Download - Miroslav Krleža: O našoj inteligenciji - scene iz života jednog našeg hrvatskog odroda

7/25/2019 Miroslav Krleža: O našoj inteligenciji - scene iz života jednog našeg hrvatskog odroda

http://slidepdf.com/reader/full/miroslav-krleza-o-nasoj-inteligenciji-scene-iz-zivota-jednog-naseg 1/15

Miroslav Krleža: O NAŠOJ INTELIGENCIJI - SCENE IZ ŽIVOTA JEDNOG NAŠEG HVATSKOG ODODA !"#$%&'

UVOD I KAO PREDGOVORKada se jednoga dana pojavi kod nas naš Gogolj, svi će ga popljuvati.

!ideset godina piše se kod nas po naši" tako#vani" knji$evni"listovi"a o nekakvo" i"agina!no" %u"jetni&ko" i#!a#u našes!edine', a kada se taj %u"jetni&ki i#!a# naše s!edine' jednoga danapojavi na (o!i#ontu, svi će naši ljudi lijevo i desno u!lati da je to la$,pa")et i i#"išljotina da s"o "i tako odv!atni, tako glupi i takos"iješni. *edna je stva! +iti p!i"aš iganski i guditi slatko u# dlakaveuši pijandu!a, a d!ugo je pisati o#+iljno i "!ko kao što se piše na#eleno" stolu t!i+unala, gdje je sve ti(o i "!tva&ki neut!alno. A +ude litko pisao o na"a kao takvi"a, on t!e+a da piše "!ko, ok!utno ineu"oljivo- I kada se p!ed t!i+unalo" pojavi naš a!odni Inteligenat,t!e+a tu nes!etnu dušu vagnuti gesto" kakvo" se va$u sta!e i

s"!dljive p!nje/ više sa #a&epljeni" nosnia"a nego sa #ani"anje" ili0 jao 0 sa sa"ilošću-1ovjek koga je pisa ove litanije u naslovu na#vao %naši" (!vatski"od!odo"', to je #ap!avo &ovjek v!lo si"pati&an i "oglo +i se !eći 2nap!vi pogled3 gotovo do+!oćudan4 on je pou&an "odel (!vatskoginteligenta, tipi&nog #a suv!e"eno stanje (!vatske inteligenije, uovo" nepos!edno" (isto!ijsko" pe!iodu kada se #a tu v!stu našeinteligenije d!$avno i na!odno Ujedinjenje 5!+a, 6!vata i 5lovenaapojavilo kao i#nenadna o+avijest da s"o do+ili na "e7una!odnoj lut!ijip!vi #goditak. Ovaj okto+a!ski g!o" i# +e#nadno sivog !atnog ne+agodine 898: #a tu v!stu našeg u&enog svijeta odjeknuo je kao po#iv na

vje&iti jugo!ojalisti&ki "ajalis, ko"e je t!ajanje nedogledno, a sve sušanse tako !u$i&aste te ne"a !a#loga +aš nikakvoj su"nji.1ovjek v!lo uljudan, ugla7en, akade"ski o+!a#ovan, odli&an 7ak ip!ili&no uva$eno lie našeg današnjeg #akulisnog politi&kog $ivota.Dokto! p!ava, sin jednog (!vatskog advokata, dokto!a p!ava, koji je uonoj gnjiloj at"os;e!i g!ada Ag!a"a potk!aj devedeseti( godina postaoidealisti&ki" "ad$a!ono" i# !a#loga toliko "nogo+!ojni( da je suvišnogu+iti p!osto! na opisivanje detalja koji su po svojoj spei<&nojdoka#noj sna#i svi +e# i#u#etka +ili takve na!avi da se p!i&injalo 0 da jene +iti "ad$a!ski unionist #aista neinteligentno.5in, dakle, "ad$a!skog unionista 2o+#o!aškog apostate3, i sa" unionist

po svo" politi&ko" uvje!enju, gospodin dokto! nau&io je već i#"e7u=e&a i =udi"a da je ka"eleonština sa"o jedan o+lik eg#istenije uunionisti&koj 6unga!iji, pa kada je per analogiam historicam >?p!e"apovijesnoj sli&nosti?@ došlo do neounita!isti&kog o+!ata u naši" ju$noslovjenski" odnosi"a, gospodin dokto!, kao do+a! advokat,snašao se u dile"i p!avov!e"eno.5astao sa" neko ve&e tog našeg gospodina Dokto!a i na!avno 0 o&e"u, !a#gova!ali s"o o dnevnoj politii. On je v!lo logi&no i v!lo



te"pe!a"entno +!anio svoju te#u da je s!pska (ege"onija ne sa"o#d!ava već 2što je #a 6!vate "nogo va$nije3 (isto!ijski nadasvepot!e+na pojava. *edna v!sta nei#+je$ne diktatu!e dok se p!ilike unuta!sklopa ju$noslovjenskog ne konsolidi!aju i dok se tu ne !a#vije jedanna!od od t!ideset "ilijuna stanovnika, %jedna nova ev!opska

velevlast'.ije u nepos!ednoj ve#i, ali je #a svu du+ljinu tog našeg noćnog!a#govo!a 2u# &ašu vina3 pot!e+no da ipak ka$e" nekoliko inti"ni(,#ap!avo #akulisni( !ije&i o to" naše" si"pati&no" Dokto!u, koji je utoj dugot!ajnoj de+ati ig!ao p!ili&no va$nu ulogu, toliko va$nu da je onaka!akte!isti&na po sve one (!vatske inteligente koji "isle, pišu i govo!e,kao što govo!i i "isli naš d!agi unita!a, &ovjek koji je sp!e"an da$!tvuje na olta! naše Do"ovine sve što i"a/ svoj vlastiti $ivot i $ivotsvoje d!age o+itelji.

IDEAIBA ACEG GO5PODIA DOKORA

aš d!agi i "nogopoštovani gospodin Dokto! jedva je p!e+aio&et!desetu godinu i on sa" #a se+e konstantno tv!di 2toko" našegpetnaestogodišnjeg po#nanstva3 da je on %idealista'. On je dakle%idealista' po svo" g!a7ansko" #ani"anju i uvje!enju4 po&eo se i#%ideali#"a' +aviti na!odno" politiko", napustivši d!$avnu slu$+u. On je %idealista' po svo" !o"anti&no" ukusu, &ovjek #a koga je poja"ne&eg %ve!isti&kog', %natu!alisti&kog', %o+jektivnog', %!ealisti&kog'2$ivotnoistinitog, u jednu !ije&3 u $ivotu p!ije svega nešto ne"oguće, je! %o+jektivne istine' uopće, dakako, ne"a 2to je +le;3, a %o+jektivna iapsolutna istina' +ila +i i suvišna/ ona +i $ivot i suviše pojednostavnila.ivot je sa"o od!a# slu&ajnosti, neod!e7enosti, !elativi#"a, takav $ivot

"nogo je ljepši, puniji, inte!esantniji. 5ve je dakle !elativno, i +aš #atošto je sve !elativno, on ne "o$e poj"iti &e"u ja u$iva", da, up!avou$iva" isklju&ivo u !u$ni" i negativni" st!ana"a $ivota. 5vi "oji%sastavi' v!ve neki" apodikti&ki", a!ogantni", su!ovi"+!utalnosti"a, kao da je u $ivotu sve jasno. A istina je o+!atno/ sve jenejasno- %1itajte, na p!i"je!, Eddingtona, pak ćete vidjeti kako je svenejasno-'0 =o$e "oj, vi 2taj %vi', to sa" nai"e ja3, vi, sa svoji" %talento"', vi+iste "ogli da se +avite i neki" idealni", lijepi" stva!i"a, a ne dauvijek !ujete po kasa!na"a i špitali"a. ivot ipak +it će da nijenekakva soijalisti&ka s"ialia-

ivot, dakle, po gospodinu Dokto!u, nije %soijalisti&ka s"ialia', i on,spo#najnoteo!ijski %idealista', #astupa gledište da naše gledanje i našedo$ivljavanje nije kopija neke od!e7ene stva!nosti niti p!odukt neke t#v."ate!ije, nego da je sve to #ajedno p!ili&no nejasnog, neod!e7enog,up!avo, "oglo +i se !eći, "eta<#i&kog po!ijekla. a gospodina Dokto!ane +i se "oglo ustv!diti da vje!uje u =oga p!e"da sa" ja inti"nosigu!an da će u"!ijeti kao do+a! katolik u po"i!enju sa F!kvo",opjevan od t!i popa u gala0o!natu. On je slo+odnjak ;o!"alist,



