Download - Filozofski život - hrfd.hr · za onim po čemu bi se mogao otkriti smisleni doseg pojedinih filozofskih stajališta. Nesum-njivo se Jaspers i Heidegger kreću komple-mentarnim putovima

Filozofski život

Stručniskupsrednjoškolskihnastavnika logike

Agencijazaodgoj iobrazovanjepriredila jestručniskupsrednjoškolskihnastavnikalogi-ke9.i10.siječnja2008.uHoteluLagunauZagrebu.Bilo je riječioaktualnimnastavnimproble-mimalogike,oosobitostimapojedinihudžbe-nika i njihovoj primjeni, neusklađenim pro-gramimainedovoljnombrojunastavnihsatizanjihovuprimjerenurealizaciju.Zbog raznolikosti i neujednačenosti međunastavnicima u ispitivanju i vrednovanjunastavnih sadržaja nužno je utvrditi nastav-nistandard,pa jeprijedlogkurikulazaprvopolugodišteiznioĆirilČoh(Varaždin)kojijeuztoprikazaoiznastavnepraksejedanmodelizlaganjamodernelogike.Prirodnudedukcijuuiskaznojipriročnojlo-gici, kao nastavnu cjelinu, prikazali suMi-ljenko Šestak (Đurđevac) iKrešimirGracin(Zagreb). O tom području moderne logike,koje je prilično zastupljeno u srednjoškol-skomprogramu,govoriojeiAnteVlastelica (Zagreb), izvodeći jedan aksiom silogizmao kojem se razvila polemika o problemimaistinitostiu tradicionalnoj imodernoj logici.Budućidamatematička,odnosnosimboličkalogikaposljednjihdesetljećazauzimaširiop-segulogičkomnastavnomprogramu,prijekojepotrebnorazraditiodgovarajućididaktičkipristup, naime, metodiku nastave modernelogike.Ododirnimtočkamaontologijeilogikeuisti-canju važnosti odnosa među pojmovima (uodnosurodaivrste)ioteorijidefinicijego-vorio jeVinkoGrgurev (Bjelovar). Istaknuojedaodnosimeđupojmovimanisuobjektiv-no utvrđeni nego da umnogo slučaja oviseo odluci subjekta u misaonoj konstrukciji.Grgurev je istaknuo potrebu da logika budepredmetzastupljenusvakojsrednjojškoli.Profesor logike na Filozofskom fakultetu uZagrebuGoran Švob informirao je sudioni-ke seminara o statusu logike na fakultetimai o problemima na koje nailaze sveučilišni

profesori. Švob je dao kratak kritički osvrtna srednjoškolske udžbenike, pri čemu jeapostrofiraovrijednostonogaGajePetrovićaistaknuvšinjegovudidaktičkuprimjerenostiprikladnostzauvodufilozofijutepoveziva-njelogikesdrugimdisciplinama.DankaHrženjakMunivrana(Split)prikazalaje,simulacijomsrednjoškolskogsata,proble-me nastave logike, raspravljajući o sustavuocjenjivanjanesamoučenikanegoinjihovoocjenjivanjenastavnika.Sudionike je pozdravio ravnatelj Agencijeza odgoj i obrazovanjeVinko Filipović. Zaokruglimstolomgovorili,uzsastavljačepita-njazadržavnumaturuŠestakaiGracina,ko-ordinatoricezavanjskovrednovanjenastaveipripremuzadržavnumaturuVandaBazdan(Zagreb)iDijanaLozićLeko(Zagreb).Savjetnicazanastavu filozofijskihpredmetaKsenijaMatuš (Bjelovar) istaknula je da sekomunikacijameđunastavnicimalogike,kojenijebiločakod1991.godine,moranastaviti,produbiti i proširiti, jer jemnogoproblema,odnastavnogasadržaja logike injezineulo-geudrugimpredmetima,doonogačegaprijenije bilo, naime, zastupljenosti na državnojmaturi.Zbog toga će se ove godine otvoritiinternetski forum za nastavnike logike. Se-minarjepokazaopotrebuzaraspravamaovevrste,natemeljučegasemožezaključitidasenećedugočekatiidućiovakavskup.

Vinko Grgurev

Stručniskupsrednjoškolskih nastavnika povijesti filozofije

Agencijazaodgoj iobrazovanjepriredila jestručni skup srednjoškolskih nastavnika po-vijesti filozofije 20. ožujka 2008. u HoteluLagunauZagrebu.SavjetnicazanastavupovijestifilozofijeKse-nijaMatuš (Bjelovar)otvorila jeskup istak-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(997–1042)

Filozofskiživot998

nuvši, uz dimenzioniranje nastavnoga sadr-žajaujednogodišnjinastavniplaniprogram,kaopermanentanproblemfilozofijskenasta-ve, todasunastavnicifilozofijepredosobi-timiskušenjemkojazahtijevadržavnamaturanakojojćebitiifilozofijskipredmeti.OmogućnostiučenjafilozofijejezikagovoriojeGoranŠvob(Zagreb).Njegovotumačenjepojedinihpristupaspomenutojfilozofskojdis-ciplini može se usporediti s odgovarajućimlingvističkim interpretacijama i metodama.Heideggerovopolaženjesfenomenologijskihihermeneutičkihstajalištaunajbližojjevezismladogramatičarskom teorijom.Riječ je onastojanjuna tomedaseuoblikuetimološ-kom analizom otkriva sublimacija ljudskogiskustva.Heideggerujestarogrčkijezikprin-cipijelan filozofski jezik, u otkrivanju i oči-tovanjuistine,ukorelacijiskojimjeprihvat-ljivoistraživatiizražajnostostalih,modernihjezika.Strukturalističkaipoststrukturalističkastrujanjaoslanjajusenaučenje jezikoslovcaFerdinandadeSaussureaiantropologaClau-dea Lévi-Straussa. Strukturalizam govori oodnosimameđu elementima jezika. Švob jenaglasioanalitičkutradicijuufilozofijijezikaodFregeaiCarrolladoWittgensteina,Carna-paiRussella.UdiskusijioŠvobovuizlaganjusudjelovalisuVesnaBatovanjaiAnteVlaste-licakojisepozvaonaodnoslogikeiseman-tiketenaBaconovidolplemenakojizacijeloanticipiraWittgensteinovo pitanje o dosegujezika s obzirom njegove granice i problemneizrecivosti.Sumnjapobuđujeintereszaizlaženjemizsvi-jetaprivida– ističeMarijaLamot (Krapina)govoreći o ideji skepticizma koja, štoviše,impregniračitavupovijestfilozofije.Tajper-manentni filozofski problem uspostavlja seuParmenidovojrazliciizmeđupojmovaale-theia i doxa. Preispitivanje svojega znanja inagovornafilozofijuradipribližavanjaumaživotubitnisuuvjetiotkrivanjaipotvrđivanjaistine.Oosobitostimaupisanjufilozofskogaeseja,razlikujući analitički i argumentacijski tip– govorio je Tomislav Reškovac (Zagreb).U analitičkom eseju dominira deduktivnametoda: iznošenjem karakterističnih sudovadokazuje se izložena teza; u argumentacij-skom eseju dominira induktivna metoda:iznošenjemčinjenicaotkrivajuseiizlažuele-menti istinitosti određene teze. Reškovac jeizlaganjemBloomove taksonomije upozorionakognitivnerazinekojesuznačajneiuobli-kovanjueseja:kreiranje,evaluiranje,analizi-ranje,primjenjivanjeznanjairazumijevanje.Uvezisnjimasuodgovarajućeaktivnostiuučenjuzaesejinjegovupisanju.Problematič-nojeocjenjivanjeeseja,naime,kojajerazinaBloomovetaksonomijeipočemurelevantna

za određenu ocjenu? Reškovčevo izlaganjeosobitojevažnozbogtogaštoseočekujepi-sanje filozofskogaesejanadržavnojmaturi.OmogućimiskušenjimaraspravljalesuBar-baraMarkačDespinić(Čakovec)iJelaKusa-ković (Daruvar) ističući problem literature ielementeškolskogaocjenjivanja.O podudarnim nastojanjima Jaspersa i Hei-deggerainjihovimposebnostimagovorilajeVesnaBatovanja (Zagreb).Onikonstituirajusvoju filozofiju u sferi novokantovstva i utendenciji njegova nadilaženja. Zajedničkoimjeitoštorazlučujufilozofijuodznanos-ti u težnji da filozofija odgovori na pitanjakoja se postavljaju u svijetu impregniranomznanstveno-tehnološkim modalitetima. Jas-pers ističe da je Platon tlo na kojem se ko-rijenikontinuitetpovijestifilozofijeodnosnovrijednostikojeseunjemuuspostavljaju.ZarazlikuodJaspersakojipreispitujeproturječ-nostipostojećegaiotkrivamogućnostbudu-ćega svijeta oslanjanjem na prevrednovanjefilozofijskebaštine,Heidegger,pak,inzistiranazaokretuodtradicionalnefilozofijeukon-cepcijimišljenjabitka,ukojoj,zapravo,težizaonimpočemubisemogaootkritismislenidosegpojedinihfilozofskihstajališta.Nesum-njivo se Jaspers i Heidegger kreću komple-mentarnimputovimauistraživanjuodgovorana ključne probleme suvremenoga svijeta.Štosetičemetodičkogaproblema,odnosiz-međuJaspersaiHeideggera,unastavi–kakogajepredstavilaVesnaBatovanja–možebitikarakterističan primjer komparativnoga pri-kaza,štoviše,sukladnihfilozofskihiskaza.Miljenko Šestak (Đurđevac) i Dijana LozićLeko (Zagreb) polaze u raspravi o ispitnimkatalozimai»mjeri«znanjaodtogadafilo-zofijanijemuzejkulturedabiseonamoglashvatiti kao objekt. U raspravi je TomislavReškovacnadopuniodauprogramudržavnematurenebismjelabitipitanjakojanisuza-stupljenaunastavnomprogramu.Tozahtije-vanjegovupotpunurealizacijuzakojunemadovoljnovremena.O problemu filozofije jezika s onu stranujezične znanstvene analize – u rasponu odPlatona iAristoteladoLockea i suvremenihfilozofa – govorio je Ćiril Čoh (Varaždin).Istaknuo je poantu Heideggerova razmišlja-njaojezikusobziromnatumačenjepoezijeStephanaGeorgeadanemastvarigdjenemariječi,naime,kakoriječiomogućujudabićauopćebudu.Čohjeproblemimenovanja kao stvaralačkoga činaekspliciraoiuinterpreta-cijiCesarićevepjesme»Povratak«.

Vinko Grgurev


Filozofskiživot999

Stručniskupsrednjoškolskihnastavnika etike

Agencijazaodgoj iobrazovanjepriredila jestručni skup srednjoškolskih nastavnika eti-ke 26. i 27. ožujka 2008. uHoteluBorik uZadru.O bioetičkimproblemima, koji u posljednjevrijemedolazedoosobitogaizražajaiusred-njoškolskojnastavietike,raspravujeomoral-nimdilemamaeugeničkihpostupakazapočeoKrešimir Gracin (Zagreb). Bacanje kržljavedjecesaTajgetazacijelojeprvosvjedočenjeo svojevrsnoj eugenici u starome svijetu.Umoderno doba razvijene tehničke civilizaci-je eugenika je dospjela u iskušenje vlastitekompromitacije poistovjećivanjem, osobitoudobanjemačkoganacizma,alinesamoiunjemu, sa sterilizacijom »defektnih«, s pre-vencijom »inferiornih« brakova, rasplodomrasno »nadmoćnih« pojedinaca, s Lebens-born-programomidrugimnastojanjimakojadiskriminirajupojedineskupineodnosnopo-vlašćuju»samoizabrane«.Nijeninovaeuge-nikaimunaoddehumanizirajućihpostupaka,međutim,valjainzistiratinaonomeštobibilousmjerenonadobrobit pojedinaca i zajedni-cemogućomprevencijommalignihosobina.Moralnojeiskušenjemoderneeugenikenje-zina komercijalizacija odnosno dostupnostsamonekimgrupama.PojedinostiobitiipisanjuesejapredstaviojeMiljenko Šestak (Đurđevac). Istaknuo je dajeutemeljiteljesejističkogoblikafilozofskogizražavanja Michel eyquem de Montaigne(1533.–1592.) koji potencira dvije njegovebitne značajke: individualnost i akribičnost(stilu funkcijikonciznog iskazivanjamisli).TojeŠestakpotvrdiomišljuGustavaKrklecadajeesejnajtežioblikizražavanjajerzahtije-vaosobitoznanjepredmetaokojemje riječtesposobnostkritičkogpreispitivanjamnogihstajališta i njihova sintetiziranja. Šestak jeraspravljao o motivaciji i znanju za pisanjeeseja,vrstamaeseja(interpretativni,analitič-ki, diskurzivni…) i, naposljetku, o njegovusmislu (u nastavi i na završnom ispitu). Ointerakcijimodernih nastavnihmetoda i od-govarajućih pomagala predstavljajući sred-njoškolskutemuuvodaufilozofiju–govoriojeIgorMiošić(Dubrovnik).Povijest europske filozofije subjektivnosti,to jest poimanje čovjeka kao subjekta, odutemeljitelja racionalizma (René Descartes)i empirizma (FrancisBacon) do ImmanuelaKantabitna jeuutemeljenjuetike iotkriva-nju njezina dosega – misli Vinko Grgurev(Bjelovar) ističućida jepritomtranscenden-cijomonogaštojestreduciranobjektkojegaječovjekdužanuspostavitiizsamasebe(po

autonomijivolje).Grgurev je istaknuoda jeKantovastvar po sebi,kaomisaonakonstruk-cijapokojojčovjekdiferencirabitak(Sein)itrebanje(Sollen),uosnovimogućnostisinte-ze(ozbiljenjapraktičkogauma)pojmovnogiosjetilnog.Grgurevjeistaknuotakođeritodaje pojam vrline, u objektivnom sustavu vri-jednosti,dominantanutradicionalnojfilozo-fiji,aumodernoj,kaoposljedakfilozofijesu-bjektivnosti,pojamsavjesti.Onmislidabiunastavietikevaljalokrenutiodkategoričkogaimperativakaostožernogaetičkogproblema.O tomekako razriješitimoralnudilemu i jelisvakaodnjihrazrješiva–govoriojeRaulRaunić(Zagreb)ističućidaseproblemetičkerefleksijepostavljaupitanjuoodluciukritič-nimsituacijama.Izniojezanimljivknjiževniprimjer,naime,akobinabrodusvimazapri-jetila smrtna opasnost, bi li bilo opravdanonekomeoduzetiživotradispasadrugih?Gle-dajućistrogoutilitaristički,bilobiopravdano,jerbivećinapreživjela,uprotivnome,pak,nebinitko.Ali,akobisetoprihvatilo,komebiipokojempravu trebalodati»prednost«dapreživibrodolom?Kakopreživljavanjenekihpretpostavlja ubojstvo, je li ono opravdanou ponekim situacijama, ili nije ni u jednojunatočživotnojopasnostimnogih?Raunićjegovorio o deontološkoj etici (etici dužnosti)čiji je korijen u Kantovu kategoričkom im-perativu,pokojemčovjek,zapravo,samogasebeobvezujenadužnostpomoralnomzako-nu.Raunićjeuvezistimegovorioomnogimetičkimtemamaiproblemimaupovijestifi-lozofije.Ovremenskom i prostornomkontekstu bio-etike kao moguće integrativne discipline –govoriojeHrvojeJurić(Zagreb).Naime,Ju-rićmislidase»konkretni«bioetičkiproblemipostavljajusobziromnaznanstvenaotkrićaitehničke izume.Naprimjer,problemumjet-neoplodnjepostavljenjekaoetičkiproblemondakadajeonapostala»tehnički«moguća.Mogućnostopredjeljenjaprematojpojavijeu svijesti (moralnom stajalištu).Razrješava-njemoralnedilememogućejeuusuglašava-nju stajališta s obziromna svrhu određenogčina.Zacijelojeonopravdan(legitiman)akopridonosi čovjekovu boljitku, to jest ako jeponjegovojvoljikojasenesukobljavasvo-ljama drugih, a neopravdan ako sankcionirainteressamonekihnasuprotvoljidrugihkojisu,stoga,postavljenikaoobjekt(bićališenaeksplikacijesvojeslobode).Jurićjegovoriooprospektivnojodgovornosti,tojestomoguć-nostiodgovoranapitanjaoonomeštobiosi-guralooptimalnukorelacijučovjekaiprirode(temelja opstanka). Pritom je istaknuo bitnaobilježjaJonasovaiSingerovamišljenja.Prikazujućiogledniškolskisatetike,kaopri-mjerdobreprakse,ovišestrukimznačenjima


Filozofskiživot1000

ljubavi govorila jeDunjaMarušić (Zagreb).Istaknulajenajprijedaseljubavočitujekaofilia(prijateljskaljubav),eros(čežnjazadru-gim,odnosnoromantičnaljubav)iagape(krš-ćanska ljubav). Oslanjajući se na PlatonovedijalogeFedariGozba,Marušićjeistaknulaznačenjeplatonskeljubaviuodnosunakojusepostavljapitanjejeliljubavonajčovjekoviskon (moć gledanja sebe u drugome) kojiomogućujemeđuljudskokomuniciranje.Ista-knula je osobito značenje Frommova razli-kovanjanezrele(prividne)ljubavi,ukojojjepojedinacobjekt,izrele(istinske)ljubavi(in-tersubjektivanodnos)ukojojseosobepotvr-đujukaosamosvojnaistvaralačkabića.Pri-kazujućimotive od staroindijskoga pjesnikaBahrtrharia do suvremenih pisaca FrédéricaBeigbedera iz romanaLjubav traje tri godi-neiMichelaHouellebecqaizeseja»Najprijepatnja«,teesejaLaureKipnis»Protivljuba-vi«,DunjaMarušićjegovorilaopovijesnomkontekstudruštvenihoblikaživota(ljubavneveze,brakiobitelj)ukojimaseljubavostva-rujeiukojimasepokazujunjezinaiskušenjaiograničenja.

Vinko Grgurev

Simpozij »Pitanje klase i njegove dislokacije u politike identiteta«

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Za-grebu14.i15.ožujka2008.održanjesimpo-zijpodnaslovom»Pitanjeklaseinjegovedis-lokacijeupolitikeidentiteta«.OrganiziralasugatristudentskaudruženjasaFilozofskogfa-kulteta(Udruženjestudenatafilozofije,Klubstudenata komparativne književnosti »K« iKlub studenata sociologije »Diskrepancija«)u suradnji sa zagrebačkimMultimedijalniminstitutom i ljubljanskom Delavsko-panker-skomuniverzom.NadvodnevnomsusimpozijuizlagaliMarkoKržaniPrimožKrašovecizLjubljane,tePe-tarMilatizZagreba,doksenajavljeniRastkoMočnikispričaozbognemogućnostisudjelo-vanjauraduskupa.Ovajtekstdonosizbirniprikaz osnovnih teza izlagača i smjerove ukojimasekretalarasprava.Kadagovorimoo identitetu,običnosemislina osjećaj vlastitosti, svijest o zajedništvu.Suvremenedruštveneznanostisudekonstru-irale pojmove rase i roda odbacujući svakioblikesencijalizmaipokazujućidajeanalizadruštvenepraksenužnazanjihovorazumije-vanje.Nepostojecrnciilimuškarci»usvojoj

suštini«;postojećarasnairodnaklasifikacijaje posljedica diskurzivnih praksi, ali upravoposljedicetihpraksiformirajunašustvarnosti svijest o identitetu. Identitet jeuskopove-zansdruštvenimskupinamaunutarkojihsepojedinciidentificiraju.Međutim,pripadnostskupini je prečvrst okvir za njegovo defini-ranje,jersuisameskupinepromjenjive,štoimplicira promjenjivost na razini identiteta.Toseodnosiinapitanjeklase.Dok je relativno nedavno bilo nemoguće za-mislitisrednjeobrazovanjebezčitanjaMarx-ovih djela, danas se to njeguje jedino nauniverzitetima društvenih i humanističkihusmjerenja, a i tamo u prilično skromnomopsegu. Promjena koja se dogodila na poli-tičkojrazinijeautomatskiizazvalapromjeneiuekonomskojsferi.Dakle,višesenepričaoklasama,klasnojborbi…Takvajeterminolo-gijagotovoiščezla.Stoganipitanjeidentitetautomkontekstuvišenijejednostavno,jervišenijevezanouzstrukturu(npr.klasu),negoseumjestomomentastrukturejavljamomentsa-mostalnogizbora.Je limogućedanasuopćeneštosuvislo teo-retskiobjasnitiusloženomepoljudruštvenihodnosa bez kulturalnogadeterminizma?Re-artikulacijaproblema identiteta (klase, spolai rase/etniciteta) ide usporedno s nastankomnovih emancipacijskih potencijala otporaglobaliziranome svijetu prema modelu neo-liberalne ideologije.Složenost seočituje i upogledu njegovih različitih aspekata, protu-rječnosti,promjenjivosti, te fragmentarnosti.Fragmentacija se odvija prema ekologiji,etnicitetu, dobi, nacionalnosti, rodu… No,s obzirom na nju je bitno naglasiti i utjecajglobalizacije,najvidljivijipotkraj20.stoljećakadajenasuprotglobalizacijinastalomnogoizraza kolektivnog identiteta. Globalizacijaje jedanodčiniteljakojipridonosinastankufragmentiranihidentiteta,alimožepridonosi-tiinjihovojhomogenizaciji.Idokjenacijaumodernomdruštvubila izvor identiteta,glo-balizacijajeotvorilavratapluralizmuidenti-teta.ZboggeografskepozicijeHrvatskeinetakodavneprošlosti,obraćamovišepažnjenači-njenicuoraspadusocijalističkogdruštvenoguređenja i višenacionalnih (socijalističkih)federacija: Čehoslovačke, Jugoslavije i So-vjetskog Saveza, koji su doveli do formira-nja dvadesetak novih suverenih nacionalnihdržava. Državljanstvo je osnovna odrednicamodernihnacionalnihdržava,asadržavaod-noseizmeđupojedinaca,društvenihskupina,civilnogdruštvaidržave.Danas, u svim državama europe, političaripropagiraju da imaju na umu interes svih.Izgledakaodaklasniinteresivišenepostoje,



čakkaoda su iste te socijalne klase nestaleuništa,kaodasusvigrađaniodjednomdo-bili isti status, s istimmogućnostima i istimprivilegijama. U europi je sve teže i uočitijasnerazlikeizmeđuklasa,jersesrednjakla-sa proširila i unutar nje same su se izrodilerazne kategorije u odnosu na zaposlenje ilititulu.Noviradnikriteriji,kojisuproduktau-tomatizacijeprocesaproizvodnjeiraširenostisredstavamasovnog komuniciranja, kreirajunove socijalne razlike. Procesi globalizacijesunametnulineokapitalističkisistemcijelomsvijetu, uzrokujući tako daljnje osiromaše-nje siromašnih zemalja i redefiniranje klasaubogatimzemljama.Dok se radničkaklasanašla nezaposlena ili prisiljena primati svemanje plaće, srednja klasa ima plaće kojenisudovoljnezaodržavanjevisokekvaliteteživota, anisu rijetkini slučajevinesigurnogiliprivremenogzaposlenja.Pojednostavljeno,globalizacijajestvoriladestabilizacijuinovasiromaštva, umjesto da stvori poboljšanjeuvjetaživota.Tajjezahvat,uokolnostimaukojima nije razvijena liberalno-demokratskakultura,doveodosistemskiharanžmanakojisudruštvenudobrobitučiniliglavnomžrtvomprivatizacije.Neoliberalističkapropagandajegarantirala da će s globalizacijom svi imativelike ekonomske pogodnosti, a u stvari sedogodilo obratno. Osiromašujući sve i isto-vremeno stvarajući konfuziju u statusnimrazlikama,elitaje»izbacilaizmode«socijal-neklase.Iriječklasajeostavljenapostrani,čimesenastojipokazatidaklasevišenepo-stoje,kaoštosepropagiradavišenepostojeniideologije.Istinajedajevladajućaoligar-hijaželjelauništitiidejenaštetuobespravlje-nihklasa,stvarajućikonfuzijukoncepata.Činjenicegovoredakultureidentitetaudobaglobalizacije ovise o različitim poimanjimaglobalizacijeinjezinimspecifičnimrefleksi-jamanapojedinadruštva.Utomsepogledumožegovoritiotriprevladavajućadistinktiv-na stajališta spram globalizacije, koja se uspecifičnimtranzicijskimdruštvenimokolno-stima reflektiraju i na kulturnu konstrukcijuidentiteta.Tosuneoliberalno,reformističkoiradikalnokontestativnostajalište.Ovdjenasuprvomreduzanimaneoliberalnostajalište.Utomsmislu,trebapodsjetitinatritemeljna stupa, takozvano »sveto trojstvo«,neoliberalneekonomije:privatizacija,libera-lizacijaifiskalnadisciplina.Mnogianalitičaridodajuičetvrti,atoje–liberalnademokraci-ja.Uposljednjimdesetljećima20.stoljeća,ukontekstu prodora ekonomske globalizacije,neoliberali su ne samooživjeli nego i poja-čaliklasičnaliberalnastajalištaprotivproak-tivne državne intervencije kao direktivnog iograničavajućeg faktora tržišnih operacija.Premanjihovumišljenju,državanijesposob-

nakontroliratiglobalizaciju.Onizagovarajunapuštanjedržavnekontrolecijenainadnicai proklamiraju privatizaciju kao mjeru kojamaksimalno ograničava državno vlasništvonadproizvodnimpotencijalima.Ukratko,od-bacuju strategiju ekonomskog upravljanja,kojajeprevladavalaodtridesetihdosedam-desetihgodina20.stoljeća.Idejadaprivatnetvrtkemorajubitivažnijeodnacionalnogin-teresaoslabilajedržaveiobranusiromašnihklasa svemanjeprisutnihunutarnjih.Brigaza siromašne klase i radnike već je postalastvarokojojseneraspravlja,jerjeustuknulapredkonceptom»globalnognatjecanja«kojisečestokoristilažiranimargumentimausvr-huuvjeravanjadaglobalizacija radiukoristsiromašnihklasa.Alitoneodgovaraistini,jersesvjetskiliberalizampodudarasmoćikojukoristebogatiprotivsiromašnih.Ubudućnosti, ako se ne uspije suprotstavitiaktualnojtendenciji,nastavitćesedaljnjeosi-romašenjesiromašnihukoristbogatihkojićekoncentriratisvevišebogatstvausvojimru-kama.NijezgoregapodsjetitinaDeklaraciju o ljudskim pravima,pokojojsvatkoimapra-vonastandardživotakojigarantirazdravljeiblagostanje,njegovoinjegoveobitelji,uklju-čujući hranu, odjeću, stan i liječničkunjegute potrebne socijalne službe, kao i pravonaosiguranje u slučaju nezaposlenosti, bolesti,invalidnosti, udovištva, starosti ili drugihslučajeva gubljenja sredstava za izdržavanjeuslijed okolnosti nezavisnih od njegove vo-lje.Političkisistemjeizgubiooriginalnufunkcijuposredovanjameđuklasama,postajućiorganza kontrolu građana i za brigu oko interesabankara i velikih korporacija. Političke for-macije ljevice, koje su tradicionalno branileradnike, prihvatile su povoljne perspektiveza jačanjedominantniholigarhijskihsnaga ivodepolitikune toliko različituod stranakadesnice.Sistempolitičkihelitačininovu»po-litičkuklasu«,aformiraoseurelativnokrat-kom vremenu. Politička klasa nekadašnjegjednostranačkog sistema lako se prilagodilanovimodnosima.Formiranajei»sivazona«neformalnihsredištamoćikojanadzirusred-stvazaproizvodnju,ulazeumedijeidetermi-niraju»općiobzorukojemsemoguoblikova-tipolitičkapitanjaiprihvaćatiodluke«.Nadalje, na simpoziju je tematizirana i rad-na teorija vrijednosti kao prijeporno mjestoMarxove teorije, upravo iz razloga što, zarazliku od klasnične ekonomije, ne polaziod realnih uvjeta, tj. stvarnog stanja stvari.Marxova teorija proizvodnje i cirkulacije izkojeslijediteorijatroškovaicijenaurealnostinemakorelata,pasetakočitavproblemsvodina metaforički problem. Treba napomenutidaseproblemnačelnosastojiurazlikovanju



