukaoanahroni.Takođe,vizuelnakomunikacijaima
prednostnadtekstualnom,štopotvrđujedominacijaInstagramaiJutjubanadFejsbukom
i Tviterom. U Ministarstvu omladine i sporta navode da je 2016. godine sprovedeno
istraživanjeoinformisanostiiaktivizmumladi,uzsledećerezultate:„Čak91%mladihod
29Ministarstvoomladineisportajenapitanjaodgovoriloputemmejla.
53
15 do 30 godina svakodnevno koristi internet, a kod populacije 15 do 19 godina, taj
procenatječak97%.Mladiinternetnajvišekoristezadruštvenemreže,zabavu,pretragu
aktuelnihdešavanja,dokgakaoizvorprilikomučenjačestoiliuvekkoristi38%mladih.
Prilikompoređenjasakasnijimistraživačkimtalasima,nemaznačajnijihodstupanjaod
ovihpodataka“.TijanaBumbićizNovosadskenovinarskeškolesmatradasuse„mladi
danasprebaciliudigitalnisvetinanekenove,hibridneformemedija,kojesunjimasada
pristupačnije i zanimljivije, što je uslovljeno vremenomu komživimo. Istraživanja su
pokazala da se mladi uglavnom informišu ili zabavljaju na Jutjubu, na društvenim
mrežamairaznimportalima,adatradicionalnimediji,premanjima,pripadajunekom
prošlomvremenukojenijenjihovo”.
Ovakvipokazateljiprimoravajukreatoresadržajanatradicionalnimmedijimada
pravekrupnepromeneupristupu,konceptuiformiplasmana.Utompogledu,odsadržaja
namenjenog mladima očekuje se da deluje autentično i uverljivo. S obzirom na
potencijalnigeneracijskijazkreatorasadržajaipublike,tajzadatakveomačestonijelako
obaviti,aliurednicaškolskogprogramaRTS-anapraktičnomprimerupojašnjavakojise
koracimogupreduzetikakobirezultatbiodobar.Kakonavodi,scenariozaseriju„Priđi
bliže“kreiranjeusaradnjidatinejdžerima:„Imalismoradnegrupe,svakenedeljesmo
podva-trisatasedeliipričalisamladimaonjihovimproblemima,otomeštaihzanima.
Ondascenaristanapišejednuruku,druguruku,pasvetoprođemosanjimaidobijese
materijalkojimožedaživinabeogradskojulici,koji jerealan.Tojejediniput–stalno
osluškivanjenjihovihpotreba“.
5.1. Štampa
Saposebnimizazovimasuočavaseomladinskaštampa,budućidajeonagotovou
potpunosti iščezla samedijske scene Srbije.Robert Čoban, direktorKolorpres grupe,
kažedanjegovakućaima110magazina,međukojimasumnogiokrenutimladima.„Kada
govorimoomladimausmislutinejdžera,imamonekolikotakvihmagazina–konkretno
OK!uHrvatskoj,akojiseuSrbijizoveHEJ!ikojijepotpunoposvećentinejdžerskojciljnoj
grupi.Naravno,nainternetportalimajevećiprocenatmladih.Svinašivećimagazinski
brendovi imaju svoje onlajn portale i nekako su u tom segmentumladi prisutniji na
internetu“,navodiČoban.Ondodajeitodapublikuštampanihmedijavećinskičinežene:
„možda čak i 95posto.Mi smo imalimuškemagazine.Recimo, prvimuškimagazinu
54
Srbiji,licencni,biojeCKM,kojismopokrenulijoš2003,augasilismogaprenekečetiri
godinekadajetiražpaoispod5.000primeraka.Jednostavno,muškarcisubilitikojisuse
prvipreselilinaonlajniprestalidakupujumagazine“.
Ipak,premarečimaČobana,idaljepostojeodređenioflajntrikovikojimasemlađa
publikamožemotivisatidakupujenovine:„Činjenicajedamiidaljeizdajemomagazin
Gamer,koji jenamenjenmladimmuškarcimaod15do25godina.Međutim, tupostoji
dodatnikeč,jertajmagazinimapostere.Svemožeteimatiuandroidaplikaciji,alipostere
nemožetenikakostavitinazidizmobilnogtelefona“.
Ministarstvoomladine i sportanavodikako jepodsticalouključivanjemladihu
omladinskenovineKlikklikbum,kaoiu„projektimakojejesprovodioCentarzastudije
socijalne demokratije, a koji su imali za cilj da doprinesu pravovremenom i
sveobuhvatnominformisanjumladihkrozkreiranjemedijskogsadržajaosmišljenogod
stranemladihiprilagođenognjihoviminteresovanjimaipotrebama“.
Mogu li se interesovanjima i potrebamamladih prilagoditi imejnstrimmediji?