%nap!ednjak' u "eta<#i&ki" ko"pleksi"a utoliko ukoliko tv!di da jestva! !eligio#nog uvje!enja stva! p!ivatne na!avi i da je %slo+odasavjesti' doista "ini"u" koji +i t!e+alo i#vojštiti kao naj"ini"alnijip!eduslov #a +ilo kakvu na&elnu %du(ovnu slo+odu'. I +aš #ato što onstoji na 5lo+odnja&ko", %nap!edno"', antikle!ikalno" p!inipu

sav!šene slo+ode savjesti, on je, u# neke e"pi!isti&ke og!ade toga svogspo#najnoteo!ijskog ideali#"a, #a %slo+odu uvje!enja', a je! je njegovodanašnje uvje!enje da Rase kao takve postoje, da i"ade !asni( Bisija i!asni( Besija i Besijani#a"a, to on vje!uje u "isiju ju$noslovjenskeRase kao takve. Vidovdanski Biste!ij, Bešt!ovićeva p!o!o&kagenijalnost, a!odna Pjes"a i Rasni 6e!oi#a", to su njegove pa!ole ukoje on danas vje!uje, kao što je ju&e! vje!ovao u sentištvanske, asut!a, ako se stva! tako ok!ene, on će opet vje!ovati u što danas nevje!uje, to jest u neke nove Bisije i Besije, već p!e"a to"e kakva će+iti konjunktu!a ti(, na"a danas, nepo#nati( %"esijani#a"a' itd.a "oju disk!etnu i su"nji&avu p!i"jed+u da je "esijani#a"a +ilo

otkad i"a svijeta i vijeka, ali da sa" uvijek više volio "aštati o%"esijani#"i"a' kad su p!edstavljali negaiju stva!nosti, to jest o%Besija"a', koji su +ili pod uda!o" po#itivni( #akona, nego o takvi"akoji se k!eću pod #aštito" akona o aštiti D!$ave, on pada u +!+ljavupapagajsku dekla"aiju o slo+odi vje!ovanja i nevje!ovanja, oog!ani&enju "eta<#i&ki( odu(ovljivanja, o suv!e"eno" %!veno" je#uiti#"u nas "ate!ijalista', o na"etanju nekog veltanšaunga što gaon p!osto ne će, je! on (oće da ostane li&no slo+odan- On "!#i svakuecclesiu militans >+o!+enu [email protected] Boli" ja vas- U toj vašoj du(ovnoj nivelaiji vi uništavate svakuslo+odu "isli- Ignoramus et ignorabimus! >ne #na"o i ne će"o ni

#nati@ Pa valjda nis"o više djea da vje!uje"o u 6aekela kao u 5vetopis"o Valjda "e ne ćete (tjeti uvje!iti da sa" ja kao "aj"un skakaopo g!ana"a *a vje!uje" u "iste!ij #+ivanja. aša Rasa po+ijedit ćesve #ap!eke- Postoji neka %su+jektivna intuiija "isti&noga &uvstva!ealnosti', i, vidite, Bešt!ović je svoji" kolosalni" p!edvi7anje"p!o!ekao *ugoslaviju- Bešt!ović je genijalan-On je entu#ijast Bešt!ovićevog Vidovdanskog Fiklusa, i koliko god okipa!stvu kao takvo" ne"a ni poj"a 2to #nade" to&no +e#p!etje!ivanja je! ga po#naje" već petnaest godina3, on je od 8989.;otog!a<je Bešt!ovićevi( junaka nosio sa so+o" kao ne$enja po svi"svoji" +eog!adski" "e+li!ani" so+a"a. Kako se o$enio jedno" v!lo

+ogato" 5!e"io", p!avoslavne vje!oispovijesti, dakle d!$avotvo!no",svetosavsko" !odoljupko", "i!a$d$ijko" od 9HH lanaa s!e"ske#e"lje, &lanio" ud!u$enja %Kneginje ju+ie', ti Bešt!ovićevi junaivise u njegovo" +eog!adsko" salonu kao salonski d!$avotvo!ni uk!as.Isto tako i Bešt!ovićev K!alj Peta! Po+jednik, ;otog!a<ja D!uštva #ap!o"et st!anaa.U !a#govo!i"a s ti" d!agi" gospodino" Dokto!o" ja sa", na!avno,%"ate!ijalista'. ai"e/ ja sa" spo#najnoteo!ijski "ate!ijalist, te stoji",



na p!i"je!, u naši" dijalo#i"a na stanovištu da "i ne sa"o da s"oup!avo kao "aj"uni skakali po g!ana"a nego da se ni danas, uv!ije"e tele;ona i !adija i ot!ovnog plina, ni"alo ne !a#likuje"o od ti(naši( !epati( p!ijatelja. *a sa" %"ate!ijalista dijalektik', %ekono"skidete!"inista' u diskusija"a i u na&elu, a u p!aksi piše" i &ita"

!a#nov!sne, a &esto i idealisti&ki veo"a su"njive knjige, +avi" sedakle u naši" p!ilika"a gotovo apst!aktni" #ani"anje", dok je naš#nana %idealista', gospodin Dokto! 0 p!ije svega, dokto! p!ava,#na"enita i istaknuta li&nost našeg g!a7anskog d!uštva, spo!taš 2sta!i6aškova3, *ugoslaven, govo!nik, politi&a!, p!opagandist idejea!odnog *edinstva, lojalni g!a7anin, uk!atko/ d!$avotvo!a i stupnašeg d!uštva što se !a7a i nastaje u ove naše dane. On kao%idealista' nosi O!den &eškog =ijelog ava i Poloniae Restitutae, i5vetoga 5avu III i II stepena. 2Aust!ijska t!i o!dena/ jedan ivilni i dvao<i!ska !atna, &uvao je do godine dvadeset i d!uge u +a!šunastojka#eti u lijevoj ladii svoga pisaćeg stola. Godine dvadeset i d!uge,

p!iliko" sveopće likvidaije njegovog %p!ed$ivota' i &išćenja sta!i(vo#ni( !edova i ko!espondenije p!ije Vjen&anja, ti su o!deni nestali.3On je istaknuti &lan Fent!alnog od+o!a jedne d!$avotvo!ne pa!tije, jedan od naši( !e;e!enata %u!o7enika' #a (!vatski p!o+le" u=eog!adu, on putuje po "e7una!odni" kon;e!enija"a kao speijalist#a !a#ne u!ed+e i u!e7aje #!akoplovne slu$+e ili !egulaije voda, on jenaš "ode!ni, suv!e"eni idealist, koji !aspola$e neo+i&no $ivi" iplasti&no !a#vijeni" s"islo" #a p!ojenu okolnosti i p!ilika, u jednu!ije&, talento" #a $ivotnu stva!nost. Danas se njegov i"etak ijeni nat!i "ilijuna dina!a 2v!lo sk!o"no p!oijenjeno, +e# devet stotina juta!anjegove gospo7e, što nije pod ag!a!no" !e;o!"o"3, pa +i #a

deko!ativnu po#adinu njegova po!t!eta +ilo pot!e+no da ka$e" jošnekoliko !ije&i o njegovoj p!ošlosti, u petnaest godina, !et!ospektivno.