izmeđuradnogvremenaiproduktivnograda.Robakojaseprodajenatržišturadajeradnovrijemeradnika.Tojevrijemerazličitozbograzličitostiuloženognapora iproduktivnostirada,alijenjegovotrajanjeodređenozabilokojuodređenurazinutihčinilaca.Zatradicio-nalnimarksističkipristuputemeljennamode-lubaza–nadgradnjanavedenobibilodovoljnodasekonstituiraradničkaklasakaosredišnjidio emancipacijskog projekta. Ipak, suvre-mene rasprave daju izrazito jake argumenteprotivtakvogteorijskogkretanja,ukazujunaelemente ekonomskog redukcionizma, te neostavljajuprostorzadrugoosimzaodbaciva-njetezaortodoksnogmarksizma.Činjenicajedajeneoliberalnadoktrinapred-stavljalaključnudeterminantuuekonomskojpoliticigotovosvihpostsocijalističkihzema-lja.»Novost«kojuonauvodijestdaneokla-sična ekonomija tretira rad kao svaki drugifaktorproizvodnje.Akadasepretpostavidajeradsamojošjedanodfaktoraproizvodnje,kojijeodređenisključivotrenutnimodnosomponudeipotražnje,tadase»rješavamo«pro-blema dominacije, eksploatacije i otuđenja,dakle svih elemenata koji predstavljajumo-mentestrukturnognasiljakapitalizma.ekonomija već duže vrijeme ne zauzimasredišnjemjestounutar lijevogdiskursa.Te-meljitaekonomskakritikamodelabaza–nad-gradnjanijesamodokrajčilaupotrebujednogesencijalističkog modela, nego je dovela,usred određenih političkih okolnosti, i domarginalizacijetemakojesuposrednoiline-posrednobilesnjimpovezivane,poputklase,klasneborbe,odnosauproizvodnji,itd.Ovdjeseotvaraipitanjeotzv.krizi komuniz-ma,uzkojusevežeikrizasocijaldemokraci-je,zbogčinjenicedasusenakon1968.razvilinovi socijalni pokreti, feministički,mirovni,ali i ekološki, gay, itd., a ni marksizam nisocijaldemokracijanisumoglishvatitispeci-fičnosttihpokreta.Razlogjebioutadašnjemstanjuistavumarksističketeorije:tonisubiliklasnipokreti.Problemjetadabiotajštoli-jevateorijanijebilasposobnaprepoznatispe-cifičnostiipriroduonihpokretakojinisubiliklasnoutemeljeni.Danasjeproblemobrnut;radiseodrugojkrajnosti:mnogopozornostise pridaje tim pokretima, a na račun borberadničkeklase.Stoga,nesmijesezaboravitininaradničkezahtjeve,jerbiproblemklas-nihsuprotnostimogaobitiistisnutsadnevnogreda.Danasjeneoliberalnahegemonijatolikojakadajegotovosmiješnogovoritioalternativika-pitalizmu. Socijalističke ili socijaldemokrat-skepartijeradeisključivonahumanizacijipo-stojećihodnosa.Živimoudobakapitalizmaukojemsealternativnavizijačinineozbiljnom,alikapitalizamnastavljananositivelikuštetu

ljudima i njegovi institucionalni aranžmaninastavljajuometatimogućnostiekspanzivnogljudskognapretka.Klasnastrukturanastavljabitijednimodtemeljnihsastojakatihinstitu-cionalnih aranžmana i transformacija klasnestrukture jest jedan od osnovnih uvjeta zaostvarenjedruštveneemancipacije.Štose tičeHrvatske,bitna ječinjenicapret-postavkadajeneoliberalnopoimanjeglobali-zacijeobvezujućiuvjettranzicijskogzaokretakojiistodobnootvaraputimodernizacijiide-modernizaciji identiteta.Modernizacija kojaseprovodiuključujemnogočimbenika,aliseuosnoviradioprivatizacijiidesocijalizaciji,vladaviniprava,slobodnojtrgovini.Nadalje,modernizacija zahtijeva otvoreno društvo,neograničenusloboduprivatnogfinancijskogsektora, relativizaciju tradicionalnog poima-nja suverenemoći, detradicionalizaciju kul-turno-duhovnogsklopaipluralno-dinamičkukonstrukciju identiteta. Ideološki kompro-mitirano komunističko nasljeđe, čija je de-konstrukcija bila nezaustavljiva, ustupilo jemjesto bezrezervnoj uspostavi neoliberalneparadigmekaouniverzalnog lijekakojiobe-ćavabrzoibezuvjetnobogaćenjepoduzetnič-kisposobnemanjine,aondaiopćiprosperitetvećineilicijeloganaroda.Zbogaktualnostipitanjaopristupanjueurop-skoj Uniji, potrebno je spomenuti i njezinueventualnuuloguupitanjuidentiteta.Onabimogladatiprednostjednojdrugojteritorijal-noj identifikaciji na temelju funkcionalnih imeđunarodnih regija,podupirući tajmodel ifinancijski. Od značenjamože biti i lokalniidentitet,kojegjemogućepromatratikrozve-zanostzamjestorođenja,aliimjestostanova-nja.Možemorećidajeciljdarazličitiinteresiirazličitikonfliktibudupodruštvljeniunutarraznihliberalniheuropskihnacijatakodasenenegirajusukobi,jeroniuvijekpostoje,većdapoprimeagonističkuformu.Što se tiče hrvatske privredne situacije, sto-panezaposlenostineprekidnorastetepritomstvaranepreglednurezervnuarmijurada–štogovoriuprilogtezidanekifenomenikapita-lizma,poputdruštvenemobilnosti,ipakosta-juklasnoobilježeni.Problematičnost politike identiteta postoji uonojmjeriukojojnoviteorijskileksikonlje-viceodustajeodtematiziranjaekonomijepodpritiskomostavštinerealnogsocijalizma(štonijedonijelonikakavnapredak)i»proturječ-ja«modelabaza–nadgradnja.Akokaoogled-niprimjerakuzmemopostsocijalističkostanjeuHrvatskoj,možemouočitidaseproblema-tičnapozicija lijevogdiskursauprvomreduočituje u diskrepanciji između ekonomskeproblematike, poput stalno rastuće nezapo-slenosti,državnogdeficitailiodnosabanaka



ibankarskogsustavapremaostalimekonom-skimisocijalnimakterima,sjednestrane,tepojmovakaoštosuidentitet,manjina,fleksi-bilnost,multikulturalizam,globalizacijaisl.Poseban osvrt na post-socijalističko stanjena području bivše Jugoslavije dao je PetarMilatu izlaganjuoknjiziNova klasaMilo-vana Đilasa te zbirci ogleda Zorana Đinđi-ća Jugoslavija kao nedovršena država. No,prije prikaza samih knjiga, osvrnuo se natemu»izvanrednogstanja«,dokojesedola-zi prethodnom metodološkom pretpostavkomdihotomije»rata« i »demokracije«.Temeljnačinjenica,ključnazapolitiku20.stoljeća,jestdaizvanrednostanjenije,većdaizvanrednostanjevrijedi.U izvanrednomstanju sepre-klapajufaktičnostinormativnost,životiza-kon,zbogprivremenogstavljanjaizvansnagedomeneprava.Iznimnostizvanrednogstanjajestvarstrukturemišljenja,čimeono(mišlje-nje)nijetekrubniepifenomenjednog»real-nog« izvanrednog stanja (bilo to političko,ekonomskoilibilokojedrugo),većjesamozapravo motor te izvanrednosti. Ovo redu-cira intelektualnost na aforističnost.Adornokaže:»Aforizamčinidasmouistini,anedajeposjedujemo«,štoimpliciradasenainte-lektualnostgledakaonasocijalniokolišnašihegzistencija,abudućidaintelektualnostma-nifestirakomunikativniikooperativnipoten-cijalsocijalnosti,ondamožemorećidajein-telektualnostgenetičkiindeksljudskevrste.kodĐilasa,komunističko izvanrednostanjeusuštiniimaintelektualnikarakter,tj.radiseopermanentnoj i totalnojprodukcijipodjeleracionalnog i perceptivnog. Udaljavanje odrealnosti komunističkog svijeta kao politič-kogizvanrednogstanja,premaĐilasu,sâmopostaje izvanredno stanje. Ono je ključnosredstvo,aliistodobnoiciljkomunističkepo-litike.KomunizamjenaIstokubiopovijesnonužankaopokretačmodernizacije.Krucijalanproblemjetajštojekomunističkaideologijauzapadnomsvijetuvećbilazastarjela.Nakonsuspenzije klasnog društva, u ime ukidanjasvih klasa, političke i državne domene te uime socijalne revolucije, po autoru nastupa»nova klasa« koja nije niti klasična, avan-gardnarevolucionarnapartija,nibirokratskanomenklatura, a niti zapadnjačka tehnokrat-ska elita. Ona kao interregnum nije »zabo-ravpolitike«,većje»perverzijapolitičkog«.»Novaklasa«jeinazivnormativnogprojektakoji imaza cilj da izložionaj temeljni inte-lektualnikaraktersocijetetausvrhustvaranjaslobodnihljudi.Za razlikuodĐilasa,kodkojeg je socijalnadinamikauvjetovanamalimbrojemparame-tara,uĐinđićevim jeogledimanužno reku-riranjenavelikbrojinstitucionalnihparame-taradabi sedefiniralo jugoslavenskostanje

(uĐinđićevomslučajujesvakakonajpromi-nentnijilegalniaspekt).Samnazivzbirkeimaironičan karakter.Nanedovršenost semožegledatiudvostrukomsmislu:kaone-zgotov-ljenost i kao stanje imperfekcije. Ona nudiuvidurazumijevanjehistorijskihprocesave-zanihuzjednudržavnuformaciju,aliidajebašonarazlog(krvavom)raspadu.Jeliuopćemogućainterpretacijajugoslaven-skogstanjazbognjegovesloženosti?Jugosla-venskosocijalističkodruštvojedostiglojednuvišurazinukompleksnostiiizdiferenciranostite će prije biti da je socijalnakompleksnostjugoslavenskog društva rezultat svojevrsneinterpretativneintervencije,rezultatinterven-cijemišljenjakao izvanrednogstanja, štobiznačilodajejugoslavenskoizvanrednostanjeponajprijeodređenitransferintelektualnostiumnogovrsne, heterogene sfere. Zbog takvogpogledana srpskinarodkaonakompleksanirascjepkankolektivitetĐinđićsmatradagasenajprije trebarazumjetikakobisemoglaponuditinekakvavizijaiprogram.Zbogtogasekodnjegajavljazaokupljenostpovijesnimnasljeđem i društvenom sviješću, onim štoon naziva mentalitetom srpskog naroda. PoĐinđićevim riječima, duboko ukorijenjenimentalitet je prepreka aktivizmu, a Srbi sustotinama godina promjene doživljavali kaorizikikaoneprijatelja.No,on,kaooptimist,svojglavnizadatakvidiutomedapolariziratajmentalitet,kakoSrbisebenebiviševidjeli»kaodionekakvesvjetskezavjere,većnapro-stokaodioveomakompliciranogsvijeta«.Iakosmoseovimeuodređenojmjeriudalji-liodtemesimpozija,zaključaknasvraćanapočetak.Moglobiserećidajeklasnaborbasamo jedan tip »politike identiteta«, koji udanašnjem svijetu postaje svemanje važan.Tuseujednootkrivaslabatočkapostmarksi-stičke»politike identiteta«kojakritičkipre-ispituje samo onu verziju klasnog identitetakojivećduževrijemenijeupodručju javnevidljivosti,pogotovokadjeriječopostsocija-lističkimdruštvima.

Marijana Filipeti

Simpozij »Contemporary PhilosophicalIssues;Truth, Justice and Beauty«

Odsjek za filozofiju Filozofskog fakultetau Rijeci i ove je godine organizirao među-narodni simpozij. Deseti po redu, simpozij



prikladnog imenaTruth, Justice and Beautytrajaoje29.i30.svibnja2008.ikaoiuvijekugostiomnogedomaćeistranefilozofe.Višeod trideset stručnjaka iz svih domena filo-zofijeokupiloseuRijeciipredstavilosvojeradovepredmnogobrojnompublikom,kole-gama,studentimaisvimaostalimakojisusazanimanjemdošliposlušatiraznoliketemeizsuvremenefilozofije.Zbogmnogobrojnostigostiju,simpozijseobadanaodvijaoudvijesekcije.Prvogdanasim-pozijanajvišeradovabilojeizpodručjafilo-zofijeuma.LucaMalatestiodržaojepredava-nje»AresponsetoDavidChalmers’‘masterargument’«ukojemjenastojaoneutraliziratidilemukojuChalmersupućujezastupnicimatzv. strategije fenomenoloških koncepata, aprema kojoj fenomenalni koncepti nemoguzahvatitionoštojeposebnounačinunakojimislimo o kvaliji iz perspektive prvog lica.S druge strane, fenomenalne koncepte nemožeseobjasnitifizikalnimterminima.Ma-latestijev odgovor temelji se na objašnjenjusadržaja relevantnih misli o fenomenalnimkonceptima. Matjaž Potrč dotakao se pita-nja fenomenologije iskustva u predavanju»Transglobalphenomenology«isuprotstaviodvaključnastajališta.Stajalištekojeopisujekako čista uska fenomenologija ograničavafenomenologijunaprivatnusvijest,isključu-jućivanjskookruženje.Nasuprot tome,nekismatraju da je okruženje relevantan faktorkojiutječenafenomenologiju,bilodaseradiolokalnomokruženju,kaoštojeDescartesovkaminsvatrom,ilipakoglobalnomokruže-nju prema kojem su i okruženje i zajednicakonstitutivnielementifenomenologije.Potrč-ovo rješenje je tzv. transglobalna fenome-nologija, koja uključuje bogato i dinamičnookruženjekaokonstitutivni elementzajednosasubjektomkojijeusvijetu,alishvaćenouuskomsmislu.VojislavBožikovićuizlaganju»Frege and the problemof belief-retention«ponudio jeobranuFregeaodprigovorakojesu mu uputili Kaplan i njegovi sljedbenici,pozivajući seuglavnomnaFregeovastajali-štaoindeksikalima.OlgaMarkičusvojemjeradu»Mechanistic explanation« spojila pro-blem dualizma s problemom slobode volje.Markičjenastojalapokazatidamehanicistič-ko objašnjenje koje se temelji na refleksiv-nomodgovoruvodiuproblemeo anatomijivišihnivoaiinkompatibilnostiizmeđuznan-stvenogihumanističkogobjašnjenjaljudskogponašanja.Posljednjeizlaganjeuovojsekci-ji,»Rationalityandreasons«održaojeNenadSmokrović. Branivši stajalište prema kojemse racionalnost sastoji u ispravnomodgova-ranjunarazloge,ključnopitanjeradabiloje‘Zašto trebam(imatiodređenavjerovanja iliizvršitiodređenuradnju?)’.Središnjidioizla-

ganjabiojeposvećenkritičkomrazmatranjuteorijeJohnaBrommea.elvioBaccarinisvojimjepredavanjem»Lawofpeoplesandpublicreason«otvorioetičkopoglavlje ovogodišnjeg simpozija. SergioCremaschi održao je iscrpno i opširno pre-davanje »elisabethAnscombe and the 1958normativeturn«ukojemjeotvorionekolikotematskih područja, počevši od konteksta ukojemserazvilamoralnafilozofijaelisabethAnscombe,specifičnostimanjezinihtezaire-akcijakojejeizazvala,doraspraveofilozofijipsihologijeimogućimdodirnimtočkamaiz-međufilozofijepsihologijeimoralnepsiholo-gije,tenapitanjeodnosaetikevrlinaibožan-skogzakona.BorisVezjaksvojejeizlaganjeposvetiostoičkojfilozofiji,točnijeproblemusamoubojstva.Uradu»Themoralityofsuici-de in stoicism«,Vezjak je citirajuće izvornetekstovenastojaopokazatiopravdanostsamo-ubojstvaunutarstoičkeetike,osobitoukon-tekstu stoičkih stavova o smrti, strastima ivrijednostima.Jan-WillemvanderRijtupre-davanju»Dignityanddisagreemnet«dotakaosepitanjamoralnogneslaganjaipokušaovi-djetimože li se problem riješiti pozivanjemna tri formulacije Kantovog kategoričkogimperativa.Predavanja iz područja epistemologije za-počeo je BojanBorstner predavanjem »VanInwagenonpropertiesoftruth«,nakonkojegje Jennifer Smalligan u predavanju »Humeonexplanationandunderstanding«ponudilainterpretacijuHumovastajalištaokauzalnos-ti, prema kojoj Hume smatra da se mnogekauzalnevezemoguobjasniti i to nenužnosupsumirajući ih pod općenitije kauzalneveze.CarloGabbanipostaviojepitanjeoepis-temološkom statusu common-sense psiholo-gije.Uizlaganju»Ontheepistemicvalueofthe common-sense psychology« Gabbani jepredstavioglavnaproblemskapitanjakojasejavljajuuovomkontekstu,kaoštojepitanjeistinosnevrijednostikoncepatacommon-sen-sepsihologijetemogulikategorijeiklasifi-kacije koje su ključne za tu psihologiju bitiadekvatne za istinite tvrdnje i vjerovanja onašimumovima?Odgovarajućipozitivnonaobaovapitanja,Gabbanijezaključiokakosenaše subjektivno iskustvonemožeupotpu-nostiopisatiiobjasnitiukolikoisključimonašsvakodnevnipsihološkidiskursutemeljennaperspektiviprvoglica.IrisVidmaruizlaganju»Indefenseof internal justification«suprot-stavilajedvastajalištaoopravdanju,interna-lističkoieksternalističko,ipredstaviladebatukoja se odvija između predstavnike jedne idruge pozicije, Matthiasa Steupa i AlvinaGoldmana, zaključivši da je internalističkikoncept opravdanja mnogo primjereniji za-daćipretvaranjaistinitogvjerovanjauznanje.



Timjepredavanjemujednookončanprvidansimpozija.etičkusekcijudrugogdanasimpozijaotvorioje Sergio FilippoMagni izlaganjem »Philo-sophicalconsequencesofethicalrelativism«u kojem je s relativističkog stajališta ponu-diodvamogućaodgovoranakritikekojeseupućujuetičkomrelativizmu,apremakojimaetički relativizam ima apsurdne posljedice,kaoštosuprimjericenormativnainkoherent-nost,nemogućnostmoralnogneslaganjaislič-no.Magni jepredstaviodvaodgovora,prvi,prema kojem je potrebno ograničiti sadržajmoralnosti i drugi, koji se temelji na anali-zi različitih značenja pojmova valjanosti iispravnostikojiseupotrebljavajuudefinicijietičkog relativizma.BoranBerčić izložio jesvoju teoriju o moralu u izlaganju »On thesocialcontracttheoryofmoral«.Štozapravoznačitvrdnjadajedruštveniugovorimplicitaninakojinačintajugovormožepredstavljati(iliobjasniti)temeljemorala?PremaBerčiću,trisuuvjetakojamorajubitizadovoljenadabismomoglirećidasepojedinciponašajukaodasuzapravo‘potpisali’ugovor.Prvijeuvjetdasepojedinciponašajuuskladusnormomф,drugi jeda svakiodnjih to radi zato štovjerujedaćesvakomebitiboljeakosesvipo-našajuuskladusnormomфitrećijeuvjetdasvatkoočekujeoddrugihdasetakoponaša.AleksandraGolubovićuizlaganju»Thepro-blemof evil« dotakla se pitanja objašnjenjaprirodnogimoralnogzla.Iakoseobičnosma-tradasvakoodtadvazlapotrebujezasebnorješenje,kršćanskareligijanudirješenjekojesemožeprimijenitinaoba.Golubovićjena-stojala istražiti koliko bi takvo rješenje biloprihvatljivo. Pitanja religije, posebice odno-sa crkve i države dotakao se iDamirBulatuizlaganju»Dilemmasaboutviolitionoftheconstitutionbyreligiouscommunities«.Bula-tovo je izlaganje bilo usmjereno na pitanjekojesudužnostiiobvezecrkve,akojedržavete gdje su granice unutar kojih bi zajednicavjernika trebala ograničiti svoje djelovanje.BulatsedotakaoisituacijeuHrvatskoj,uka-zavšiizmeđuostalognačinjenicudavjerskezajednicedobivajunovčanupotporuizdržav-nogproračuna,kaoinauvođenjevjeronaukauškolskiprogram.epistemolozi su i drugog dana simpozijaponudiliraznolikeizanimljiveteme.DaniloŠusterpodsjetionasjenasveopćuprisutnostinerazrješivostskepticizmausvojemizlaga-nju»MooreanresponsestoskepticismorthethreewaysofG.e.Moore«.ŠusterjeuprvomdijeluizlaganjaizložiotriMooreovaodgovoraskepticima,predstavljenaunjegovimdjelimaCertainty,Four forms of skepticimsiProof of an external world,kojadanasbranepredstav-nicineomurizma.Udrugomdjelu izlaganja,

ŠusterjenastajaopokazatiMooreovneuspjehuobračunavanjusaskepticima,aliineuspjehneomurizma.KljučniproblemkojegMooreineomurovcine rješavaju ješto retoričkane-dostatnostMooreovadokazaimpliciraepiste-mološkunedostatnost.SnježanaPrijić-Samar-žijauizlaganju»Trustingexperts«suprotsta-vila jedvastajalištaostatususvjedočanstvastručnjaka: evidencijalizam,premakojem jepovjerenje(ustručnjake)doksastičkistavkojijepredmetepistemološkeevaluacijeanesli-jepog povjerenja, i anti-redukcionizam, pre-makojemjeepistemološkiispravno,pačakipoželjno,vjerovatistručnjacima‘bezprovje-re’. Prijić-Samaržija zauzela je evidencijali-stičkistaviuzaključkunastojalapokazatidapouzdanost govornika, odnosno stručnjaka,nijesamaposebidovoljanrazlogzaprihva-titi njihovo svjedočanstvo.Tommaso Piazzasvojejeizlaganjeposvetioteorijamazavjere.Uizlaganju»Whatiswrongwithconspiracytheories?«Piazzajenajprijepredstaviopsiho-loškustranu,zaključakkojejenegativanstavprema teorijama zavjere, prvenstveno zatoštoseonetemeljenapredrasudama.OvajjestavzauzeoiB.Keeleyipredložiofilozofskoopravdanje za njega. U završnici, Piazza jekritičkipreispitaoKeeleyevoobjašnjenjeza-ključivšikako,pododređenimuvjetima,teori-jezavjeremogubitiepistemološkipoželjnijeod institucionalnih objašnjenja. PosljednjeizlaganjeodržaojeBerislavMarušić,kojijeizložiorad»epistemicevasion«.Izlaganjejezapočeozanimljivimprimjerom:ukolikosta-tistikepokazujuda ljudikojiodlučeprestatipušitinajčešćepočnuponovnopušiti,dalitoznačidajevjerojatnodaćeS,kojijeodlučioostaviticigarete,ponovnopropušiti?Paralelnasekcijapokrivalajetemespodručjaestetike,ontologijeilogike.PrviizlagačbiojeMichaelWatkinskojijeuizlaganju»Aesthe-tic supervenience and coincident objects«doveoupitanjemotivacijukojastojiizatezeda estetska svojstva superveniraju nad ne-estetskima.NekaontološkapitanjaotvorilisuiMilošArsenijević,kojijeizložiorad»Twosenses of the world openness: indetermismandemergence«, iPierdanieleGiaretta,kojejeuradu»Compositionandchangeofparts«podsjetio na neke dobro poznate ontološkeparadokse, kao što je Tibbles paradoks. OproblemuparadoksagovorilisuiMassilimia-noCarraraiDavideFassiokojisuizložilirad»The knowability paradox and the limits ofknowledge«.CarraraiFassiouuvodnomsudjeluizložiliFitchovparadoks,premakojempostojenespoznatljive istine.Problemkojegparadoksotvarajesljedeći:činisenaimedaparadokspredstavljalogičkidokazzagranicenaše spoznaje, odnosno pokazuje nemoguć-nostznanstvenespoznaje.Središnjidioizla-



ganjabiojeposvećenovojtvrdnji;CarraraiFassio nastojali su pokazati da znanost nijeugrožena ovim paradoksom te da paradoksnepostavljagraniceznanju,prvenstvenozatojenespoznatljivostkojasespominjeuargu-mentusemantička,aneepistemološka.MajdaTrobokpostavilajepitanjeomogućojanalo-gijiizmeđumatematikeilogike.Uizlaganju»Mathematics,logicsandstructures«,Trobokjeizložilaianaliziralastrukturalističkoobjaš-njenjelogikekojeprihvaćaKoslow,ukazavšiukonačnici naneke aspektenjegove teorijekoji su problematični.AdrianRatkić u svo-jemjeizlaganju»PhilosophyandtheSwedishresearchonskillandtechnology«predstavioepistemologijutehnološkogipraktičnogzna-njainjezinrazvojnapodručjuSkandinavijeodsredinesedamdesetihgodinaprošlogsto-ljeća. Ključni aspekt ove vrste znanja jestiskustvo, koje je u podlozi svake vještine itehnološkog umijeća, a pitanje kako takvoiskustvoprenijetimašinamai instrumentimapostalo jecentralnopitanjezaepistemologi-ju praktičnog znanja. Umjesto apstraktnogznanja, ovdje je naglasak na inventivnommišljenjuipraktičnomrazmišljanju,iskustvui zaključcima koji su utemeljeni na osob-nomdoživljaju i vještinama. PredragŠustaru izlaganju»Humancolorvision:molecularadaptationwithanecologicalnicheconstruc-tion?«otvoriojenekapitanjaizpodručjafi-lozofijeznanosti,posebicepitanjavezanauzpojamfunkcije.MiklavžVosperniktakođerjepredstavioradizpodručjafilozofijeznanosti,»essentialismandweaknecessity«,ukojemje predstavio recentno stajalište o zakonimaprirode,tzv.dispozicijskiesencijalizam,pre-makojemsuzakoniusamimdispozicijskimsvojstvimakojepredmeti imaju, aneuhju-movskim regularnostima ili nomičkim nuž-nostima. Ana Gavran-Miloš izložila je rad»Status of properties fromepicurus’ atomicpointofview«.Uprvomdjelu,Gavran-MilošpredstavilajesličnostiizmeđuDemokritoveiepikuroveatomističkeslikesvijeta(tzv.ato-mističkimaterijalizam)injihovogstajalištaopercepciji,premakojemjepercepcijameha-nički proces u kojem su naši osjetilni orga-nipodraženiposebnimslojematomakojiseneprestanootpuštaodpovršinepredmeta.Udrugomdjelu,naglasak jebionaepikurovustajalištu o svojstvima. Posljednje izlaganjeuovojsekciji,»Insight,perceptionandbeau-ty«,održalajeMiroslavaAnđelković,kojajegovorilaopovezanostipercepcijeizaključi-vanja,točnijeonačinunakojitadvaprocesasudjelujuustvaranjuumjetničkogdjela.