NovinarkaTamaraSkrozzaprimećujerazličiteproceseprilagođavanja,aliionoštotim
procesima i dalje nedostaje: „Skratili smo tekstove i TV priloge, ponudili mnogo
agresivnijumontažu, klipovi sumnogo kraći nego što su bili pre deset godina, način
komunikacijesasagovornicimajepotpunodrugačiji...Dakle,mnogoprilagođavanjajeveć
načinjeno.Onoštojošmejnstrimmedijimogudauradejestedakolumnistinebudusamo
ljudi sa50 i višegodina,negodaangažuju imlade ljudekoji će lakšekomunicirati sa
mladompublikom“.
5.2. Televizija i radio
Analizaprogramskihšemasprovedenauokviruovogistraživanjapokazujekako
sujavniservisi–Radio-televizijaSrbijeiRadio-televizijaVojvodine–jedineTVkućekoje
sistematskivoderačunaoprogramuzamlade,uzsolidandiverzitetsadržaja.Međutim,
naRTS-unepostojizasebnaredakcijaomladinskogprograma,većsepitanjimaodznačaja
zamladebavivišeredakcija,uključujućiiškolsku.Zaštojetotako?NevenaMladenović,
urednicaškolskogprograma,kažedajeto„pitanjeorganizacijekuće“.Onanavodidase
školskiprogrambavisvimuzrastima:„KadkažeteRedakcijaškolskogprogramamislite
dajetoneštovezanozaškolu.Nije,tususveciljnegrupe.Školskiprogramjeranijeradio
serije po predmetima: istorija, biologija,matematika... Time se više ne bavimo.Mi se
55
bavimo problemima dece, adolescenata, studenata. Imamo studentske emisije, kao i
magazinzatinejdžere.Kakosetoorganizacionozovemanjejevažno“.
Sadrugestrane,Radio-televizijaVojvodineimaRedakcijuzadecuimlade,čijaje
urednicaEvaBokan.Onanavodidanapokrajinskomjavnomservisutrenutnopostojetri
TVemisijekojesunamenjenestarijemuzrastu,atosu„Jabiram“,„Obično,avrhunski“i
„Akademac“.„Obavezaprogramazadecuimladejedaponudikvalitetansadržaj,sadržaj
sa kredibilitetom. Dakle, on može da bude zabavan, ali u isto vreme mora biti vrlo
kompetentan,takodajetoonoštomiuvekimamouvidu“,kažeEvaBokan,kojaskreće
pažnjuinatodaRTVosimredovnihemisijanudiispecifičneTVprojektefokusiranena
određenutemu:„Imamodvaprojektakojisuvezanizazdravstvo.JedansezoveNežurii
posvećen je prevencijimaloletničke trudnoće, a drugi –Ti odluči – bavi sebolestima
zavisnosti.“Uzto,RTVje2014.godinepokrenuoionlajnradioOradio,kojijesamodve
godine kasnije stekao titulu najbolje evropske radio-stanice za mlade, a danas nudi
kvalitetanportaliradijskiprogram.
Javniservisisuočavajusesaposebnimizazovomkadajerečoplasmanusadržaja.
NevenaMladenovićkažedase linearnoemitovanjepokazujekaostaromodno, „i tone
samosamladima,negočakisadecom,jersunjimaprimarniJutjubiinternet.Oninisu
odraslistelevizijomkaoštosmomisvojevremenoibezobziranavrstuikvalitetsadržaja
koji proizvedemo i prezentujemo, oni to ne prepoznaju“. Upitana kolika je gledanost
omladinskogprogramanaRTV-u,EvaBokanodgovaradanepostojevalidnamerenjatog
tipa:„Nebihulazilaunekorazlaganjetetematike.Namasureperinterakcijenaterenusa
mladimasakojimasesusrećemoisarađujemo.Nakrajukaoreper imamoidruštvene
mrežeprekokojihvidimokakonekisadržajprođe,alitonemožebitijediniparametar.
Moramouzetiuobziriparametarkojisezovejanisamstigaodapogledamneštoštome
zanimaondakadajebiloemitovano,alimogudapogledamodloženoilinaJutjubu“.Tijana
Bumbić iz Novosadske novinarske škole procenjuje da bi mladi „pratili omladinske
emisijeukolikobionezadovoljilenovu,hibridnuformunovinarstvakojajenjimadanas
zanimljiva. To znači da sadržaj treba da bude nešto interaktivniji, vizuelno mnogo
drugačiji,idatemebuduonekojeihzanimaju“.
„Forme smo sveli na to da budu igrane, ali magazinskog tipa. Nema mnogo
informacija,a temesebrzosmenjuju–svezbogpažnjekoja jekodmladihsvekraća“,
navodiNevenaMladenovićsaRTS-aidodaje:„Trudimose,alinisamsigurnanakojinačin
ćemotomoćidaispratimovećzakojugodinu.Toštoonigledajuitavizuelnakultura,ili
56
nekultura,nakojusunavikli,pokazujedamiuveknudimovišakestetikeivišaksadržaja.
