Srednjoegipatski jezik i pismo
Kristina Šekrst
2. predavanje (21. ožujka 2018.)
Egipatski i afrazijski jezici
2
Jezična srodnost
• jezična porodica – skupina jezika koji su se razvili iz istoga prajezika
• npr. indoeuropski jezici – razvili su se iz indoeuropskoga prajezika (prije cca. 5000 godina)– potporodice: anatolijski jezici, indoiranski jezici, grčki jezici, italski
jezici, keltski jezici, germanski jezici, armenski jezik, toharski jezici, baltoslavenski, albanski jezik
• npr. sinotibetski jezici (Kina, Tibet i okolica), austronezijski jezici (Australija i Polinezija), jezici na-dene (Sj. Amerika), eskimsko-aleutski jezici itd.
• egipatski pripada afrazijskim jezicima (sjeverna Afrika i dio Azije)
3
Jezične porodice u Africi
• Afrika– porodice:
• nilosaharski jezici
• nigersko-kordofanski jezici
• khoisanski jezici
• afrazijski jezici
– semitski
– čadski
– berberski
– omotski
– kušitski
– egipatski jezik
4
Afrazijska porodica
• Friedrich Müller (1876.)– hamitski jezici
– arbitrarna klasifikacija
• Joseph Greenberg (1963.)– afrazijski jezici
• Christopher Ehret, I. M. Diakonoff (20. st.)– rekonstrukcija praafrazijskoga jezika
5
Afrazijski jezici
6
Afrazijske porodice
• egipatski jezik
• omotski jezici– npr. wolaytta (1.5 mil.), gamo-gofa-dawro (2 mil.)
• kušitski jezici– npr. oromo (35 mil.), somali (18. mil.)
• semitski jezici– npr. hebrejski, arapski, aramejski, akadski†, fenički†
• berberski jezici– npr. tašelhit (9. mil.), kabyle (5 mil.), tuareg (1 mil.), siva i sokna
(Libija)
• čadski– npr. hausa (lingua franca Afrike – 35 mil., 18 mil. kao drugi jezik)
7
Egipatski jezik
• arhajski egipatski– prije 2600. p.n.e., rano dinastijsko i preddinastijsko doba
• staroegipatski• oko 2600 p.n.e., jezik Staroga Kraljevstva
• srednjoegipatski• oko 2100. p.n.e., jezik Srednjega Kraljevstva
• standardni književni jezik do 4. stoljeća
• kasnoegipatski• oko 1000. p.n.e., jezik 3. međurazdoblja
• standardni do 19. dinastije, oko 1300 p.n.e.
• demotski• 650 p.n.e. – 5. st.
• koptski• 1. st. – 11. st./17.st.
8
Najstariji zapisi
• praafrazijski se pretpostavljeno govorio prije
desetak tisuća godina
• najstariji su upravo egipatski natpisi oko
3400. p.n.e. (arhajski egipatski)– kultura gerzeh
– preddinastijsko groblje
blizu grada Al Girzah
– fragmenti koji sliče
hijeroglifima
9
Hijeroglifsko pismo (Unasova grobnica)
10
Kartuše (Ramzes II., Luksor)
11
Grafit, piramida u Gizi
12
Hijeratsko pismo (Neferkare i Sasenet, 700. p. n. e.)