Iris Vidmar

5th »Dubrovnik International Conference on the Sanskrit Epics and Purāõas«

Od 11. do 16. kolovoza 2008. održana je uDubrovniku u Interuniverzitetskome centrupeta»Dubrovačkameđunarodnakonferencijaosanskrtskimepovimaipurāõama«(Dubrov-nikInternationalConferenceontheSanskritepics and Purāõas ili skraćeno DICSeP).Prvajekonferencijabilasazvanazakolovoz1995., ali je zbog vojno-redarstvene akcijeOluja morala biti odgođena. Konferenci-ja je ponovo sazvana 1997. i održala se od11.do16.kolovoza,uistedaneukojimajeodržana i jubilarnapeta konferencija.Otadasedodanasredovitoodržavasvaketrigodi-ne. Dubrovačka međunarodna konferencijao sanskrtskim epovima i purāõama posta-la je najboljom svjetskom konferencijomo Mahābhārati, Rāmāyaõi i njima srodnimtekstovima,purāõama.Nanjojsudjelujunaj-bolji stručnjaci iz cijeloga svijeta: europe,Amerike, Indije, Japana i Australije. Međunjimasuvodećiznanstvenicistogazahtjev-nogapodručja, izdavateljikritičkih izdanja ivoditelji velikih prevoditeljskih pothvata nasvjetskejezike.Zborniciradovaskonferencije,kojenaengle-skomejezikushrvatskimsažecimaobjavlju-jeHrvatskaakademijaznanostiiumjetnosti,predstavljaju jednu od najtraženijih edicijaAkademije u cijelome svijetu. Do sada jeobjavljeno tri zbornika a četvrti se očekujeunajskorijevrijeme.Urednik jeprvihdvajuzbornika akademik Radoslav Katičić, dokje urednik trećega i četvrtog akademikMi-slavJežić.ZborniciserecenzirajuuJournal of American Oriental Society, Indo-Iranian Journal,Journal of the Royal Asiatic Society,Bulletin d’ etudes indiennes, Zeitschrift der Deutschen Morgenländischen Gesellschaft,Vostok,idrugdje.Uzpredstavljanjetekućihistraživanjausvije-tuivlastitihrezultatapojedinihznanstvenikau obliku izlaganja i radionica, svaka konfe-rencijaDICSePimaiposebnutemukojojjeposvećendiorada.Takojenapetojkonferen-ciji posebna temabila razmjena između ep-skihipuràõskihtradicijaine-brahmanističkihtekstovaitradicija.Konferencijajeotvorena11.kolovozaprigod-nimgovorimaakademikaRadoslavaKatičićai predstavnika Interuniverzitetskoga centra.Poslijenjihsugovorili ipredstavnicimeđu-narodnogaorganizacijskogodboraakademikMislavJežićiGregoryBailey.Nakonkratkesvečanostizapočelajesradomkonferencija.PrvijenastupioJohannesBronkhorstsaSve-učilištauLausannigovorećiorazličitomsan-



skrtskomnazivljuzaredovničkeiisposničkestanoveuepskimtekstovima.Ponjemuriječiagrahāra iāśramapredstavljajuistuinstitu-cijuviđenu s položajadarovatelja i daropri-mateljaocrtavajućipritomeinatjecanjereli-gijskih institucijazapridobivanjepokrovite-lja.NakonnjegajeAngelikaMalinarkojajeupravo s londonske School of Oriental andAfricanStudiesprešlanasveučilišteuZüri-chupredstavilafilozofskimjerodavnaunutar-tekstualnaiintertekstualnazapažanjaopraksiyoge u Bhagavad-gãti. Malinarova ne gleda na unutar-tekstualne sveze različitihtumače-njayogekaonapokušajeobjedinjavanjatek-stavećkaonapokušajuspostavljanjahijerar-hije ideja ipostupakakojamožepomoćiot-krivanju značenjskih okvira i mogućihintertekstualnihsveza.YaroslavVassilkov izRuskeakademijeznanostiuPetrogradu raz-matrao je problem pojavljivanja arhaičnih ne-vedskih elemenata u mlađim slojevima Mahàbhàrate. Ti su elementi po Vassilkovu ušli u Mahàbhàratu širenjem sanskrtske uljud-be a time i širenjem epske tradicije na krajeve u srednjoj Indiji odakle su ti arhaičnielemen-tiušliu tekst.DavidGitomer saSveučilištaDePauluChicagugovoriojeokozmografijiuBhãùma-parvanuMahàbhàrate koja se razli-kuje od puràõskih kozmografija jer je postav-ljajući scenu za rat i njegove posljedice dubo-ko vezana uz tekstualnu cjelinu Mahàbhàrate. Tiziana Pontillo sa Sveučilišta u Cagliariupredstavilajeradu kome govori o tragovima predbrahmanističkoga društvenog sustavavràtyauMahàbhàratiioprelasku iz sustava vràtya ubrahmanističkikastinskisustavvarõakojemujesvojstvenorazlikovanjeratničkogai svećeničkoga društvenog staleža. Drugi jedankonferencijeotvorilaKlaraGönc-Moača-nin s Odsjeka za indologiju i dalekoistočnestudijeFilozofskoga fakultetauZagrebu ra-domukojemjepredstavilasvojazapažanjaokonvencijamaklasičnepoezijekàvyekojisuprisutni u Nàlopàkhyàni, epskome tekstuuklopljenomuMahàbhàratu.DanielleFellersaSveučilištauLausannipredstavilajepričuoprinceziMàdhavãizpeteknjigeMahàbhàratekoja sadrži nagovještaje elemenata vedskihžrtvenih obreda poput konjske žrtve(a÷vamedha), kao i elemente asketizma zakoji se smatra da nije izvornovedski. Prze-mysławSzczureksaSveučilištauWrocławuproučio jenarativnenedosljednostiupričiosamožrtvovanjuMàdrãnalomačinakonsmrtisupruga Pàõóua, koje pokazuju da je pričaprerađena i da je moguća rekonstrukcijaizvorne priče koja je svršavala drugačije odinačicesačuvaneuMahàbhàrati.AlfHiltebei-telsaSveučilištaGeorgeWashingtongovoriojeosličnostimaustrukturiarhetipova indij-skihepovaRàmàyaõeiMahàbhàrate.Prvoje

pitanjeponjemjesulitestrukturalnesličnostiplodredaktorskenakaneili je jedaneputje-caonadrugi.DrugijeproblemrazlikaizmeđuRàmàyaõeiRàmopàkhyàne,skraćeneRàmà-yaõeumetnuteuMahàbhàratu,kojasestruk-turalnonajviše očituje u obradiSãte, glavnejunakinjeobjeinačiceepa.UtojseobradipoHiltebeiteluočituju rukedvaju»autora«.Ja-mesFitzgerald saSveučilištaBrown (SAD)predstaviojeistraživanjeopovijestipoložajaMahàbhàrateipuràõaubrahmanističkojsve-tojtradiciji.Odpolovineprvogatisućljećapr.Khr.brahmanističkajetradicijauzVedestalaprihvaćatiiepskeipåraõsketekstovekaodiosvetoga kanona; tada je »Bhàrata« postalaMahàbhàrata(velikaBhàrata).TamarC.ReichsaSveučilištaIndianauPennsylvanijipotan-ko je razložila završne knjige Mahàbhàratepokazujućipritomepostupkepostizanjateks-tualneintegracije.OliverHellwigsaSveučiliš-tauBerlinuprikazao jemogućnostuporaberačunalnetehnologijepriotkrivanjustarosnihtekstualnihslojevauRàmàyaõi.Kakosera-čunalni rezultati Hellwigovi poklapaju s re-zultatimatradicionalnihfilološkihpostupakaračunalna bi tehnologija mogla pomoći re-konstrukciji povijesti nastanka teksta. Ta sepodudarnost pokazala pri slijedećem izlaga-nju.AkademikMislavJežićsOdsjekazain-dologijuidalekoistočnestudijeFilozofskogafakultetauZagrebuusporedio jeDasaratha-jàtaku,tekstkojipripadabuddhističkomuka-nonuTipiñaki,sRàmàyaõom.Ježićjeprimi-jetiodaRàmàyaõa2posjedujesvojstvaepskedrameaRàmàyaõa3–6svojstvaepskebajke.Daseovdjemožeraditiodvijetekstualnetra-dicije objedinjene u jednom epu, dokazujeDasarathajàtaka koja predstavlja samopričuizRàmàyaõe2,potpunoizostavljajućisveštoseodigravauRàmàyaõi3–6,izčegasemožezaključitidaRàmàyaõa2predstavljadiosta-rije,samostalnepredaje.OvimsebacasasvimnovosvjetlonapovijestnastankaepaRàmà-yaõa.LeonidKulikovsaSveučilištauLeide-nu predstavio je lingvističku raščlambu po-vratnih zamjenica anyonya i paraspara uepovima,dharma÷àstramaiArtha÷astri.Objeznače»jedandrugoga…,međusobno,uzajam-no…«. Nasuprot uvriježenom mišljenju eu-ropskihistaroindijskihgramatičaradameđunjimanemarazlike,Kulikovjeuočiorazliko-vanjeutemeljenousemantičkojrazliciizme-đu riječi anya- (drugi) i para- (drugi, stran).Zamjenicaparasparamkoristiseukontekstuneprijateljskedjelatnostiaanyonyamukon-tekstima prijateljske i neutralne djelatnosti.Treći jedankonferencije započeo filozofskimjerodavnim izlaganjem Svena Sellmera saSveučilištaAdamMickiewicz u Poznańu opojmuduha(manas,pa-met)uMahàbhàrati.Onjeproučiosvamjestanakojimasepojam



uMahàbhàratijavljairazvrstaoihuskladusnjegovimsemantičkimimetričkimvidovima.Simon Brodbeck sa Sveučilišta u Londonu(School of African and Oriental Studies)predstaviojesvojeistraživanjeokvirnepričeMahàbhàratezakojusmatradaudubinskimslojevimakrijeizgubljenedijelovepričeoJa-namejayinustarijembratukojiseusačuvanojinačiciepakrijepodimenimadrugihlikova.DanielaRossellajegovorilaokontroverznimženskimlikovimauRàmàyaõiiMahàbhàratikojevidikaoprotu-arhetipidealnimženskimlikovimakojepredstavljajuobrazacženskogaponašanjaiulogeženeudruštvu(strīdharma).Gregory Bailey sa Sveučilišta La Trobe uMelbourneuraščlaniojepojmovelobha(žud-nja)imoha(opijenost)uMàrkaõóeyasamàsa-parvanu Mahàbhàrate tvrdeći da se oni neodnosesamopojmoveizisposničkeetikevećsenjimakritizirajubuddhističke i đinističkeredovničke zajednice koje su u vrijeme na-stanka teksta doživjele gospodarski procvat.PatrickOlivellesaSveučilištauTexasupred-staviojeradoBuddhaćariti,djelubuddhistič-kogapjesnikaA÷vaghoše,ukojemsekritičkiobrađujeibrahmanističkoepskodjeloMahàb-hàrata. A÷vaghoša ne smatra buddhizam ibrahmanizam suprotstavljenima, već je ponjembuddhizam logičkinastavak i usavrše-njebrahmanizma.Togajedanazadnjinastu-pioAlonsoFernandoWulff saSveučilišta uMálagiizazvavšiživuraspravusvojimradomomogućimhelenskimutjecajimanaMahàbhà-ratu.ČetvrtijedanzapočeoizlaganjemLidijeSudykove sa Sveučilišta u Krakówu o sliciSãte, glavne junakinje Ràmàyaõe, u Bhaññi-kàvyi, djeluklasičnepoezijekojeradnjuepaprožima izlaganjemo sanskrtskoj gramatici.AnnaBonisoliAlquatisasveučilištauTorinuraščlanila jeKàlidàsinuobraduRàmàyaõeunjegovuklasičnudjeluRaghuvaü÷a, aAna-suya Bhowmik iz Kolkate (TheAsiatic So-ciety of Bengal) predstavila je neobjavljenipuràõski rukopis koji obrađuje priču iz epaRàmàyaõa.HorstBrinkhaussaSveučilištauKieluraščlaniojekozmogonijenaprijelazuizepske u puràõsku književnost. Genealogijajunakaopisanajeuprvojakozmogonijasvi-jeta u dvanaestoj knjiziMahàbhàrate. Hari-vam÷ajepreuzelagenealogijujunakaizMBhakozmogonijusvijetaizbràhmaõa.Dvijesuse kozmogonije iz MBh 12 (utemeljena nafenomenologijisāükhye)iizbrāhmaõa(ute-meljenanateorijielemenataisvjetova),pre-rađene,spojileupåraõama u okviru konven-cije puràõapa¤calakšaõa (pet påraõskih obi-lježja).T.S.RukmanisaSveučilištaConcordiauMontrealugovorilajeopojmubhakti(pre-danost)uBhàgavata-puràõiioparadoksalnimrazlozimazaštosenekijunaciprikazujukaodasudoseglioslobođenjeiakosubiliobuzetimržnjom,aneljubavljupremabogu.Nicolas

Dejenne predstavio je svoje istraživanje opretvorbamabrahmanističkihpričaoPara÷u-rāmiuobradamađinističkihtekstova.ZadnjijedanzapočeoizlaganjemMcComasaTaylo-ra sa Sveučilišta u Canberri o tekstualnimstrategijamakojeomogućujudasenaBhàga-vata-puràõunegledakaonaobičniknjiževnitekstvećkaonasvetitekstukojojjediskursistinit.RenateSöhnen-ThiemesaSveučilištau Londonu (School ofAfrican andOrientalStudies)raščlanilajekorištenjetekstualnogaokvira Mahàbhàrate u Bhàgavata-puràõi iuklapanjekonvencijapuràõskeknjiževnostiuepskiokvirkakobiserazjasnilopitanjeimaliBhàgavata-puràõa jednogakonačnogautora/redaktora.Konferenciju je zatvorioKennethValpey sa Sveučilišta u Hong Kongu (TheChineseUniversityofHongKong)radomoideološkimnapetostimaizraženimauodnosuVišõu-puràõe kao tekstu istinitoga diskursapremane-brahmanističkim religijskim sljed-bama.Osim izlaganja su se u sklopu konferencijeodržale i dvije iznimno uspješne radionice.Prva je pod vodstvom Jamesa Fitzgeralda iAngelikeMalinar održana u srijedu 13. 08.i bila je posvećena povijesti razvoja tekstaMahàbhàrate. Druga je radionica pod vod-stvomeveDeClercqsaSveučilištauGhentuiPetterijaKoskikallijaizHelsinkijaodržanau četvrtak 14. 08. i bila je posvećena đini-stičkim obradama brahmanističke epske ipuràõskeknjiževnosti.Upetak15.08.orga-niziranjeizletuCavtatinaotočićSupetarnakojemsusudionicikonferencijeimaliprilikurazmijeniti iskustva i vidjeti ljepote okolicedubrovačke.Redovitoodržavanjedubrovačkekonferenci-jeosanskrtskimepovimaipuràõamainjezi-navrsnoćaiugledpredstavljajuvelikuspjehorganizatora:HrvatskogafilozofskogdruštvaiOdsjekazaindologijuidalekoistočnestudi-jeFilozofskogafakultetauZagrebuislužinačastHrvatskojiDubrovniku,kaoihrvatskojznanosti.

IvanAndrijanić

Međunarodnakonferencija »Consciousness and Thought«

Interuniverzitetski centar uDubrovniku oveje godine bio domaćinom međunarodnogznanstvenog skupa iz područja filozofijeuma,kojegajeorganiziraoZdravkoRadmansInstitutazafilozofijuuZagrebu.Skuppodnaslovom»Svijest imišljenje«održan jeod



26.do28.kolovoza2008.godineuorganiza-cijiHrvatskogfilozofskogdruštvaiuzpotpo-ruMinistarstvaznanosti,obrazovanjaišportaRH,akoncipiranjebiotakodasvojimtemat-skim određenjem omogući različite pristupeurazglabanjunekihtemeljnihpitanjavezanihuzovuproblematiku.Sudioniciskupabilisuredomeminentnistručnjacisugledniheurop-skih,sjevernoameričkihiaustralskihsveučiliš-ta,nohrvatskajefilozofskazajednicaposeb-nobilapočašćenasudjelovanjemaustralskogfilozofa Davida Chalmersa (The Conscious Mind,1996),jednogoddanasvodećihimenaufilozofijiuma.

Prvi dan: »Conscious Thought«Prvidanskupa,naslovljen»Svjesnamisao«,započeo je uvodnim izlaganjem ZdravkaRadmanaukojem je uzosnovnu ideju sku-pa iznio nekoliko vlastitih teza. Prije svegasesuprotstaviopoimanjuiskustvakaonečegdanogusvijetunaštosubjektnailazi(kaoštoje slučaj s JacksonovomMary), inzistirajućida prisutnost fizikalnih činjenica nije dovo-ljanuvjetzanastanakiskustva.Osvrnuvšisenapostojanjerazvijenekritike tzv.»naivnogoka«,istaknuojepotrebuzarazvijanjemana-lognekritikestavaodanostikvalitativnog,tj.mogućnosti neposrednog puta do iskustva.Sljedeća se bitna teza odnosila na kulturnuuvjetovanostqualia, pri čemu se pozvao naChalmersovu tvrdnju da se svjesna iskustvane događaju ‘u vakumu’. Pitajući se nije litakvostajalištegrijehprotivpoimanjaqualiakaoneposrednih ineintencionalnihobilježjasvijesti, Radman je na tragu Heideggerovapojmabitka-u-svijetutedovodiupitanjefe-nomenološko poimanje datosti neposrednogiskustva. Svoje je izlaganje, koje je uvjetnonazvaonacrtom»kritikečiste svijesti«, zak-ljučioplediranjemzaposebnomjestosvijestiu znanosti, naglašujući, u goodmanovskojmaniri,svjetotvornuuloguiskustva.Charles Siewert (Sveučilište u Kaliforniji)(autor nagrađivane knjige The Significance of Consciousness, 1998)u svojem izlaganjupodnaslovom»ThequestionofPhenomenalThought« obrazlagao je postojanje specifič-ne fenomenologije (kvalitativnog karaktera)misli,kojuanalitičkafilozofijaumapodutje-cajemempirizmauglavnompripisujepercep-tualnimstanjima,dokkontinentalnafenome-nologija(Husserl)raspravuosvijestiprotežeinanade,želje,strahove,isl.TakverazličitepristupeSiewertnazivaekskluzivističkim,od-nosno inkluzivističkim. Značenje termina fe-nomalni karakter svjesnog stanja objasniojeovako:stanjejefenomenalnosvjesnoakojeprimjerak fenomenalnog svojstva – onog zakoje jenužnodapostojineštokako je imatito svojstvo. Takvo je svojstvo prikladno za

subjektivno znanje i znatiželju te nesvodivona kontigentnu povezanost s ostalima kojase spoznajunasličannačin.Ključnopitanjejest postoji li razlika u doživljaju izričaja ipredodžbi kada ih razumijemo i mislimo onjimauodnosunaslučajkadtoizostaje.Akopostoji,misaoimafenomenalnikarakterzbogpretpostavke o identitetu osjetilnog sadržajau oba slučaja. Prihvativši drugu alternativu,Siewertjeistaknuonemogućnostobjašnjenjanavedenihrazlikaufenomenalnomkarakteruiskustvaputemperceptualnihrazlikatepotre-bupozivanjanarazlikeumišljenjuirazumi-jevanju,štopodržavainkluzivističkutezu.JessePrinzsaSveučilištaSjeverneKarolinesvojimjenaglašenoempirističkiintoniranimizlaganjem »Reducing Conscious ThoughttoConsciousPerception« izazvaokolegenaraspravu,usprotivivšiseprijesvegainkluzi-vističkimshvaćanjimaopostojanju fenome-nologijemisli.Uizlaganjujepošaoodobiljadokazakojenampružajuneuroznanostipsi-hologija, a koji pokazuju kako se perceptu-alna svijest, koja čini temelj svakog drugogoblika svijesti, javlja na srednjem stupnjuapstrakcije, dok reprezentacije (predodžbe)visokog stupnja apstrakcije ne pripadajupodručju svijesti. Iz ove dokazne građe kaoposljedicaproizlazinespojivostsvijesti iap-strakcije.Ispitavši trimogućaizlazaizovogproblema: (1) ne postoji svjesno iskustvomišljenja,(2)svjesnamisaonastajenanačinneovisan o apstrakciji, (3) svjesne se mislinanekinačinmoguobjasnitiputempercep-tualnihstanjasrednjegstupnjaapstrakcije,tj.svu je svijest moguće naposljetku svesti napercepciju–Prinzjeponudioargumentacijuzaposljednjiodgovor,kojujeizgradionate-meljitomosvrtunarazličitetipovementalnihstanja, ne zanemarivši nimoguće prigovoresvojojtezi.David Alan Pitt s Kalifornijskog državnogsveučilišta u izlaganju pod naslovom »De-monstrativeThoughts« argumentirao je stavopostojanjufenomenologijetzv.indeksičkihmisli,čime jeotvoriožustrupolemiku.Nai-me,onsmatrakako jenapetost tezeo feno-menalnomkarakterusadržajamisliionedasufenomenalnaobilježjaindividualnoodređena,sjednestrane,tepostojanjamislikojesedajuizrazitikoristećiindeksičkeizraze(pokojimainazivaskraćenoovemisliindeksičkima),sdruge strane, prividna.Uobičajen je stav dasu indeksikali individuirani ne-individualno,štoznačidatokojumisaomislimokadkaže-mo,primjerice,»Onamiidenaživce.«ovisi(djelomično)oobilježjimakontekstaukojemjerečenicaizgovorena,prijesvegaoreferen-tnimpredmetimauzorakaupotrijebljenih in-deksičkihpojmova.Pitt jenastojaopokazatimogućnost međusobne održivosti i konzi-



stentnostistava,uzodređenuteoretskuprila-godbu,daindeksikaliimajustalansadržaj(nesamo karakter) u svim kontekstima, i to natemelju svojihnepromjenjivih, iznutraodre-đenihfenomenalnihobilježja,teuobičajenogstavaosadržajimaindeksikalakaoizvanjskiodređenihiovisnihokontekstu.TerryHorgan(SveučilišteuArizoni)iMatjažPotrč (Sveučilište u Ljubljani) dotakli su seiznimnoaktualnetemeneodređenosti(vague-ness)usvomizlaganju»VagueContent inaNon-VagueWorld«.Njihovajesredišnjaide-jada jeneodređenost svojstvouma i jezika,alineistvarnosti,kojajepotpunoprecizna,izčegaproizlaziproblem:akosuumijezikje-danaspektstvarnosti,ondajeineodređenostsvojstvo stvarnosti. Rješenje jest sljedeće:mentalnasvojstvakojaneodređenopredstav-ljajusvijetontološkisupreciznananačindanisupodložnaparadoksusoritaupogledu(1)lokacijeinstancijacijei(2)rasponainstancija-cije.Uprvomseslučajuneodređenostelimi-nirapozivanjemnaontološkipreciznomini-malnofizikalnosvojstvokaobazusuperveni-jencijefenomenalnimsvojstvima(lokacijajenjegove instancijacijepotpunoprecizna i nepodliježeparadoksusorita,aistinitostsetvrd-njio takvimsvojstvimasastojiu indirektnojkorespondencijimisli i svijeta), a u drugomprihvaćanjem određenih (determinant), a nedaljeodredivih(determinable)fenomenalnihsvojstava, što im osigurava i fenomenalnu,uz već spomenutu ontološku, preciznost.Problemmoguće višestruke ostvarivosti od-ređenih intencionalnih svojstava od stranerazličitih ontološki preciznih svojstava (bilofenomenalnih,bilobaznih)nestajeprihvaća-njemidentitetafenomenalnihiintencionalnihsvojstava, što rezultira jednostavnijomonto-logijom.

Drugi dan: »Experience and Intentionality«Drugidanskupa,podradnimnazivom»Iskus-tvoiintencionalnost«,otvoriojeHowardMi-chaelRobinson(Srednjoeuropskosveučilište,Budimpešta) predavanjem pod naslovom»Phenomenology and Intentionality: TheOriginsofaConfusion«.Napočetkujeista-knuokakosuqualiaiintencionalnostglavnepreprekenaturalizacijiuma,alidokjekodpr-vihrelativnojasnočimesebavimo,uslučajuintencionalnosti prisutna je poprilična dozakonfuzije i dvosmislenosti. Ponekad se pro-blematičnom smatra sposobnost shvaćanjaznačenja(intenzija),aponekadjeproblemuusmjerenosti uma na pojedinačne predmeteu svijetu (problem intencionalnih objekata).Ta je dvosmislenost djelomično posljedicapokušajaanalizementalnihstanjaunutarsvepopularnijih uzročnih semantika (koje pre-maRobinsonu nemogu objasniti svijest), a

djelomično je posljedica Brentanova krivogtumačenjaAristotela, koji njegovo učenje o»formamakojeulazeudušu«interpretirapo-priličnoslobodno,dopuštajući idasuformeindividualiziranepanatajnačinumspoznajeipojedinačnepredmete.RobinsonmislidajetopogrešnojerAristotelnavišemjestatvrdikakoumspoznajesamouniverzalije,aindivi-dualnost(kojajeuvanjskomsvijetufunkcijamaterije)seumomnikakonemožespoznati.AristotelovupozicijupovezujesaStrawsono-vomidejommape znanjanakojojjemnoštvotočaka, od kojih svaka predstavlja određeniskupinformacija,aulogaimenajeda,poputnaljepnica,povežunoveinformacijeopojedi-nojtočkisastarima.IztogaRobinsonzaklju-čujedaintencionalnostnijeintrinzičnosvoj-stvomisli,već supredmeti individualiziranijedinopercepcijom(Aristotelovefantazme).BenjHellie saSveučilišta uTorontu svojimsepopriličnohermetičnimizlaganjemnaslov-ljenim »experience as a Limit« predstaviokaojedanodnajintrigantnijihpredavača,vje-rojatnoizbogtogaštosepotrudiodobardiosvojihtezaizrazitiuformalnomjezikulogike.Polazištejenjegovogizlaganjakoncentriranookouobičajenogtumačenjakojeiskustvupri-pisujestatushorizontailigranice,anenekogbićausvijetu.Premanjegovumišljenju,sva-koseizricanječinjenicaosvijestimožepri-kazati općenitom formulomEf, gdje f pred-stavljačinjenicukojaseneodnosinasvijest,aEjeoperator.fjeiskustvoakoisamoakopostojinekiEtakavdaE, finstancirajuX(X(E, f)), gdje X predstavlja neintencionalnurelaciju između iskustva i njegovih fenome-nalnihsvojstava.Objašnjavajućiovurelaciju,tvrdiojekakonepostojimogućnostpromjenečinjenica o nekom iskustvu osim promjenečinjenicaonačinudoživljajaiskustva,tj.feno-menalnim svojstvima. Pojedini su sudioniciprimijetili kako se Hellie u svom izlaganjupribližio Berkeleyjevom fenomenalizmu, noon je istaknuo kako ovakav stav u najvećojmjerilegitimirasmislenostsvakodnevnoggo-voraosvijesti.Susanna Schellenberg (Australsko nacional-no sveučilište) održala je iznimno zanimlji-vo izlaganjepodnaslovom»GroundingTheContentofThought«,ukojem jegovorilaorazlici sadržaja percepcije i sadržaja misli.Središnjajeidejauizlaganjubilatadaje,zarazliku od sadržajamisli, sadržaj percepcijenužnorelacijskenaraviisamozatoštojere-lacijskenaravi,sadržajpercepcijemožeute-meljitisadržajmisli.