*EDA IBPRE5I*A I PRVI6 DAA RAARat kao takav nadasve je #agonetan doga7aj svoje v!ste. U !atu svaljudska svojstva do+ivaju neko pose+no osvjetljenje, kada se "nogestva!i, što i( u "i!no" ivilno" $ivotu gleda"o svakodnevno"aski!ane i š"inkane 2kako0tako podnošljive3, najedno" p!ika$u usvojoj o&ajnoj +ijedi, kao sta!e +ludnie na stolu #a sei!anje. U!atovi"a javlja se u p!vo" planu ljudska glupost. judska glupost jesa"a po se+i ele"enta!na, og!o"na, svakodnevna pojava, a &ini se da

!at djeluje na ljudsku glupost kao g!"ljavina na gljive/ ona ni&e na svi"st!ana"a sa+lasno. Glupost !atna, što je sus!eće"o svaki dan na ulii,u d!uštvu, po kavana"a, po novina"a, tako je sa+lasna da podko!ako" njenog "a"utskog stopala #d!ava pa"et ostaje #gnje&enakao "o#ak s jajeto" na tanji!u. A kod nas ta !atna glupost, na!avnoglupa i k!etenska sa"a po se+i, pop!i"ila je neke !egionalne, na!o&ito+lesave ;o!"e po do"aći" nast!anosti"a. ako je netko p!onio glasg!ado" da je vodovod ot!ovan i nastala je nevje!ojatna panika, to više



što se #aista p!i"ijetilo da je voda #a nijansu više klo!i!ana negoo+i&no. a sve st!ane t!a$ili su t!ova&e vodovoda, je! se +ilo p!o&ulo dasu u(apsili neku su"njivu +andu u *u!jevskoj ulii, u #g!adi sa"og!e#e!voa!a. I#dano je upo#o!enje da je vodovod pod st!a$o" i da suglasine lansi!ali špijuni, agenti p!ovokato!i, i da će svaka g!a7anska

oso+a +iti ka$njena +ude li ši!ila ala!"antne vijesti koje ne"aju d!ugesv!(e nego da siju !a#do! i #a+unu "e7u lojalni" g!a7anstvo".%ojalni g!a7ani' našli su se tako p!voga dana u dile"i da li da pijuvodu ili da $e7aju, ali je ipak p!evladala de;etisti&ka su"nji&avost upou#danost vodovodnonad#o!ni( o!gana i tako je p!evagnula(id!o;o+ija, na te"elju (id!o;o+ne panike og!o"ne de"ok!atskevećine.%ojalni g!a7ani' ipak su !iski!ali da +udu sv!stani u politi&kes"utljive, je! nitko 2k!aj svoje #d!ave pa"eti3 nije +io tako lud da seot!uje, i tako s"o p!vi( dana !ata do$ivjeli nekoliko g!oteskni( senaoko te vodovodne #av!#la"e. G!a7ani nisu (tjeli da piju ot!ovanu vodu,

i ja sa" oni( dana p!isustvovao &itavo" ni#u g!oteskni( sena s to"ot!ovano" vodo".0 Cta Vi pijete vodu e pijte, #a+oga, tu ot!ovanu vodu- Bi i"a"osi;ona- I !oji&ke vode s"o na+avili &itav sanduk-2U ijelo" g!adu nestalo je #a J sata si;ona i uglji&ni( voda, pak seod"a( u okvi!u !atne uve!ti!e poka#alo da je Ro+a stva! tajanstvena inadasve (i!ovita koja se k!ije p!ed dep!esijo" !atno" kao one "ale<gu!ine na +a!o"et!u, nestajući u kućii kad se sp!e"a kiša. A ne+o se#loslutno #aog!nulo t"asti" o+lai"a/ daleka g!"ljavina od e"una iPan&eva, od 5a!ajeva i vo!nika nagovještavala je g!dne p!olo"eoluje.3

P!onio se glas g!ado" da p!ola#e auto"o+ili sa #lato" i# !anuske uRusiju i oni( dana +ijaše neo+i&no st!oga kont!ola auto"o+ila na svi""itnia"a. estalo je s!e+!a. estalo je sala"e. jude na šetnji oko5"!oka (apsili su kao špijune. U jednoj kući neka "oja #nania,gospo7a jednog uglednog visokog &inovnika, #aklju&ala je klavi! od$alosti, a kada sa" je ja, p!ili&no naivno, #apitao kada "isli opet dasvi!a, odgovo!ila "i je dostojanstveno pateti&no kao !i"ska "at!ona/poslije po+jede. *avile su se p!ve +!on&ane plakete u spo"en Rata, a jasa" se sa svojo" dvadeset i p!vo" godino" p!vi put osvjedo&io da ješta"pa doista Velevlast. Do !ata u to nisa" vje!ovao. Uopće, šta svenis"o nau&ili #a nekoliko p!vi( !atni( dana/ da su g!a7anske slo+ode

sa"o naivno plandovanje !o+ijaša na uslovno" dopustu, da ne"a#akona koji ga!anti!aju ivilnu sigu!nost, da paljenje vještia nije pojavadaleke, s!ednjovjekovne p!ošlosti, da ne"a takve glupe la$i koja ne +i"ogla svojo" p!ividnošću djelovati kao istina i da je glasno i#!ianjevlastiti( "isli stva! po $ivot opasna a &esto i s"!tonosna. Uk!atko/glupost ljudska p!ovi!ila je na !a#ni" st!ana"a kao papak ne&astivog, isjeća" se jedne #vje#dane noći u augustu kada je &itava g!upa ljudip!ed ka#alište" p!o"at!ala jednu #vije#du kao ae!oplan što se p!i"i&e



sve +li$e i +li$e. i( antipati&ni( p!vi( !atni( dana uvje!io sa" se daviše od devedeset odsto "oji( #nanaa ne"a poj"a o geog!a<ji, o#vije#da"a, o "ate"atii, o alge+!i, da ne po#naju ni osnovne #akone"išljenja i da su posve o+i&ne ne#nalie koje se p!avdaju po ulia"a,doka#ujući da su #vije#de nep!ijateljski ae!oplani-

U to u#ne"i!eno v!ije"e kada su se po&eli javljati s!ednjovjekovninagoni lijevo i desno, i kada sa" i ja kao nevina naiv&ina stao uvi7atida ljudi "ogu +iti i v!lo neugodni, da postoji i#"e7u &lanova našeljudske !ase jedan !a#"ak koji "o$e +iti "nogo veći od distanei#"e7u psa i &ovjeka a to je !a#"ak "o!alno0intelektualnog uvje!enja,u to ko+no v!ije"e kada sa" ja p!istupao k ljudi"a s dvost!uko"pot!e+o" da na7e" u nji"a no!"alne ljude koji "ogu da !a#likuju#vije#du od ae!oplana i koji ne vje!uju da je vodovod ot!ovan, ja sa" isa naši" d!agi" gospodino" Dokto!o" 2danas v!lo istaknuto"politi&ko" glavo"3 i"ao nekoliko !a#govo!a što će "i ostatine#a+o!avni. Da +i se taj naš !a#govo! u oni" p!vi" dani"a !ata

