Kako poticati i razvijati
kreativnost u obrazovnom
okruženju?
Rosanda Pahljina-Reinić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Rijeka, 10. svibnja 2014.
Ključne točke
definicije i kriteriji kreativnosti
kreativnost u obrazovnom okruženju
poticanje i razvoj kreativnosti učenika:
smjernice i strategije za poučavanje
pristup triarhičnog poučavanja
Kreativnost
ubraja se u najviše razine
ljudske izvedbe
kreativni doprinosi eminentnih povijesnih osoba
svakodnevna kreativnost
Definiranje kreativnosti
zbog velike složenosti konstrukta postoje brojne definicije kreativnosti
sposobnost iznalaženja novih, originalnih, jedinstvenih ideja i rješenja problema
Konvergentno mišljenje
mišljenje pri rješavanju dobro definiranih i strukturiranih problema koji imaju jasan, točan odgovor ili rješenje
u konvergentnom mišljenju kreativnost nije relevantna
Divergentno mišljenje
mišljenje pri rješavanju apstraktnih ili novih problema koji imaju veći broj mogućih odgovora, rješenja ili ishoda
kreativan proces zahtijeva divergentno mišljenje
Je li dovoljno biti drugačiji?
novost, originalnost
postizanje "iznenađenja" kod opažača
nije dovoljan uvjet za kreativnost
Je li dovoljno biti drugačiji?
korisnost, vrijednost, prikladnost
u kojoj mjeri produkt rješava problem
uzima li pojedinac u obzir vanjska
ograničenja i konvencionalne vrijednosti
je li prikladan za situaciju u kojoj se zbiva
ima li vrijednost s obzirom na neki vanjski kriterij
Osnovna definicija kreativnosti
većina suvremenih autora u području kreativnosti suglasna je da u svojoj osnovi kreativnost uključuje kreaciju originalnog i vrijednog produkta
produkt može biti konkretan objekt ili simbolički sustav
Školsko poučavanje i kreativnost
Kreativnost - proces koji pored produkcije nečeg novog, drugačijeg ili inovativnog, ujedno rezultira vrijednim produktom ili učinkovitim rješenjem problema u okviru zadanih zahtijeva zadatka
recipročnost i komplementarnost
učenja i kreativnosti
Beghetto, 2010
Recipročnost učenja i kreativnosti
kreativnost zahtijeva stečena znanja i vještine za njihovu primjenu u novoj situaciji
poticanje kreativnosti tijekom učenja produbljuje razumijevanje sadržaja
eksperimentiranjem, suradnjom i rješavanjem problema učenici pronalaze vlastite jedinstvene primjere i primjene naučenih činjenica
Proces poticanja i
razvijanja kreativnosti
Temeljne tehnike
učenička pitanja
definiranje i redefiniranje problema
poticanje generiranja ideja
poticanje interdisciplinarnog pristupa idejama
Učenička pitanja
nastavnici su skloni činiti pogrešku isticanja učeničkih odgovora i odgovaranja na štetu postavljanja učeničkih pitanja
preispitati:
uvriježeni obrazac
nastavnik postavlja pitanja, a učenici odgovaraju na njih
percepcija “idealnog učenika”
učenik koji brzo daje točne odgovore i koji može reproducirati mnogo informacija
Definiranje i redefiniranje problema
kreativno mišljenje učenika moguće je poticati na način da im se osigura mogućnost:
izbora tema za pismene uratke i prezentacije
izbora načina rješavanja problema
ponovnog izbora ukoliko učenik otkrije da njegov prvi izbor nije bio dovoljno dobar
mogućnost biranja teme po vlastitom izboru - najmanje jednom tijekom polugodišta –
Definiranje i redefiniranje problema
važno je da nastavnik odabranu temu odobri
time se osigurava relevantnost teme unutar predviđenih nastavnih sadržaja kao i vjerojatnost uspješnosti projekta
uspješan projekt:
je prikladan u pogledu predviđenih nastavnih ciljeva
omogućuje procjenu ostvarenosti nekih od očekivanih ishoda poučavanja
osigurava mogućnost postizanja dobre ocjene
Poticanje generiranja ideja
generiranje ideja zahtijeva okolinu s relativnom odsutnošću kriticizma
uloga nastavnika:
poticanje učenika na iznalaženje što je moguće većeg broja ideja i potkrepljivanje generiranih ideja
identifikacija i poticanje bilo kojeg kreativnog aspekta ideja i sugeriranje novih pristupa manje kreativnim idejama
poticanje učenika da identificiraju i razrade svoje najbolje ideje u kvalitetne projekte
Poticanje interdisciplinarnog pristupa
idejama
tradicionalna školska okolina uključuje odvojene učionice za različite školske predmete i sugerira učenicima da se učenje odvija u odvojenim kategorijama
kreativne ideje i uvidi najčešće proizlaze iz integracije sadržaja iz različitih predmetnih područja
poticanje učenika da razmišljaju kroz različite predmete i discipline
Proces poticanja i
razvijanja kreativnosti
Smjernice za poučavanje
osiguravanje vremena za kreativno mišljenje
poučavanje i vrednovanje kreativnosti
nagrađivanje kreativnih ideja i produkata
Prepreke razvoju kreativnosti
Kako prevazilaziti i izbjeći prepreke kreativnosti?