Trećidan:»Epistemology«SusannaSiegel(SveučilišteHarvard)otvori-lajedanposvećenepistemologijiizlaganjem»CognitivePenetrabilityandPerceptualJusti-



fication«.Kognitivnopenetriranimperceptu-alnimiskustvomnazivaonočijisadržajovisionjemuizvanjskimčimbenicima,prvenstve-no subjektovimvjerovanjima.Tako npr. de-presivnimljudimastvariizgledajuuglavnomsive,akromatskanambananaizgledapomaložuta,vjerovanjedajenetkoljutnanasmožeučinitidanamnjegovoliceizgledaljutoitd.Postavlja se pitanje mogu li takva iskustvasvejednoposlužiti kao izvoropravdanjabezobzira što sadržaj iskustva ovisi i o samomsubjektu. Siegelova odgovara niječno jerbi na taj način došlo do epistemičke petlje:vjerovanje da p uzrokovalo bi perceptualnoiskustvosadržajap,kojebizauzvratopravda-lovjerovanjedap.Perceptualnobi iskustvopostaloposrednikprekokojegabivjerovanjedappravdalosamosebe.Tojepogotovopro-blem za dogmatizam, teoriju perceptualnogopravdanjapremakojoj jeopravdanovjero-vatiusveštovidimoukolikonemaponišta-vača (defeaters), tj. faktorakojibinadjačalito iskustvo. Kao problem dogmatizma ista-kla je predviđanje poboljšanja epistemičkogstatusausituacijamapoputnavedeneepiste-mičke petlje te nedostatak razrađene teorijeponištavačakojabiganeutralizirala.MajaSpener(SveučilišteOxford)komentira-lajeizlaganjeSiegelove,usredotočivšisenapitanjedolaziliuslučajevimakognitivnope-netriranogiskustvadopoboljšanjaepistemič-kogstatusa.Navelajedvamogućadogmati-stičkaodgovora:perceptualnoiskustvosadr-žajappravdavjerovanjedap,bezobziranatokakojedošlodotogiskustva.Takvojevjero-vanjeopravdanoprima facie,alijesvejednoopravdano, neovisno o tome što ga kasnijaiskustvamogu opovrgnuti (tzv. jaki dogma-tizam).Drugi je odgovor kako perceptualnoiskustvo sadržajap doneklepravdavjerova-njedap,aliutakomalojmjeridajepotporadrugihiskustavanužnadabivjerovanjedapbiloopravdano(tzv.slabi dogmatizam).Declan Smithies sAustralskog nacionalnogsveučilištausvomjeizlaganjupodnaslovom»The Phenomenal Conception of Justifica-tion« argumentirao tezu po kojoj budući dafenomenalna koncepcija opravdanja pružanajbolje objašnjenje dostupnosti opravda-nja, a dostupnost je ključna za normativnuulogu opravdanja u kritičkom razmišljanju,ujedno omogućuje i zastupanje klasičnogoblika internalizma u epistemologiji. Izla-ganjejeotvoriopitanjemoznačenjusvijestizaopravdanje i došaodo fenomenalnekon-cepcijeopravdanjapokojojtozakojasvojavjerovanja subjekt ima opravdanje ovisi ofenomenalnim svojstvima njegovih mental-nih stanja. Istaknuvši kako i slučajevi feno-menalnogudvostručenja(‘mozgoviuposudi’i vidovnjak) podupiru fenomenalnukoncep-

ciju opravdanja, pozabavio se prigovorima:(1)vjerovanjanemajufenomenalnaobilježja,štojeotkloniotvrdnjomdavjerovanjaimajudispozicijska fenomenalna svojstva; (2) mi-saoni eksperiment blizanačke Zemlje (Twin Earth),nakojijeodgovoriodaeksternalizamupogledumentalnogsadržajanepovlačinuž-no eksternalizam u pogledu opravdanja; (3)problemvažnostiopravdanja,naštoodgova-rakakoopravdanjeimanezaobilaznuuloguukritičkomrazmišljanju.Općaformulateorijeopravdanja glasi: osoba je opravdana u vje-rovanjuda p ako jeopravdanauvjerovanjudajeopravdanauvjerovanjudap,pričemuSmithiesnaglašavakakoseneradioporoč-nomregresu,većobenignom.INicoSilins(SveučilišteCornell)izlaganjem»TheAgonyofDefeat«tematiziraojeoprav-danje vjerovanja na temelju perceptualnihiskustava.Započeojesuprotstavljanjemdvijuteorijaperceptualnogopravdanja:konzervati-vizma i liberalizma. Prva tvrdi da kada godvizualnoiskustvoedajenekomeopravdanjeda vjeruje propoziciju o vanjskom svijetup, za svakuhipotezud koja bi poništilae upogledup(djetadponištivač-defeater),ejeizvoropravdanjazapsamoakoosobaposje-dujenezavisnerazlogezavjerovanjene-d.Poliberalizmuvizualno iskustvoemože izrav-noopravdatipropozicijuovanjskomsvijetup,dakle,posjedovanjenezavisnihrazlogazavjerovanje bilo koje druge propozicije nijenužno. Silins misli da je najbolji argumentza konzervativizam to što se njime najlakšeobjašnjavajuponištivači,nounatočneospor-noj privlačnosti, ta je ideja problematičnazbog postojanja slučajeva poništavanja vje-rovanja koje konzervativizam ne objašnjava(obavijestoistinitojhalucinacijidobivenaodpouzdanog izvora) ili je jednostavno preza-htjevna pa se odlučuje zamodificiranu ver-ziju liberalizma prema kojoj svako iskustvokojepotvrđujepropozicijuovanjskomsvijetup predstavljadokazza tvrdnjuda je subjektpercipiraop.Skup je zaključioDavidChalmers (Austral-skonacionalnosveučilište)inanajboljinačinpokazao zašto je trenutno jedan od vodećihfilozofasvijeta.Usumarnompregleduskupa,jednostavno naslovljenom »Wrap-up«, izniojepregledrazličitihpozicijakojesusemoglečutinasimpoziju,sažeoargumenteunjihovprilogiizniomogućekritike.Rezultatjebiloiznimno zanimljivo i dinamično izlaganjekoje je na trenutke bilo i teško pratiti zbogžustrogtempakojimjeChalmersnizaoargu-menteiprotuargumentezanavedenestavove,azakoje jerekao,parafrazirajućiRadmana,dabisemoglonazvati»kritikomčistogmi-šljenja«.Prvosedotaknuoproblemafenome-nologije misli i iznio težak problem za sve



pokušajenjenareduciranjanafenomenologi-jupercepcije(stavJessejaPrinza):naime,akoredukcionistiiuspijupokazatinužnupoveza-nost razlikaudoživljajumisli s razlikamauosjetilnomsadržaju,trebapokazatiipostoja-njeuzročneveze (senzorne razlikeuzrokujukognitivne razlike), a tu onda dolazimo doproblemajazaobjašnjenja (explanatory gap).StimuveziChalmersjeizniozanimljivmi-saoni eksperiment na tragu ideje Zombija:(1) zamislimo čovjeka, ime mu je Thinko,kojinemanikakveosjetilnefenomenologije,već samo fenomenologiju misli (npr. misliisključivoočistojmatematici);i(2)zamisli-močovjeka,imemujeUnderstando,kojijeobdarenosjetilnomfenomenologijom,alinerazumije značenje najobičnijih rečenica pri-rodnog jezikakoje,uprisutnosti togosjetil-nogsadržaja,razumijudrugiljudi.Akojetajscenarijzamisliv (aChalmersmislida jest),onda je imoguć,aako jemoguć,ondanijetakodafenomenologijamislisuperveniranaosjetilnoj fenomenologiji. Zatim je obradioodnos fenomenologije i intencionalnosti, spitanjem koji je od tihmentalnih fenomenaontološkiprimaran.Četirisumogućeopcije:(1) redukcija intencionalnosti na fenomeno-logiju (Prinz); (2) redukcija fenomenologijena intencionalnost; (3) odvajanje fenome-nologije i intencionalnosti ili separatizam(Robinson);(4)ispreplitanjefenomenologijei intencionalnosti ili integrativizam (HorganiPotrč: identitetfenomenalnihi intencional-nihsvojstava).ObjeredukcionističkepozicijeChalmers smatra jednako neprihvatljivima,a odpreostalihdviju privlačnijamu je inte-grativistička iako jeoprezanglede tvrdnjeoidentitetu dviju vrsta svojstava.Na kraju seuhvatioukoštacsproblemomodnosasadrža-japercepcijeisadržajamisli,gdjeseotvarajudvijeopcije:(1)utemeljenjesadržajamisliusadržajupercepcijeiliperceptualizam(Prinz);(2)utemeljenjesadržajamisliufenomenolo-giji misli ili kognitivizam (Pitt). Chalmersuje tu nešto bliži perceptualizam, koji ipaknemožeobjasnitinekevažnepojavekaoštosu apstraktni, socijalni imoralni pojmovi, aostaje ivećspomenutiproblemeksplanator-nogjazaiThinko/Understandomisaonogeks-perimenta.Zbogtogasenakrajuodlučiozakombiniranupozicijupremakojoj jesadržajmisli utemeljen u osjetilnoj fenomenologiji,uz dodatak apriorne kategorije implikacije(entailment),štojeokarakteriziraokaopopri-ličnokantovskistav.

GabrielaBašić LjudevitHanžek

9th »World Congress of Bioethics«

Bioetika,kojasvojeslužbenepočetkebilježitekodpočetka70-ihgodinaprošlogastoljeća,danasjevjerojatnojednoodnajbržerazvija-jućih područja istraživanja. Tomu nedvoj-benopridonose same temekoje zaokupljajupažnju bioetičara, a koje pobuđuju i znataninteres šire javnosti. Presjek većine aktual-nih bioetičkih tema, kao i šarolikost mogu-ćih pristupa njihovom sagledavanju, pružioje 9. Svjetski kongres bioetike (5.–8. rujna2008.).NakonAmsterdama,BuenosAiresa,San Francisca, Tokija, Londona, Brasilije,SydneyaiPekinga,najvećesvjetskookuplja-njebioetičaraove jegodineugostilaRijeka,adioseprogramaodržaoiuOpatiji.Velikopriznanjeraduhrvatskihbioetičaranijedošloslučajno.BioetikauHrvatskojsvojeakadem-skepočetkevežeuzimeIvanaŠegote,ujednoipredsjednikaovogaKongresa,iMedicinskifakultetuRijeci.GradRijeka,malenuuspo-redbi sa megapolisima koji su do sada bilidomaćiniSvjetskogkongresa,svojimjebroj-nimspecifičnostima,kaoiznačajemzaprverazvojneimpulsebioetikenanašimprostori-ma,predstavljaoidealanprostorzapromišlja-nje izazovameđukulturološkebioetikeu21.stoljeću,ujednoikrovnetemeovogodišnjegKongresa.Bioetika kao »nova i izrazito propulzivnaznanstvena disciplina« prvi je puta sistema-tičnopredstavljenahrvatskoj akademskoj za-jednici 1996. godine u tematu dvobroja ča-sopisaDruštvena istraživanja.Urednik,IvanŠegota,tomjeprilikomčitateljeuputiodaje»nova medicinska etika, koja je zakoračilau četvrto desetljeće svoga života, osvojivšipritom prethodno gotovo sav razvijeni svi-jet,potrebnaiHrvatskoj«.Tekneštovišeoddesetljeća nakon takve najave, hrvatski bio-etičariučinilisubrojneiskorakeudefiniranjupredmetnogpodručjabioetike,pritomrazviv-ši i neke nove koncepte. Impuls proizašaoiz»novemedicinskeetike«nadišao jesvojenove i medicinske korijene.Angažiranost upostavljanju rasprava o diskutabilnim ljud-skim djelovanjima i uključivanju stručnjakaraznih profila u predstavljanje svojih po-zicija oformilo je sliku u javnosti o bioeticikao ambicioznom području koje ne zazireod suprotstavljenih stajališta. Već od apelaVan Renssealaer Pottera za povezivanjemprirodnihidruštveno-humanističkihznanostis ciljem stvaranja vezameđu znanostima, atimeiizgrađivanja»mostapremabudućnos-ti«, bioetika se odredila kao mjesto susretaznanstvenika različitih profila uvažavajućipritomine-znanstveneaspektekojičinekon-tekstnašegaživljenja. Isticanjespecifičnostidruštvenogikulturnogkontekstaprepoznaje



seinaraziniaktualnihdruštvenihpromjena.Vrijednostiivjerovanjaproizašlaizrazličitihkultura reflektiraju se u pristupima bioetič-kimpitanjimaštoupovratnojsprezinadilazidosadašnjuzapadnocentričnost,čestoukraša-vanupojmomuniverzalizma.Sdrugestrane,uvažavanje pojedinačnih pristupa proizašlihiz refleksije pripadnika lokalnih zajednicana globalne probleme iz bioetičkog spektraujedno odbacuje ekstremnu poziciju kultu-ralnogrelativizma.Izazovimeđukulturološkebioetikeu21.stoljećutakosepokazujudobroizabranom središnjom temom ovogodišnjegSvjetskogkongresa.Međukulturološka bioetika je, međutim, naKongresuipakodigralamanjezapaženurolu.Uz faktičnu prisutnost sudionika iz cijelogasvijeta, sadržajno su se promišljanja iz per-spektive različitih kultura svela na pokojekomparativno izlaganje ili na sekciju-dvijeo,primjerice,konfucijanskojeticiukonteks-tubioetike.Kloniranje,presađivanjeorgana,preventivnamedicina, populacijske politike,epidemije, pandemije, »dizajnirana djeca« igenski inženjering potakli su zanimanje nesamo pripadnika medicinske struke i pred-stavljalatemeodinteresavećinesudionika.Sadržajnu su raznovrsnost Kongresu u ve-ćoj mjeri osigurale pridružene konferencije.Šesti se put na Svjetskom kongresu održalaikonferencijaFAB(FeministApproaches toBioethics)stemom»Glas,moćiodgovornostu zdravstvu«.Već tradicionalanmeđunarod-ni simpozij»Bioetički forumza jugoistočnueuropu«usvomesečetvrtomizdanjutakođerove godine pridružio Svjetskom kongresu stemom»Integrativnabioetikaipluriperspek-tivizam«.Prvi se puta Svjetskom kongresu pridruži-la zasebna medijska konferencija »Mediji ibioetika«. Počeci bioetike nerazdružno supovezani smedijima, a danas je ta veza jošijača.No,medijskiizvještajičestosuoboje-ni senzacionalizmom,vlasnikevodi željazaprofitom,odnosnopovećanjembrojakrajnjihkorisnika,štodonosi iveći interesoglašiva-ča,ačemuse,ukonačnici,isadržajnotrebaprilagoditi.Potaknutisvijestoulozimedijaiotvoritiraspravuomedijskojetici,postavlje-nisu ikaoosnovniciljeviovekonferencije.Konflikt, ekonomija, politički interesi i, unovije vrijeme, prirodne katastrofe, ključnesu teme od novinarskog interesa, moglo sečuti na konferenciji. Način na koji se prviputaneštoobjaviopodručjuodjavnogzna-čaja,odreditćeštojeistinazaostataksvijeta.Infotainment ili entertainment, medijske suodlukekojepopitanjubioetičkeproblemati-kemoguujavnostiimatipresudnuulogu.Uzprikazestvaranjaipraćenjapričeokopojedi-nihmedijskiatraktivnihslučajeva,tematizira-njaetikeumedijimaopćenitoipozicijeznan-

stvenognovinarstva,zanimljivojebilopratitii izlaganjeHannu-PekkaLaihoa izCrvenogkrižaFinskekojijetematiziraoetičkeaspekteizvještavanja o humanitarnim krizama.Akosupolitičarineodlučni,medijimoguodigra-tipresudnuuloguu reakcijinahumanitarnukrizu,štoznačidanamje,zaključujeLaiho,danasetikapotrebnijanegoikad.Jednodnevni simpoziji »Bioetika u sestrin-skojprofesiji«,»etikakliničkih ispitivanja ipromocije lijekova«, »Četvrta međunarodnakonferencija o kliničkoj etici i etičkimkon-zultacijama« te »Peti simpozij međunarod-nog udruženja za kliničku bioetiku« okupilisustručnjakeusmjerenepojedinimužimpo-dručjimaistraživanja.OrganizatorinavodedajeukupanbrojprijavljenihsudionikaKongre-saipridruženihkonferencijapremašio700.Profesionalni profil sudionika, zastupljenostpojedinih teorijskih usmjerenja i praktičnihdjelatnosti, čine ovaj Svjetski kongres bio-etikedobromprilikomzadefiniranjetrenutnesituacijeiomogućujeprojekcijedaljnjihraz-vojnihsmjerova.Izrazitabrojčanadominaci-ja izlagača iz engleskoggovornogpodručja,pogotovoSAD,dala jenaslutiti jednu favo-riziranuopciju unutar teorijskih razmatranjabioetike.Postavljanjebioetičkogsustavakojićebitiopćeprihvaćen,paunjeganaodgova-rajućamjestaugrađivatispecifičnekarakteri-stikepojedinihkulturaireligija,predstavljalojeteorijskiizazovvećiniizlagačaizSAD.Sdrugestrane,ne-američkaizlaganjapokazalasu zamjetno veći senzibilitet za posebnostidruštvenog,kulturnogireligijskogkontekstaprilikom potrage za odgovorima na gorućapitanjadanašnjice.Prvog dana Svjetskog kongresa raspravljaloseopitanjimajavnogazdravstvaipreventiv-nojmedicini,populacijskimpolitikama,prven-stvenou zemljamaAzije, bioetici i kliničkojgenetici.Zanimljivusekcijuokulturiprehra-neotvorilajeInezdeBeaufortističućidasedanašnja opsjednutost zdravljem i vlastitimtijelomdomoglastatusanovereligije.Odnoszdravlja, posebice prehrambenih navika, ikultureplastičnoukazujenanemogućnostpo-stavljanjaopćevažećihdefinicija(npr.zdrav-lja)iuniverzalnihstandardazaetičkuprosud-bu.Unatoč tome, ističeSusanSherwin,bio-etičari imaju jasnu odgovornost za pružanjepomoćiuidentificiranjuipromocijivrijednos-tizdravljaopćenito.PlenarnimizlaganjemKsenijeTurkovićoin-stitucijiinformiranogpristanka,kojajeizve-zenaizSADipritomstvoriladostaproblemaprilikomadaptacijeudrugačijepravne, ali ikulturnestrukture,započeojedrugiradnidanSvjetskogkongresa.Tematskesekcijeuglav-nomsubileusmjerenenapitanjemeđunarod-nihprofesionalnihsmjernicaupodručjuprava



injihovuimplementacijuulegislativepojedi-nihzemalja.Raspravljaloseiopojedinimpi-tanjimavezanimauz, primjerice, palijativnuskrb,informiranipristanak,tepojedinemeđu-narodnoprihvaćenesmjerniceuzdravstvenojpraksi. U tome pogledu, zanimljive osvrtenanekezakonskemjereiprakseponudilisusudioniciizazijskihzemalja.Sekcijekojesuobuhvatileizlaganjaosusretukonfucijanstva,pitanjaoodnosupremaživotuismrti,teprav-ne regulative pobudile su značajnu pažnjuslušateljstva. Raspravljalo se i o pojedinimdeklaracijama, velikim svjetskim, u prvomereduzdravstvenimorganizacijamainjihovomdjelovanju, o određenjima čovjekovih pravatenjihovojprovedbi,pravimapacijenatainji-hovojzaštiti,tekolizijamaizmeđubrigedrža-veiodgovornostipojedincazavlastitozdrav-lje.Interessupobudilaipojedinamedicinskapitanja sagledana unutar širega konteksta,pogotovo ona vezana uz prikupljanje, kori-štenjeičuvanjebiološkogmaterijalailipro-pise koji (ne)zahtijevaju obvezna testiranjanerođenedjece,ašto jevećinomzavršavalodiskusijamaoopravdanostikorištenjaidaljegrazvoja tehnologije manipuliranja genima sobziromnajošuvijekneriješeneetičkedvoj-be.Surogatnomajčinstvoibiznisokoljudskereprodukcijepokazalisusekaotemebezje-dinstvenesuglasnosti.Raspravesujasnouka-zalenatodajednostranarješenjamoždaijesumoguća,nodasuteškoprihvatljiva.Dijalogznanostîuzposebanosvrtnaspecifičankon-tekstpretpostavkesuuravnoteženogpristupakojinadilazikakofavoriziraniuniverzalizamtakoipotencijalnietičkirelativizam.Zasebnu sekciju činilo jenekoliko izlaganjavezanih uz ljudska prava i zaštitu privatno-sti,sposebnimosvrtomnasvevećuuporabutehnologijezanadzorgrađana.AlastairCamp-belljetakoargumentiraouprilogpotrebedaibioetičaripojačanousmjeresvojarazmatra-njapremaupravo timpitanjima,uzosvrtnanekolikonedavnihkonferencijakojesutema-tiziralepitanjaetikeiprivatnosti.SudionicimaKongresaponuđenajeizanim-ljivasekcijaoumjetnostiibioeticikojaje,uzpopratnikulturno-umjetničkiprogram,upot-punilaznanstvenidioskupa.Posljednji danKongresa ponovno su obilje-žilamedicinskapitanja,posebnoonavezanauz transplantacije organa. Plenarnim preda-vanjem FarhataMoazama je otvorena temaetičkihpitanja transplantacijeorganakoja jedetaljnijerazrađivanausekcijamaodarivanjuorgana,dilemamaokonaknadeživimdarova-teljima,nedorečenimilineodgovarajućimdr-žavnimpropisimaivišeilimanjerazvijenimdonorskimmrežama.Izlaganjasusedotaklaieutanazije,sterilizacijeosobasamentalnimteškoćamaipravaosobenaodlukuovlastitojsmrti.

Posve je jasnodaproblemskopodručjebio-etikepredstavljabogatizvordinamičnihras-prava te da, uz brojnost tema, isključive, paielitističkekoncepcijeiiznjihizvedename-todologija ne mogu ponuditi zadovoljavaju-će odgovore. Posebno se izazovnomu tomesmislu postavlja bioetička edukacija, odno-snoprenošenjeznanja studentima ibudućimstručnjacima. Unatoč tome, uz povremeneprikazeradasastudentimananekom,mahommedijskiatraktivnomaktualnomslučaju,sve-ga je nekoliko izlaganja kao osnovnu temuimaloupravobioetičkuedukaciju,teponudilosadržajeimetodologijuradanapodručjuedu-kacije.Bioetičkene-medicinsketemetakođersu bile manje zastupljene, svakako nesraz-mjernosvojojvažnosti.Iznenađujućesumalopozornosti izlagači pružili i temi životinja,njihovihpravaizaštite.Uzsporadičnaspomi-njanja »životinjskihmodela« koje bi trebalozamijenitijednakoučinkovitimipristupačnimneživimsimulacijama,tespominjanjeugrože-nih životinjskih vrsta u kontekstu benefitnihgrupaugenskominženjeringu,činisedane-ljudskaživabićasvjetskebioetičare,baremnaovomeKongresu,nisuprevišezanimala.Velikisvjetskikongresumalojzemljisvaka-ko predstavlja priznanje hrvatskim bioetiča-rima,noujednonosi iodgovornost.Riječkagrupabioetičaradobivanjemovogadomaćin-stvaukazalajenapotrebuzaustrajnimdalj-njimpraćenjemsvjetskihbioetičkihzbivanja.Jednakotakosusvojupotvrdudobili i isko-racikojenasadržajnom,aliimetodološkomplanubioetičari iz regije čine imogu činiti.Timvišeštoseupravoizazovimeđukulturo-loškebioetike,istaknutiikaoosnovnatema9.Svjetskog kongresa bioetike,namećukao je-danodimperativabioetikekojegsenemožezanemariti niti u sadržajnomniti umetodo-loškompristupubioetici.