p!ika#ao potpuno jasno, pot!e+no je da na+ai" neke detalje, s ja&i"osvjetljenje" pojedini( pa!tija Dokto!ove li&nosti. On je +io"ad$a!onsko dijete, stipendist +e!linski, i tako se !a#vio do nekog višegaust!ijskog ko#"opoliti#"a kakav se njegovao po &itavoj ent!alnojEv!opi, po !eepti"a !a#nov!sni( nadd!$avni( i nadna!odni( teo!ija.Kao idealist vje!ovao je da se sve #+iva sa"o u su+jektu. 5u+jekt je jedan i $ivi jedan jedini put. 5u+jekt je ka!ije!a- a ka!ije!a i tajka!ije!i#a", to je sve +ilo p!otkano kao neki" viši", i!oni&ni", gotovoini&ki" s"iješko" nad svi"e što nije ka!ije!a. ako s"o jeda"put!a#gova!ali na jedno" peštansko" elitno" plesu, a on naslonjen o#idni sag ispod $i!andola, p!o"at!ajući one koketne dekolti!ane $ene,

gala0uni;o!"e i svjetiljke 2%onaj sjaj'3, ovako je govo!io po p!ilii/ %Kadase sjeti" naši( ta"+u!aša i naši( plesova, (e0(e, kakvog s"isla i"asve ono kod nas 1e"u "i #ap!avo $ivi"o, "i 6!vati Dali nis"o ništai ne"a ni i#gleda da +is"o "ogli nešto dati- e"a to sve naše, ta"odolje, !aison dLMt!e- >!a#log opstanka, s"isao@ Kakve naionalne"egalo"anije kod takvi( na!odića, kao što je naš Boli" ja vas, jedanBNn(en i jedna Pešta više p!odui!aju nego ona dva i po "ilijunanaši( nepis"enjaka u gaća"a i u opani"a.'Beni se u to do+a, 89808, po&eo u glavi pušiti Bešt!ovićev klišejnaionalisti&ke ideje 2to +ijaše u po&etku našega po#nanstva3, i dva6!vata na jedno" peštansko" elitno" plesu, "i s"o još dugo

!a#gova!ali o to" pitanju. On je stajao na p!inipu da je #a nas kaona!od naj+olje da nestane"o. jegov naionalno0politi&ki ni(ili#a" jasa" po+ijao Bešt!oviće" i njegovo" %genijalnošću'. ikakav d!ugia!gu"enat osi" Bešt!ovićeve genijalnosti nije "i te peštanske noćipao na pa"et, a Bešt!ovićeva genijalnost spadala je doista u o#+iljnepoliti&ke pa!ole oni( dana.Kada je dakle !at +uknuo, ja sa" "islio da je P!inipov &in su+jektivno!evoluiona!no djelo, adekvatno junaštvi"a !uski( soijal!evoluiona!a



te!o!ista, i (tio sa" da uvje!i" gospodina Dokto!a kako je linija tog!aspolo$enja i ti( te$nja "ladena&ki( naivni( s!daa visoko u#višenai#nad one pa")etisti&ke at"os;e!e u kojoj su nastojali da #adave taj,ne"a su"nje, jaki doku"enat volje i s"ionosti. U#ne"i!en i u#!ujandoga7aji"a, nisa" nikako "ogao da s(vati" kako to da i"ade ljudi #a

koje niti 5lavenstvo ne #na&i ništa 2+e# o+#i!a na neke (u"ani#"e ietike, &ak ni 0 5lavenstvo3, a u pose+ni" novinski" i#danji"advost!uko ;et šta"pani naslovi o %+ogato" nep!ijateljsko" plijenu'p!edstavljali su #a "ene li&no nepoj"ljivost, više od toga/ in#ult p!voga!eda. Kako "ogu ljudi, s koji"a ja !a#gova!a" o slika!stvu ili o gla#+i,!a&unati s nekakvi" %+ogati" !atni" plijeno"'U toj u#ne"i!enoj po"etenosti odnosa i poj"ova, kada su se u!a#govo!i"a i !ije&i"a otva!ala !atišta, te se &ovjek najedno" osjetiona jednoj st!ani ;!onte a njegov #nana na d!ugoj, pak je i u pogledi"a+ilo nešto od onoga ne"i!a s koji" se gleda i# jednog !ova p!ijeko nanep!ijateljski postav, u toj #+!i poj"ova i pogleda, ja sa" jeda"put u

!a#govo!u s ti" isti" današnji" stopostotni" !asisto" i Dina!e",gospodino" Dokto!o", odo+!io 5a!ajevski atentat 2kao što gauostalo" odo+!ava" i danas3.0 Cta- a! vi odo+!avate jedno p!osto u"o!stvo D!agi "oj gospodine,s ti" +alkanski" "etoda"a ne ćete daleko doći. A to što se vi &uditeljudskoj gluposti, i to je sve sa"o !eakija na onaj i#vjesni vaš +alkanski"entalitet što se nikako ne "o$e na#vati kultu!ni". Vidite, va"a jes"iješna vaša gospo7a #nania koja #aklju&ava klavi! da +i svi!alaposlije po+jede- A "eni ona nije s"iješna- *e! je no!"alno da se klavi!ne da ig!ati u p!ilika"a gdje se nevini ljudi st!ijeljaju na ulii. ajp!ijet!e+a posp!e"iti salon, +o"+e van, a onda svi!ati klavi!- o je logika- 0

2Ovo/ %+o"+e van', on je i#govo!io v!lo !esko, pogledavši "e i#a#ovnood glave do pete, kao da sa" ja i"ao u svako"e d$epu po dvije+o"+e.3 oliko po"anjkanje takta nisa" i"ao još nikada &asti dakonstati!a" kod gospodina Dokto!a, a kako su to +ili dani po se+i$iv&ano napeti, šiknula "i je k!v u o+!a#e te je i#gledalo kao da sa" sepostidio, p!ekinuvši taj !a#govo! u jedno" pe!ivoju, gdje je podplatana"a odjekivala g!"ljavina vojni&ke "u#ike u slavu Po+jede kojui#vikuju dje&a&ići na svi" ćoškovi"a g!ada #a dva k!aja!a 0 pose+noi#danje...0 Klanja" se, gospodine Dokto!e-0 Klanja" se-

ako se nis"o s!eli pune dvije godine. On je +io, kao a!tilje!ijski o<i!,na ;!onti, dvaput odlikovan, a poslije se skitao po etapa"a kao vojnisuda, a i ja sa" tada već +io dao +ogu +o$je, p!oskitavši se od Ist!edo Galiije !a#ni" etapa"a i !atni" #ona"a, ali onaj !a#govo! sagospodino" Dokto!o" ostao "i je jedni" od najnep!ijatniji( !atni(šokova.



Evo jedne epi#ode i# vojnosudskog v!e"ena našega (e!oja, što sa" je!ekonst!ui!ao po pou#dani" i stva!ni" navodi"a i podai"a jednogo&evia.

5FEA U VO*O* 5UDIFI

Vojni&ki !atni sud t!e+ao je da donese s"!tnu osudu nad t!ojio"de#e!te!a koji su u# teške uslove +o!+e !anili na s"!t jednogana!ednika. Dokto! +ijaše votant. On je sjedio kod stola kao peto lie, nalijevo"e k!ilu. 5va lia o<i!i, kod #elenog stola, svi #akop&ani do g!la,i#a !aspela i ;asikla sa spisi"a, sve na"ješteno glupo, kao u p!avo"epaklu. Dokto!, o+e!lajtnant, i"ao je ja(aće +!i&ese i konjani&keka"ašne od !ne +oks0ko$e, a kako "u je sluga na"a#ao taj !nii#li#ani +oks suviše g!u+i", #g!udvani" !atni" vikso", postojala jeopasnost da gospodin Dokto!, +ude li p!e+aio jednu nogu p!eko d!uge,up!lja svoje +!i&ese ti" !ni", "asno naviksani" ka"ašna"a. Kako jeta !asp!ava 2kao sve takve t!agedije uostalo"3 tekla dosadno i

ne#ani"ljivo, i kako je po takvi" ti(i" i #apa!eni" p!osto!ija"asudski( so+a tijelo već sa"o po se+i ne!vo#no, te noge neodoljivosa"e od se+e "ijenjaju jednu po#iiju #a d!ugo", to je naš Dokto!ne(otie p!e+aio jednu nogu p!eko d!uge, ali, sjetivši se p!okletogviksa i sjetivši se da +i "ogao da up!lja svoje +!i&ese, on je desnu nogupodigao kao da će je spustiti listo" na koljeno lijeve, ali je tada #astaou #!aku i spustio je nat!ag, da +i tu gestu opet ponovio svake d!uge"inute. ajposlije, u jednoj !atnoj sudnii, kada se !adi o s"!ti t!ojie,sigu!no je da je naj"anje va$na nevidljiva ig!a nogu u sjeni #elenogsukna pod stolo", ali kao "noge spo!edne sitnie i takva k!etnja noge"o$e +iti #na&ajna. *e! ta"o se, na!avno, !adilo o s"!ti t!ojie, i Dokto!

