Kako poticati i razvijati

kreativnost u obrazovnom

okruženju?

Rosanda Pahljina-Reinić

Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Rijeka, 10. svibnja 2014.

Ključne točke

definicije i kriteriji kreativnosti

kreativnost u obrazovnom okruženju

poticanje i razvoj kreativnosti učenika:

smjernice i strategije za poučavanje

pristup triarhičnog poučavanja

Kreativnost:

definicije i kriteriji

Kreativnost

ubraja se u najviše razine

ljudske izvedbe

kreativni doprinosi eminentnih povijesnih osoba

svakodnevna kreativnost

Definiranje kreativnosti

zbog velike složenosti konstrukta postoje brojne definicije kreativnosti

sposobnost iznalaženja novih, originalnih, jedinstvenih ideja i rješenja problema

Konvergentno mišljenje

mišljenje pri rješavanju dobro definiranih i strukturiranih problema koji imaju jasan, točan odgovor ili rješenje

u konvergentnom mišljenju kreativnost nije relevantna

Divergentno mišljenje

mišljenje pri rješavanju apstraktnih ili novih problema koji imaju veći broj mogućih odgovora, rješenja ili ishoda

kreativan proces zahtijeva divergentno mišljenje

Je li dovoljno biti drugačiji?

novost, originalnost

postizanje "iznenađenja" kod opažača

nije dovoljan uvjet za kreativnost

Je li dovoljno biti drugačiji?

korisnost, vrijednost, prikladnost

u kojoj mjeri produkt rješava problem

uzima li pojedinac u obzir vanjska

ograničenja i konvencionalne vrijednosti

je li prikladan za situaciju u kojoj se zbiva

ima li vrijednost s obzirom na neki vanjski kriterij

Osnovna definicija kreativnosti

većina suvremenih autora u području kreativnosti suglasna je da u svojoj osnovi kreativnost uključuje kreaciju originalnog i vrijednog produkta

produkt može biti konkretan objekt ili simbolički sustav

Kreativnost u

obrazovnom okruženju

Školsko poučavanje

STAVOVI NASTAVNIKA

pristup poučavanju

učenički pristup učenju

Školsko poučavanje i kreativnost

Kreativnost - proces koji pored produkcije nečeg novog, drugačijeg ili inovativnog, ujedno rezultira vrijednim produktom ili učinkovitim rješenjem problema u okviru zadanih zahtijeva zadatka

recipročnost i komplementarnost

učenja i kreativnosti

Beghetto, 2010

Recipročnost učenja i kreativnosti

kreativnost zahtijeva stečena znanja i vještine za njihovu primjenu u novoj situaciji

poticanje kreativnosti tijekom učenja produbljuje razumijevanje sadržaja

eksperimentiranjem, suradnjom i rješavanjem problema učenici pronalaze vlastite jedinstvene primjere i primjene naučenih činjenica

Načini poticanja i razvijanja

kreativnosti učenika

Sternberg i Williams, 1996

Preduvjeti

modeliranje kreativnosti

poticanje samodjelotvornosti

Proces poticanja i

razvijanja kreativnosti

Temeljne tehnike

učenička pitanja

definiranje i redefiniranje problema

poticanje generiranja ideja

poticanje interdisciplinarnog pristupa idejama

Učenička pitanja

nastavnici su skloni činiti pogrešku isticanja učeničkih odgovora i odgovaranja na štetu postavljanja učeničkih pitanja

preispitati:

uvriježeni obrazac

nastavnik postavlja pitanja, a učenici odgovaraju na njih

percepcija “idealnog učenika”

učenik koji brzo daje točne odgovore i koji može reproducirati mnogo informacija

Definiranje i redefiniranje problema

kreativno mišljenje učenika moguće je poticati na način da im se osigura mogućnost:

izbora tema za pismene uratke i prezentacije

izbora načina rješavanja problema

ponovnog izbora ukoliko učenik otkrije da njegov prvi izbor nije bio dovoljno dobar

mogućnost biranja teme po vlastitom izboru - najmanje jednom tijekom polugodišta –

Definiranje i redefiniranje problema

važno je da nastavnik odabranu temu odobri

time se osigurava relevantnost teme unutar predviđenih nastavnih sadržaja kao i vjerojatnost uspješnosti projekta

uspješan projekt:

je prikladan u pogledu predviđenih nastavnih ciljeva

omogućuje procjenu ostvarenosti nekih od očekivanih ishoda poučavanja

osigurava mogućnost postizanja dobre ocjene

Poticanje generiranja ideja

generiranje ideja zahtijeva okolinu s relativnom odsutnošću kriticizma

uloga nastavnika:

poticanje učenika na iznalaženje što je moguće većeg broja ideja i potkrepljivanje generiranih ideja

identifikacija i poticanje bilo kojeg kreativnog aspekta ideja i sugeriranje novih pristupa manje kreativnim idejama

poticanje učenika da identificiraju i razrade svoje najbolje ideje u kvalitetne projekte