Ivana Zagorac

3.»Međunarodnaljetnaškola integrativne bioetike« i 4. »BioetičkiforumzajugoistočnuEuropu«

Kvarner jepočetkom rujna2008.biopopri-šte čak trijumeđunarodnih bioetičkih doga-đanja: 9. »Svjetskog kongresa bioetike«, 4. »Bioetičkogforumaza jugoistočnueuropu«i 3. »Međunarodne ljetne škole integrativnebioetike«.Opatija prvi put, a tradicionalno bioetičkookupljališteMali Lošinj po treći put bili su



domaćini»Međunarodneljetneškoleintegra-tivnebioetike«(1.–13.rujna).UOpatijijeta-kođer,uvrijemetrajanjaljetneškole,održan 4. »Bioetički forumza jugoistočnueuropu«koji je pak ove godine organiziran kao pri-druženakonferencijausklopu9. »Svjetskogkongresabioetike«(Rijeka/Opatija,5.–8.ruj-na).OdržavanjemovogodišnjeLjetneškoleiFo-rumazavršenječetverogodišnjiprojektrazvi-janjabioetičkesuradnjeupodručjujugoistoč-neeurope,usklopukojegjeizgrađenamrežakoja obuhvaća dvanaest sveučilišta i velikibroj znanstvenika koji se bave bioetikom,održanopetmeđunarodnihskupovaitriljetneškole,teosnovanReferalnicentarzabioetikuujugoistočnojeuropisasjedištemuZagrebu(2006.godine).Četvrtiporedu»Bioetičkiforumzajugoistoč-nueuropu«održanjeod3.do5.rujnauOpa-tiji,itokaojednaodpridruženihkonferencijausklopu9.»Svjetskogkongresabioetike«,štosemožesmatratiposebnimpriznanjemovojstalnojmeđunarodnoj bioetičkoj konferenci-ji, a tu činjenicu dodatno potvrđuje i trojnopokroviteljstvo predsjednika Republike Hr-vatske,StjepanaMesića,Primorsko-goranskežupanije i Grada Opatije, koji su očiglednoprepoznalivažnostBioetičkogforuma.Na ovogodišnjemForumu, čija je tema bila»Integrativnabioetikaipluriperspektivizam«,sudjelovalo je četrdesetak znanstvenika izAlbanije,Austrije,BosneiHercegovine,Bu-garske, Hrvatske, Japana,Makedonije, Nje-mačke,Slovenije,SrbijeiVatikana.Plenarnapredavanjabila sunanjemačkomjeziku,uzsimultaniprijevodnaengleski jezik, advijeparalelne sekcije na engleskom i njemač-komjeziku.Spomenutageografskai jezičnaraznolikost bila je potencirana raznolikošćurazmatranihtemairaznolikošćupristupa,kojisu ipakbiliobjedinjenina jedinstvenojplat-formi,čimesuupraksipotvrđenadvaosnov-nanačelaintegrativnebioetike:pluriperspek-tivnostiintegrativnost.Takoje,usadržajnomsmislu,bilo riječionačelnimpitanjimabio-etike (utemeljenje, metodologija, pojmov-na razgraničenja, itd.), njezinim temeljnimproblemima(život,priroda,ljudskozdravlje,odgovornostzane-ljudskaživabića,itd.),tepojedinimtemamaokojimaseživorasprav-lja na svjetskoj bioetičkoj sceni (eutanazija,ljudska reprodukcija, genetička istraživanja,itd.).Osvimtimpitanjimaseraspravljalonaraznovrsnenačine:filozofski,teološki,socio-loški,antropološkiipravno,kaoiizperspek-tive prirodnih i tehničkih znanosti te medi-cine, auočljiva jebila i prisutnost različitihne-znanstvenih, tj.kulturnihperspektiva: re-ligioznih (kršćanska, islamska, budistička),rodnih(feministička),političkih…

Budućidajedijalog,odnosnopolilogizmeđuznanstvenih disciplina i pristupa ono što sejošuvijek razvija i na čemu jepotrebno jošmnogoraditi,imalismoprilikesvjedočitivrložustrimraspravama,aliipronalaženjudodir-nihtočakaizajedničkihrješenja.Uzavršnojdiskusiji voditelji projekta i ostali sudioniciForumaosvrnulisusenavišegodišnjusurad-nju i njezine rezultate koji su najvidljiviji uizgradnji mreže koja povezuje bioetičare uzemljamajugoistočneeurope(ali i turegijusasredišnjomizapadnomeuropomteostat-komsvijeta), kao i u razvijanju inovativnogkoncepta integrativne bioetike. Također sunaznačenismjerovibudućesuradnjeinastav-ljanjaprojekta.Ovogodišnja »Međunarodna ljetna škola in-tegrativnebioetike«–kojaseod1.do7.ruj-naodržavalauOpatiji, aod8.do13. rujnauMalomLošinju–okupilajetrinaestpreda-vačaizHrvatske,NizozemskeiNjemačke,tešesnaestalbanskih,bosansko-hercegovačkih,hrvatskih,makedonskih,njemačkihisrbijan-skih studenata. Radni jezik ljetne škole oveje godine bio engleski, budući da se školenaizmjeničnoodržavajunanjemačkomien-gleskom.Sobziromnasadržajiznanstvenibackground predavača, predavanjauokviruovogodišnjeljetneškolebilasurazvrstanausedamtemat-skihcjelina:Integrativna bioetika iz filozofske perspektive,Integrativna bioetika i medicina,Integrativna bioetika u teološkoj perspektivi,Integrativna bioetika i prirodne znanosti,In-tegrativna bioetika i ekološka kriza,Integra-tivna bioetika – perspektive iz hinduističke i budističke tradicije, te Integrativna bioetika iz pravne perspektive. Kronološki su se na-vedene grupe, radi dinamike i naglašavanjapluriperspektivnosti,asamimtimeinazado-voljstvo polaznika, izmjenjivale i preplitale.Takose,primjerice,uistomdanumogločutipredavanjeizpodručjafilozofije,zatimmedi-cine,anakoncuteologije.Predavanjasubilapopraćena seminarskim raspravama, čijoj jekvalitetipridoniopomnopripremljenReaderstekstovimaopojedinimtemama.WalterSchweidler(RuhrskosveučilišteuBo-chumu),kaojedanoddirektoraLjetne škole,održao je uvodna predavanja ovogodišnjeljetneškole.Njegovopredavanjeoglobalnimbioetičkiminicijativamaizeuropskeperspek-tive, spregledompovijesnog razvojabioeti-ke, a posebice njegovo drugo predavanje o»kulturinormi«i»kulturikoristi«otvoriloje,ananekinačiniobilježilo,ljetnuškolu.Na-ime,diferencijacijanormi i koristi, odnosnodeontološkog i teleološkog pristupa, koju jeSchweidler naznačio i tematizirao, najčešćeje spominjanaunarednimdiskusijama, takodačakmožemorećikakosupolazniciljetne



školeisvadrugapredavanjasagledavaliiztihdvijuperspektiva,odnosnonatemeljunazna-čenedihotomije.Predavanje Dietera Sturme (Sveučilište uBonnu) bilo je posvećeno problematici pri-rode, abaziralo sena tekstovimaTimothyjaL.S.SpriggeaiPaulaW.Taylora.Sturmajepokušaonaznačitiodgovorenapitanjeimaliprirodaurođenuvrijednost,pričemuseosvr-nuo na pojmove panpsihizma i univerzalnesvijesti,aposebicenaodmakoduobičajenogantropocentričkog,aliine-antropocentričkognačinamišljenja u pravcu epistemičkog an-tropocentrizma.PeterKunzmann(SveučilišteuJeni)doneklesenadovezaonapredavanjeDieteraSturme,budućidajeusvomepredavanjutakođerkaopolazište iskoristio tekst Paula W. Taylora»The ethics of Respect for Nature«. Kunz-mannjeprikazaopovijesnirazvitaketikepri-rode te je takođerponovoukazaonamijeneu antropocentričkom načinu mišljenja, ali inapojamtranshumanizmakaopokušajanadi-laženja ljudske prirode. Pritom se posebiceosvrnuonaHansaJonasaipojam»produženeodgovornosti«.Suosjećanjesasvakimživimbićemkoje,kaosubjektživota,imaurođenuvrijednost,dovodinasdokrajaspeciesizma,dubinskeekologijeiLovelockoveGaia-hipo-teze (Zemlja kao veliki živući organizam).Kako bi Zemlja ostala stabilna, čovjek, kaoprosvijetljeno biće, mora donositi moralneodlukekakoizbjećiuzrokovanjepatnjeipo-moćisvakomstvorenjukojemjepomoćpo-trebna.Predavanje Hanna-Barbare Gerl-Falkovitz(TehničkosveučilišteuDresdenu),kojajena-žalostbilaspriječenasudjelovatiuraduljetneškole,izložiojeHans-BernhardWuermeling.Upredavanjusuprikazaninastanakipovijestfeminizma sve do postmoderne dekonstruk-cije spola, i to u svrhu rasprave o pravimaženeipravimanerođenogdjeteta.Uzimajućiuobzirkršćanskuperspektivu–ukojojsečo-vjekapromatrakaostvorenognaslikuBožju,uskladusčimejeizačećedjetetaostvarenjeslikeBožje,anetek»produkt«svojihrodite-lja–abortusjeokarakterizirankaosmrtonos-noostvarivanjeemancipaciježene,gdjesefe-tusshvaćakaoagresorprotivmajke.Samimtimeabortusjesramotačovječanstva,apose-bicemodernogfeminizma.Očekivano,zbogiznošenja čvrstih stavova, koje su polazniciljetne škole prepoznali kao konzervativne,ovo je predavanje izazvalo dugu polemičnudiskusiju.Peter Koslowski (Slobodno sveučilište uAmsterdamu)tematiziraojeproblemeodno-saekonomije imedicineupogleduliječenjapacijenata(problemitroškova,kvaliteteido-stupnostiliječenja:odproblemalistečekanja,

prekorazlikauimanjuineimanjusocijalnogosiguranjaizmeđuAmerikeieurope,domo-ralneupitnostioglašavanjazdravstvenihuslu-ga).Koslowski jepostavio ipitanjebalansi-ranjarazlikeizmeđumoralnogiekonomskogaspekta,pokušavajućinesamopojasnitinegoiopravdatiekonomskuračunicuuzdravstvu.Stavljanjeekonomskeračunicenanajvišura-zinu pri odlučivanju u osjetljivim pitanjimapoput zdravlja od strane polaznika škole jeokarakteriziranovrloopasnim jerdovodidogubitkaetičkedimenzijeproblema.Hans-Bernhard Wuermeling (Sveučilište uerlangenu-Nürnbergu) održao je predavanjeoproblemuprenapučenostistanovništvaire-dukcionizma prirodnih znanosti. Predavanjejebilobaziranonaraznorodnimtekstovima:odliterarnih,poputGuliverovih putovanjaJo-nathanaSwifta,prekodokumenataKatoličkecrkveispisasv.TomaAkvinskog,dojednogproglasa o kontracepciji, Oženjenima oba-ju spolova,FrancisaPlacea iz1823.godine.Redukcionizamkoji jeprisutanumodernimistraživanjima prirodne znanosti dovodi dosamoograničavanja. Prirodne znanosti zabo-ravljajuvidjetičovjekakaomultikompleksnuimultidimenzionalnucjelinu.Iakojedanasuistraživanjimaprisutnatendencijanaglašava-nja etičkog pristupa, to nijemoguće dok senestanenakrajredukcionizmu,zaključiojeWuermeling.Herbert A. Neumann (Ruhrsko sveučilišteuBochumu)održao jepredavanjeoetičkimproblemima vezanima uz proces uvođenjanovih lijekova na tržište, što podrazumijevakakootkrivanjelijekatakoipitanjenakomećebititestiran,tenjegovuproizvodnjuiupo-rabu.Polazniciškolenisubilizakinutinizaprimjereizprakse(primjerprivatnihbolnicaukojima liječnicidobivajuotkazeakozbogpoboljšanja zdravstvenog stanja pacijenataizvedudodatnuoperacijukojanijebilaneop-hodna, ali je povećala troškove). Tako se iNeumannosvrnuonaekonomskiaspektme-dicinskog istraživanja i liječenja, skojimseliječnicisusrećusvakodnevno.PredavanjeNadeGosić(SveučilišteuRijeci)omedicinskomtretiranjuJehovinihsvjedoka,kojima vjera ne dozvoljava transfuziju krvi,većjeisamimizboromtemebilovrlozani-mljivo.KrozovujeproblematikuGosićuvelau raspravu pitanje paternalizma i informira-nogpristanka.Nakonpovijesnogpregledaza-mjenepaternalističkogpristupainformiranimpristankom, Gosić se poslužila upravo pri-mjeromJehovinihsvjedoka,kakobinaglasi-la važnost koncepta autonomije pacijenata iinformiranogpristanka.Upraktičnomdijelupredavanja(ukojemserješavaoslučajžene,Jehovinogsvjedoka,kojajepreminulajerjesukladnosvojojvjeriodbilatransfuzijukrvi)



pokazana je važnost, ali i problematičnostpoštivanjavoljepacijentaneovisnooishodu,pabioonismrtan.Također,raspravljaloseiomogućnostialternativetransfuzijikrvi,kojapostoji i uspješno seprimjenjuje, ali upravozbogpaternalističkogpristupanailazinane-opravdanotporkodliječnika.Odnos integrativnebioetike i religije, odno-sno teologije,uovogodišnjoj je ljetnojškolirazmatranizkatoličke,tehinduističkeibudis-tičkeperspektive.PeterSchallenberg(TeološkifakultetuFuldi)održao jepredavanjeo integrativnojbioeticiiz teološkeperspektive.Unjemuje,uspore-đujućinekestavoveizStarogzavjetaigrčkefilozofije,pokušaoprikazatiparalelni razvojkršćanskeifilozofskemisli.Velikidiopreda-vanjaobuhvatiojepojambezuvjetneljubavikao izrazaprosvjetljenjaunačinurazmišlja-njaoBogu.Samopredavanjebilojejednoodnajživljih,kakozbogpristupaPeteraSchalle-nbergatakoizbog,kaoštosmomogliprimi-jetiti,uvijekkontroverznihpitanjakršćanskogobjašnjavanjasvijeta,rajaipakla,bezuvjetneljubaviivjerodostojnostiBiblije.MislavJežić (SveučilišteuZagrebu)održaoje predavanje o bioetičkim pitanjima u per-spektivihinduističkeibudističkereligiozneimisaonetradicije.Uvrloiscrpnomifilološkiutemeljenom izlaganjuBhagavadgite iBod-hicaryavatare,aposebiceupričioKrsnikojidjelujeizdužnosti,anekoristi(Bhagavadgi-ta),nijebiloteškouočitikakavjeprinosovetradicijeuraspraviotemeljnim(bio)etičkimnačelima, dok je razmatranjehinduističkih ibudističkihshvaćanjačovjeka,životaipriro-de potaknulo raspravu o samim temeljimabioetike. Također, nakon brojnih paralela skršćanstvom,kojesuiznijelisamipolaznici,naglašenajevažnostsamostalnogpromišlja-nja hinduizma i budizma, neovisno o našojzapadnoeuropskojkršćanskojinterpretaciji.PredavanjeIvaneVinkovićVrček(Sveučiliš-teuZagrebu)zatemujeimaloaktualnupro-blematiku ekološkekrize, sagledanudakakoizintegrativno-bioetičkeperspektive.Vinko-vić Vrček se, među ostalim, osvrnula nauporabukemikalija injihovutjecaj čovjeka,posebiceeDCs (Endocrine Disrupting Che-micals), izlaganje kojima može uzrokovatineplodnost,aliitzv.imposex-efekt(muškaracpostaježenanahormonalnojifiziološkojra-zini).Također,budućidapredavačica radiuInstitutuzamedicinskaistraživanjaimedici-nurada,gdjeseobavljajueksperimentinaži-votinjama,povelaseiraspravaotestiranjunaživotinjamagdjeseposebnoproblematičnimpokazalačinjenicadaseživotinje,nakonštoseiskoristeusvrhutestiranjaubijajuili,kakoVinkovićVrčekkaže,»žrtvuju«.

ValerijeVrček(SveučilišteuZagrebu)održaoje vrlo zanimljivo predavanje o zlouporabirecenzijaiproizvođenjusumnjeufarmaceut-skojindustriji.NaprimjerimaDDT-aiazbes-tapokazaojekakoindustrijazloupotrebljavaproces znanstvene recenzije (kao unutarnjekontrole kvalitete i kredibiliteta znanstvenihrezultata)kakobiproizvelasumnju isamimtime spriječila ili bar odgodila povlačenje stržištaljudskomzdravljupotencijalnoštetnihproizvoda.Osporavanjemrezultataistraživa-njaneovisnihistraživačkihcentaraodstraneindustrijepomoću istraživanjasponzoriranihod te iste industrije u znanstvenim se časo-pisima kupuje vrijeme (zbog osporavanjapotrebna su nova istraživanja prije nego štoproizvod bude povučen sa tržišta). Tako je,primjerice, azbest zabranjen čak stotinu go-dina nakon što su otkrivene njegove prvenegativnenuspojave.Budućidaumodernojmedicini većina lijekova/otrova ne djelujeakutnonegokronično,Vrčekjejasnoukazaonabitneproblemeokojimaserijetkogovoriuznanstvenojjavnosti.Ovogodišnjajeljetnaškolazaključenapreda-vanjemKsenijeTurković (Sveučilište u Za-grebu).Ona je pružila istovremeno i širok iprecizanpravniuvidupovijestinformiranogpristanka injegovog razvitkau skladusne-povredivošćuljudskogdostojanstvailjudskihprava.Takođerjenavelaiznimkeupravnomsistemuupogledu informiranogpristanka tejekrozpraktičnidiopredavanja,nakonkret-nom pravnom slučaju, ukazala na elementeinformiranog pristanka i način kršenja istih,imajućiuvidurazličite,anesamopravneas-pekteproblematike.Nakonodslušanihpredavanja,polazniciškolesutijekomzavršnediskusijerazmijenilisteče-noznanjetakoštosuiznijelisvojemišljenjeopojedinimtemamaiproblemima,kaoiopoj-mu i izgledima integrativnebioetike.U tomsmislu,razgovaraloseioproblemuinterdis-ciplinarnosti ipluriperspektivnosti,pričemuje glavni poticaj bila različitost struka i pri-stupameđusamimpolaznicima.Budućidasuseovegodinemeđupolaznicimamoglinaćifilozofi,teolozi,socioloziimedicinari,jedanod ciljeva idućih godina svakako bi trebalobiti proširenje na druge struke te razvijanjenjihove međusobne komunikacije i interak-cijenapodlozibioetičkogapluriperspektiviz-ma.Osimštosu–osobitouzavršnojdiskusijiinaispitu–pokazalizavidnurazinuznanja,što je svakako zasluga iznimnih predavača,polaznicisustečenoznanjeirazvijalinaori-ginalannačin,što jenaišlonapažnju iodo-bravanje profesora.Tako se intenzivan dvo-tjedni rad u ljetnoj školi pokazao više negouspješnimnačinomdasemladeznanstvenikenesamopodučivećipotaknenanjihovdo-



prinosbioetici.Budućidasuplodoviuoblikunovihidejaizavidnarazinaentuzijazmabilividljivivećpozavršetkuljetneškole,trećaporedu»Međunarodnaljetnaškolaintegrativnebioetike«upotpunostijeostvarilasvojznan-stveni,aliipedagoškicilj.

Marija Selak

17. Dani Frane Petrića, »Filozofija i globalizacija«

Međunarodna znanstvena interdisciplinarnakonferencijaDani Frane Petrića,kojuvećse-damnaestgodinazaredomusretnome graduCresuorganizirajuHrvatskofilozofskodruš-tvoiGradCres,održalaseod21.do27.ruj-na2008.,podpokroviteljstvomMinistarstvaznanosti,obrazovanjaišportateMinistarstvakultureRH.Skupsevećtradicionalnosasto-ji od dviju komponenta: simpozija o stalnojtemi»Petrićirenesansnefilozofsketradicije«te simpozijaoglavnoj temi,ovegodinepo-sebnoaktualnoj,»Filozofijaiglobalizacija«.Velikibrojsudionikaisudionicaiz15zema-lja (Bosne iHercegovine,Bugarske,Finske,Francuske, Hrvatske, Italije, Koreje, Litve,Mađarske, Makedonije, Njemačke, Poljske,Slovenije,Srbije,Španjolske),održalisuoko80 izlaganja te više rasprava o filozofskomshvaćanju procesa globalizacije, o globali-zaciji kao mogućoj novoj ideologiji, multi-kulturalizmu, globalizaciji kao uništavateljuidentiteta itd., kojima su pokazali ne samoveliku zainteresiranost za ovu temu, već ivišedimenzionalnu kompleksnost odnosa fi-lozofijeiglobalizacije.ČinjenicadasuDani Frane Petrićanesamoznanstvenanegoikulturnamanifestacija,po-tvrđenajenizomdogađanjakojimajeovogo-dišnjiskupbiopopraćen.Takoje,organizirankoncert ansambla »Chordes« trio u župnojcrkvi uCresu, koji je uz bogati klasični re-pertoar uljepšao dolazak sudionika, izlet zasudionikeskupatepredstavljanjeaktivnostiinovihizdanjaHrvatskogfilozofskogdruštva.Prvi radni dan simpozija, nakon otvaranjagdje su se sudionicimaobratili organizatori,pokroviteljitepredstavnicibrojnihsponzora,započeojesnizomplenarnihpredavanja,dokseposlijepodnevniprogramodvijaoutripa-ralelne sekcije. Na plenarnim predavanjimatijekom prvog dana simpozija Pavo Barišić(Hrvatska) je govorio o odnosu modernogprocesaglobalizacijeidemokracijekrozpoj-movno obrazloženje, te povijesni filozofski

pregled razvoja globalizacije od antike dosuvremenogsvijeta.HenningOttmann(Nje-mačka)usvomejepredavanjudaoprikazpre-vladavanjakonfliktamoralnostiiobičajnostiu svijetu koji se globalizira, dok se ChristoTodorov(Bugarska)baviooblicimarazličitihkulturnihtradicijaudobaglobaliziranja.U izlaganjima po sekcijama Zagorka Golu-bović(Srbija)jeistaknuladosadzanemarenafilozofskanačelakojabitrebalapredstavljatitemeljkonceptaglobalizacije,pritomeizdva-jajući»alterglobalizaciju«koja tražihumanealternative postojećim globalizacijskim pro-cesima. Arto Mutanen (Finska) u svom jepredavanjunaglasiovažnost filozofijestruč-nosti kao ključni pojam u pozadini koncep-tualnog utemeljenja filozofije globalizacije.Jesús Padilla Gálvez (Španjolska) bavio sepitanjemmogućnosti globalizacije kaonoveideologije, dok je Bela Mester (Mađarska)pokušao objasniti izraze ‘prostor protoka’ i‘bezvremeno vrijeme’ (Castells) te ‘gubitaksebe’(H.Arendt),kojisuzavrijemeprocesaglobalizacijedoživjeliradikalnupromjenu.Produktivnomsuradnjominterdisciplinarnihimultidisciplinarnihpristupaproblematiciglo-balizacijeotvaraseprostorkritičkogsagleda-vanja i stvaranjaalternativaglobalizaciji,uzneupitnotematiziranjeipitanjaodgovornosti,navodi Lino Veljak (Hrvatska). Željko Ka-luđerović (Srbija) predstavio je istraživanjepoimanjaglobalizacije,aSlobodanSadžakov(Srbija)pravneaspekteglobalizacije,tepro-blematiziranjepitanjaupodručjumeđunarod-nogkrivičnogprava. IgorČatić iMajaRuj-nić-Sokele (Hrvatska) pokušali su definiratiglobalizacijuspomoćusustavnosneteorije,anaprimjerupolimerstva,dokjeTomislavKrz-nar(Hrvatska)izložioprezentacijuosnovnihproblemaglobalizacijekaodestruktoraiden-titeta te okolišnog osiromašenja. Temeljnipojmovibios, technē i logosnanovomorajubiti preispitani, ističe Tomas Kačerauskas(Litva),asvojedoprinoseutomesmjerupo-nudilajeiVeraBékés(Mađarska).TomislavPetković (Hrvatska) u svom radu tematiziranajnovijeuvideufilozofijifizike,teklasičnuKuhnovuteorijuznanstvenihrevolucijakrozsuvremenupojavuglobalizacije.Ostalesekcijebavilesuse,međuostalima,iizazovimaglobalizacijeukontekstu teologi-je i religije.Tako je Josip Šimić (Hrvatska)istaknuoosnovnepromjenekojesupotaknuliglobalizacijskiprocesiunutarreligijeicrkve,ostvarujući time zajedničku suradnju krozvećpostojećeinstitucije.Odvoznačnostife-nomena globalizacije te njenim izazovimazadanašnjuteologiju,govoriojeIvanKarlić(Hrvatska).IzazovimamedijaiglobalizacijebavioseGo-ranGrgec(Hrvatska)kojijekrozzanimljive



primjere iz znanstveno-fantastičnog roma-na Reklamokratija objasnio moć reklamnihkompanijakojesuprevladalečakidanašnjuumjetnost. SeadAlić (Hrvatska) se posebnobavioistraživanjemMcLuhanovenajaveglo-balizacije u kontekstu analize utjecaja vizu-alnih tehnologijanačovjeka.BrunoĆurko iIvana Zagorac (Hrvatska) osvrnuli su se naistraživanja o utjecaju medija usmjeravanihod strane multinacionalnih kompanija, pritomenaglašavajućipotrebujačanjakonceptafilozofijezadjecu.JosipĆirićiRužaKovačević(Hrvatska)go-vorilisuoodnosuestetikeiglobalizacijekrozprimjere marketinških strategija, dok su seMirjanaAdamović iAnaMaskalan (Hrvat-ska) bavile temom internalizacije zapadnihtjelesnihuzora.Drugi dan simpozija započeo je plenarnimpredavanjima u kojima je Hans Vorländer(Njemačka) tematizirao pitanje sudbine de-mokracije u procesima globalizacije, kao itransformacije demokracije u prijelazu odnacionalne do nadnacionalne i globalne po-litike,dokjeokozmopolitizmuibudućnostidemokracijeizlagaoJin-WooLee(Koreja).Odnosznanostiipolitike,kaoiodnosčovjekaisistema, tražesvojaponovnasagledavanja.O znanosti, ali i čovjeku kao zatočenicimaotuđenemoćikojakreirasustavkaocjelinu,aznanostidodjeljujeulogupomagačaunje-govu funkcioniranju, govorio je Ivan Cifrić(Hrvatska), dok je o uporabi i zlouporabiznanosti u kontekstu globalne mogućnostiprihvaćanja znanstvenih paradigmi izložioMirko Jakić (Hrvatska). Proces suvremenogpredstavljanjafilozofijenaglobalnomtržištuidejaiintelektualnihusluga,biojetemapre-davanjaJosipaĆirića(Hrvatska).UposlijepodnevnimsatimaskupaorganiziranjeizletuValungdjesusudionici,uzcrkvusv.MarkaiValunskupločuiz11.stoljeća,imaliprilikevidjeti iGlagoljski lapidarij koji pri-kazujekopijenajstarijihglagoljskihnatpisaizIstre,KvarneraiDalmacije.PopovratkuuCres,predstavljenesudjelatnos-tiHrvatskog filozofskog društva –Zadarskikrug,teizdanjanovihknjigaubiblioteci»Fi-lozofskaistraživanja«:Protiv!MarijanaKri-vaka,Filozofija egzistencije Corneila FabraMarkaVučetića, Personalistička etika Karola Wojtyle IrisTićac,Kulturni pesimizam u tra-diciji filozofije povijestiAlenaTafre,Filozofi-ja i životNikoleSkledaraiCrkva pred izazo-vom globalizacije LukeTomaševića.Završnog dana simpozija Jasenka Kodrnja(Hrvatska) je govorila o rodnim aspektimaglobalizacije, teoprocesuglobalnekapitali-zaciježenskogtijela,dokjeGordanaŠkorić(Hrvatska) pozicionirala estetiku prema vi-

zualnoj kulturi i globalnom konzumerizmu.FranjoZenko (Hrvatska) razmatrao jenaravambivalentnostiglobalizacije,dokjeIrisTi-ćac(Hrvatska)kaoodgovornaizazovegloba-lizacije ponudila personalističku etiku.OlgaSimova (Bugarska) tematizirala je političkoodređenjepred izazovimaglobalizacijekrozteorijskeprijedloge,aMaricaVernazza (Hr-vatska)osvrnulasenaobjašnjenjedogađajaunacionalnojpovijestiizglobalneperspektive.Oreligijikaokulturalnomipolitičkomizazo-vuudobaglobaliziranjaizlagaojeGottfriedKüenzlen(Njemačka),aLucaM.Scarantino(Italija) problematizirao je pitanja izgradnjeidentitetauglobalnomsvijetu.MislavKukoč(Hrvatska)razmatraojefilozofijuliberalizmatesredišnjuzadaćuglobalnepolitike.Najavomsljedećeglavneteme18.Dana Fra-ne Petrića,»Filozofijaimediji«,kaoisimpo-zijao stalnoj temi»Petrić i renesansne filo-zofsketradicije«,upućenjepozivzabudućedoprinosedinamičnom,interdisciplinarnomipluriperspektivnomradu.Sudeći prema aktualnosti ovogodišnje temete interdisciplinarnom sagledavanju pitanjakojasudugobilaudubokojsjeni,akojasuupravo na ovom skupu dotaknuta, možemozaključitidasmonapravomputu»globaliza-cijemudrosti«!