je +io po#van po po#itivni" p!opisi"a B. 5t. G.0a >Bilit!st!a;geset# 0vojni ka#neni #akon@ #a statista, da i on glasa #a to t!ost!uko u"o!stvo,te nije i"ao d!uge du$nosti nego da odig!a tu svoju već unap!ijed<ksi!anu ulogu, a ja ni u snu ne "isli" na one otvo!ene "ogućnostikada jedan votant ne +i, eventualno, +io sklon da odig!a ulogu k!vnika,kako +i se od!edio po svo"e uvje!enju. a "ene je va$no sa"o to dataj Dokto!, u onoj sudnii, kod one !asp!ave gdje se #a t!i &ovjeka !adiloo +iti ili ne +iti, nije i"ao nikakve d!uge "isli nego te kako +i "ogao da#ap!lja svoje +!i&ese vikso" i kako ne s"ije da spusti ka"ašnu desnenoge na sukno lijeve, da ne +i viks pustio +oju. Vidjelo se kako je sav#aokupljen to" idejo", kako su "u se "isli skonent!i!ale jedino oko

p!o+le"a kako +i do+!o +ilo kada +i on "ogao da unak!sti jednu nogup!eko d!uge, pa da se onda udo+no op!e o naslon i da nastavi svojepolud!ije"anje. Kona&no javila "u se spasonosna ideja- Otkinuo je list jednog spisa i# optu$nog "ate!ijala i, postavivši taj papi! na lijevokoljeno, i#"odeli!ao ga je op!e#no !uko" po i#+o&ini ja+u&ie, da se neokli#ne4 #ati" ga je !uko" i#gla&ao nekoliko puta i onda, p!e+aivšidesnu nogu p!eko lijeve, nastavio je svoje "ud!o i !ep!e#entativno



$"i!kanje i#a #elenoga sukna vojnoga t!i+unala, i#a !aspela sa dvijevoštanie, ;asikla sa spisi"a, tinta!nia i nekoliko &aša vode.Da su ljudi indolentni po sudnia"a i kasa!na"a, to spada već uele"ente naše suv!e"ene %savjesnosti', te se v!lo &esto "o$e vidjetigdje se neki d!$avni odvjetnik, koji t!a$i s"!t #a optu$ene, potpuno

odsutan du(o" i !ast!esen, ig!a "alo" &ig!o" što ju je sa" i#!e#ao i#ka!tona #a v!ije"e !asp!ave. Da netko dakle t!a$i glavu svoga +li$njegai p!i to"e !ta gole $enke po papi!u, to !a#u"ije". o je posve ljudski.Ali da netko +unovan, pospan, indolentan, !ast!esen, #ijevajući oddosade s onu st!anu #elenoga sukna, !aspela i spisa 2kao i#a #aklonakakvog oklopijenog p!so+!ana3, kva!i svoji" unak!sni" #anovijetanje"šanse golo!uki( optu$enika p!ed !atni" sudo", to spada već up!o+le"ati&ne o#nake ljudskog dostojanstva. Da je Dokto! #a v!ije"eone !asp!ave +io #aokupljen p!o+le"o" svoji( +!i&esa, viksa ika"ašna, to je p!i!odno i s(vatljivo. Ali da je suvišno" dijalektiko"sat!o o+!a"+enu te#u naj"la7eg optu$enika 2jednog dvadeset i

jednogodišnjeg de&ka3, koji je tv!dio da je on one ko+ne noći kada jeu(vaćen na +ijegu i kada je u+ijen onaj na!ednik, išao kući da posljednjiput vidi svoju +olesnu "ajku, to više nije sa"o indolenija, to jeaktivi#a" u negativno"e s"islu. Istina je da +olesna "a"a spada"e7u ot!ane o+!a"+ene senti"entalne !ekvi#ite, ali je istina isto takoi to da na svijetu i"ade "asa "a"a koje +oluju, te &e"u dakle nevje!ovati u tu la$, kada je vje!ojatna, a kada se !adi o glavi jednoganevinog "ladića koji je #ap!avo po+jegao i# kasa!ne0 o sve što vi govo!ite ne"a ni !epa ni glave- o ne stoji ni u kakvojve#i s pitanje" gospodina gene!al0"ajo!a- ije !ije& o vašoj "aji,nego o u"o!stvu na!ednika- Kakva "ajka ko vas pita što #a "ajku

Istina je da poslije Dokto!ovog ispada "ladić nije više p!ogovo!io na!asp!avi i da je d!ugog jut!a ust!ijeljen s ostalo" dvojio".Ovu epi#odu 2v!lo ilust!ativnu, uostalo", po d!uštveni tipus našegaDokto!a3 &uo sa" od jednog svjedoka koji je toj !asp!avi p!isustvovao,li&no sto posto uvje!en da je onaj "ladić ust!ijeljen nevin.

KOVERAFI*A U *EDOB 5AOU GODIEDEVE 5OIA I5EDABAE5EGospodin je Dokto! osvanuo u naše" g!adu u d!ugoj poloviiseda"naeste godine, pak sa" ga jeda"put posve slu&ajno sastao na&aju, kod jedne više &inovni&ke o+itelji. On je +io u uni;o!"i, sa svoji"

!atni" o!deni"a, i udva!ao se gospo7ii idiji, jedinii kućedo"aćina,tipi&nog p!esvijetlog gospodina, še;a jedne sekije K!aljevske #e"aljskevlade. =ila je !ije& o t!ijali#"u, o s!psko0(!vatsko" pitanju, o naše"kultu!no" p!o+le"u, o odnosu sp!a" Aust!ije i o sli&ni" glupi"pitanji"a, onda isto tako aktuelni" kao i danas. De+ate, na!avno, nije+ilo, je! je v!lo teško !a#gova!ati s igno!anti"a o stva!i"a p!ili&nonejasni" koje p!etpostavljaju potpunu nep!ist!anost i +a!e" "ini"alnopo#navanje te"e o kojoj je !ije&. P!ije svega, &itavo ono d!uštvo



nekakvi( "ilostiva i ;!ajlia koje svi!aju od Bo#a!ta do De+ussQja2dakle )e!tuju po kone!ti"a i "u#ii!aju3 sastalo se kod P!esvijetlogaponajviše i# toga !a#loga što je kod njega u &etv!toj !atnoj #i"i +ilo"aslaa i kuglo;a, i slatki( kola&ića, i to!te, i "ajone#e, i egipatski(iga!eta, i do+!og "ad$a!skog %(e!!Q0+!andQja', što je sve P!esvijetli

li;e!ovao i# !a#ni( ka#nionia i p!eko svoji( uplivni( ve#a, #a ka!ije!usvoje jedinie idije.5jeća" se gotovo svake !ije&i onoga !a#govo!a. Pa"ti" i#!a#e<#iogno"ija, te"pe!atu!u so+e, kola&e po slatkišnjai"a/ i di", i!asvjetu, i glasove, a u sve"u to"e van!edno jasno vidi" našegagospodina Dokto!a, u elegantno sk!ojenoj ta"no+!aun +lu#ia!tilje!ijskog o<i!a sa dvije disk!etne v!pe/ %5ignu"a laudis' i%Ve!dienstk!eu#a' >aust!ouga!ska vojna odlikovanja@ na s"e7e"suknu kavine +oje. On je govo!io o petstogodišnjoj kultu!noj BisijiAust!ije kao takve. a njega je Aust!ija +ila #e"lja Kope!nika i Bo#a!ta i5eesije, %naj"u#ikalnija #e"lja na svijetu', a "i 6!vati, od