Jeronisunaviklinakamerunatelefonu,nateJutjubklipovekojisuogoljeni,rijaliti“.
Dok u Ministarstvu omladine i sporta navode kako TV produkciju za mlade
podstičukroz„finansijskupodrškuCentruAlfakojirealizujeTvemisijuMagazinpozitiv,
kojiinformišemladeoaktivnostimaimogućnostimakojeproizilazeizmnogihprojekata
koje Ministarstvo podržava“, Aleksandar Gajović, sekretar Ministarstva kulture i
informisanjadodajedatoministarstvoinsistiranajačanjukapacitetamlađegeneracije
zaposlenihnajavnomservisu.
Ukoliko se osvrnemo na ponudu komercijalnih televizija, analiza programskih
šemapokazuje da praksa varira – odTVPrva i TVO2 kojemladima nude atraktivne
sadržaje,doTVHappyiTVPinknakojimatakvihsadržajanema.Štaviše,ujavnostise
čestomožečutitezadaHappyiPinkemitovanjemrijalitijalošeutičunadecuimlade,kao
idabituvrstusadržajatrebalozabraniti.UrednicaVuglaJovanaGligorijevićnebiposegla
za takvim merama: „Prvo i osnovno, apsolutno sam protiv zabrane bilo čega. Onog
momentakadabismohipotetičkidošliusituacijudasurijalitijizabranjenimojepitanje
bi bilo šta je sledeće, jer se time legitimizuje cenzura i zabrana kao zvaničnametoda
razračunavanjasa lošimsadržajemumedijima.Da lioništete,bez ikakvihproverenih
izvoramogusamodakažemsvojutisakkojije–da.Zatoštomogudavidimnakojinačin
komunicirajumeđusobomonikoji togledaju,kakooponašajuoblikeponašanja,kako
komunicirajuljudimeđusobomuprevozu...“.
5.3. Portali
Alternativni izveštaj o položaju i potrebamamladih (2019) pokazuje da su veb
portalinajčešćiizvorinformisanjamladihopolitici(62%),kaoidaobjavenaportalima
pratiukupno72%mladih.Iakopredstavljajubesplatan,atraktivanibrzizvorinformacija,
mejnstrim portali neretko nude i dezinformacije, kao i klikbejt naslove, štomože biti
posebnoopasnozageneracijukojajenavikladatekstovečitapovršno.„Nijelažnavest
samo kada nešto izmislim. Lažno je i nešto što nosi naslov koji uopšte ne odgovara
sadržiniteksta“,upozoravaTamaraSkrozza,članicaKomisijezažalbeSavetazaštampu:
„Tonisusamonaslovikoji tevukudaotvoriš tekst, većsu tonaslovikoji tenamerno
57
dovode u zabludu. Zato što veliki broj ljudi, posebnomladih, naviknutih namoderne
tehnologije,nećeničitaticeluvest,većsamonaslov.“
SvevišekvalitetnihonlajnmedijaizSrbijepokušavadasvojufinansijskuodrživost
ostvari prikupljanjem sredstava od publike, ali je teško proceniti koliko bi mlađa
populacijabilaspremnanaovakvuvrstupodrške,budućidajeodraslaueriukojojse
očekuje da će medijske sadržaje dobiti besplatno. Robert Čoban kaže da je „u Srbiji
ljudima postalo logično da je ono što je digitalno ujedno i besplatno, kompletan taj
medijski sadržaj sa interneta. Jako je teško njima sada ponuditi bilo kakav premium
sadržaj. Mi imamo digitalna izdanja u PDF-u za listanje na Novinarnici i na sličnim
platformama,ali,daizdavačibuduiskreni,tojeispodjednogprocentazarade“.
Pet omladinskihmedija posmatranih u okviru ovog istraživanja svoje sadržaje
nudibesplatno30.Tobiznačilodasvojrad,ukolikonijevolonterski,morajudafinansiraju
ilinaosnovureklama ilinaosnovudonatorskihsredstava. JovanaGligorijevićkažeda
Vugl jošuveknemaposećenostkojabiprivuklaoglašivače,alidaseredakcijauovom
periodutrudidadođedoštoširepublikeidaponudiraznovrstansadržaj:multimedijalne
formate,interaktivnekvizove,aliipodkast:„Podkastjeneštoštosmoimalidokjeišao
GameofThrones itojesadržajkojijepremaGuglanaliticiodličnoprošaoijasnomije
zašto.Idešnegde,stavišslušalice,iuztomožešdaradišneštoštosepotpunouklapasa
momentomukomživiom,atoznačidamladi ljudiradevišeposlova,paralelnorade i
studiraju,iimajupotrebudabuduinformisaniilizabavljeni.Najboljeprolazionoštose
dobropakujeuzmultitasking,jernamjeto,nažalost,sudbina“.Kadajerečovišeputa
pomenutom prilagođavanju sadržajamlađoj populaciji, Tamara Skrozza naglašava da
trebapronaćiodređenugranicu,kakobi se izbeglabanalizacija: „Nekekolegekažuda
trebaprilagoditimedijskisadržaj,alinakojinačingaprilagoditi,pitamih.Pojednostaviti
ga? Janećudadegradirammlade ljude.Sigurnasamdapametni ipismenimladi ljudi
razumejuirečenicuikonstrukcijuisveostaloštotrebadarazumeju.“
MinistarstvoomladineisportanavodidajedalopodrškuprojektuMrežemladih
Srbije, čijomrealizacijomćeseosnovatinovaomladinskaredakcija „Žargon“– „portal
putem koga će mladi da kreiraju medijske sadržaje za svoje vršnjake i time će se
poboljšati sistem informisanja i znanjaoomladinskojpolitici. Portal će sebaviti svim
temamakojesuodinteresazamladeljudeitematskićepratitiiNacionalnustrategijuza
30IzovogokviraizuzetjeOradio,budućidasekaodeojavnogservisafinansiranovcemgrađana.