Ivana Greguric

17. Dani Frane Petrića, »Petrićirenesansnefilozofsketradicije«

UorganizacijiHrvatskogfilozofskogdruštvaiGradaCresa,apodpokroviteljstvomMini-starstvaznanosti,obrazovanjaišportaiMini-starstvakultureRepublikeHrvatske,naCresujeod24.do27.rujna2008.godineusklopu17.Dana Frane Petrićaodržan15.međuna-rodnisimpozij»Petrićirenesansnefilozofsketradicije«.Tijekom četiri dana održavanja simpozijaimalismoprilikečuti23izlaganjaorenesans-nojfilozofiji,prisustvovatipredstavljanjupr-vogizdanjaknjigeSan ljuveniVicePetrovića(1677–1754)tesudjelovatinaOkruglom sto-lu: sociologija renesansne filozofije – tragom Collinsove metodologije.Uokvirukulturnogprogramaauočiodržava-njasimpozija,24.rujna,predstavljenojeprvoizdanjedjelaLopuđaninaVicePetrovićakojijedjelovaouprvojpolovici18.stoljeća,San ljuveni (Dubrovnik,2008).Djelo jepriredio



Ivica Martinović koji je također napisao ipredgovor.Napredstavljanjuknjigesudjelo-valisuIvanaZagorac,DavorNikolić,SanjaVulić,BrankoVujanovićteIvicaMartinović.DavorNikolić nas je upoznao sa sadržajemdjela te ga je smjestio u kontekst barokneknjiževnostiDubrovnika,SanjaVulićjeana-liziraladjelosjezičnogaspekta,dokjeBran-koVujanović,kojijegrafičkiosmislioknjigu,govorioosimboliciizgledaknjige.PriređivačdjelaSan ljuveni IvicaMartinović,pročitaojenekolikoodabranihstihova.Okruglistolvo-dilajeIvanaZagorac.Slijedećidan,25.rujna,započeojeslužbenimotvaranjemsimpozija ipozdravnim riječimaIviceMartinovića,predsjednikaProgramskogodborasimpozija,zatimMislavaKukočakojiseokupljenimobratiou imeHrvatskogfilo-zofskogdruštva, PaoleCiccolelle, direktori-ceTalijanskoginstitutazakulturuuZagrebute Nivija Toicha, predstavnika grada Cresa.Uvodno predavanje potom je održalaMariaMuccillo(Rim)natemu»Petrićevopoimanjeprostora između platonizma i aristotelizma:njegoviizvoriifortunaufilozofiji17.stolje-ća«ukojemusebavilaPetrićevimpoimanjeprostora kako je ono izloženo u njegovomdjeluRerum natura libri II priores. Alter de spacio physico, Alter de spacio mathematico(Ferrara,1587),kojePetrićkasnijeuvrštavaiuNovu sveopću filozofiju (1591). PetrićevsekonceptprostoratemeljinakriticiAristotelo-veprirodnefilozofije,pričemuonpokazujekakoAristotelnijedosljedanudeduktivnomizvođenjuprirodnefilozofijeizvlastitihprin-cipa i njihovoj primjeni na iskustvo. PetrićneostajesamonatojkriticivećukazujeinanedostatkesamihprvihprincipaAristoteloveprirodne filozofije.UstvaranjuPetrićeve fi-lozofskekoncepcijeprostorabitnuuloguimai njegovo odbacivanje Aristotelova pojma»mjesta«.Autorica seu radubavi i recepci-jom Petrićeve prirodne filozofije u 17. st.,posebice u kontekstu protukartezijanske po-lemikeHenryjaMoreaiGassendijevefilozo-fije.Nakon toga slijedio je blok predavanjanaslovljensPetrićevo propitivanje neprekid-nine i beskonačnine.UovomjedijeluizlagaoIvicaMartinović (Zagreb) o temi »PetrićeviprigovoriAristotelovupojmuneprekidnine«.PolazištemujePetrićevakritikaAristotelovapojma neprekidnine, kako ju je ovaj izložioudjelimaDiscussiones peripateticae (1581),zatimDella nuova geometria libri XV. (1586,1587) tenajjasnijeudjeluDe rerum natura libri II priores (1587), što je sve ponovnookupljenonajednommjestuunjegovomdje-luNova de universis philosophia (1591).UsvomizlaganjuMartinovićjeizložioiocije-nioargumentepomoćukojihjePetrićpoku-šaoosporitiAristotelovpojamneprekidnine.

U drugom dijelu naslovljenom Morfologija renesansne mislibilasuodržanadvaizlaga-nja: prvo je održano izlaganje Mihaele Gi-rardi-Karšulin(Zagreb)»StrategijaPetrićeveobrane Nove sveopće filozofije«, u kojemuje prikazana cjelokupna strategija Petrićeveobrane,anesamopojediniargumenti i tezeiste,kakojujeoniznioutrimasvojimspisi-ma:Apologia, Declarationes iNova de uni-versis philosophia: Emendationes.ObranasetemeljinaodbacivanjuAristotelovefilozofijekao bezvrijedne u filozofskom i teološkomsmislu te kao filozofskom plagiranju pret-hodnika,pričemuseovimputemželiobra-niti vlastiti filozofski stavkako je izloženuNova de universis philosophia.Uovomdije-lu je bilo predviđeno izlaganje IgoraŠkam-prlea (Ljubljana) »Religiozni sinkretizamu vrijeme renesanse i njegova usporedba sasuvremenim oblikom ‘nove duhovnosti’«,koje je održano u petak 26. rujna. U svomizlaganju Igor Škamprle propituje karakterrenesansne obnove mišljenja koja se odvijauokriljureformacijeikatoličkeobnove(pro-tureformacije),aliprijesvegapropitujeonajaspekt koji se odvija unutar religiozno-filo-zofskogsinkretizma.Unutartogpokreta,čijisupredstavniciFicino,Agrippa,Petrić,Posteli dr., objedinjuju semisaone struje prirodnemagije, astrologije, alkemije, hermetizma ikršćanskekabale.Utakonavedenomokviruautor ukazuje na sličnosti i razlike toga po-kreta i suvremenihpokretanew age i ‘noveduhovnosti’.Poslijepodnevnidioprvogdanasimpozijabiojepodijeljenudvijetematskecjeline.UnutarprvecjelinePetrićevi pristupi filozofskom na-sljeđu: ususret dvama izdanjimaizlaganjasuodržaliLukaBoršić (Zagreb)s temom»Ra-zumijevanjePlatonauPetrićevudjelu Discus-siones peripateticae« i IvanKapec (Zagreb)pod naslovom»Neke značajkePetrićeva la-tinskogprijevoda Kaldejskih proročanstava«.Boršić u svom izlaganju pokazuje kako sePetrićevo razumijevanje Platona, izloženo unjegovom djelu Discussiones peripateticae,razlikujeodrazumijevanjaPlatonakojenala-zimokodFicinatekakokodPetrićamožemonaćipočetkedemistifikacijePlatona,kojaseočitujeuanalizistruktureiredoslijedaPlato-novih djela. IvanKapec pak pokazuje kakosePetrićevprijevodgrčkogtekstaKaldejskih proročanstava,zbognedostupnosticjelovitoggrčkogteksta, trebapromatratiprijesvegausvjetlu kreiranja Petrićevih filozofskih ide-jakako ihnalazimounjegovimoriginalnimtekstovima. Posljednji blok prvog dana no-siojenaslovPutovi renesansne astrologije i alkemije.Unutarovogbloka svoja izlaganjasu održaleernaBanić-Pajnić (Zagreb), Iva-na Skuhala Karasman (Zagreb) i Snježana



Paušek-Baždar (Zagreb). IzlaganjeerneBa-nić-Pajnićnaslovljenos»FicinoiGrisogonoo nebeskim utjecajima« promišlja stavovedvojicefilozofaoastrologijiimedicini.Sta-vovi dvojice filozofa o upotrebi astrologijeumedicini razlikuju se, što se tumači razli-čitim pristupima bolestima i liječenju, ali irazličitim svjetonazorima.Dok Ficino svojepoimanjemedicinetemeljinaProklu,premakojemuseodnosneba iZemlje tumačikrozkorespondenciju, prožimanje nebeske i ze-maljskeregije,kodGrisogonaseodnosnebe-skeizemaljskeregijerazumijekaokauzalniodnos.Autoricazaključujedasenaprimjeruove dvojice filozofa može vidjeti da njiho-voprihvaćanjeastrologijenijepodudarno tekakoga jepotrebnosagledavatiukontekstunjihova tumačenja svijeta. Slijedilo je izla-ganje Ivane Skuhala Karasman naslovljenos»Ulogaastrologijeu Teatru svijetaGiulijaCamillaDelminija« koje se baviDelminije-vim razumijevanje teatra u kontekstu rene-sansnemnemotehnike,kaoprikazamikrokoz-mosa u konstrukciji kojega značajnomjestopripada astralnoj simbolici. Mnemotehnikasepri tomenepromatrasamokaopomoćnadisciplinaretorike,većseuslučajuCamillo-vog teatramoževidjeti kakomnemotehnikamože služiti i za spoznaju arhetipova.Trećitekstunizuposvećenomrenesansnojalkemijii astrologiji bio je »IvanBratti i renesansnaalkemija«SnježanePaušek-Baždar.AutoricajeprikazalaalkemijskoučenjeIstraninaIvanaBrattijaizloženogunjegovomdjeluDiscorso della vecchia et nuova medicina(1590).Brat-tiseističekaopredstavnikmaterijalne,prak-tične alkemije, koji raspravlja o svojstvimaprirodnog i umjetnog zlata.Na temelju nje-gova stava o jednakovrijednosti prirodnog iumjetnogzlatauliječenju,Brattisepostavljanasuprotonimalkemičarimakojisuzastupaliaristotelizam,madajeisamprihvaćaoAristo-telovuteorijuonastankumineralaimetalauutrobiZemlje.Drugi dan ovog simpozija, petak, 26. rujna,bio je podijeljen na četiri tematska bloka.Prvi je tematski blok bio Petrićev Sretan grad koji je započeo izlaganjem elisabethvonerdmann(Bamberg)naslovljenim»Gradi poetika Frane Petrića: ista paradigma?«Uizlaganju jepokazanokakosePetrićevapo-etika injegovkonceptsretnoggrada trebajusagledavati usko vezani uz neoplatonističkufilozofiju, kao oni koji nastaju na temeljupretpostavkedaonobožanskomožeobitavatiuzemaljskom,točnijeugradu.Autoricapro-mišljaPetrićevetezeukontekstuhermetičketradicije,ukojemugradpostajeparadigmazapoetiku i poetika za grad, pri čemu i grad ipoetikapredstavljajuparadigmuutjelovljenjaBožanskogurazličitimmedijima.ŽeljkoSen-

ković(Osijek)jeimaoizlaganjenaslovljenos»Još jednakomparacijaPetrićeva iAristote-lovasretnoggrada/polisa« ukojemjepošaoodtezekakoseuPetrićevomSretnom gradu mogupratititemeljnemisliAristotelovePoli-tike,pričemujePetrićevosažimanjeAristo-telovemisli dovelo do paradoksa: redukcijenaonobitnoplatonovskoAristotelovemisli.Drugi tematskiblokPetrićevi dijalozi zapo-čeojesreferatomFulviaŠurana(Pula)»Fra-nePetrićiTridentskisabor:etičkopromišlja-njedvoboja«ukojemuseproblemdvoboja,kaojednoodpitanjaokomseraspravljalonaTridentskomsaboru,stavljaukontekstPetri-ćevesocijalnefilozofijeipokušavaosvijetlitis pozicijeplatonovskog razumijevanja časti.Autor je pokazao kako su Petrićeva promi-šljanjaočastiimalasnažanutjecajnabrojnepolitičarekojisuusljedećadvastoljećaras-pravljaliotompitanju.Udrugomizlaganju,»Tragom povijesnih podataka iz Petrićevih Deset dijaloga o povijesti (1560)«, StjepanŠpoljarić(Zagreb)jepokušaonatemeljure-aliaPetrićevihDijaloga o povijestipokazatikako jemogućeprodrijetiuPetrićevmikro-svijetzavrijemenjegovaboravkauVeneciji1560.teujednopostavljapitanjeomogućemdoprinosu dobivenih podataka temeljitijemrazumijevanju Petrićeve filozofije. Posljed-nje izlaganje u bloku o Petrićevim dijalozi-ma,naslovljeno»Petrićevi Dijalozi o retorici – uzorna novoplatonovska retorika«, održaojeDavorNikolić(Zagreb).UsvomizlaganjuNikolićpokazujekakosePetrićevobavljenjeretorikom treba promatrati kroz novoplato-nističkooživljavanjeinteresazaretoriku,pričemusekodPetrićanailazinanastojanjedaseretorikaodvojiodgovorništvaiizgradikaosustavnaznanost.TodovodidoapsurdaPetri-ćevanovoplatonističkogdjelaDeset dijaloga o retoricikojeostajeovisnooaristotelovskojretoričkojmisli.TrećitematskiblokBog i duša u Petrićevom tumačenjusastojaoseodizlaganja»PetrićoBožjim atributima« Aleksandre Golubović(Rijeka).OvoizlaganjejebilousmjerenoprijesveganadevetnaestuknjiguPanarhije:O bo-žanskim svojstvima,aliinasljedećetriknjigePanarhije.AutoricanatemeljunjihpromišljaPetrićevuslikuBoga,ali i sagledavaPetrićau odnosu na današnju filozofiju religije. Pritomeseuspoređujupoteškoćenakojenaila-zi današnja filozofija religije kada se radi oodnosu Božjih atributa s Petrićevim promi-šljanjemistih teproblemimai rješenjimadokojihjedošaopripromišljanjutetematike.UposljednjemblokutogadanaPetrićeva fortu-na u literaturi i bibliografiji svoja izlaganjasuodržaliHedaFestini(Rijeka)iDavorBa-lić(Osijek).IzlaganjeHedeFestini»Petrić iAcastos« zanimljiv je pokušaj sagledavanja



Petrićevogizletauproblematikuetike imo-rala kroz usporedbu s izvornim Platonom,neoplatonizmomidvjemamodernimverzija-maPlatonakojepronalazimoulikuAcastosairskespisateljiceIrisMurdock.DavorBalićusvomizlaganjupodnaslovom»Hrvatskebi-bliografijeoPetriću«provodiusporednuana-lizučetirijudosadaobjavljenihbibliografijahrvatskihautoraoFraniPetriću:bibliografijuVladimiraPremcaiz1968.,bibliografijuVla-dimira Premca i Franje Zenka iz 1979., bi-bliografijuVladimiraPremca,FranjeZenka,MihaeleGirardi-KaršuliniLjerkeSchiffleriz1993.inakoncubibliografijuIviceMartinovi-ćaiz1997.godine.Balićukazujenasličnostikoje postoje između prve tri bibliografije,njihovesličnostisdvijebibliografijetalijan-skihautoraPietraDonazzolaiz1912.iPaolaMariaAraciaiz1935.,poboljšanjakojaseunjimadogađaju,aliinanjihovenedostatke.Izsvegasenamećezaključakkakojepotrebnosastavljanje jedne nove i potpune Petrićevebibliografijekojabiispravilapostojećenedo-statke,bilapopunjenasnovimbibliografskimjedinicama i sastavljena prema ustaljenimmetodološkimpravilima.NakrajudanaodržanjeokruglistolSociolo-gija renesansne filozofije – tragom Collinsove metodologije, apovodjebilaknjigaRandallaCollinsaThe sociology of philosophies: A glo-bal theory of intellectual change(CambridgeandLondon:HarvardUP,1998).Okruglistoljebiopodijeljenutridijela.UprvomdijelujeBrunoĆurko pročitao tekst JosipaĆirićaukojemusegovoriloosocijalnimmrežamaipojavinovihidejairazvojufilozofskihškola,što autor i prikazuje primjenjujući socijalnumrežunakonkretnimprimjerima.UdrugomdijeluIvicaMartinovićjeimaoizlaganjepodnaslovom »Renesansna filozofija u socijal-nimmodelimaRandallaCollinsa«,ukojemujeobradiotritemea)Collinsovgraf»Refor-matori, metafizičari, skeptici (1465–1600)«b) temeljni model u društvenom snalaženjurenesansnogfilozofaic)renesansakaointe-lektualnastagnacija.Završni,trećidiojebiozamišljenkaoradio-nicaukojojsuprikazanesocijalnemreženaprimjerimahrvatskihfilozofa.TakojeBrunoĆurkotopokazaonaprimjeruJurjaDragiši-ća,DavorBalićnaprimjeruPavlaSkalića,aIvicaMartinovićnaprimjerimaFranePetrićaiMarkaAntunadeDominisa.Zadnji dan održavanja simpozija, 27. rujna,bio je podijeljen na tri dijela: dva tematskabloka i zaključno predavanje sa završnomraspravom.Prviblok,Poredbeni pristup Petrićevu djelu,postavljao jePetrićevodjelouodnos s dru-gim misliocima, pa tako Krešimir Čvrljak

(Zagreb) u izlaganju »Stope i tragovi Mar-silijaFicinaudjeluFranePetrića«promišljautjecajeMarsilijaFicinakojisuvidljiviuPe-trićevimdjelima, konstatirajući kako se činidajePetrić,bezobzirananesumnjivutjecajFicinananjegovneoplatonističkiput,prven-stvenoimaouviduformiranjesvojihvlastitihpozicija. Matjaž Vesel (Ljubljana) u svomizlaganju»JohannesKeplerprotivFranePe-trića: pitanje o ontologiji neba i kretanjimanebeskih tijela« predstavlja okolnosti kraja16.i17.stoljećausvjetlupromjenarazumi-jevanja kretanja nebeskih tijela na temeljupromatranja Tycha Brahea. Kepler prihvaćaBraheovu tezuo tekućimsferama, štopred-stavlja polazište za kritiku Petrićeve teorijekretanja planeta koja planete promatra kaorazumna,umna,božanskabića.ŽeljkaMetesiDeronjić (Zagreb) se dotakla estetičkih pro-mišljanja unutarPetrićeve filozofije u svomizlaganju»FranePetrićiemanueleTesauro ocilju pjesništva« stavljajući u prvi plan dvapojma – ingenio i čuđenje, pokazujući nanjihovuprimjerurazlikeestetikaovedvojiceautora.PetrićiTesauroseslažuokotogadapjesništvotrebapobuditičuđenje,norazilazeseokokonačnogciljačuđenja.Drugitemat-skiblok,Hrvatski renesansni filozofi, dotakaosedvojicefilozofarenesanseizvankontekstaPetrićevadjelovanja:JurjaDragišićaiMarkaAntunadeDominisa.BrunoĆurko(Zagreb)u referatu »Albert Veliki, TomaAkvinski iJuraj Dragišić o trima mjerama vremena«pokazuje kakoDragišić u završnim poglav-ljima svogadjelaDe natura caelestium spi-rituum quos angelos vocamus prvenstvenokroz usmjerenost na pojam aevum razumijetrimjerevremenatekakosepostavljapremaskolastičkojtradiciji.VesnaTudjina(Zagreb)paku izlaganju»MogućnostutjecajaMarkaAntunadeDominisanaThomasaHobbesa«pokazujekakojedeDominisovamisaojedanod temelja na kojem su niknulaHobbesovapromišljanjaustrojadržave.SamdeDominisjeboraviouLondonuokopetgodina,aposto-jalajemogućnostizanjegovsusretsHobbe-somprijetogauVeneciji,nozatakvetvrdnjeautoricanepronalazipisanepotvrde.Završno predavanje Franje Zenka (Zagreb)»’Grčka’filozofija–‘krađa’sjevernoafričkognasljeđa?« osvrće se na dvije kontroverzneknjigeMartinaBernalaBlack AthenaiGeor-geaG.M.JamesaStolen Legacykojesusvo-jimtezamaosjevernoafričkomporijeklueu-ropskihcivilizacijskih,kulturnihireligijskihzačetakadovelidomnogihkontroverzi.Nji-hova je tezakakone trebagovoritiogrčkojfilozofiji,većkakoseradio‘krađi’egipatskefilozofije. To se potkrepljuje činjenicom dajevećinapredsokratovaca,kaoisamPlaton,studiralauegiptu.Ovatezanijenova,onase



možepratitiiurenesansi,naprimjerkodFra-nePetrića,madaseturadiodrugačijimrazlo-zima zbogkojih se zastupa takvomišljenje.Ujedno se pokazuje i drugačije razmatranjeproblematike,odnosnokakosekodnekihau-tora,poputMaryR.LefkowitzkojausvojojknjiziNot Out of Africarazvijaozbiljnukri-tikunavedenihstavova,odčinjenicedasutetvrdnjenedokazane,dočinjenicedasuseau-torikoristilineznanstvenommetodologijom.Završnom riječju simpozij je zatvorio IvicaMartinović.Nakoncumožemozaključitikakosuovi17.Dani Frane Petrića,točnije15.međunarodnisimpozij»Petrićirenesansnefilozofskefilo-zofije«,ponovnodonijelimnogozanimljivihi kvalitetnih izlaganja koja su istakla nekenoveaspekteurazumijevanjuovoghrvatskogrenesansnogfilozofa,aliidalanovepoticajeipitanjazadodatnaistraživanjafilozofijerene-sanseinaposefilozofskemisliFranePetrića.

Ivana Skuhala Karasman

Znanstveniskupposvećen Simone de Beauvoir

UorganizacijiCentrazaženskestudijeiOd-sjekazafilozofijuFilozofskogfakultetaSve-učilištauZagrebu,26.rujna2008.uZagrebujeodržanznanstveniskuppovodomstogodiš-njicerođenjajedneodnajvažnijihmisliteljicausuvremenojpovijesti–SimonedeBeauvoir.Trebanaglasitidajeskup,učijemsusepro-gramskomodboru nalaziliNadeždaČačino-vič,AnkicaČakardić,BiljanaKašić,SandraPrlendaiLinoVeljak,imaomeđunarodnika-rakteridajeugostiogošćeiznekolikozema-lja.IzlaganjasubilapodijeljenaudvablokakojajemoderiraoLinoVeljak,dokjepopod-nevnu panel raspravu »Simone i ja« mode-rirala Rada Borić. Kako je istaknuoVeljak,smisaoskupatrebatražitiupropitivanjuulo-getemisliteljiceiutemeljiteljicefeminizma.To naravno zahtijeva misaono, vremenskoi kritičko kontekstualiziranje njezine ulogekojesesada,nakonvišeodšezdesetgodinaodizlaskanjezineključneknjigeDrugi spol (1949.),nužnomoralodogoditi.Uztoštoovanužnostgovoriiovažnostitogdjela,nasku-pu je ono i samopostalookosnicaodržanihizlaganja.PrvidioskupaotvorilajegošćaizFrancuskeChristine Delphy izlaganjem »Zaboravljenonasljeđe Simone de Beauvoir: kritika maj-činstva«. Okarakteriziravši duh vremena u

kojemgovori,autoricajenapočetkukonsta-tirala da živimo u doba regresije naprednihideja,štoseposebnoodnosinanasljeđe60-ih,pričemunijemislilasamonaosporavanjena-sljeđatihgodinavećinaonokojeproizlaziizdjelaS.deBeauvoir,čimejeotežanainjihovazajednička valorizacija. Prisjećajući se širegokvira tog vremena, spomenula je vlastitesusrete saS. deBeauvoir (prvi jebio1971.i spojila ih je zajednička borba za prava napobačaj i borba protiv nasilja nad ženama)i iskustva iz tih susreta.Naglasila je pritomdasumnogeidejeiz1970-ih,kojesudanasvećprihvaćene,tadabilenezamislive.Čakje,premanjenimriječima,isamaS.deBeauvoirpriznaladasvojuknjiguDrugi spolvišenebimoglanapisatiutimnovimokolnostima.No,knjigajeipakimalaodjekameđuženamajersuonekojesuječitalevećnesvjesnousvoji-lenjeneideje.Ch.Delphyjenaglasiladatonisu klasična objašnjenja prema kojima su,primjerice, ženenositeljice djece kakobi ihmuškarcimoglikontrolirati,premdapropitujepitanje zaštomuškarci koristemoć da bi ih(žene)kontrolirali?Delphyjenaglasilakakouopćevećinafemi-nističkih teorija smatra da se društvo moradijelitipremaspolu,ipodrazumijevasedajetočista,teorijskapodjela.Propitujesesmisaouzrokakojibirazjasniozaštomuškarcipotla-čujužene.Ufeminističkimteorijamakaodapostoji samo jedna varijanta interpretacijeodnosa izmeđumuškarca i žene –muškarcidominiraju, i to sepretežno tumači anatom-skom nadmoćnošću. Feministička kritičarkaKatherineM.Rogersu jednoj svojojanalizidjelovanja S. de Beuvoir 1970-ih tvrdila jeda je ona S. de Beauvoir postala radikalnafeministkinjaikakobitrebalanapisatinovu,višematerijalističku verzijuDrugoga spola.NoDelphysmatradajeS.deBeauvoirrijet-kokadasmatraladasenjenodjelorazlikujeodnjezinaživota.Uztoideičinjenicadaseženskeautoricenisutretiralenaistinačinkaoimuškiautori,i tojeočitonarazinikojasevidi na primjeru Jean-Paul Sartrea za kojegnitkonijepropitivaoianaliziraorazlogezaštoonnijeimaodjece.UslučajuS.deBeauvoir(kaonjegovedružice)tosepitanjeneprestanopostavljalo.Uzevšisve touobzir,Delphy izvodi tribit-navidakritikekojidolazeodS.deBeauvoir:kritiku ženskog tijela, kritiku homoseksual-nostiikritikumajčinstva.Kaoosnovnojtemiizlaganja,autoricaseposebnokritičkiposve-tila važnom aspektu kritičkog promišljanjamajčinstva.Zašto?Dabiprijesvegaukazalanaaktualnosttogproblema.Naime,naspramvremena S. deBeauvoir, autorica konstatiradajeodlikavremenadaženemoguimatisve,dok je u njeno vrijeme odnos majčinstva i



radabioiznimnotežak.Jednaodneospornihčinjenicajebiladajedijetebilopodložnaka-tegorija.IakoističekonfliktS.deBeauvoirsnjezinommajkom,onatonedovodiizravnou dodir s onim što naziva »vlastmajki naddjecom– apsolutna vlast«.Delphy ističe dasuvremene feministkinje nisu svjesne moćikojuimajunadsvojomdjecom,štoseprome-ćeujedinuvlastkojuoneimajuuodnosunanekog,štojeistaonačinjenicakojasevežeizamuškarcekojineželepriznatitoistouvezisa ženama.Autorica ističe da ti odnosi nisuu svojoj cijelosti odnosi osjećaja i ljubavi.Prema njoj, Beauvoir je zapravo bila pionirgovoraonasiljunaddjecom.Njezinukritikumajčinstva ona smatra danas još aktualni-jomnegoštojetobilaunjenovrijemejerjeosporena autentičnost želje zamajčinstvom.Nopita isljedeće: jesulisestvariuodnosupremaženipromijenile?Naime,odabiriod-bijanjemajčinstvajošuvijeknisuravnoprav-nemogućnostizaženeipritisaknaženejošsenijepromijenio.Dojam izprošlosti senemijenja: naime, ženakojanemadjece i nijepravažena.Onoštosejestpromijenilojedaženedanasodlučujukadaželeimatidjecu,jerimatidjecudanasznačiimatibaremjedandiopoštovanjadruštva.Ženekojenemajudjecunastojeobjasnitizaštonemajudjecu,izčegase iščitava pritisak na ženu jer se dovodi upitanje autentičnost želje za majčinstvom.Zaključno Christine Delphy postavlja nekavažnapitanjaineizbježneprimjedbe.Ponaj-prijejenaglasilanužnostponovnogpropitiva-njajelitopitanjeaktualnokaoštojebiloiuvrijemeS.deBeauvoir.Nadalje,istaknulajedaseneželiokrivitimajke,većseželinaglasi-ti nužnost razgovorao socijalnimpritiscimaisankcijamakojeosjećajuženekojenemajudjecu–naglasitidasenatonegledaistokaoinamuškarcakojinemadjecu.Inakraju,važ-nojedajesuvremenaženaosporavanautojtočciiautoricasmatradajepropitivanjetogadanasaktualnijenegoikad.Drugaizlagačicasuvodnimizlaganjem,goš-ćasaSveučilištauLjubljani,evaBahovec,sasvojimizlaganjemnatragujejednerečeniceMichelaFoucaulta–»Moždaćeovostoljećejednombitipoznatikaobovoarovsko«.Inten-cijaoveautorice jeuputitipitanjeo rodnomaspektunesamofilozofije,većinjenepovijes-ti.Aludirajući na takvo shvaćanje filozofijeautoricananekinačinironiziraisamopoima-njefilozofijetejoj,uzonotradicionalno,op-ćepoznatorazumijevanjefilozofijekaoljuba-vipremamudrosti,pridajejošjedanelementnjenedefinicije:onajeimržnjapremasofis-tima.Jasnojedasetajprigovorsvodinakri-tikumaskulineparadigmeufilozofiji.Zatoiofilozofijigovorikaooonojkojasvojsuvre-menipočetaknemožeimatidokushvaćanje

