Download - Marija Navid as Bub Anja
-
Zato je informaciono drutvo odgovor na izazove ekonomskog i drutvenog razvoja Republike Srbije
Prof. dr Marijana Vidas-BubanjaPredsednik Skuptine Udruenja e-Razvoj
-
Uvod Savremeni svet je suoen sa sve eim
periodima ekonomske nestabilnosti i negativnih stopa rasta.
Ekonomska teorija danas centralnu ulogu pokretaa rasta, produktivnosti i inovacija daje IK tehnologijama i Internetu
Investicije u IKT su tzv. pametneinvesticije koje omoguavaju:1. kreiranje i zadravanje poslova i pozitivnog
ekonomskog rasta danas,2. kreiranje osnove za odrivi rast u budunosti.
-
IKT u privrednoj transformaciji Srbije
Srbija je suoena sa recesionim tendencijama i dugim i ne uvek uspenim procesom tranzicionih reformi
Rezultat:1. opadajue stope ekonomskog rasta, 2. veliki broj nezaposlenih radnika, 3. slabi izvozni rezultati, 4. rastui budetski i platnobilansni deficit, 5. ukupno nezadovoljstvo i opadanje kvaliteta
ivotnog standarda stanovnitva.
-
Srbija zemlja poljoprivrednika i informatiara!
-
Srbija zemlja poljoprivrednika i informatiara! Do 2015. oekuje se godinja stopa rasta 18 31 %
za segment IT usluga i izmedju 15 25% za segment softvera (SIEPA)
UAR-Kompanija Mubadala je zainteresova dainvestira u izgradnju potpuno nove fabrike, najsavremenije tehnologije za proizvodnjupoluprovodnika i ipova, koja bi mogla da uposli1.000 vrhunskih inenjera iz Srbije
Drava tvrdi da je prepoznala potencijale IT industrije inistrastvo finansija i privrede e do kraja prvog
tromeseja doneti paket mera za podrku I industriji
-
Kako IKT moe biti odgovor na probleme srpske privrede i koja reenja nudi implementacija IKT?
-
Realizacija usvojenih strategija i vee izdvajanje za razvoj ID
Infrastruktura, obrazovanje, svest7. Srbija kasni u transformaciji ka drutvu znanja
Upotreba IKT vodi u jeftiniju i efikasniju vladu
Niska produktivnost javnog sektora6. Srbija ima skup i neefikasanjavni sektor i dravnu administraciju
Mreno okrunje i primene IKT podravaju konkurenciju, participaciju korisnika, rastuu ulogu potroaa
Monopoli, korupcija, zatvorena trita
5. U Srbiji je nedovoljan nivo konkurencije u mnogim privrednim granama
IKT kao kreator novih radnih mesta Izgubljena radna mesta u procesu privatizacije nisu nadoknaena kroz proces inovacije poslovanja podranog IKT
4. Srbija ima visoku stopu nezaposlenosti
Reforma sistma obrazovanja, obnova istraivakih potencijala, zadravanje mladih obrazovanih kadova u zemlji
Nisko izdvajanje za R&D, odliv kadrova
3.Srbija ima nedovoljan nivo inovativnosti
Kreiranje podravajueg poslovnog ambijenta: porezi, regulativa, mala administracija, podrka
Preduzea nedovoljno primenjujuIKT
2. Srbija ima znaajno smanjenu produktivnost privrede
IKT kljuan prioritet vlade i politika razvoja
Nedostatak politike svesti i akcija u domenu ID i primene IKT
1.Srbiji je potreban novi izvor ekonomskog rasta
Panja mora biti usmerena na:Kljune barijere su:IKT kao reenje za probleme privrede i preduzea Srbija
-
1,70,11,61,0-3,53,8
2013.2012.2011.2010.2009.2008.
Rast GDP-a proseno godinje, procenti
Izvor: EBRD, 2012.
1. Srbiji je potreban novi izvor ekonomskog rasta
-
Nedostatak politike svesti i akcija u domenu razvojInformacionog drutva i primene IKT
IKT kljuan prioritet vlade i politika razvoja SrbijeZ A T O?