58
mlade, a pružaće podršku i promovisaće mlade u pozitivnom kontekstu, te isticati
primereidostignućamladihiulokalnimsredinamaizajednicama,kaoinanacionalnom
imeđunarodnomnivou.“.
5.4. Jutjub
OsnazikojuJutjubimauSrbijigovoriipodatakizovogistraživanja,premakojem
je u državi samanje od sedammiliona stanovnika registrovano čak osamkanala koji
imajuvišeodmilionpratilaca.Uzto,50najpopularnijihkanalaukupnojedonovembra
2019.godineskupilovišeod11milijardipregleda.Sobziromnatodajerečoplatformi
kojatrenutnoimavrlopovršnuregulaciju,onaujednopredstavljaičestizvornepoželjnih
iagresivnihsadržaja.JovanaGligorijevićkažedanetrebasporitičinjenicudasuJutjubi
Instagramotvorenemreže,alidasuutakvimsistemimaneophodnaipravila:„Onoštoje
jako bitno, i to je ono što je problematizovano u javnosti ovih dana, jeste kancelarija
Jutjuba odnosnoGugla zadužena za Balkan, koja očigledno nemoderira sadržaj. Veći
kanaliizVelikeBritanijeiAmerikesunesamodemonetizovaninegoigašenizamnogo
manjeprestupeuodnosunaonekojisedogađajunadomaćimkanalima,štoznačidato
odeljenjeuZagrebuneradisvojposao.NijeZagrebprekosveta,nego400kmodavde.“
UrednicaVuglanapominjeitodaseovajportal,sobziromnatodasumuciljna
grupa mladi, trudi da intenzivno prati Jutjub scenu, što je potvrdio i dvonedeljeni
monitoringobavljenusklopuovogistraživanja:„MislimdajepotrebnodaJutjubscenu
dubinskianaliziramoidaljudimaskraćujemoposao,danemorajusamidakopajudabi
donelidobroinformisaneizbore.Tusmozanjihdaobjavimoiprepričamoštasetamo
dešava,štajesuštinaslučaja,štasuproblemi“.
KadajerečomlađojpubliciJutjubkanala,onanipokomosnovunijehomogena.
„Mi imamo čitave generacije koje vrište na Baku Praseta ili na Zoranu. Nisammnogo
pratilatajsadržaj,alionoštojedolazilodomene,ištosamvidela,tojejezaogromna.I
kolikovidim,dostamladogsvetapadana to,na tajstil,na tajnačin izražavanja, ipod
uticajemsutoga.Međutim,istovremenoimatemnogomladihljudikojisuboljinegošto
je moja generacija ikada bila. Кoji su zaista uzeli sve najbolje od tih ljudi, od novih
tehnologija,odvlogova...Mislimdabitrebalonapravitirazliku.Кaoštonismosvimiisti,
takonimladinisusviisti“,navodiTamaraSkrozza.
59
Tijana Bumbić smatra da edukativni programi na Jutjubu nisu dovoljno
popularizovani.„MladiznajudapretražeJutjubakoimtrebatutorijalzanešto,alitonije
dovoljnopopularizovanokaoalatučenja ili informisanja: „Mladikoriste Jutjubnajviše
radizabave,štojeuredu,samobibilopoželjnodaimajuodređenudozukritičkogstavai
pristupa,uzsvestotomedaJutjubkaoplatformapružamogućnostzakvalitetnesadržaje,
kojih ima, samo je pitanje koliko su mladi toga svesni ili upoznati sa tim kanalima”.
Edukativne sadržaje na Jutjubu nudi i javni servis, a Nevena Mladenović, urednica
školskogprograma,kažedajeprimetiladase,otkadRTSimaJutjubkanal,čestodešava
da sadržaji budugledaniji na tojplatforminegou televizijskom,odnosno zemaljskom
emitovanju.