13
Demotsko pismo(300. p.n.e., molitva Amunu za slijepce)
14
Koptsko pismo(Judino evanđelje, 2. stoljeće)
15
Posljednji hijeroglifski zapis
• Teodozije I. 391. god. zatvara sve nekršćanske hramove
File
Izidin hram,
394. godine
16
Glasovni zakoni
• usp. npr. primjer jednoga indoeuropskoga glasovnoga zakona:– engl. three – hrv. tri – lat. tres – grč. treis
– engl. thin – hrv. tanak – lat. tenuis – grč. tanu-
– engl. thousand – hrv. tisuća – toh. tumane
• očito u svim jezicima izvorno, praindoeuropsko *t prelazi u t na početku, osim u germanskim jezicima, gdje prelazi u th
• Grimmov zakon: u ie. jezicima praindoeuropski *p, *t, *k (zvjezdice označavaju rekonstruirane glasove) prelaze u p, t i k, a u germanskim jezicima u f, th i h na početku riječi (i neposredno nakon naglašenoga sloga), primjerice:
– praie. *ph2tēr = "otac"• lat. pater – grč. patēr – engl. father
– praie. *penkwe = "pet"• grč. penta – skr. pañca – hrv. pet – engl. five
– praie. *kan- = "pjevati", "bučiti"• lat. cano, carmen – grč. kanakheō - engl. hen
– praie. *k'wōn = "pas":• lat. canis – grč. kuōn, gen. kinos – engl. hound
17
Glasovni zakoni
• tako ćemo pomoću glasovnih zakona iz koptskoga dobiti egipatske glasove!– jednako kao što iz indoeuropskih jezika dobivamo
rekonstruirane praindoeuropske oblike i obratno
– indoeuropeistička metodologija i razvoj poredbene lingvistike dali su aparat i za druge jezične porodice
• pomoć koptskoga i ostalih afrazijskih jezika pri rekonstrukciji egipatskih vokala i fonologije– znat ćemo kako su se neki srednjoegipatski glasovi
pravilno glasovnim zakonima razvili u koptske glasove!
18
Egipatski vokalski sustav
• velike fonetske promjene zbog dugoga
razdoblja razvoja različitih faza
egipatskoga jezika
– teško je utvrditi točan izgovor egipatskih
glasova, aproksimira se prema koptskome i
drugim afrazijskim jezicima
– za neke vokale znamo prema drugim
jezicima, npr. Hr.w = “Horus” [haru]
19
Afrazijske osobine
• trokonsonantski korijen– koptska pomoć pri rekonstrukciji vokala!
• rod– egipatski – muški i ženski, ž. - .t
• padež?– nominativ, genitiv, dativ?
– status constructus • u genitivnoj vezi obilježeno je posjedovano, a ne posjedovatelj
• usp. u hrv. suprotno – kći kralja (obilježen je kralj jer je u genitivu)
• glagolski sustav i bogata sintaksa
20
Ponavljanje
Ploča iz Rosette
22
Vrste znakova
• egipatski razlikuje tri vrste znakova:
– fonogrami
– ideogrami
• logogrami (ideogrami u užemu smislu)
• determinativi
• danas: fonogrami!
23
Fonogrami
• znakovi kojima odgovara 1, 2, 3 ili 4
fonema, odnosno grafema
• fonogrami mogu biti, prema broju
konsonanata:
– jednoslovi ili uniliterali (npr. m )
– dvoslovi ili biliterali (npr. pr )
– troslovi ili triliterali (npr. nfr )
– četveroslovi ili kvadriliterali (npr. niwt )
24
Jednoslovi ili uniliterali
• jednoslovi će biti najčešći znakovi
– samo jednoslovima obično se pišu samo
imena (npr. Q-l-i-o-p-a-d-r-a)
– kombinacija jednoslova i drugih znakova tek
onda čini egipatske riječi
– odnosno dvoslov pr neće biti isto što i
jednoslovi p + r!
25
Egipatska "abeceda"
• poredana po semitskome redoslijedu
• nije abeceda u doslovnome smislu – egipatske riječi neće se pisati tim slovima, bitne su ostale vrste znakova i kombinacije– no potrebno je prepoznavati osnovne jednoslove!
• bit će dana transliteracija, odnosno kako se hijeroglifski znakovi prenose u latinično pismo, tako da će svakomu jednoslovu odgovarati neki latinični znak, najčešće onaj najbliži njegovu stvarnomu čitanju
26
Jednoslovi i transliteracija
strvinar A [a]
trska i
podlaktica a [a]
prepelica w
noga b
sjedalo p
27
vipera f
sova m
voda n
usta r
kuća h
povoji od lana H
placenta x
koža (?) X
šal s
zasun s, z28
bazen S
nasip (?) q, q
košara k
podmetač g
kruh t
povodac T [ć]
dlan d
kobra D [đ]
29
Kasniji znakovi
• kasniji znakovi izvan kanonske abecede
laso o, wo, wa
lav l, rw
• varijacije u kasnijim tekstovima:
– m kao i
– n kao i
– w kao i
30
Smjer pisanja znakova
• pravilo kvadrata
– manji znakovi obično se grupiraju po dva
– veći, duguljasti znakovi stoje sami
– ako mali znak stoji sam, centrira se
• npr. Kleopatra (q-l-i-o-p-a-d-r-a)
• vježbe radi, ime "Ivan Horvat" mogli bismo
napisati kao
31
Smjer pisanja znakova
• piše se u svim smjerovima sa svih strana,
ovisno o tome kako je podloga to
dopuštala
• čitamo u smjeru u kojemu su okrenuti ljudi
i životinje (najčešće ptice)
• npr. Ptolemej
– egip. ptolmiis
32
Vrste znakova
Fonologija i transliteracija
• transliteracija – prenošenje drugoga
pisma konvencionalnim simbolima
• transkripcija – prenošenje drugoga pisma
što sličnije izgovoru
– fonetska transkripcija!