toleriranje neodređenosti
dopuštanje pogrešaka
Poticanje razvoja kreativnosti
dodavanjem složenih tehnika
Složenije tehnike
poučavanje samoodgovornosti
poticanje samoregulacije
poučavanje odgode neposrednog potkrepljenja
Primjer unaprijeđivanja samoregulacije
kreativnosti u poučavanju
1. izrada liste različitih ideja za konkretan školski zadatak
2. procjena ideja i odabir teme
3. argumentiranje i obrana svog izbora
4. izrada planova načina na koje će se obaviti zadatak (način i mjesto pronalaženja informacija, na koji način i kada će se završiti projekt)
Primjer unaprijeđivanja samoregulacije
kreativnosti u poučavanju
5.vođenje bilješki o dnevnom napredovanju, poteškoćama i preprekama s kojima se susreće, načinima prevazilaženja poteškoća
6.sudjelovanje u razrednim raspravama vezanim uz napredovanje u izvršavanju zadatka
7.raspravljanje povratne informacije nastavnika o završenom projektu
8.sudjelovanje u raspravi u kojoj učenici uzajamno jedni drugima procjenjuju i vrednuju rezultate
Pristup triarhičnog poučavanja
osmišljen je na temelju modela uspješne inteligencije
ima osobito vrijedan i empirijski potvrđen potencijal za primjenu u obrazovanju
uključuje poučavanje kreativnosti zajedno s poučavanjem analitičkih i praktičnih sposobnosti i vještina
Analitička sposobnost
apstraktno mišljenje i učinkovito procesiranje informacija
analitički orijentirano poučavanje uključuje aktivnosti:
analiziranja
uspoređivanja
evaluiranja
objašnjavanja
Kreativna sposobnost
generiranje novih i zanimljivih ideja i uočavanje veza između koncepata koji se čine drugačijima ili različitima
kreativno orijentirano poučavanje traži od učenika:
stvaranje
osmišljavanje
otkrivanje
pretpostavljanje
predočavanje
Praktična sposobnost
prevođenje teorije i apstraktnih ideja u praksu i iznalaženje praktičnih rješenja za stvarne probleme
praktično orijentirano poučavanje angažira učenike u zadacima:
primijene
upotrebe
provođenja u praksu
Pristup triarhičnog poučavanja
rezultati primjene triarhičnog poučavanja:
u usporedbi s tradicionalnim počavanjem, kao i u usporedbi s poučavanjem usmjerenim na samo jednu od spomenutih sposobnosti, triarhično poučavanje dovodi do boljih školskih postignuća učenika
Literatura
Beghetto, R.A. (2010). Creativity in the classroom. U: J.C.
Kaufman i R.J. Sternberg (Ur.) The Cambridge handbook of
creativity (str. 447-463). New York: Cambridge University
Press.
Sternberg, R.J. i Grigorenko, E.L. (2004). Successful
Intelligence in the classroom. Theory into Practice, 43, 274-
280.
Sternberg, R.J. i Williams, W.M. (1996). How to develop
student creativity. Alexandria, VA: Association for Supervision
And Curriculum Development.