"a!ijate!e#ijanskog +a!oka pa do danas, ne"a"o d!ugog (isto!ijskoginte!esa nego da se p!iklju&i"o %toj naj"u#ikalnijoj #e"lji na svijetu' 0Aust!iji. A to je danas !ealno p!ovedivo i t!ijali#a" je pitanje ne odnekoliko godina, nego od nekoliko "jesei, i to nije nikakva %"u#ika+udućnosti', nego najnepos!edniji (!vatski politi&ki #adatak. *a sa" toga dana, u salonu P!esvijetloga, sjedio u kutu i pasivnop!o"at!ao doga7aje i &itavo ono naše gospodsko d!uštvo i#a klavi!a.5jeća" se/ ti su "i ljudi i#gledali s"iješni i $alosni u isti "a(.Osjećajući još uvijek neku sladogo!ku idiosink!a#iju u ve#i s naši"posljednji" !a#govo!o" 2na po&etku !ata 898J3, nisa" +io sklon da!iski!a" nep!ijatan suko+ na ovi" pa!keti"a, s"at!ajući i(

ekste!ito!ijalni" p!osto!o" u svako" pogledu. =io sa" ne!aspolo$en#+og ovog p!okletog +anskosavjetni&kog !o7endana, g!i#ući se u se+ikoji "e 7avo uopće goni po takvi" in;e!io!ni" k!ugovi"a isa" i"aona"je!e da +ilo kako odgovo!i" na te t!ijalisti&ke, aust!o0(!vatske"je(u!&iće od sapuna, i nisa" govo!io pa"etno, ali, #aplevši se u tukonve!#aiju, nisa" više (tio ni da stane". isa" govo!io ni na!o&itosa+!ano, o+!atno, govo!io sa" glupo, a na t!enutak i i#a#ovno. Ali onošto je u "oji" !ije&i"a +ilo %glupo' +ilo je isk!eno, nepos!edno i,uglavno", u "eni sa"o" još nep!o&išćeno i nesavladano. aDokto!ovu te#u o nekoj i"agina!noj aust!ijskoj kultu!i, te#u nadasveplitku, svakodnevnu, od +a!una F(lu"et#kog do 6e!"anna =a(!a i od

!iedjunga do Renne!a i au"anna i do svi( ideologa Bitteleu!ope isuviše ot!anu, !eplii!ao sa" sta!inski" poj"o" naše %k!eativnesposo+nosti' p!i asi"ilaiji pojedini( st!ani( kultu!ni( ele"enata.ešto sa" u +!#ini spo"enuo dal"atinsku a!(itektu!u devetog idesetog stoljeća i dal"atinsku !enesansu, i Du+!ovnik, kao doka# #asvoje tv!dnje. 5jeća" se još i danas da sa" inti"no u se+i osjećao#ap!avo svu ko+nu ko"iku svi( naši( kukuljevićijansko0ili!ski(!odolju+ni( ;!a#a. *a ni sa" nisa" onda više 2sto posto3 vje!ovao u te



pa!ole i nisa" se "nogo"e nadao od %asi"ilativne stva!ala&kesposo+nosti' +alkanski( etni&ki( g!upa, no v!ije7alo "e da tu nekakavsno+, nekakav gospodin Dokto!, %+e&ki vale!0ko#"opolit' i igno!ant, usvojoj !e#e!vnoo<i!skoj uni;o!"i s ost!uga"a i o!deni"a, govo!i o ti"otvo!eni" pitanji"a sa toliko više, +a!okne, "o#a!tovske, aust!ijske

supe!io!nosti kao da s"o "i svi #aista neka ni$a v!sta u!o7eni&ke+ag!e. 5jeća" se to&no kako je !asla napetost i kako je došlo doo+!ata. *a sa" kao jedan doka# naše %asi"ilativne sposo+nosti' spo"enuo"aedonsku a!(itektu!u4 ja sa" se usudio da spo"ene" tu a!(itektu!ukao doka# da su se na naše" te!enu antiipi!ali neki u"jetni&ki stilovikoji"a se apadna Ev!opa po&ela di&iti tek &itavo stoljeće kasnije.0 *este li vi +ili u Baedoniji, p!ekinuo "e Dokto! ujedljivo i +ijesno.0 *esa"- =io sa"- Ali ne !a#u"ije" u kakvoj je ve#i to vaše pitanje sBaedonijo"0 Da- V!lo jednostavno- I ja sa" +io u Baedoniji, i to nedavno, i nisa"

ta"o našao nikakve a!(itektu!e- 5a"o stjenie, uši, A!naute, si<lis- *eli to ona vaša %asi"ilativna k!eativnost'0 D!agi "oj gospodine Dokto!e, vi ste se !odili u 6!vatskoj i govo!ite(!vatski, pa ne sa"o da ni u 6!vatskoj niste našli nikakve (!vatskea!(itektu!e nego ni svoje na!odnosti niste tu našli- Cta +iste vi "ogli dana7ete u Baedoniji Va"a je Aust!ija %"u#ikalna', a "i 6!vati s"ova" ta"+u!aši +e# svog politi&kog !aisona dLMt!e, i vi ćete sada "eni i#te svoje +e&ke aust!o"u#ikalne pe!spektive o+jašnjavati štop!edstavlja s!pska a!(itektu!a u Baedoniji ako !ije& po !ije&, u#a sve ošt!iji po!ast naši( p!otivu!je&ja, u#g!adaiju naglaska i geste, ja sa" glupo planuo/ 0 Kakav aust!ijski

t!ijali#a" p!okleti Već svi v!api pjevaju po k!ovovi"a da je Aust!ijaotišla do v!aga, sa"o takvi "o#govi kao što je njegov ne vide stva!i.5jeća" se v!lo do+!o kako su se svi u "isli"a !a#+jegli kao glupe !i+ekada se pojavi negdje i# du+ljine "o!ski pas. astala je neugodnastanka, a poslije p!ešla su gospoda na d!ugu te"u.ekoliko dana kasnije p!istupio "i je gospodin Dokto! na ulii.0 5lušajte- Vi ste ludi- I ona vaša %Rapsodija' je potpuno luda- Ali usvo"e vlastito" inte!esu t!e+ali +iste "alo da p!ipa#ite na svoje !ije&i-0 Klanja" se-0 Klanja" se-isa" vidio Dokto!a sve do devetnaeste godine. U ono"