Dulalistika priroda uticaja IKT na ekonomski rast:1. IKT kapital moe doprineti veoj efikasnosti proizvodne tehnologije koja omoguava porast radne produktivnosti (efekat produbljivanja
kapitala-poveanje kapitalnih inputa po radniku). 2. Doprinos IKT kapitala snienju trokova koordinacije ekonomskih aktivnosti u okviru i izmeu organizacija, to znaajno unapreuje poslovne procese i poslovnu organizaciju i ini ih efiksanijim i produktivnijim.
IKT kao novi izvor ekonomskog rasta u Srbiji
-
IKT U Srbiji PROIZVODNJA IKTZnaaj razvoja samog IKT
sektora1. Kao izvoznika i
snabdevaa lokalne ekonomije potrebnom opremom, softverskim alatima i ostalim servisima
2. Sektori koje proizvode IKT proizvode direktno doprinose produktivnosti i rastu kroz sopstveni brz tehniki progres
UPOTREBA IKTPozitivni efekti implementacije IKT na poslovanje ostalih grana i delatnosti nacionalne privrede
1. Primena IKT uveava produktivnost ostalih faktora proizvodnje (inputa rada-na primer),
2. Postoje spill-over efekti na ostatak ekonomije poto difuzija IKT vodi ka inovacijama i rastu efikasnosti u ostalim sektorima.
-
Iskustva iz sveta Na globalnom nivou McKinsey institut
procenjuje da Internet doprinosi ostvarenju 3,4% GDP u razvijenim zemljama koje ostvaruju 70% svetskog GDP-a,
Sa 21% Internet doprinosi rastu GDP u razvijenom delu sveta
Prema podacima EU, IKT sektor ostvaruje 5% evropskog GDP, a sa 50% doprinosi ukupnom rastu produktivnosti u Evropi
-
Uticaj IKT sektora u EU
-
2. Srbija ima znaajno smanjenu produktivnost privrede Meru produktivnosti rada - odnos BDP-a i broja
zaposlenih (MMF-ova bazu podataka za oba pokazatelja)
Najveu produktivnost, mereno BDP-om po zaposlenom ima Luksemburg, praen Singapurom, SAD-om, Norvekom, Austrijom
Srbija ima 37 hiljada dolara godinje po zaposlenom i niu produktivnost rada ostvaruju samo u Makedoniji i Albaniji meu evropskim zemljama. BiH i Crna Gora su neznatno iznad Srbije po ovom pokazatelju, Hrvatska je znaajno iznad, a Slovenija je skoro uporediva sa Nemakom.
-
IKT u Srbiji kao doprinos efikasnijem poslovanju preduzea Kompanije koriste IKT i e-poslovanje zbog
dva kljuna cilja: da snize trokove, i da poveaju trite i prihode.
Sa ekonomskim oporavkom u privredi, strateki prioriteti primene IKT za kompaniju mogu se pomeriti ka marketinkim i razvojnim ciljevima, kao to su optimizacija lanca snabdevanja, unapreenje proizvoda i usluga kupcima, pridobijanje novih kupaca ili poveanje trinog udela.
-
IKT u Srbiji kao doprinos efikasnijem poslovanju preduzea
Veina teorijskih studija uglavnom konstatuje da IKT imaju pozitivan efekat na poslovanje preduzea, ali samo kada je uvoenje IKT praeno ostalim promenama i investicijama.
IKT primarno utiu na preduzea koja su se organizaciono transformisala i koja imaju adekvatnu strukturu radnog kapitala.
-
IKT u Srbiji kao doprinos efikasnijem poslovanju preduzea
Vea primena IKT tehnologije u svim sektorima privrede Srbije podrazumeva transforamciju domaih preduzea:
1. u organizacionom smislu,2. u tehnolokom smislu,3. u sektoru radne snage.
-
IKT u Srbiji kao doprinos efikasnijem poslovanju preduzea Prema podacima RZS iz 2011. godine samo 11,5%
domaih preduzea koristi ERP (Enterprise Resource Planning) sisteme, i to uglavnom velika preduzea (43.1%), slede srednja preduzea (17.8%) i na kraju su mala preduzea (7.6%).