njenihtemeljaneuključujeidjeloS.deBeau-voir,emfatičkiujednomtrenutkuzaključuju-ćidajeupravoonatakojajeutemeljiteljicafilozofije uopće. Upravo zbog isključivanjaovogrodnogmomentaufilozofiji,onasepitazaštonemaprepoznatihženskihfilozofkinja,kojebiimalesvojemjestokao,recimo,Pla-ton,Descartes iliKant,odnosnozaštoS.deBeauvoirnebimoglaućiupovijestfilozofijeravnopravnosaupravospomenutimimenima.Autoricazaključujedajetozbogsakrivenostiženaupovijestiidajefilozofijatekjednoodpodručjadomenevlastinadženama. Iz togaBahovec vidi nužnost stvaranja antologiježenskefilozofije,odnosnoisticanježenekojanepostoji.Autoricaiščitavaiproblemstruk-turezapadnogmišljenja,njegovograzvojnogtoka,kojiisključuježene,kaoštojetoučinilasaSimonedeBeauvoirizdvadesetogstolje-ća.NoBahovec ipak ukazuje na važnost i jed-nogmuškarcaumisli20.stoljeća–Sigmun-da Freuda. Naime, kako autorica kaže, na-spram svih njegovih »gluposti« o ženama,on igravažnuuloguuDrugom spolu.TosemožečinitineobičnimjersenikadneiznosirelacijaS.deBeauvoir–S.Freud,većpunočešćeFreud–Sartre,Freud–Heideggeritd.U tomeseočitava skrivenostdvijeperspek-tivemogućegviđenjanakojedeBeauvoir iFreudupućuju.Naime,kadsegovorioženiimišljenjutadajeriječospecifičnommjestuizjavljivanja, izricanja, jerovdjenema riječio»mi«ufilozofiji(kaokodnpr.Kanta)većjeunjuuključenaparcijalnaperspektiva.Na-velajedaautoricaNancyBowerutomevidikartezijanskimomentkodS.deBeauvoir,jernjenajefilozofijauvijekiautobiografija.Za-pravo, tu se vidi daneštonevalja s idejomfilozofijeiantifilozofije,jersenemožezaobi-ćipitanjezaštoženanijepredmet filozofije.To,činise,jednostavnonijezamišljivo,jerježenanepostojećifilozofskiproblem(Kant,naprimjer, kaže da se kod žene ništa ne pita).Odnosno,kadafilozofneznaštorećionkaže»žena«zaštoBahovecbezuvijanjakažedajetoinherentna»glupost,debilnost,negativikontraindikacijaufilozofiji«.Za razliku od te tradicije Freud nije ignori-raoženekaoKant, zanjeganema filozofijebezžena.No,pita se izlagačica,zaštoS.deBeauvoir trebaFreudakoji joj jeuDrugom spolukonstantnareferenca.Odgovorjedajojjevišepotrebnapsihoanaliza, idaonasamapunovišeod,primjerice,J.Lacana,unjezi-nomdjelupostajefreudovska.Naime,Freudsebavikonstitucijomsubjektivitetapolazećiodspolnerazlike(itoopet,poizlagačici,zarazlikuodLacana).Onjetimeotvoriovelikeperspektiveufilozofijiunatoč,kakojetopo-novila,»svojimvelikimglupostima–poseb-



nokadsuženeupitanju«.TosurazlozizbogkojihmuseS.deBeauvoiruvijekvraćala,dotemjeredaseBahovecpita–moželimuonabitisestra?–uokvirimanoveparadigmekojusamarazvija.Utolikojezato–jernastupaisaspecifičnogmjestaizjavljivanja–S.deBeau-voir filozofskiviše inspirativnaodKanta iliHegela.Drugiblokizlaganjanakonpauze,podnazi-vom Posebna izlaganja, obilježio je razno-vrsnipristupteoretičarkikojesudaledaljnjizanimljivprilogkontekstualizacijimisliS.deBeauvoir.Prva među njima bila je Svetlana Slapšaksa Institutum studiorum humanitas u Ljub-ljani s temom »Simone de Beauvoir i žen-skapovijest: zaboravljenapoglavlja Drugog spola«.Započela je snaglašavanjempitanjainterpretativne historije, odnosno s proble-matiziranjemulogeS.deBeauvoiruokviruhistorijskeantropologije,zakoju je rekladajeepitomahumanističkihznanosti.Izlagačicajetimeželjelaistaknutinjendubokiutjecajnaspomenutuhistorijskuantropologiju.Natoseposebnonadovezalapitajućizaštofeministki-nječešćecitirajuM.FoucaultaodS.deBea-uvoiriizrazilamišljenjedajetozbogprevla-davajućemode iz čega je izvukla zaključakdajetojedanodrazlogakobnezapuštenostifeminističkemisli.kontekstualizirajućivažnostporukaS.deBe-auvoir,Slapšak je istaknula jedanzanimljivihistoriografskimomentsobziromnapoložajžena.Naime,onaističedajezakvalitetutogpoložajapunovažnijerazdobljenakonPrvogsvjetskog rata nego što je to ono razdobljekoje je uslijedilo poslije Drugog svjetskograta. Naime, nakon prvog svjetskog sukobanastupilo je razdobljeemancipacije (recimo,davanjepravaglasaženama,itd.)imirovnihpokreta od kojih su žene puno više dobilenego u razdoblju nakon 1945. kad ponovnodolazi do jačanja patrijarhalnih odnosa, štoje izlagačica ironično popratila riječima dajeDrugi svjetski rat donio potpunu »pobje-dudečkinadženama«.ZatojeivažnapojavaDrugog spolaS.deBeauvoir1949.godineukojojsuukinutefeminističkeiluzije,ukinutjekomoditetudruštvu,istraživanjeseusmjera-vapremapatrijarhatuitomekakoonfunkcio-niraumodernomsvijetu.Naekransustavlje-nerazličitevrstekontinuiteta–ukojemsepo-sebnoistražujehistorijsko-antropološkavezaantičkogibalkanskogodnosapremaženama.OvoistraživanjeSlapšaksmatrauspjelimjeronokontekstualiziraDrugoupovijesti,apo-sebnodragocjenimsmatrastavljanjeDrugogu historijske kontekste. Upravo je sažetakantičke povijesti žena uDrugom spolu onozaboravljenoineiščitanokodS.deBeauvoir.Nakrajuizlaganjaautoricajeizrazilanaduu

todajeS.deBeauvoirpogriješilakadjekon-statiraladamatrijarhatanijebiloidaćenjenodjeloipakpobuditiionaistraživanjakojasutomesuprotna.UizlaganjuTatjaneJukić,»Mazohizamloma-čezaSadea:Beauvoirifilozofijaubudoaru«,izlagačica je započela s ironičnimkomenta-rom, odnosno problematiziranjem pitanja S.deBeauvoir–»trebalispalitiSadea?«–kojefunkcionira kao simptom stanja feminizma.Riječjeovezivanjufilozofijeipsihoanalize,bolestiikritičkemislifrancuskogfilozofaGil-lesaDeleuzeaipreplitanjunjegovefilozofijesonomS.deBeauvoir.Izlagačicasmatradataveza funkcionira jerpovezujekodDeleu-zea (uknjiziCritique et clinique–Kritika i klinika) njegovoproblematiziranjemazohiz-ma (i sam je napisao knjigu o Sacher-Ma-sochu) iz koje izvodi kritiku kapitalizma. Sdrugestrane,izlagačicatopovezujesulogomžene, koja je i samamazohistična i koja nasebepreuzimaulogupatnje.Filozofija se tunalazi kao mjesto proizvođenja vrijednosti,jer onanije onkraj političkog i proizvodi seuekonomijipsihoanalize.Utomsekonteks-tumazohizampojavljujekaoprovokacijazaproblempolitičkeakcije,jerpatnjupremještaiz psihe i otvara se prema širempolitičkomprogramučimeseprekidasponaizmeđužud-njeiužitka.Neprekinutažudnjanaimefunk-cionirakao težnjapremarevoluciji ipostajeobećanje političke promjene i u tome funk-cionira jednamuškagesta.Žena jedaklepoDeleuzeupozicijadaseuđeu samurevolu-ciju–tojemjestodaseuopćeotomegovoriunutardiskursafilozofije.Zaštojetovažnozamazohizampatnje?KodBeauvoirjecijelinjezinpolitičkiprojekt,na-spramSartrea,njezin implicitnimazohizam.KaoikodSadea,ikodBeauvoirjevažnodapostojivoljadaseo tomepiše, štoodgova-ra Deleuzeovom pisanju omazohizmu. No,S.deBeauvoirnijeanticipiralaDeleuzavećstvaramjestokritikeDeleuzeovefilozofijeukojojmjestozaženuunjegovojfilozofijividionolikokoliko(ikako)vidimjestofilozofijeusvomdjelu.Sljedeća izlagačica, Nadežda Čačinovič, usvom je izlaganju »O ljubavi« govorila oučinkuS.deBeauvoir,odnosnootomekakoonafunkcionirakaoparadigmatičnaosoba.Utujesvrhuistaknulapričuoljubavi,posebnuonuizmeđuJean-PaulSartreainjenavodećijednu Sartreovu karakterizaciju S. deBeau-voirukojojjuopisujeriječimadaona»imamušku pamet i žensku osjećajnost«.Autori-ca izlaganja iz rakursa togodnosa injegoveparadigmatskeulogepostavljapitanjemoželiseuskladitivjernostisloboda,posebnosob-ziromnačinjenicudajeS.deBeauvoiruvijekizjavljivaladajeonasvojodnossaSartreom



smatrala uspjehom. No, izlagačica u tomeprimjećuje i odnos asimetrije u ljubavi kodmuškaracaiženaučemuse,primjerice,oči-tava problematiziranje pitanja kako se ženeuspostavljajukaosubjektinatemeljugovoraoljubavi.UpravojeotomeiriječupismimaizmeđuS.deBeauvoiriSartrea,jersu,odpr-vogdozadnjeg,topismaoljubavi.NakrajuizlagačicaizavršavadajeugovorenjuS.deBeauvoiroljubavi(biotoznanstvenitekstilifikcija)riječopismimaukojimanemaskri-venosti,dasusubjektiteljubavižrtvejednogmračnoggovorenjaoumjetnosti.Maja Solar, gošća sa Sveučilišta u NovomSadu,usvomjeizlaganju»Marksovesablas-ti u delu Simone de Beauvoir« podvrgnulakritičkomčitanjufilozofijskulogikusablasti.Ona je naime porijeklo sablasti koju razvi-ja francuski filozof JacquesDerridau svomdjeluSablasti Marxa,pronašlauDerridinompreuzimanjusablastiiztemapsihoanalize.NoonaseneusredotočujetolikonaovoDerridi-noproblematiziranje»sablastologije«kolikonaodnosfilozofijeS.deBeauvoirifilozofijeKarlaMarxa. Izlagačica smatra zanimljivimčinjenicu da se S. de Beauvoir nije previšereferiralanaMarxa, ali se ipakpita ima li ištojeunjenomdjeluMarxovoimarksističko,posebnokrozfigurupromišljanjafrancuskogfilozofaLouisaAlthussera(sposebnimosvr-tomnadjeloLire le Capital).PoAlthusserustvardoistajestutomedajeMarxovakritikapolitičkeekonomijeradikalnaionjeutomeradikalan,noonoučemuseMarxkaotakavjoš više ističe je kritika buržoaskog društvauonomaspektuukojemjetokritikamitaospoznaji.Althussersmatrada jeovdjeMarxradikalanunekomdrugomčitanjuuodnosuspram tradicionalnog poimanja shvaćanjauopće,jerjetočitanjekojejesimptomatskosobziromdapredstavljanovum,obratčitanja.No,ona je jošviše revolucionarna jer omo-gućuje teoriju kao proizvodnju koja možestvarativlastitipredmet,čimeseomogućujevažan epistemologijski rez kojim se uvodinoviparadoksalanpredmetteorije.Sobziromna to, S. de Beauvoir je, po izlagačici, jošrevolucionarnija odMarxa jer se kod njeneodredbemjestakodženeneradisamooklasi.Mjestoženejošjejednoparadoksalnije,kom-pleksnijemjesto.Itimejeizlagačicazavršilaistaknuvšidajetonevidljivipredmetjerjesa-kriven,itozatojergaonazapravoproizvodikaojošjedannovum.Posljednjaizlagačicanaskupu,NadaĐukić,sasvojimizlaganjem»ŠtootkrivaSimonedeBeauvoirusvojojautobiografskojtetralogiji«velikim je dijelom iznijelamnoge, već spo-menute,biografskemomenteunjenomživotuidjelovanju.No, istakla je i todanjenaau-tobiografijazauzimavažnomjestokaoikod

većineegzistencijalistaskojimadijelidobardio filozofskog habitusa. Posebnu je pažnjupri tomobratilananjenodnospremabraku,insistirajućinatomedanikadnijehtjelaućiuodnosezavisnosti.Jasnoističućidatonikadnijepostaorazlognjezineogorčenosti,izlaga-čicajezaključiladajeonasvojstatusintelek-tualkeizgradilananeprestanompromišljanjukompleksnostiintimnihodnosa.Nakonovogposljednjegizlaganjanapravlje-najepauzaposlijekojejeuslijedilainterak-tivnapanelraspravaotemamaipromišljanji-maiznesenimtijekomizlaganja.

SnježanHasnaš

Znanstveni skup »ŽivotidjeloDanilaPejovića«

U vijećnici Pučkoga otvorenog sveučilišta»DragutinNovak«uLudbregu,rodnomgra-du hrvatskoga filozofa Danila Pejovića, 25.listopada 2008., a povodom 80. obljetnicenjegova rođenja, održan je znanstveni skupo njegovu životu i djelu. Skup je, u organi-zacijiGradskeknjižniceičitaonice»MladenKerstner«izLudbregaiOdsjekazafilozofijuFilozofskogafakultetaSveučilištauZagrebu,započeo u nazočnosti obitelji preminulogafilozofa,kaoibrojnihpoznavateljaPejoviće-vefilozofijeirada.GradonačelnikLudbregaIvanLončarićupozdravnimjeriječimaista-knuovažnostkrajaizkojegajepotekaoDani-loPejović,njegovuvelikuuloguuhrvatskoji europskoj tradiciji mišljenja te činjenicuda je Pejović jedan od triju velikih filozofaiz tog kraja – uz Vladimira Filipovića, jošjednoga značajnog pripadnika ‘zagrebačkefilozofskeškole’iz20.st.,iKazimiraBede-kovića, filozofa, teologa iproznogapisca iz18. stoljeća. Lončarić je podsjetio i na jošnekeznameniteLudbrežanekaoštojeRudolfFizir,prvihrvatskikonstruktoraviona,zatimpisacMladenKerstneridrugi.UimeFilozof-skogafakultetaSveučilištauZagrebuprisut-nejepozdravioLinoVeljak,istaknuvšidajeLudbreg, uzZagreb iKarlovac, daonajvećidoprinos hrvatskoj filozofiji. U ime Maticehrvatske, pokrovitelja skupa, pozdravne jeriječiuputio izamjenikpredsjednikaMaticehrvatskeStjepanSučićkojijeistaknuokakojeDaniloPejovićbioveliki,odvažanfilozofkoji jebiograđaninsvijeta ikao takavuzormlađimnaraštajima.LinoVeljakotvorio jeblokpredavanja izla-ganjem »O liku i djelu Danila Pejovića«.



Veljak je istaknuo da je Pejović bio velikifilozofski stvaratelj, profesor filozofije, pro-micateljfilozofskekulturetedajeoblikovaostudijfilozofijenanačinkojiteškomožebitinadmašen. Pejović je time oblikovao i ne-umrlu filozofskubaštinu,zbogčega jeFilo-zofskifakultetuZagrebupostaonajvažnijimučilištemuzemlji.Ovimjeskupompoduzetprvi korak prema adekvatnom vrednovanjudosega njegova stvaralaštva.Najava zborni-kakojiseplaniraobjavitinakonovogaskupadrugi jekorak,dokćedaljnjekorakemoratipoduzeti budući istraživači i njihovemono-grafije.Veljak je dao uvid u lik i filozofijuDanila Pejovića navevši da je njegov opustipičanzakontinentalnogfilozofa.Međupr-vimasebaviodjelimaMartinaHeideggera iNicolaiaHartmanna.Premanjegovomsudu,trinajvažnijePejovićeveknjigesuRealni svi-jet(ukojojjeizložioontološkuproblematikuN.Hartmanna),Protiv struje(ukojojgovorio pathosu borbe za dostojanstvo filozofije ibavi se osmišljavanjem istinske i filozofskeegzistencije) i Novija filozofija umjetnosti,kojazaVeljakanijetekzbornik,odnosnohres-tomatija tekstovaoumjetnosti, već i njegovznačajan doprinos filozofiji umjetnosti. Tadjelaukazujunanjegovuusmjerenostpremastalnomdijalogu shermeneutikom, fenome-nologijom, filozofijom egzistencije, a da utom pristupu nije bio hermetičan, govori iotvoren dijalog s anglosaksonskom analitič-komfilozofijom.Timejepokazivaodaodbijaslijepo imitiranje, a takvo je odbijanje bilonjegovaodlika,aliiodlikageneracijeizkojejeiznikao.DaniloPejovićpokazujedaufilo-zofijinemamjestaeklekticizmuiepigonstvubilo koje vrste, što posebno pokazuje širinanjegovefilozofskeerudicijekojausebisadrživelik angažman prenošenja erosa, borbe zadostojanstvofilozofije,kulturniileksikograf-skiangažmanitd.ZatoPejovićmožei trebabitiuzorfilozofimaiučiteljimafilozofije.Gordana Škorić je u izlaganju »PejovićevopromišljanjeumjetnostinapočetkunaglasilajedajePejovićbiovelikiučiteljestetikeifi-lozofijeumjetnostiunatočgolemomrasponufilozofskihpreokupacijakojesuseisticaleunaslovimanjegovihpredavanjaidjela(struk-turalizam,hermeneutika, filozofijapovijesti,filozofija umjetnosti itd.). Jedan od prvihpoduhvata kojim jePejović kao filozof kojise bavi umjetnošću skrenuo pozornost nasebe jest zajednički prijevod knjige O biti umjetnosti M. Heideggera iz 1959. s Dan-kom Grlićem. Njegova najvažnija tema ve-zanauzumjetnostizraženajeuknjiziNovija filozofija umjetnosti, u kojoj se ističe odnosizmeđuumjetnosti i slobode.Tu temuPejo-vić razvija na tragu poveznice s njemačkimklasičnim idealizmom, a posebno sHegelo-

vomEstetikom(kojauskoroprviputizlaziiuhrvatskomprijevodu,najavila je izlagačica).On je smatra najdubljom i najmodernijomknjigomufilozofijiumjetnosti,svojevrsnomprekretnicom,koja jezanjegasmjerokazzasvapitanjaufilozofskompromišljanjuumjet-nosti. Gordana Škorić je upozorila kako jePejovićnaglašavaodaživimoudobakadseumjetnostsvevišepribližavatehnici,bivasveupitnijaipodvrgnutaracionalnomstroju.NoPejovićje,premanjenommišljenju,uočiove-ličinuHegelakojijeprvinaslutiosudbinusu-vremeneumjetnosti.ItoPejovićčininatraguHeideggera,kojemuHegelradikalnootkrivabitmetafizičkeosobinebićaunovomevije-ku,jerumjetnostotkrivaistinubićazbiljski-juodrealnostisvakodnevice.Naspramtoga,G. Škorić ukazuje na probleme suvremeneumjetnostikojaseusvojojbitisvodinaborbuprotivcjelokupneeuropskebaštine.IstaknulajepritomnekolikoodlikatenoveumjetnostikojejeopisivaoiPejović:unjojsesvijetpri-rodeprikazujekaokaos,onaseprogresivnoobraćatehnici, iskazujesekaobezobličnost,lišenajesvakogneposrednogznačenja,anje-zinadjelasuhermetična,dokjenaspramsve-gatogaumjetnostkaonajvećaslobodabitakpovijesnoga sklopa. Pejović ističe da većdugotrajedobaiščezavanjaumjetnosti tesepitaimaliumjetnostprilikuuspostavitivezusbitičovjeka.Zatoizlagačicanakrajuukazu-jenaPejovićevodjeloProtiv struje(iz1965.),ukojemgovoridaumjetnostmožebitisamodjelo slobode.Premdaumjetnost nemijenjasvijet,ona ipakupućujena tokakosesvijetmijenja.IztogaonauPejovićevojinterpreta-cijividizovnapobunu,jerjepraviumjetnikubitipobunjenik,odnosno,njegovimriječima,»pobunaumjetničkogsmislasmisaojeumjet-ničkepobune«.Hotimir Burger govorio je o djelu DanilaPejovića u izlaganju »Praktična filozofija udjelu Danila«. Istaknuo je nekoliko važnihodlikamjestakojepraktičnafilozofijaimaunjegovomdjelu (posebno u djelimaHerme-neutika, znanost i praktična filozofijaiProtiv struje) naglašavajući formuliranje praktičnefilozofijekoja seproteženjegovimopusom.UloguimjestopraktičnefilozofijekodPejo-vićaBurgervidiubaremčetiriaspekta.Prviseodnosinastvaralačkiiplodonosnidijalogsaznanošćukojinijebiotekapstrahiranjevećuvažavanje. Kritizirajući i samu filozofijukoja povremeno zna biti slugamoćimavre-mena,Pejović je,poBurgeru,ukazivao inato da filozofija nije bučna znanost, već onapolagano i tiše osmišljeno govori iz iskonai u iskon stvari. Izlagač je posebno ukazaona Pejovićev tekstFilozofski pristup svijetu(1968.)ukojemjeriječotomedajefilozofijaživotnistavspramsvijeta.Tajstav,akoveći



nenalaziodgovornasvapitanja,baremnudimogućnostkakosetajistiodgovormožepro-naći. Dijaloška dimenzija Pejovićeve prak-tičnefilozofije,kaodrugiaspekt,nadovezujese posebno na onaj treći – aspekt nužnogadijalogafilozofijespolitikom.Tajjedijalogmoguć tek s uvažavanjem životnoga stava,filozofije koja se nemože izuzeti iz života.TajitakavstavkodPejovićaBurgernalaziufrancuskomprosvjetiteljstvu (primjericekodVoltairea iDiderota)kojiobnavlja idejuhu-manizma.Uz to se ističe idijalogsKarlomJaspersom, filozofom egzistencije, posebnose osvrćući na filozofiju duha vremena, od-nosnonaJaspersovodjeloDuhovna situacija vremena.Četvrti i posljednji aspektpraktič-nefilozofijekodPejovićaBurgervidiutemipraktičnefilozofijeuklasičnom,tradicional-nomsmislu.Nadovezujućisejednimdijelominasveprethodneaspekte,BurgerukazujenaprisutnostkritičketradicijekodPejovićakojadolazi iz djelaKarlaMarxa. Za Pejovića jenužno, naglašava Burger, uočiti važnost K.Marxa,patakovećuuvoduspomenuteknjige(Hermeneutika, znanost i praktična filozofija)propitujepoznatih11tezaoFeuerbachu.Natome tragu Burger izvodi analizu nekolikovrlo zapaženih Pejovićevih neizbježnih pro-blemskihpitanja i radova(važnih izanjegai za tradiciju iz koje je izniknuo problemodnosa prakse i slobode). Posebno se ističui analize Marxovih Ekonomsko-filozofskih rukopisa (koje je ipreveo),pazatimglavnodjeloGyörgyaLukáczaPovijest i klasna svi-jest (tekstPrijeporni Lukácz). Burger zatimističeRaspravu o socijalizmuukojojjeriječodijaloguizmeđuinteligencijeipolitičara,što,kakoPejovićističe,marksizmutrebabititraj-niinteres,potomRaspravu o nacionalizmu i internacionalizmu(iz1969.)teuočavaidis-tancu prema nekim dijelovimamarksističketradicije,pričemujeposebnoistaknutPejo-vićevironičanstavpremaTheodoruAdornu.UtekstuPomahnitala utopija(1968.)izraziojepakkritičkistav(naspramvećinepraksiso-vaca)premamladeži iz1968., što jeBurgerokarakteriziraokao kritiku »socijalnog radi-kalizma«(Plessner).Odnekihdrugihvažnihmjestapraktične fi-lozofijekodPejovića,Burgerjeistaknuopi-tanjetehnike,agresivnesuvremeneznanosti,podsjećajućinanjegovnagovještajkrajaepo-heprevlastitehniketevažnomjestofilozofijejezikaijezikakaopraktičnesvijesti.Završa-vajućitajpregled,BurgerjezaključiokakojepraktičnafilozofijavrloraširenaudjeluDani-laPejovićatejeponovoistaknuodajenjegovpolitičkiizborbiousmjerenprotivpolitičkogisocijalnogradikalizma.IzlagačsPravnogafakultetaizZagreba,Sla-venRavlić,usvomejeizlaganju»Pejovićev

doprinos enciklopedistici« govorio o njego-vomraduisuradnjisLeksikografskimzavo-domMiroslavaKrleže.OpisPejovićeva an-gažmanauLeksikografskomzavoduzapočeoječinjenicomdajeonbiourednikiinicijatorFilozofskoga leksikona. enciklopedistika zaPejovića nije bila tek usputna stvar i to sevidi po trajanju suradnje (vanjski suradnik)izmeđunjegaiLeksikografskogzavodakojapočinjevećkrajem1950-ihineprestajesvedonjegovesmrti(2007.).Odvažnijihpodu-hvataukojemjePejovićsudjelovaoRavlićjespomenuoiFilozofijski rječnikkojijeuredioVladimirFilipović, i toobanjegova izdanja(iz1964.i1984.).PosebnujepozornostipakposvetioPejovićevudoprinosuenciklopedis-tici.Prijesvegatosufilozofskiesejikojisuširoj enciklopedistici doprinijeli razvijenomenciklopedijskom strukturom izlaganja. Onjeuspijevaonajsloženijefilozofskepojmoveizložiti na najjednostavniji način poštujućilogiku i strukturu enciklopedijskoga izlaga-njazahvaćajućipritomudubinufilozofskogateksta.Ravlićjepodastroinekezanimljivostivezaneuzodnosstudije ienciklopedijskogačlanka,koji se naspram studije uvijek mora kratiti.Čestojedolazilodointerpretativnihinterven-cija u Pejovićeve enciklopedijske tekstove(naspramnjegovihstudija)kojesuseobjaš-njavalekraćenjem.Unatočtomu,filozofijskaenciklopedistika i enciklopedistička djelat-nostDanilaPejovićavelikisudoprinosfilo-zofskom i strogomznanstvenomstilu.Riječjeojednomeodnašihnajvećihenciklopedistaileksikografa,zaključiojenakrajuizlagač.ŽeljkoPavićizLeksikografskogzavodaMi-roslavKrležausvomeizlaganju»Pejovićevorazumijevanje Heideggera« pokušao je datiodgovor na pitanje što je Pejovića privukloHeideggeru.Nastojeći svoje izlaganje, a jošvišePejovićevodnospremaMartinuHeide-ggeru razgraničiti od nekritičkih štovateljanjegovefilozofije,Pavićkažedanekikrugovirazvijajunovipravac,nekunovueshatologi-ju bitka koja se u nekim domenama razvijaupravcunoveteologije.Njimasuprotstavljafilozofsko razumijevanje bitka koje je i ra-zumijevanjeHeideggera. IstaknuvšiHeideg-gerovzahtjev»odlučenostizaraskrivenost«,izlagačjenaglasiodajesmisaotogazahtjevautomedasečovjekmoraodlučitizavlastituegzistenciju koja znači odgovornost premavlastitom bitku, za vlastito biće, za vlastitinarod.Tojerezultatsu-mišljenjasHeidegge-romkojejemišljenjeonašojpovijesti.Upra-voPejovićustrajezajednosHeideggeromnakritici »predstavljačkog« mišljenja, koje jei mišljenje tehnike, postava. Pavić tu ističezajedničku kritikuPejovića iHeideggera natemeljuodlučenostizavlastitibitakukojojje