"e7uv!e"enu on je u&inio kolosalan !a#voj u svoji" pogledi"a ina#o!i"a. *oš Osa"naeste, on je p!oveo %ko!ektu!u' svoji( pogleda, tese !a#vio toliko lijevo t!ijalisti&ki 2%unuta! okvi!a, pod $e#lo"' 0na!avno3 da je u "u#ikalno" i i#vo#ni&ko" =e&u kod spašavanjai#vo#ni&ki( inte!esa neki( %velei#dajnika' stekao ve#e s +ogati" iuplivni" %"u#ikalni"' s!pski" advokati"a =osanskoga sa+o!a, i tako je, u#a sve ja&e naglašavanje anti"ad$a!skoga ku!sa 2što je kod njega+ilo poslije 898J uvijek p!ili&no naglašeno3, k!enuo p!eko !a#ni(



politi&ki( dekla!aija na najnoviju va!ijaiju svoje ka!ije!e/ postao je kaoneka v!sta eksponi!anog in;o!"ato!a o k!etanju politi&kog !aspolo$enjanaši( st!anaka kod +e&kog vojnog "inista!stva. Kao nekakavdiplo"atski ku!i! i pou#danik a!odnog vijeća, on se našaoOsa"naeste na Ba!kovo" t!gu, pa u =eog!adu na Binista!stvu

unut!ašnji( dela u politi&ko" odjeljenju, i dalje je stva! išla svoji"toko". Ugledni polo$aj, inte!venije, pe!enti, i#vo#ni&a!sko iskustvo sBa!kovog t!ga, +ogata #a!u&nia, p!ije g!&koisto&ne a sadas!pskop!avoslavne vje!oispovijesti, i odli&na po#iija u d!uštvu, sve to+ija(u ele"enti od koji( je naš gospodin Dokto! sag!adio svoju ka!ije!u,kao pu$ kućiu. Cto je taj put do ka!ije!e i +alav, tko #a to "a!i danasako nije jepidlaka, sitni&ava i #ag!i$ljiva i ako se ne +avi %isklju&ivo!u$ni" i negativni" st!ana"a našeg $ivota', kao što to &ini" ja %sasvoji" talento"', po s(vaćanju gospodina Dokto!a, %potpuno k!ivoplasi!ani"'.

DOKOR U POVORFI REERVI6 OIFIRA *oš sa"o jedna epi#oda- =ilo je to na dan p!oslave !e#e!vni( o<i!a 2J.V 893. Onoga jut!a stajao sa" u "asi i p!o"at!ao (iljade i (iljadenaši( inteligenata kako stupaju u &eta"a u &etvo!o!edu, s "a#ga"a itopovi"a #ajedno, u$ivajući u g!"ljavini +u+nja, #veketu sa+lje i uuda!u t!u+a. aj$alosnije su od svega u takvi" povo!ka"a konjskeglave. Koliko su konji ljepši, nei#!eivo ple"enitiji i "ud!iji od ljudi-Konji i"aju svoj og!o"ni i#govo!/ konji ne"aju !a#u"a i p!e"a to"enisu sav!šeno ni #a što odgovo!ni. Ali "i, stvo!enja galoni!ana 2kaov!ata!i na (otelski" po!ta"a3, "i lia u &etvo!o!edu, sli&na jednod!ugo"e, kao lia olovni( soldata, "i ljudi koji se veseli"o takvi"

slava"a kada vodoskoi #vone po pa!kovi"a i #astave lep!šaju napala&a"a, i t!u+e konjani&ke odjekuju ulia"a, i &uje se topot potkova ig!"ljavina +ate!ija, "i ljudi, da, "i s"o doista a+no!"alna stvo!enjašto ne up!opaštavaju sa"o se+e nego i "ase nevini( konja, tje!ajući i(k!vavi" +i&e" po esta"a naše 5lave i 6isto!ije.Osi" $alosni( konjski( glava, na "ene u takvi" vojni&ki" povo!ka"adjeluju i "ase ljudski( !uku, !uku kao takvi(/ kao "ase najple"enitiji($ivotni( i#!aslina, !uke te vise tako $alosno, tako "!tvo, sve se +e#svoje vlastite sv!(e njišu u &etvo!o!edu, kao stva!i, a ne kao o!gani"o#ga koji g!ade kuće i este i st!ojeve4 o!gani koji kopaju #e"lju, o!u id!$e ko!"ilo i poluge pa!ost!ojeva. Ruke koje d!$e sa+lju i !uke sa

dlijeto" tesa!ski"- Ruke p!ljave od kat!ana, od so+oslika!skogte!pentina i !uke k!vave od ljudske k!vi- Ruke !adnika i !ukevlastod!ša- Ruke koje !ade i !uke koje !a#a!aju- Ruke u glase0!ukavia"a, ti!anske, "ekane, i !uke $uljave i oko!jele. Ruke upovo!ka"a i u &etvo!o!edu, u jednoli&noj !it"ii gi+anja "!tvi( stva!i, i!uke sa #astava"a, $ive, otpo!ne, jake, po+jedonosne !uke &ovjeka kojidola#i.



anijet tako asoijaija"a o !uka"a, ja sa" nenadano u povo!i!e#e!vni( o<i!a p!i"ijetio našega gospodina Dokto!a. On je stupaotv!do i odlu&no, u uni;o!"i a!tilje!ijskog kapetana d!uge klase, saslu$+eni" #nako" i sa+ljo", k!ajnje desno k!ilo &etvo!o!eda, sa svoji"o!deno", +ijeli" !ukavia"a, &i#"a"a i ost!uga"a, još "lad i k!epak,

elasti&an i tv!d, u svojoj &udesnoj a"+iio#noj i#d!$ljivosti da se k!ećepo (isto!ijski" esta"a &as u ovo", a &as u ono" s"je!u.Da, to je on, gospodin Dokto!- a njega sa" "islio i na nje"u sli&ne u%Galiiji' godine 898: 0H. >%K!itika, god. II i# 89, st!. 0S. Fiti!ase p!e"a tekstu d!a"e %U logo!u' u i#danju o!e, ag!e+ 89J, st!.9J09T.@U t!eće" &inu, u noćno" dijalogu pod o+ješeno" +a+o", ka$e O!lovićkadetu kada se &uje u po#adini ojkanje na (!vatski" koli"a p!igodo"!ikuga/Milijardu puta više volim dvadeset hiljada aktivnih nego jednogrezervnog ofcira! Onaj Walter, ono je životinja, moralni kreten,

paralitik, crnožuti pustolov, za njega je rat neka vrsta oreta, on mislida je to pitanje njegove privatne "asti, on se tu"e pod ovim zastavama, a tamo na drugoj strani pod drugim zastavama, tu se kodnas zove #ahnencamp, a prijeko kod $usa %rederiks ili &ta'eljbaum, on je vitez neke vrste me(unarodno organiziranog templarskog reda, pla)enik, kondotjer, (avo ga odnio! I koliko god to paradoksalnoizgledalo, tog Waltera, onog malog %*hnricha >#astavnika@,#ahnencampa, +ranenstega i &ta'eljbauma i baruna %rederiksa, teljude mogu da razumijem! li kad vidim jednog ovakvog našegslaboumnog agramerskog pristava višeg pla)evnog razreda kako tuigra nekakvog 'ešaka >kioša@, %-n'erulanera >p!ipadnik Pete

2vi!oviti&ke3 ulanske 2kopljani&ke3 pukovnije u aust!ouga!skoj vojsi@,lagerinspekcionsofcira, ja ne znam, meni pada mrak na o"i, meni semagli! I da nije nestao, ja ne znam što bi se bilo dogodilo! .ivotinja odvratna! /ažderao se rein de chevreuila >s!nećeg (!pta@ ikokoši s graškom, i kvargla, i burgundera! 0a te svinje ne žderu pomenažama, sve bi to druk"ije izgledah! li oni šnicli, pili)i, pala"inke,rizling, burgunder, crna kava, konjak, to je taj cement na kome jesazidan M1 2t1 3! Onda se me(usobno ubijaju, kradu jedni drugimadalekozore, zlatne doze, gravirane satove, konje, skupljaju stare slike,kradu sirotama krave, a ja nemam obraza da na sve to pljunem i dakažem4 ne )u!

Da, doista- %Galiija'- o nije do+!a d!a"a. U njoj i"ade "nogo višeosjećaja nego d!a"atske te(nike i više (!vatstva nego "o#ga, i višešti"unga nego dijaloga. %Galiija' je ostala #a+!anjena, a +ila +i ip!opala na seni i nije p!ešta"pana u knjigu, je! naša inteligenija ne&ita knjige kakve ja piše", je! je ona o!gani#i!ana u !a#ni" !odolju+ni"ud!u$enji"a, te &as stupa s (isto!ijski" povo!ka"a u jedno" s"je!u, a&as opet u d!ugo", posve p!otivno".