Upotreba CRM sistema (Customer RelationshipManagement) je jo nia, svega 8.5% preduzea
Problemi produktivnosti i nekonkurentnosti domaih preduzea vezni su i za injenicu da ulaganje kompanija u IT u Srbiji iznose oko 0,5 % ukupnog prihoda, dok je trend kod slinih kompanija na globalnom nivou oko 4%.
to se drave tie, u procentu od BDP IT ulaganja u Srbiji su ispod 1% dok je u EU standardno izdvajanje oko 2-3% BDP.
-
3. Srbija ima nedovoljan nivo inovativnosti Srbija nedovoljno izdvaja za istraivako razvojnu
aktivnosti, a inovativnost domaih preduzea je na vrlo niskom nivou.
U 2010. godini svega 0,8% GDP-a je Srbija usmerila u I&R to je nivoa 230 miliona .
u Srbiji radi 12.637 istraivaa koji ine 6,9% ukupno zaposlenih radnika
Ukupan budet za nauku Srbije u 2010. godini iznosio je 221 miliona , a oko 6% tog budeta je usmereno na telekomunikacije, industriju softvera i informatiku.
Kompanije su samo marginalno ukljuene u IKT I&R projekte i njihova saradnja sa naukom i institutima jeslaba.
-
Kako je to u svetu? Trajektorija na relaciji nauka-
tehnologija-inovacije postaje osnova drutvenog i ekonomskog opstanka i progresa i u skladu sa tim udeo IKT istraivanja u ukupnim izdvajanjima za istraivanje i razvoj (R&D) raste.
Izdatke za I&R finansiraju: drave, privatne kompanije
-
Empirijska istraivanja ukazuju na direktnu vezu izmeu izdvajanja za istraivanje i razvoj i ekonomskog rasta i ukazuju na dugoroni uticaj na rast kako privatnih, tako i dravnih R&D aktivnosti.
Privatni, kompanijski R&D potencijali utiu:- direktno na ekonomski rast zemlje, - indirektno doprinose veoj absorbiconoj moi kompanija da usvoje tehnoloka reenja koja su rezultat javnih istravanja, ili su rezultat istraivanja u drugim zemljama.
-
4.Srbija ima visoku stopu nezaposlenosti 2008. godine stopa nezaposlenosti iznosila 14,5 odsto. u oktobru 2010. stopa nezaposlenosti iznosila je 19,2 odsto u aprilu 2012. iznosila je 25,5 odsto, to je 3,3 odsto vie
nego u istom mesecu prole godine Krajem oktobra 2012. godine bila je 22,4 odsto Stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji iznosi 51,2
odsto, to znai da svaka druga mlada osoba nema posao,
u Srbiji oko 207.000 mladih od 15 do 30 godina nema posao, od ega je vie od 20 odsto nekvalifikovano, a oko 58 odsto ima srednje obrazovanje, dok je 63,3 odsto bez radnog iskustva.
Stopa nezaposlenosti mladih se u poslednje etiri godine poveala za 16 odsto.
-
Uloga IT u zaposlenosti Od ukupne zaposlenosti u svetu 5%
je vezano za aktivnosti IKTspecijalista
dodatnih 20% su poslovi kojizahtevaju znanja o upotrebi IKT, jerse radi o poslovima i aktivnostimapodranim ovim tehnologijama
-
IKT kao kreator radnih mesta u Srbiji Domaa IT industrija zapoljana 13.816
radnika u 2010. godini. Oko 35.000 IKT specijalista radi u oblasti telekomunikacija i u kompanijama koje su korisnici IKT, tako da ukupan broj specijalista IKT profila u Srbiji iznosi oko 50.000 ljudi
Problemi: unapredjenje domaeg obrazovnog sistema, doivotno obrazovanje, unapredjenje informatike pismenosti, brain drain i gubitak obrazovane radne snage
-
Iskustva iz sveta Primena IKT je osnova kreiranje 2.6
novih radnih mesta na 1 izgubljeno radno mesto potvruju istraivanja McKinskey Instituta.
Evropska komisija procenjuje da e irokopojasne konekcije kreirati vie od 3 miliona novih radnih mesta u Evropi do 2015. godine.
-
5. Srbija ima skupu i neefikasnu vladu i dravnu administraciju
Unapredjenje rada vlade upotrebom IKT- nii trokovi, vea efikasnost i tanost, bra realizacija javnih usluga
Demografski problem-starenja stanovnitva- opterenje penzionog i zdravstvenog fonda,
Reforma penzionog i zdravstvenog sistema kroz realizaciju i primenu IKT servisa
-
E-uprava znai i reorganizaciju, simplifikaciju i standardizaciju administrativnih procedura, to znaajno doprinosi smanjenju trokova i smanjuje mogunost korupcije i zloupotreba.