5.5. Etika i regulacija
O kojoj god formi sadržaja zamlade da je reč, pre ili kasnije javlja se pitanje
regulacije:štačinitisalažnimvestima,aštasaklikbejtnaslovima?Trebalizabranitiili
ograničiti emitovanje rijalitija? Kako regulisati otvorene platforme poput društvenih
mrežaiJutjuba?Štačinitisakomentarimaukojimasejavljagovormržnje?
Bojan Perkov iz fondacije Share kaže da u Srbiji ne postoji nešto štomožemo
nazvati internet zakonom: „Postoji zakonski okvir koji se primenjuje na teritoriji
RepublikeSrbije i koji važinezavisnood togada li jeneštoonlajn ilinije.Ali, recimo,
imamo Zakon o javnom informisanju i medijima gde se kaže da se platforme poput
blogova i društvenih mreža ne mogu smatrati medijima ukoliko nisu registrovane u
registrumedija.Blogoviinekidrugisajtovimogusamostalnodaseregistrujuuregistru
medijakojivodiAPRipotomsledesvezakonskeobavezekojeimajupomedijskompravu.
Međutim,akoseneregistruju,akoostanusamonanivounekogsajta,opetpostojirežim
odgovornostikojisenanjihprimenjujeuzakonskomsmislu.Toneznačidaonimoguda
pišuštahoćejerćeodgovaratiponekimdrugimpropisima:zanaknaduštete,krivično
pravo...Tojesveprimenjivo“.
Govoreći o regulaciji Jutjuba, Jovana Gligorijević kaže da bi za početak bilo
neophodnodainformacijaosponzorisanomsadržajubudejasnoistaknuta,kaoidase
poradinazaštitiprivatnosti: „Uovojzemlji jezakonomeksplicitnozabranjenodabilo
koga snimišbezdozvole i dagapotomstavišu svoj Jutjubvideo.E, to jenešto štobi
60
trebaloadekvatnoadresirati tužiocu iganjatiposlužbenojdužnosti.Kodnas jutjuberi
nisu blesavi, imaju menadžere. Ako ja znam ko je najveća menadžerka balkanskih
jutjubera,ondatomožedasaznaiministarstvoidasednesatomženomidajojobjasni
štamože,aštanemože.Drugo,nemožešti,bezobziranatoštotepratimilionipoljudi,
daženskuosobuprozivašzbogtogaštoimafilereuustima,jerjediskriminišešnarodnoj
osnovi.ImadareagujePoverenicazazaštituravnopravnosti,kojutakođetrebaobavestiti
daJutjubpostoji.“
Na koji način se odvija regulacija televizijskog i radijskog programa teško je
proceniti,budućidajeRegulatornotelozaelektronskemedije(REM)veomapasivnou
svomdelovanju.„REMnikadnijebioništadrugosempolitičkogoruđavladajućestranke“,
smatraTamaraSkrozza:„Onjetrenutnoleglonepotizma,korupcije,političkih,privatnih
interesaiveza.UovomtrenutkumislimdanemanadedaREM,uovomsastavuukojem
postoji, počne da radi svoj posao. U trenutku kada bi oni počeli da rade svoj posao,
elektronskimedijibiizgledalidalekodrugačijenegoštosadizgledaju“.
Akako izgledajuštampanimediji,začiji jenadzorzaduženSavetzaštampu?U
kontekstusadržajaukojimasekaoakteri javljajumladi,TamaraSkrozzanavodida je
najčešćiprekršajKodeksanovinaraSrbijeotkrivanje identitetamladih: „Osobakoja je
maloletnajeuetičkomsmisluzaštićena,reklobise,kaobelimedved.Dakle,nepostoji
nijednastavka,nijednatačkaКodeksa,kojabiomogućilanovinarimadaotkrijuidentitet
maloletne osobe, ili bilo koji deo njenog privatnog života. Pravo na privatnost je
zagarantovanaMeđunarodnom konvencijom o ljudskim pravima. Ukoliko semladima
kršipravonaprivatnost,onimogudasežaleSavetuzaštampu,mogudatužemedijkoji
jetoobjavio...Medijivrloretkozalazeuprivatnostmladihkojisuživiizdravi.Onikrše
privatnostdecekojasustradalazbogsamoubistva,zbognekihporodičnihtragedijaitd“.
Analizamejnstrimmedija, sprovedena u okviru ovog istraživanja, pokazuje na
koje načine mediji poput Informera i Pinka danima stvaraju sadržaj baziran na
slučajevimaizcrnehronikeukojimasumladipočiniociiližrtve.Skrozzanavodinakoje
se sve načine nečija tragedija upotrebljava u senzacionalističke svrhe: „Mi nemamo
situacijugdesemladaosobaubije,adasutrabartritabloidanaduplericamanerastežu
njihoveživote,kakvisubiliizaštosuseubili.Mismoimalisituacijeukojimaseobjavljuju
oproštajna pisma, u kojima se uhode Fejsbuk profili prijatelja tihmladih ljudi, pa se
pokušavanaslutitiizstatusazaštojedotogadošlo.Imamosituacijuukojojsegrafički,do
detalja,opisujekakosedeteubilo.Imamodecu,žrtvezločina,očijemubistvusecrtaju
61
čitavemapezločina...“.Ipak,kolikogodSavetzaštampunastojaodadoprinesepodizanju
nivoa profesionalizma, to telo je nemoćno ukoliko medij-prekršilac ne priznaje
nadležnostSavetaineobjavljujenjegoveodluke,štojeslučajsavećinommedijakojina
svakodnevnomnivoukršeKodeksnovinaraSrbije.