Poticanje interdisciplinarnog pristupa

idejama

tradicionalna školska okolina uključuje odvojene učionice za različite školske predmete i sugerira učenicima da se učenje odvija u odvojenim kategorijama

kreativne ideje i uvidi najčešće proizlaze iz integracije sadržaja iz različitih predmetnih područja

poticanje učenika da razmišljaju kroz različite predmete i discipline

Proces poticanja i

razvijanja kreativnosti

Smjernice za poučavanje

osiguravanje vremena za kreativno mišljenje

poučavanje i vrednovanje kreativnosti

nagrađivanje kreativnih ideja i produkata

Prepreke razvoju kreativnosti

Kako prevazilaziti i izbjeći prepreke kreativnosti?

toleriranje neodređenosti

dopuštanje pogrešaka

Poticanje razvoja kreativnosti

dodavanjem složenih tehnika

Složenije tehnike

poučavanje samoodgovornosti

poticanje samoregulacije

poučavanje odgode neposrednog potkrepljenja

Primjer unaprijeđivanja samoregulacije

kreativnosti u poučavanju

1. izrada liste različitih ideja za konkretan školski zadatak

2. procjena ideja i odabir teme

3. argumentiranje i obrana svog izbora

4. izrada planova načina na koje će se obaviti zadatak (način i mjesto pronalaženja informacija, na koji način i kada će se završiti projekt)

Primjer unaprijeđivanja samoregulacije

kreativnosti u poučavanju

5.vođenje bilješki o dnevnom napredovanju, poteškoćama i preprekama s kojima se susreće, načinima prevazilaženja poteškoća

6.sudjelovanje u razrednim raspravama vezanim uz napredovanje u izvršavanju zadatka

7.raspravljanje povratne informacije nastavnika o završenom projektu

8.sudjelovanje u raspravi u kojoj učenici uzajamno jedni drugima procjenjuju i vrednuju rezultate

Upotreba modela uloga

poticanje kreativne suradnje

zamišljanje stajališta drugih

Poticanje i razvoj

kreativnosti učenika:

TRIARHIČNO

POUČAVANJE

Sternberg i Grigorenko, 2004

Pristup triarhičnog poučavanja

osmišljen je na temelju modela uspješne inteligencije

ima osobito vrijedan i empirijski potvrđen potencijal za primjenu u obrazovanju

uključuje poučavanje kreativnosti zajedno s poučavanjem analitičkih i praktičnih sposobnosti i vještina

Pristup triarhičnog poučavanja

analitičke sposobnosti

kreativne praktične sposobnosti sposobnosti

Analitička sposobnost

apstraktno mišljenje i učinkovito procesiranje informacija

analitički orijentirano poučavanje uključuje aktivnosti:

analiziranja

uspoređivanja

evaluiranja

objašnjavanja

Kreativna sposobnost

generiranje novih i zanimljivih ideja i uočavanje veza između koncepata koji se čine drugačijima ili različitima

kreativno orijentirano poučavanje traži od učenika:

stvaranje

osmišljavanje

otkrivanje

pretpostavljanje

predočavanje

Praktična sposobnost

prevođenje teorije i apstraktnih ideja u praksu i iznalaženje praktičnih rješenja za stvarne probleme

praktično orijentirano poučavanje angažira učenike u zadacima:

primijene

upotrebe

provođenja u praksu

Pristup triarhičnog poučavanja

rezultati primjene triarhičnog poučavanja:

u usporedbi s tradicionalnim počavanjem, kao i u usporedbi s poučavanjem usmjerenim na samo jednu od spomenutih sposobnosti, triarhično poučavanje dovodi do boljih školskih postignuća učenika

Aktivnost

Literatura

Beghetto, R.A. (2010). Creativity in the classroom. U: J.C.

Kaufman i R.J. Sternberg (Ur.) The Cambridge handbook of

creativity (str. 447-463). New York: Cambridge University

Press.

Sternberg, R.J. i Grigorenko, E.L. (2004). Successful

Intelligence in the classroom. Theory into Practice, 43, 274-

280.

Sternberg, R.J. i Williams, W.M. (1996). How to develop

student creativity. Alexandria, VA: Association for Supervision

And Curriculum Development.

Hvala na pažnji!