34
Čitanje: egiptološke konvencije
• kod svih složenijih egipatskih riječi i većih korijena služimo se egiptološkim konvencijama– sve varijacije glasa h čitamo kao [h]
– T i D čitamo kao [ć] i [đ]
– q (q) kao [k]
– A i a kao [a]
– w kao [v] ili [u]
• između glasova umeće se e, s obzirom na to da vokalski sustav egipatskoga jezika nije potpuno rekonstruiran– npr. nfr kao [nefer] ("lijep"), sDm kao [seđem] ("slušati")
– twt-anx-imn [tut anh imen] (točnije historijsko čitanje kao [tawatanhamun], "Tutankamon")
35
Vježbe: pročitajte!
1. nTr
2. wDAt
3. Tzm
4. wnm
5. anx
6. mri
7. nfrw
8. mDAt
• [nećer]
• [uđat], [veđat]
• [ćezem]
• [venem], [unem]
• [anh], [aneh]
• [meri]
• [neferu]
• [međat]
36
Vježbe: pročitajte!
1. miw
2. Hnqt
3. xpr
4. pr-aA
5. Kmt
6. mwt
7. Xrd
8. zS
• [miu]
• [heneket], [henket]
• [heper]
• [per aa]
• [kemet]
• [mut]
• [hered]
• [zeš]
37
Fonogrami: dvoslovi ili biliterali
• postoje i fonogrami koji označavaju dva glasa
• neki od najčešćih dvoslova jesu:
pt tA
kA pr
ms ib
ra aA
gm nb
zA mi
38
Fonogrami: troslovi ili triliterali
• fonogrami koji označavaju tri glasa
• najčešći:
nfrsDmaHaanxnTrxpr
39
Fonogrami: četveroslovi ili
kvadriliterali
• znakovi s najvećom vrijednošću jesu
četveroslovi i podosta su rijetki
• npr.
niwt
mDAt
40
Ideogrami
• znakovi koji imaju veze s tim što prikazuju
– ideogrami u užemu smislu ili logogrami
– determinativi
41
Logogrami
• kad dodamo identifikacijsku crticu ili
identifikator uz neki znak, onda
naznačavamo da on prikazuje baš to što je
nacrtano
• primjerice dvoslov pr znači kakav
zatvoreni prostor, a s crticom značit će
"kuća"
42
Primjeri logograma
pt "nebo"
kA "duša"
ib "srce"
pr "kuća"
ra "sunce"
mDAt "knjiga"
a "ruka"
r "usta", "jezik", "govor"
43
Determinativi
• pobliže određuju riječ o kojoj se radi, kojoj
klasi pripada
• npr. aktivnosti vezane uz čovjeka imat će
nacrtanoga čovjeka, biljke će imati znak
biljke i slično
44
Determinativi: najčešći primjeri
čovjek, muškarac
jesti, piti, govoriti,voljeti
žena
bog, kralj
kretati se
kuća, mjesto
grad, naselje
pisati, apstraktno
stoka
biljke
45
Determinativi
• bitni kod riječi koje se isto čitaju, a znače
različito
• npr. iA(w) = "starac"
• npr. iA(w) = "slaviti"
• npr. a.t = "ud"
• npr. a.t = "soba"
46
Egipatske riječi
• tako dolazimo do jednostavne konstrukcije egipatskih riječi: napišemo znakove, a potom dodamo determinativ da pobliže označimo riječ– za svaku riječ morat ćemo naučiti kojim se znakovima
piše, no česte su brojne varijacije, tako da nam pomaže znanje čestih fonograma
• npr. božanstvo Amun piše se fonogramom i, dvoslovom mn i determinativom za božanstvo– imn
• npr. "jesti" piše se troslovom wnm i determinativom čovjeka s rukom na ustima– wnm
47
Fonetski komplement
• pojačavaju već navedene fonograme
– npr. nfr = "lijep" kao troslov nfr i opet se
ponove zadnja dva glasa kao
– npr. sn = "brat" s dvoslovom sn, koji je
pojačan opet sa n
• nailazit ćemo na različite fonetske
komplemente
• velike varijacije među pisarima
48
Fonetski komplement
• čemu služi?– katkad su isti znakovi mogli imati različita čitanja!