5.6. Podrška institucija
Na koji bi način državne institucije mogle da potpomognu razvoj kvalitetnih
medijskihsadržajazamlade?RadnaverzijaMedijskestrategije31nebaviseposebnoovim
pitanjem, ali podvlačida samo27%mladihnovinara ima radniodnosnaneodređeno
vreme,kaoidajejedanodključnihproblemajavnihservisa„nemogućnostdauuslovima
ograničenjaplataiograničenjazapošljavanjaujavnomsektoruunapredisvojukadrovsku
strukturuipodmladiredakcije“.
U odgovoru dobijenom od Ministarstva omladine i sporta navodi se da ta
institucijanastojida„kontinuiranoradinaprimenistandardaiunapređenjuinformisanja
mladih.Informacijekojemogubitiodznačajazamladenalazesenaraznimstranamai
nisu objedinjene. Sa druge strane, mladi suočeni sa obiljem informacija, često
nepotpunim,zastarelimiliideološkiobojenim,imajupoteškoćedapronađuonekojima
mogudaveruju,kojesupouzdaneikorisnezanjihudatomtrenutku“.Ministarstvojeu
saradnjisaMedijskimedukativnimcentrom,uperiodu2016-2017,radilonarealizaciji
prve faze projekta EU-UNESКO o izgradnji poverenja u medije razvojem medijske i
informativne pismenosti. Takođe su, navodi se, podržani projekti iz oblasti medijske
pismenosti namenjeni mladima, kao i projekti za informisanje mladih na jezicima
nacionalnihmanjina uz učešćemladih u projektima, te oni koji podstiču i promovišu
rodnoosetljivjezikuinformisanjumladih.Takođesurealizovaniiprojektičijijeciljbila
obuka novinara za izveštavanje o deci i mladima. Samo za prethodnu godinu na ove
projekteizdvojenojepreko16milionadinara.
KadajerečoMinistarstvukultureiinformisanja,sekretarGajovićnavodidaseta
institucija„bavimladimaonolikokolikosebavisvimgrađanimaRepublikeSrbije.Mine
pravimo tu razliku izmeđumladih i starih ionihkoji suunekomtakozvanomtrećem
31Izvor:http://www.media.srbija.gov.rs/medsrp/dokumenti/nacrt_strategije.docx
62
dobu“.Onpodvlačidasuuslovizadobijanjesredstavastrogiitransparentni:„Javrločesto
kažemdamojeMinistarstvonijebanka,dasadadođeteitražitezaneštopare.Ne,mito
takoneradimo.Moradaseprođeprocedurakonkursa,jersesamonatajnačinsredstva
mogu dobiti u ne samo ovom nego i u svimministarstvima“. Upitan koliko je učešće
mladihnaprijavljenimprojektima,Gajovićkažedajeto„dobarbroj“:„Kadkažemdobar
brojondamislimdabar35-40%mladihkojiradenatelevizijiilinaradijuiliuštampi,
pišudobreprojekte,kojepošalju,dobijusredstvaiondagarealizuju“.
5.7. Digitalna i medijska pismenost
Nasamomkraju,osimslikeo tomekako izgledaju sadržaji zamlade, veoma je
važnosagledatiikakomladinatesadržajereaguju–kolikosuotporninamanipulacije,
koliko su spremni da prepoznaju prikriveno oglašavanje i da li su skloni kritičkom
preispitivanjusadržaja.
Iz Ministarstva omladine i sporta poručuju da se danas „suočavamo sa
svojevrsnim paradoksom ere savremenih tehnologija i hiperprodukcije informacija:
podatakanikadanijebiloviše,alizatonikadanijebilotežeiznjihizdvojitiupotrebljivu
informacijuiznanjeionoštojejošizazovnije,kreiratinovosaznanjeizatojevažnoda
novegeneracijeosposobimodaefikasnokoristemehanizmezapronalaženjeinformacija,
alijošvažnije–danaučekakodakritičkisagledavajuizvoreikritičkipromišljajunjihovu
upotrebnuvrednost“.AleksandarGajović,sekretarministarstvakulture i informisanja,
smatra da nam je medijska pismenost važna „pre svega zbog informativnog sistema
svakog građanina, a to podrazumeva da on prateći štampu, radio i televiziju može
samostalnodaprihvatiinformacijuidaotojinformacijiimaisključivosvojusvest“,ali
kažedanebinametaomedijskupismenostkaoposebanpredmetuškoliidajeboljeda
to bude alternativni predmet, kao i do sada: „Imam informaciju da školska omladina
masovnoposećujetečasove,neizbegavaih,isvaodelenjasuihmanjeilivišeprihvatila.“
Tijana Bumbić, koja se u Novosadskoj novinarskoj školi već deset godina bavi
temommedijskepismenostimladih,kažedasuškoleinastavniciotvorenizaovuideju,
„iako se vrlo često polazi sa onom premisom kako nastavnici neće ništa da rade”.