P!o"at!ajući tu povo!ku i našeg gospodina Dokto!a na desno" k!ilu&etvo!o!eda, ja sa" osjetio kako "e je netko dodi!nuo. =io je to jedan"oj #nana, (!vatski inteligent, koji je kao aust!ijski !e#e!vni o<i!i#gu+io desnu !uku i koji sada kao stopostotni !atni invalid i# pu+likep!o"at!a tu Pa!adu Re#e!vni( O<i!a u ent!u g!ada.

0 Od ove te$ine topova kva!e se kanali, ijevi i ka+eli-0 o&no-0 I as;alt se kva!i i svjetiljke i svi u!e7aji ivili#aije-0 o&no- ako je-0 I g!ad je p!otiv toga već sto puta p!otesti!ao, ali +e# uspje(a-austavlja se p!o"et u ent!u g!ada na &itavo jedno p!ijepodne-0 V!lo to&no-0 !govi gu+e v!ije"e i nova- a! se ta pa!ada ne +i "ogla od!$ati navje$+alištu 1e"u da se #austavlja p!o"et u ent!u 5ve to koštade+ele "ilija!de-2Du+ljina #aklju&aka neki( "islilaa ide sa"o tako daleko da se pa!ade

p!enesu i# ent!a na vje$+alište. Dalje ne. a "e je nelogi&nost s"ela, ikoliko god sa" se o+!adovao uvodu, ostao sa" #+unjen.30 A #a! ne +i stajalo isto tako "ilija!de da se ta nes!etna pa!ada o+avljana vje$+alištuBoj je #nana kao p!e&uo ovo pitanje o pa!adi.0 5va je ta op!e"a sa"o #a oko-2Beni se nap!otiv &inilo kao da su &ete do+!o op!e"ljene, a koja%pa!ada' nije %#a oko'30 *a "isli" da je to što tu vidi" p!vo!a#!edna op!e"a-0 Ali- o je sve sa"o %)an' >!a#"etanje@- Kod %nji(' sve au#!ikuje>i#"a!ši!a u st!oju i# kasa!ne@. I saniteti i !e)ekto!i-

0 A tko su to %oni'0 Pa ovi-0 A tko su to %ovi'0 Pa 0 %ovi ovdje'- Kod %naši(' po"oćne &ete nisu au#!ikovale #apa!adu-Dakle, %ovi', %oni', %ovi ovdje' i %naši'- %aši' nisu au#!ikovali s!e)ekto!i"a ni sa sanitetski" auto"o+ili"a- %aši', do+!i "oj jedno!uki &ovje&e- =og te +lagoslovio s %naši"a' #ajedno-Ono %naše' odnijelo "u je !uku, up!opastilo ga #a &itav $ivot, a on ipakgleda na sve ono %naše' s +lago" si"patijo", i to je jedan stopostotni(!vatski inteligent, !e#e!vni o<i!4 ta"o u povo!i stupa jedan d!ugi

tipus !e#e!vnog o<i!a (!vatskog inteligenta, a i#"e7u nji( stoji" ja. Ito je naše suv!e"eno stanje.

5ve o sve"u u dvije !ije&i.P!e!e# k!o# našega gospodina Dokto!a daje u glavno"e ovu sliku/dijete ekso+#o!aša, "ad$a!ona ka!ije!ista, i sa" od"a( u po&etku+e!linski stipendist, guve!n"antalan, on je neke v!ste na!odni ni(ilist, ina peštansko" plesu on stoji na stanovištu da je #a nas 6!vate



ta"+u!aše naj+olje da nestane"o. a po&etku !ata on !a#u"ije da sene "o$e svi!ati klavi! u jednoj at"os;e!i gdje se +aaju +o"+e i u+ijajunevini ljudi. U !atu, on je o<i!, do+iva o!dene, i, kao !atni suda, on snajveći" "i!o" potpisuje s"!tne osude. *oš seda"naeste, nje"u jeideja Aust!ije %kultu!na ideja "u#ikalnosti i +a!oka', i on je p!ili&no

i!oni&an sp!a" naše %na!odne asi"ilativne k!eativnosti'. etko tkovje!uje u p!opast Aust!ije, taj je #a njega lu7ak. Godinu dana p!ijeslo"a, u nje"u sa#!ijeva t!ijalisti&ka konepija, i on p!eko Ba!kovogt!ga ska&e na e!a#ije, i, gle &uda, poka#uje divnu %asi"ilativnuk!eativnost'4 u !oku od pet godina on postaje na!odni politi&a!,p!opovjednik !asne snage i ene!gije, naše velevlasne +udućnosti,Bešt!ovićeve p!o!o&ke genijalnosti, u jednu !ije&, p!opagandist #d!avi(naionalni(, d!$avotvo!ni( konepija. ipi&an je u naše" gospodinuDokto!u njegov (!vatski opo!tuni#a" sp!a" ja&ega, i to onajp!aslavenski opo!tuni#a", sa"oo+"anjivanje +e# ikakve "entalne!e#e!ve, potpuno isk!eno i lojalno p!edanje ono"e koji vlada- 2%Do7ite i

vladajte nad na"a je! s"o nesposo+ni da sa"i so+o" up!avlja"o-'3ep!egledan +!oj takvi( naši( ljudi +io je u =e&u, u Veneiji i u =udi"ustoljeći"a, i to stoljetno od!o7ivanje #a nas je ka!akte!isti&no. 5igu!no je da se jedan nje"a&ki ili jedan ;!anuski suv!e"eni inteligent, nap!i"je! 2koji po svoji" talenti"a i nao+!a#+i daje s!ednju linijukvalitete, identi&nu s linijo" našega Dokto!a3, ni"alo ne !a#likuje po;o!"a"a svoje li&ne ivili#aije od takvog (!vatskog inteligenta.Vje!ojatno je, štaviše, da je #nanje je#ika i +a!+a!sko o+o$avanjest!ani( v!ijednosti u naše" &ovjeku sp!a" kon#e!vativne kseno;o+ije#apadnja&ki( "entaliteta jedan otvo!eni plus na ko"e se "o$e jošg!aditi "nogo. Ali da +i jedan ;!anuski ili jedan nje"a&ki inteligent u

posljednji( dvanaest godina p!o"ijenio toliko p!otuslovni( gledišta, da+i on po"i!io u se+i sve te p!otuslovne stavove i da +i se p!o+ijaop!eko "ate!ijalno i d!uštveno po#itivni( po#iija, uvijek tako ;atalnop!otivni( najvitalniji" inte!esi"a njegove !odne g!ude, to je isklju&eno. o je isklju&eno je! su p!ilike u koji"a se inteligenija #apadnja&ki(ivili#aija !a7a i "odeli!a +itno d!uk&ije nego kod nas. P!ilike !a7ajuljude, a ljudi, kakvi su kod nas, nisu pali s ne+a, nego su i#!asli i#p!ilika. i ljudi uplivišu dakako opet na novije !a#voje p!ilika i taj#a&a!ani k!ug p!ili&no je v!ago"etno #apleten, u u#aja"no" sav!šeno+e#i#gledno" ni#u s"etnji koje su i# dana u dan, na$alost, sve više upo!astu. Devi#a o %pokva!enoj gospodi' +ila +i stva!na da je

de"agoški ne upot!e+ljavaju up!avo sa"a ta %pokva!ena gospoda'"e7u kojo" je naš gospodin Dokto! neo+i&no uspjeli p!i"je!ak.

Download - Miroslav Krleža: O našoj inteligenciji - scene iz života jednog našeg hrvatskog odroda

Top Related