Standardizovane procedure istovremeno znae bolju upravu u okviru dravnih organa u smislu koordinacije, planiranja, izvrenja i kontrole dravnih akata, administrativnih procesa i slino.
Uvodjenje e-uprave je pravi put koji vodi u reformu dravne uprave koja postaje sprovodljivija na laki, bri i jeftiniji nain.
-
Statistika razvoja e-uprave u Srbiji 94% dravnih institucija ima Web sajt. Elektronske servise javne uprave u 2012. godini koristi 87,4%
preduzea koja imaju internet prikljuak i oko 840.000 gradjana.
-92,6% ispitanih gradjana u poslednja tri meseca koristilo Internet zadobijanje informacija s web site-a javnih institucija, -57,7% za preuzimanje zvaninih formulara i -38,3% za slanje popunjenih obrazaca.
Od javnih servisa gradjani su koristili najvie one koji su se odnosili nasocijalno osiguranje (5,5%), registraciju kola (5,9%), porez nadohodak (11,8%), javne biblioteke (13,0%), lina dokumenta (paso ivozaka dozvola) (14,3%), usluge u vezi sa zdravljem (18,5%), upisna vie kole i fakultete (19,6%), usluge traenja posla od straneslube za zapoljavanje (23,7%) i uverenja (izvod iz matine knjigerodjenih/umrlih) (32,6%).
Preduzea koriste usluge javne administracije u svrhu:- pribavljanja informacija (87,4%), -pribavljanja obrazaca (81,4%), -za vraanje popunjenih obrazaca (49,7%), -za podnoenje ponuda/predloga u elektronskom sistemu licitacije (17,1%).
-
6. U Srbiji je nedovoljan nivo konkurencije u mnogim privrednim granama
Monopoli, korupcija, zatvorena trita
Mreno okrunje iprimene IKT podravaju konkurenciju, participaciju korisnika, rastuu ulogu potroaa
-
7. Razvoj ID i primena IKT je uslov da Srbija ue u EU i svet
World Economic Forum Network Readiness Index-Positionin the renking of the selected countries
-
Zakljuak Neophodna je promena ekonomskog sistema zemlje
koji e biti tako postavljenda podri nove poslovne modele zasnovane na znanjem intenzivnim tehnologijama.
Preduslov za takav ekonomski preobraaj Srbije je da nacionalna ekonomija razvije infrastrukturne potencijale, a svako preduzee usvoji nove organizacione i poslovne modele zasnovane na IKT i razvija obrazovanu radnu snagu.
Tako postavljen infrastrukturno-organizaciono-kadrovski okvir dao bi mogunost domaim preduzeima da kroz primenu IK tehnologije ostvare konkurentnije poslovanje, a nacionalnoj ekonomiji da obezbedi dugoroan ekonomski rast.
-
U Srbiji je neophodno je kreirati ambijent koji e karakterisati:
a) podrka konkurenciji - Visoka konkurencija obezbeuje da najinovativnije i najproduktivnije kompanije kreiraju atraktivneproizvode i usluge za kupce i tako osvoje vee trino uee na raun onih manje produktivnih. U IKT podranom poslovnom okruenju koje se jako brzo menja ovakvi odnosi konkurencije postaju posebno znaajni jer vode izvesnijoj realizaciji efekata IKT na rast, produktivnost i bolji ivotni strandard svih graana-
b) podrka inovacijama Okruenje koje podrava inovacije i preduzetnitvo je neophodan preduslov za ostvarivanje IKT baziranog ekonomskog rasta
c) razvoj humanog kapitala savremeni uslovi rada i poslovanja trae visoko obrazovanu radnu snagu, sposobnu da brzo i lako menja posao (multiskills), da radi timski i da koristi sve prednosti informacionih i komunikacionih tehnologija.
d) izgradnja infrastrukture - kvalitetna IKT infrastruktura postaje sve znaajniji faktor ukupnog ekonomskog i drutvenog razvoja.
-
Hvala na panji!