Međutim,„iakopostojientuzijazam,paralelnosanjimnastavnikmoradazadovoljiveć
postojećiplaniprogram,pajeveomavažnopružanjepodrškeprosvetnimradnicimakroz
63
razneradnematerijaleiedukacije,kakobiseoniosećalikompetentnije.Našaistraživanja
pokazuju da oni imaju želju da to primene, ali sa druge strane osećaju da su učenici
medijski pismeniji od njih. To nije istina, jer medijska pismenost nije samo veština
korišćenjaaplikacija,već ionoštoprosvetniradnici imaju– iskustvoistavkojemladi
zbogsvojihgodinanisumoglidarazviju,amedijskapismenostnemožedarazdvajajedno
oddrugog.”
BojanPerkovizfondacijeSharekažedajevažnodanovageneracijabudeobučena
da se kreće kroz život koji ćenesumnjivo sve više i višebiti povezan sa internetom i
različitimplatformama:„Većsadaseusvetuuvelikokoristealgoritmizazapošljavanje,
za donošenje odluka o kreditu i tome slično. Dakle, ljudi treba da budu svesni koje
podatkeostavljaju,kometipodaciiduikakotajsistemfunkcioniše;danainternetuništa
nijebesplatno,jerakonisiplationovcemplaćašpodacima.“Kadajerečoopasnostiod
dezinformacijaumedijima,TamaraSkrozzamladimanudikaosavetda„tevestidožive
kaoonepričekojesmočitaliuškoli.Dakle,dapogledajumogućatumačenja,dapogledaju
mogućeuzrokeiposledice,kaomogućeporuke“.
64
Zaključci i preporuke
Ovo istraživanjesprovedeno jenaosnovupet segmenata:1)analizemejnstrim
medija;2)analizeprogramskihšemaTVstanicasanacionalnomfrekvencijom;3)analize
omladinskih medija; 4) analiza jutjub kanala; 5) dubinskih intervjua sa donosiocima
odlukaimedijskimprofesionalcima.Naosnovupostojećihrezultatamoglibiseizvesti
sledećizaključciipreporukeključnimakterimanaovompolju:
JAVNI SERVIS
Najveći napredak u odnosu na prethodna istraživanja zabeležen je na javnom
servisu,prvenstvenoucentralniminformativnimemisijama:(1)uprilozimagdesekao
akterijavljajumladiipolitičari,mladisucitiraniprepolitičara;(2)posvećenajepažnja
rodnombalansu i rodnoj perspektivi određenih problema; (3) o položajumladih koji
pripadaju osetljivim grupama izveštava se s visokim nivoom profesionalizma, van
stereotipnih obrazaca. Analiza pokazuje koliko je sa stanovišta potrebāmladih važno
postojanje javnih servisa, budući da oni kreiraju čitav niz dokumentarnih, naučnih i
polemičkihformatakakvibise,zbogsvojenekomercijalneprirode,veomateškomogli
očekivatinaprivatnimtelevizijama.Međutim,problemsakojimseRTSiRTVsuočavaju
jepotencijalnigeneracijskijaz,ondakadaodraslipripremajuprogramzamlade.Ukoliko
seodtakvogprogramaočekujedadelujejezičkiitematskiautentičnoiuverljivo,onmora
biti stvaran u konsultaciji sa mladima. Od javnih servisa očekuje se da se približe
kanalimakomunikacijekojekoristemladi.Utompogledunapravljenisuizvesnipozitivni
pomaci, pa se emitovani sadržaji postavljaju na Jutjub i matične sajtove, uz opciju
odloženoggledanja.
KOMERCIJALNI TV KANALI
Analiza jepokazalada sekomercijalnikanaliuvelikojmeri razlikujuod javnih
servisapodiverzitetusadržajazamlade.Privatnestanicenemajuistinivoobavezakao
javniservispremamladimakaociljnojgrupi,aliihtoihnelišavaodgovornostiiobaveze
dapoštujuprofesionalniietičkikodeks.Dalićediverzitetizmeđuostalogbitizasnovan
65
nasadržajimazamlade(O2,Prva)ilićetuciljnugrupuisključiti(Pink,Happy)–stvarje
odlukeemitera.Međutim,čakiukolikoemiternajavisadržajezamladeusvomelaboratu,
inaosnovutogastekneprednostnadostalimkonkurentima,nemoradaznačidaćetakva
vrsta programa zaista i biti emitovana. U okviru centralnih informativnih i tematskih
emisija nedopustiva je instrumentalizacija mladih u političke svrhe, kao i
senzacionalizampriizveštavanjuoosetljivimtemama.Komercijalniservisitrebalobida
udomenutemaodznačajazamladenegujumedijskeinicijativeianalitičkežanrove,da
kroz inovativne formateobogaćujumedijskuponudu idanakreativan iprofesionalan
načinnadomestenedostatkeuonimpoljimakojimajavniservisneposvećujedovoljnu
pažnju.