• npr. znak može označavati dvoslove st i ws ili troslov Htm
• fonetskim komplementom znamo koji se oblik bira:– npr. Wsir = "Oziris" kao ws, bez fonetskoga komplementa (s det.
boga)
– međutim, u st = "mjesto" pojačano je t da znamo da se čita ovaj put kao st (det. prostora)
– Htm = "uništiti" ima pojačano i H i m (det. ptičice koja obično označava što malo ili loše)
49
Vježbe
1. Pročitajte i transliterirajte riječi. Prepoznajte
vrste znakova.
1. "zmija" 6. "život"
2. "mačka" 7. "bog"
3. "dogoditi se" 8. "usta", "govor"
4. "sunce" 9. "pas"
5. "nebo" 10. "kći“
51
Rješenja
1. HfAw 6. anx
2. miw 7. nTr
3. xpr 8. r
4. ra 9. Tzm
5. pt 10. zt
52
2. Napišite u hijeroglifima i pazite na grupiranje
znakova.
1. nfr = "lijep", "dobar"• troslov nfr, fonetski komplement f i r
2. Inpw = "Anubis"• fonogrami i, n, p, w, determinativi
3. iaH = "mjesec"• fonogrami i, a, H, determinativ
4. ra = "sunce"• logogram s identifikatorom
5. sn = "brat"• dvoslov sn , fonetski komplement n i determinativ
53
2. Napišite u hijeroglifima i pazite na grupiranje
znakova.
6. zt = "žena"• fonogramima; determinativ
7. Hnqt = "pivo"• fonogramima bez n; determinativ
8. Xrd = "dijete"• fonogramima; determinativ
9. gmw = "slabost"• dvoslov gm, fonetski komplementi m i w te determinativ
10. sDm = "slušati"• troslov sDm, fonetski komplement m, bez determinativa
54
Rješenja
1. nfr = "lijep", "dobar""• troslov anx, fonetski komplement n i x
2. Inpw = "Anubis"• fonogrami i, n, p, w, determinativi
3. iaH = "mjesec"• fonogrami i, a, H, determinativ
4. ra = "sunce"• logogram s identifikatorom
5. sn = "brat"• dvoslov sn , fonetski komplement n i
determinativ
55
Rješenja
6. zt = "žena"• fonogramima; determinativ
7. Hnqt = "pivo"• fonogramima; determinativ
8. Xrd = "dijete"• fonogramima; determinativ
9. gmw = "slabost"• dvoslov gm, fonetski komplementi m i w te
determinativ
10. sDm = "slušati"• troslov sDm, fonetski komplement m, bez
determinativa
56
Zadaća
1. Pročitajte i transliterirajte riječi. Prepoznajte
vrste znakova.
1. "krava"
2. "skarabej"
3. "strvinar"
4. "zdjela"
5. "nož"
58
2. Grupirajte znakove u sljedećoj rečenici
grafički.
• samo grupirajte (više je mogućih rješenja),
nemojte transliterirati
59
3. Napišite hijeroglifima i pazite na grupiranje
znakova.
1. dSr = "plamenac"
– jednoslovi d, S, r, determinativ
2. Hrt = "nebesa"
– dvoslov Hr , fonetski komplement r, fonogram t, determinativ
3. tkA = "baklja"
– jednoslov t, dvoslov kA, determinativ
4. z = "čovjek"
– jednoslov z, determinativ ispod , identifikator nakon determinativa
5. manxt = "privjesak"
– jednoslov m, troslov anx, fonetski komplementi n i x, jednoslov t, determinativ
60
Hvala na pažnji ☺