REGULATORNA TELA
Savet za štampu, osim odlučivanja o pojedinačnim primedbama, sprovodi i
opsežne monitoringe na osnovu kojih je moguće steći dublji uvid u obrasce
(dez)informisanja o mladima, što bi trebalo nastaviti i ubuduće. Regulatorno telo za
elektronskemedijemorabeskompromisnoda reagujenaprekršajeetičkogkodeksau
domenu izveštavanja o mladima i da na taj način podstiče duh profesionalizma u
elektronskimmedijima.Međutim,ovotelopokazujeizrazitnivopasivnostiiinertnosti,
što doprinosi utisku da su potrebne temeljne promene kako bi se obezbedilo
funkcionisanjeREM-auslužbijavnoginteresa.Usvetluonogaštojeprethodnorečeno,
indikativan je i podatak da REM nije pristao na intervju u sklopu ovog istraživanja.
Naposletku, potrebna je i jača regulacija sadržaja na Jutjubu, kako kroz izmenuopšte
politiketeplatforme,takoikrozaktivnijiradregionalnogregulatornogcentra,zaduženog
zajutjubscenuBCHSgovornogpodručja.
OMLADINSKI MEDIJI
Omladinskimedijinastojedabudumultimedijalni,paosimosnovnogtekstanude
ibogatuopremu,podkast,vlog,infografike,mimove,kaoiilustrativneobjavesaTvitera,
Instagrama iFejsbuka.Nedostaciposmatranihmedijapre svega seogledajuuniskom
geografskom diverzitetu, tj. isključivoj fokusiranosti na grad koji je ujedno i sedište
medija. Na određenim portalima postoje problemi sa zastarelim ili nefunkcionalnim
dizajnom, kao i sa promocijom pseudonaučnih sadržaja. Budući da najbolje poznaju
66
mlade kao ciljnu grupu, omladinski mediji trebalo bi svojim radom da nadomeste
nedostatke mejnstrim medija, kako javnih servisa, tako i komeracijalnih medija, da
otkrivajunoveplatformeiinovativnenačineobraćanjamlađojpopulacijiidapromovišu
pitanjaodjavnoginteresakrozproaktivaniinteraktivanpristup.PremapodacimaSaveta
za štampu, samo jedan od posmatranihmedija (Noizz) priznaje nadležnost ovog tela.
Ostali mediji trebalo bi da slede taj put, kako zbog jačanja regulatora, tako i zbog
sopstvenogkredibiliteta.
JUTJUBERI
Istraživanje50najpopularnijihkanalapokazujedauizvođenjuzaključakanema
mestageneralizacijama,budućidapostojičitavspektarrazličitihpraksi:odkanalakojise
trude da zarade senzacionalizmom i provociranjem sukoba, do onih koji poštuju
standardezajednice,služeseprimerenimjezikomiučestvujuuhumanitarnimakcijama.
Kada je reč o neprimerenim sadržajima,može se očekivati da će ih tržište, ali i nova
pravilaJutjuba,predstavljenaunovembru2019,uznatnojmeripotisnuti.Regulacijaovog
servisamoglabiumanjitividljivostimonetizacijuagresivnihklipova,amoglabidovesti
i do strožeg sankcionisanja kanala koji govorommržnje i onlajn nasiljem krše etičke
standarde.Međutim,ivantihokvira,jutjuberibitrebalodavoderačunaokoličiniuticaja
kojuimaju,tedaspramtogauskladediskurssvojihsadržaja,transparentnostinformacija
osponzorisanimsadržajimaizaštituprivatnostiosobakojesepojavljujuuklipovima.
Ovu publikaciju izradila je Krovna organizacija mladih Srbije u saradnji sa Institutom za medije i različitosti, Asocijacijom Local Pres i Novim magazinom.
Publikacija je nastala u okviru projekta Young Media - media for and with young people, koji podržava Ministarstvo za ekonomski razvoj i saradnju Savezne Republike Nemačke i DW Akademie, kao i projekta MLADI: Media literacy alliance and digital importance, koji podržava Delegacija EU u Srbiji.
Stavovi izraženi u ovoj publikaciji odgovornost su autora i izdavača i ne predstavljaju nužno stavove Ministarstva za ekonomski razvoj i saradnju Savezne Republike Nemačke, Deutche Welle Akademie i Delegacije Evropske unije u Srbiji.
ISBN-978-86-80578-07-1