izraženpokušajdasemislisvijetnanepred-metninačin.Onoštojepotrebnojestusposta-vitiodnospremavlastitomidrugimbićima,što vodi prema humanizmu.U zaključku jeistaknuo da je to Pejovićevo »su-mišljenje«s Heideggerom pokušaj doživljavanja egzi-stencijekrozznačajnost, štoznači izgradnjunovogahumanizma.Izlaganje»Pejovićihrvatskafilozofskabaš-tina«koje je trebalaodržatiLjerkaSchifflerukratko je izložioLinoVeljak.Temaizlaga-njajeodnostradicijeisuvremenosti,pričemujepozornostusredotočenanaPejovićevora-zumijevanjebititradicijeisuvremenostikrozopreku tradicije i historije. Naime, Pejovićpostavljapitanjeotradicijiuobzorjunjegoveidejeopovijestifilozofije.Čovjekipovijesnasvijestutomseodnosuiskazujukaopromiš-ljanjeontološkogobzorapovijesti.Pritomsetrebačuvatiopasnostiodbijegaizprošloguprošlo,ali iodbijegaubudućnost.Stogaseautoricausvomeraduposvetilaanalizifeno-menavremenitostiipovijestiuistraživanjimafilozofije povijesti oslanjajući se pritom navelikeučiteljemišljenja.UtojanaliziPejovićne zanemarujeni hrvatskukulturukroz sto-ljećakojasesagledavauhorizontuvlastitograzumijevanjapovijestiinapretka(kojijeda-nassveproblematičniji).IzatosezaPejovića,prema autorici, prava suvremenost nemožeočitatiupostojećemvećunadolazećem.PosljednjeizlaganjenaovomeskupuodržalajeernaBanić-Pajić.Govorećioodnosufilo-zofijeiznanosti,upozorilajedajetojednaodkonstantiPejovićevamišljenjakojejeidanassveobuhvatno prisutno. Ono se kod njega,prema autorici, pojavljuje od knjige Protiv struje (1965.) u kojoj se odnos filozofije iznanostiističekaoizvanrednopitanjefilozo-fije,njenobiti inebiti.Njenoproblematizi-ranjeimasvojpočetakunovomvijeku(kodDescartesa)gdjesenatajobratgledakaonabitproblematogodnosajersetubitakpojav-ljujekaoznanjebića.Novovjekafilozofijaseiz tog obrata realizira u znanosti i tehnici učemujesadržanametafizičkapretpostavkadaje svakaznanostveć jedna filozofija izraža-vajućitimebitanzaboravpodrijetlafilozofije.Izlagačicajepritomistaknulavažnostrazlikeda je filozofsko promišljanje iskonsko pro-mišljanje naspram računskoga promišljanjaznanosti.ZatojeibitnoukazatinafilozofskistavPejovićaonužnostidijalogasaznanošćučimebisemogliizbjećitragičninesporazumimeđunjima.ToseposebnoističeuknjiziD.Pejovićaiz1985.Novija filozofija Zapadaukojojonnaglašavada,akojeznanostjedinaistina svijeta, onda ta istina nije znanstvenaistinaveć jeonametafizička.Znanost jeponjemu teorija tehničkezbiljnosti, što sevidiu odnosu moderne fizike i filozofije koja

je utemeljena u filozofijskoj interpretaciji.Onoštoposebnonaglašavajestneophodnostosvješćivanjafilozofskogporijeklaznanstve-nih pojmova (recimo u najstarijim starogrč-kim pojmovima koji su odredili mišljenjeZapada)učemujeisadržanapovijesnosttihistihtemeljnihprirodnoznanstvenihpojmova.Upravotorazmišljanjeonajstarijemomogu-ćujenajnovijeuznanosti.UtomejePejovićotkrio temu hermeneutike znanosti koja tekpredstojikaoistraživačkipothvat.Natemeljutoga on pod utjecajem Martina Heideggeratematizirazaboravetičkogauznanosti,prem-dase,premaizlagačici,razlikujeodnjegovihradikalnihstavovapremanovovjekovnojzna-nostiipriklanjasenekimstavovimafizičaraWerneraHeisenberga.Utompotonjemdija-loguPejovićukazujedaznanostipakpostajesvjesnija svoje filozofske moderne. Iz togaondaproizlaziproblematiziranjetehnikekaoprimijenjeneznanosti,tenatemeljutogaifi-lozofijeiznanosti.izlagačica na kraju ističe da u PejovićevojknjiziDuh i sloboda, koja je izašlau edici-ji »Filozofska istraživanja«, dobivamo uvidukrizunovovjekovnekrize svijeta, a time iznanosti.Premanjoj,on jepokušaopronaćiodgovore na najintrigantnija pitanja suvre-menosti, kao što je ono o odnosu filozofijei znanosti.Kao filozof, zaključujeernaBa-nić-Pajić,DaniloPejovićjenatajnačintražioodgovorenabitnapitanja.Raspravanakonizlaganjapoprimila jeoblikreminiscencija,kako suradnika tako ibivšihstudenatapovezanih s radom,djelovanjem ifilozofijomDanilaPejovića.NakonraspravesvisusesudioniciskupaokupiliispredrodnekućeVladimiraFilipovića,nakojojjeuzspo-men-pločusnjegovimimenompostavljenaiploča s imenomDanila Pejovića. Potom susesudioniciokupilizbogotkrivanjaspomen-pločefilozofuiteologuKazimiruBedekovi-ću, o čijem je životu i djelu kratko govorioA.Jembrih.Nakrajujeuslijedilokratkodru-ženjeiuvečernjimsatimapovratakjednogadijelasudionikauZagrebiVaraždin.

SnježanHasnaš

Predstavljanje zbornika Gajo Petrović – Čovjek i filozof

UVijećniciFilozofskogfakultetauZagrebu27. listopada 2008. promoviran je zbornikGajo Petrović – čovjek i filozof(ur.LinoVe-ljak,FFpress,Zagreb2008.).Ozbornikusu



govorili, osimurednikaLineVeljaka, i IvanKuvačićteŽarkoPuhovski.LinoVeljakistaknuojekakojeriječopubli-kacijikojutvoreradovisaznanstvenogsku-paoGajiPetrovićukojijeodržannaistomemjestu10.ožujka2007.,tenekolikododanihpriloga.Iizovogajevidljivodajeriječpu-blikacijikojuznatnoobilježavaheterogenost.Sadržajzbornika–osimpredgovora ipogo-voraurednika tepoglavlja»Izbiografskog ibibliografskogarhiva«–podijeljen jeudvadijela: prvi dio donosi sjećanja i zapise oGajiPetroviću ivremenuukojem ježivio istvarao,dokudrugomdijelumožemočitatianalize pojedinih segmenata misli Gaje Pe-trovića.Uprvomdijeluobjavljenisusljedećiradovi:JürgenHabermas»UspomennaGajuPetrovića – Zum Gedenken an Gajo Petro-vić«, Milan Kangrga »Sjećanja na prijate-lja, druga i suradnikaGajuPetrovića«, IvanKuvačić»GajoPetrovićkaostudent«,VladoSruk »Nekoliko rečenica oGaji Petroviću«,NebojšaPopov»GajoPetrovićnijebiosamoprofesor«, Goran Švob »Gajo Petrović kaologičar«,AnteLešaja»GajoPetrović iKor-čula«.Drugidiodonosisljedećeradove:GajoSekulić »GajoPetrovićo toleranciji«,Boži-darJakšić»’Praxis’GajePetrovića«,VeselinGolubović»Čemumisliociuoskudnomvre-menu?«,SlobodanSadžakov»GajoPetrović– Odgovornost intelektualca«, Barbara Sta-menković/LinoVeljak »Humanizam u djeluGajePetrovića«,GordanaŠkorić»Petrovićinekiaspektisuvremenenjemačkefilozofije«,Mladen Labus »Mogućnost stvaralaštva udjeluGajePetrovića«,BorislavMikulić»Re-volucija i intervencija.O utopijskom efektu‘praxis’«, Sead Alić »Praksa avangarde iavangardaprakse:McLuhanusvjetlupojmaprakseGajePetrovića«, JoškoŽanić»Principverifikacije: Petrović vs. Berčić«, HotimirBurger »O aktualnosti filozofije prakse«,GvozdenFlego»Pojampraksisdanas,četrde-setakgodinakasnije«.Važnojenapomenuti,istaknuojeLinoVeljak,kakojeGajoPetro-vićzasigurnojedanodnajvažnijihmisliocasovihpodručja.Drugi govornik, Ivan Kuvačić, istaknuo je,govorećioživotuGajePetrovića,kakogajekrasila neizmjerna smjelost i hrabrost. Kaoprimjernaveo jepolemikukoju je još1947.uMoskviPetrovićvodiospristalicamateori-jeodraza islužbenimpartijskimmisliocima.DrugiprimjerhrabrostiGajePetrovićavezanjeuzsukobspartijskimvrhomuJugoslavi-ji, koji ga je umalo stajao odlaska na Goliotok od kojega ga je, po svjedočenju IvanaKuvačića,spasiosamMilovanĐilas.Vrijediistaknutikako jeGajoPetrović sudjelovao iusnažnojkritici teorijeodrazanaBledskomskupu,gdjejetaidejamisaonopotisnutašto

jeizazvaloraslojavanjeufilozofskimredovi-ma.UkonačnicijeKuvačićistaknuokakojedesetgodišnjeizlaženjePraxisabilomogućedobrimdijelomzahvaljujućitruduihrabrostiGajePetrovića.Žarko Puhovski istaknuo je istaknuo velikznačajovepublikacijeitoposebnouzevšiuobzirkompleksnostibitnunedovršenostdjelaGajePetrovića.Kadajeriječoznačajufilo-zofije Gaje Petrovića, Puhovski je istaknuodvije posebno važne dimenzijemisli: bio jerodočelnik ideje prakse, odnosno uveo je uondašnju misao razumijevanje čovjeka kaobićaprakse,dokjedrugadimenzijamišljenjerevolucije.Takođerjevažnonapomenuti,do-daojePuhovski,kakojeupravoGajoPetro-vićpribližio filozofijumislilacasengleskoggovornogpodručjafilozofskommiljeukojijeuglavnombiooslonjennanjemačkeidijelomfrancuskemislioce.Razlogzašto je filozofi-ja Gaje Petrovića bitno nedovršena leži i unjegovomkarakteru, naime,Petrović je bio,po svjedočenjuŽarkaPuhovskog, snažnog idjelomično proturječnog karaktera. Tako jenaveo da je Gajo Petrović istovremeno bioizniman pisac i loš predavač, tvrdimarksistikritičarporetkaitd.Posebnojevažnoistak-nuti,navodiPuhovski,kakojeGajoPetrovićsvakumisaonupozicijupromatraosgledištafilozofije prakse. Drugi razlog zašto GajoPetrovićnijeostaviocjelovitijiikompaktnijimisaoni opus jest i taj što je njegovamisaobiladjelomiceprotusustavna.KadajeriječoživotuGaje Petrovića, dodaje, vrijedi napo-menutikakojeoniuposlovnomiprivatnomživotuimaoistoobilježje:profesorafilozofijeprakse.MoždajeitodijelombiorazlogzaštojeGajoPetrovićuradnomokružjubiodalekonajcjenjeniji i najbolji filozof. U konačnici,Puhovskijeistaknuokako,obziromnavrije-meiokolnostinastankamisliGajePetrovića,njegov filozofski opus postaje sve dalji da-našnjimčitateljimapajeovajzbornikvažanprilog naporu da se ovaj značajan misliteljučinibližimgeneracijamakojedolaze.

Tomislav Krznar

Predstavljanje zbornika Vladimir Filipović. Život i djelo (1906–1984)

InstitutzafilozofijuuZagrebupredstavioje20. studenog 2008. godine svoje najnovijeizdanje – zbornik Vladimir Filipović. Život i djelo (1906–1984) u kojemu su sakupljeniradovisaznanstvenogskupa»VladimirFili-



pović–životidjelo.Upovodu100.godišnji-cerođenja«,kojijeuorganizacijiInstitutazafilozofijuiMaticehrvatskeodržanod7.do.9.prosinca2006.godineuZagrebuiFilipo-vićevomrodnomgraduLudbregu.Na predstavljanju su sudjelovale urednicezbornika ernaBanić-Pajnić,MihaelaGirar-di-KaršuliniLjerkaSchifflerteFranjoZenkoiravnateljInstitutazafilozofijuIvicaMarti-nović, koji je, osvrnuvši se na FilipovićeveznačajnedjelatnostiifunkcijekojejeobnašaonaInstitutuzafilozofijuuZagrebuinjegovuzauzetostzaistraživanjeiafirmacijuhrvatskefilozofskebaštine,istaknuodaseovimzbor-nikom odaje počast i zahvalnost VladimiruFilipoviću, »učitelju filozofije naraštajimasveučilištaraca« za sve njegove »neprolaznezasluge«.Predstavljajućiovajzbornikradovasaznan-stvenog skupa posvećenog stotoj obljetnicirođenja Vladimira Filipovića, erna Banić-Pajnićusporedilajetajskupsonimiz1985.godinenakojemu su izlagali njegovi studenti i ko-lege te je, istaknuvši razlike u dojmovima ipristupima djelu Vladimira Filipovića kojesusepokazalenakontadvaskupa,konstati-raladatarazličitostproizlaziizFilipovićevaspecifičnog poimanja filozofije. Potom je,osvrnuvši se na povijesne okolnosti koje suobilježile Filipovićevu djelatnost, istaknulanjegovo zalaganje za ostvarivanje onih za-dataka koje su postavili njegovi prethodniciFranjoMarkovićiAlbertBazalateznačenjenjegoveulogeprosvjetiteljazanašukulturnusredinu.Ocjenjujući Filipovićeva uvjerenja, nazore,njegovu ideju filozofije, humaniteta, stvara-nja,odgoja,tehnike,života,čovjeka,kultureitd.,poticajnimiaktualnim,LjerkaSchifflerposebnost ovog, kako ga naziva, »mozaikapriloga« posvećenog Vladimiru Filipovićuvidiu tomeštoonosvjetljavaznačaj idjeloistaknute osobnosti hrvatske kulturne povi-jesti 20. stoljeća, poziva na bavljenje hrvat-skom filozofskom baštinom i vraćanje du-hovnimimisaonimizvorimate,povrhsvega,na istraživanje bogate djelatnosti VladimiraFilipovića.Zbornik Vladimir Filipović. Život i djelo (1906–1984), kojim se zahvaljujemo i oda-jemopoštovanjeutemeljiteljuistraživanjahr-vatskefilozofskebaštine,osobikojajeizvrši-lasnažanutjecajnarazvojhrvatskefilozofijei dala »inicijalan poticaj i smjer onima kojisu kasnije filozofiju uHrvatskoj održavali iširili na europskoj razini«, ne predstavlja,napomenulajeMihaelaGirardi-Karšulin,za-vršnu riječ o životu, radu i značenjuVladi-miraFilipovića, već poticaj za radbudućimnaraštajima.

Izrazivši svoje zadovoljstvo što su se zaFi-lipovića zainteresirali mlađi kolege, FranjoZenko uputio im je istovremeno i dobrona-mjernu kritiku što su se ograničili isključi-vonaanalizetekstova,neuzimajućiuobzirdruštvenikontekst,povijesneokolnostiipoli-tičkeprilikeukojimasunastajaliFilipovićeviradovi. Osvrnuvši se na znanstveni skup oVladimiruFilipovićuodržanomgodinudananakonnjegovesmrti,FranjoZenkozaključiojedasimpozijodržanučastFilipovićevesto-te godišnjice rođenja predstavlja nadopunuonomu iz1985.godine iz tog razlogašto jedaoanalizedotadneobrađenihFilipovićevihtekstova, čime je došla do izražaja njego-va bogata filozofska misao. Naposljetku je,pridružujući se time svim sudionicima napredstavljanju zbornika, izrazio želju i naduzadaljnjimuspješnimradomna istraživanjuhrvatskefilozofskebaštineiFilipovićevemi-saoneostavštine.

ŽeljkaMetesiDeronjić

ObilježavanjeSvjetskogdanafilozofije u Hrvatskoj

OdlukomUOHrvatskogfilozofskogdruštva,2008.godineseSvjetskidanfilozofijeobilje-žiodiljemHrvatske.Središnjatemaje,kaoidosada,bila»Filozofija,interdisciplinarnostibaština«kojasefokusiralanasuvremenizna-čajimjestofilozofijeudruštvu.ObilježavanjeSvjetskogdanafilozofijeimalojeuovom, šestompo redu izdanju,poneštobogatijiprogramnegoštojebioslučajranijihgodina.Prvenstvenosetoodnosinasamsa-držajmanifestacijezakojumožemorećidajebila podijeljena na tri područja: predavanja,forumeiradionice.Predavanja su se odnosila na teme iz razli-čitih područja znanosti, u skladu s ranijomtradicijom njegovanja interdisciplinarnostinadomaćojznanstvenojsceni.Filozofijapo-litike, književnosti, kognitivna znanost, eti-ka i bioetika, filozofija povijesti i estetika,područjasukojimasubaviligosti-predavačii prenosili publici ovogodišnjeg Svjetskogdanafilozofije,manifestaciječijiseprogram,osimuZadru(20.studenoga2008.),odvijaoiuSplitu(21.studenoga2008.)iZagrebu(19.studenoga2008.).Također,ovesusegodineobilježavanjuDana odazvali i odjeli/odsjecizafilozofijunekolikohrvatskihsveučilištatesrednjihškola,adioprogramaprotegnuosenanekolikozemalja.



No,osimrazličitosti tema,novostSvjetskogdanafilozofije2008.bilisuipredavači.Takosu, uz već ranija gostovanja Pave Barišića,predsjednikaHrvatskog filozofskog društva,estelle Petrić-Bajlo sa Odjela za engleskijezik iknjiževnost teRafaeleBožićŠejićsaOdjelazaruskijezikiknjiževnostSveučilištauZadru,ovegodinenaDanimasudjelovaliiAnteČović,predstojnikKatedrezaetikuOd-sjeka za filozofiju zagrebačkog Filozofskogfakulteta,PavleValerjevsaOdjelazapsiho-logijuSveučilištauZadru,MaricaVernazzasaOdjelazafilozofijuuZadru,aizMađarskejeovomprilikomstigao iAtillaPatò,član izamjenikurednikačasopisaMađarskogfilo-zofskog društva i profesor na praškom sve-učilištuCharles.AktivnostiokoobilježavanjaSvjetskogdanafilozofijejeveć17.studenogauZadruotvo-rioAtillaPatòpredavanjem»TheOneagainstthe Many. Conflicts between Politics andPhilosophy«. Propitivanjem samog značenjariječi ‘filozofija’ i ‘filozofirati’ te iznimnozanimljivom poveznicom dvaju velikih po-vijesnihsudskihprocesa–onogSokratovogionogeichmannovog,autorjeproblematizi-raopostavkefilozofijepolitike,odnosnotra-dicionalnihstruja tediscipline.Udanašnjimdruštvenim uređenjima, u kojima se uviđa-ju poveznice između totalitarnih društava isuvremenih demokracija, nužno je nanovopropitati jezike filozofije i jezike politike,smatraju suvremeni autori poputH.Arendt.Na ovom je predavanju istaknuta i nužnostbistrenjakoncepatafilozofijepolitike,usmis-lu»novefenomenologije«.»What is Space toLiterature?« ili uloga je-zikau literarnomdoživljajuprostora,bila jetema predavanjaestelle Petrić-Bajlo.Anali-zirajućikonceptevremenaiprostoraunara-tivnoj fikciji, autorica je publici iznijela nizprimjera,metaforaprostoranakojejenailazi-lau(pretežnoanglosaksonskoj)književnosti.Bilo da se radi o prirodnomprostorubilo ogranicama ili teritoriju, u odnosu prostora iliteraturemikonceptualiziramoprostor jezi-kom, u smislu kontrole.Unoseći sociološkudimenzijuuovutemu,izlagačicajenavelainizautorakojipišuoznačajnimpoveznicamapojmaprostoraslingvističkim,kulturološkimifilozofskimdiskursima,izmeđuostalogiH.Lefebvrea koji prostor u kojemu živimo tu-mačikaosocijalniprodukt.Kratkupovijestkognitivneznanosti,usvomje predavanju iznio Pavle Valerjev. Svi onikoji nisu imali predodžbu o području istra-živanja kojeg obuhvaća ova znanost i širinimetodakojimaihistražuje,slušajućiovopre-davanjesaznalisuonaporimakojesuvreme-ne znanstvene discipline danas poduzimajukako bi se približile prirodi ljudskoga uma.

Uzosnovneinformacijeoulozisvakeoddis-ciplinaukognitivnojznanosti,napretkakojegjeonaostvarilaodsvojihpočetakasredinomprošlogstoljećadodanas,autorjenaveoinizproblema i izazova koji stoje na putu ovojznanosti te prednosti i nedostatke različitihmetoda koje se koriste u istraživanjima (odrazličitihteorijakojesusejavljaleufilozofijiuma, kognitivnoj psihologiji, lingvistici, an-tropologijiineuroznanosti,doegzaktnihme-todasuvremenemedicine).Raspravaodržananakrajuizlaganjanajvišejebilausmjerenakaznačajuinterdisciplinarnostiiodnosimaunu-tar znanstvene zajednice danas, s posebnimosvrtomnameđunarodnupraktičnuznanost,teistisegmentnaovimprostorima.Rafaela Božić Šejić u svome je izlaganjugovorilaoulozihrane iprocesahranjenjauknjiževnimdjelimaruskeutopističkeidisto-pističkeproze.»Hranazaumiumzahranu«analizajespomenutevrsteliteraturesciljemotkrivanjadistinkcijaupoimanjuhraneihra-njenjauutopističkimidistopističkimromani-mapoputMiJevgenijaZamjatina iliČeven-gurAndrejaPlatonova.Autoricajesukladnotomeiznijelakakoseupojedinimromanimaohranipiševiše,sukazivanjemnadetaljeosamojvrstihraneinačinimahranjenja,zatimje u nekima hrana potpuno ignorirana, dokneki romani futuristički prikazuju hranjenjekaousputanprocesuživotučovjekabuduć-nosti.Ciljovogprikazabiojenaizgledtrivi-jalnuisvakodnevnustvarkaoštojeunošenjehraneuorganizamoznačitikaokulturološkiisocijalnorelevantanelementuproziondaš-njeRusije,čijesupovijesno-političkeprilikeuvjetovaleinačinpisanjanjihovihautora.»Suvremena estetika i dizajn«, predavanjekojejeodržalaRužaKovačević,tematiziralojepromjeneuesteticikrozprizmurazvojadi-zajna,posebnoindustrijskogdizajnaiutjecajakojegjedizajnizvršionarazvojdruštva,teso-ciološkeikulturološkeznačajketograzvoja.Urazdobljimasveopćekritikepojavekonzu-merizma,nastajanjaipropadanjapotrošačkihdruštava,omasovnjenjakulture iumjetnosti,teopćedekadencije,autoricajepokušalaiz-dvojiti svijetle točke teorije ikritikedizajnapotkrijepljene produktima suvremenog ma-sovnog dizajna koji može biti društveno,kulturno, moralno, ekološki itd., prihvatljiv.Zanimljiva povijest nastanka industrijskogdizajnaiznjedrilajenužnostpreokretaueste-tičkomteoretiziranju.Bezpretenzijaponudekonačnih odgovora na pitanja tradicionalneestetike, poput utemeljenosti estetičkog do-življajailikoncepta,suvremeniautoriokrećuse»sociološkojestetici«kaojednomodvido-vapromatranjaglobalizacijelijepoga.Na sam Svjetski dan filozofije, koji je ovegodinebio20.studenoga,gostiZadrabilisu



AnteČović iPavoBarišić.AnteČovićodr-žao je predavanje»Odetikedo integrativnebioetike« ocrtavajući oformljavanje novogpristupa problemima suvremene znanstve-no-tehničkecivilizacije,akojisetičusamogopstanka te civilizacije. Tradicionalna filo-zofska etika imala je ograničenja u smisluneuviđanjadogađanja iprocesa suvremenogsvijeta. Pojava bioetike je, između ostalog,ukazivalainaunošenjekolektivneodgovor-nostiuznanstvenoznanje,auključivanjemubioetičkerasprave,filozofijajenanovodobilanasvojojaktualnosti.Utočkiprijelomacivi-lizacije,upravoodhumanističkihidruštvenihdisciplinaznanostdanasmnogoočekuje.PavoBarišić,uizlaganjunazvanom»Globa-lizacijaidemokracija«,uzosnovneznačajkeprocesaglobalizacije,naglasiojeučinkekojetaj proces ima na neka osnovna načela de-mokratske vladavine koja je danas globalnioblik vladavine u svijetu. U posljednja dvadesetljeća, paralelno procesu globalizacije,odvijajuseikrizegrađanstva,opadanjeosje-ćajapolitičkedjelotvornosti,pomak interesaod javnog prema privatnom dobru i slično.Transformacija demokracije koja je uzroko-vanatimprocesimapovlačipitanjakonačnogoblika društvenog uređenja, pitanja o ulozičovjeka,aposebnonjegoveslobodeutakvomuređenju.Utomsmislu,autorjepodsjetionaKantovu ideju»vječnogmira«nasuprotHe-gelovojidejisvjetskepovijestikaonepresta-nogprijeporaisukoba.Također,naglašenajei aktualna svjetska politička situacija u tomkontekstu.O također jednojopćenitijoj temi–analitič-kompristupufilozofijipovijesti,govorilajeiMaricaVernazza.Autoricajedalaprikazpo-sebnostipovijesneznanostikojejudovodeuspecifičnuvezusfilozofijom.Naime,suvre-menapovijestizašlajeizokvirapolitičkepo-vijestiidanasseodnosinamnogoširispektarljudskihdjelatnosti.Početkomprošlogstolje-ća odbacuju se spekulativne teorije o svjet-skojpovijesti,konačnimistinamailinearnimtumačenjem povijesti kao progresa, koje susuvremeniautorizamijenilispitanjimazako-nitosti ljudskog ponašanja, sociološkom di-menzijomnastankapovijesti,ulogamažena,društvenihmanjina, ali i pojedinaca.Među-tim,zaraspravusuostaliproblemipoputuni-verzalnih zakonapovijesti, pitanjauzročnogobjašnjenja,iskorištavanjanalazapovijestiodstraneideologijaislično.MladenkoSpahijapredstaviojeprepjevPla-tonovaParmenida,projektnakojemujeradiopunih dvadeset godina, a koji je jedinstvenupravopotomeštoseradioprvomprepjevuovogdjela na hrvatski.Radi se o slobodnojreprodukciji poznatog Platonovog dijalogakoja na iznimno kreativan način predstavlja

misaopoznatogfilozofa,aliiknjiževnekvali-tetesvojstvenePlatonu,zahvaljujućibiranimhrvatskimizrazima.Autorjeupredstavljanjuovogdjelanaglasiokakojeriječufilozofijiustihovima,opoezijipojmovakoja jenajpri-sutnija upravo u ovompoznomPlatonovomdjelu.Studentskasekcijaostavljenajezakrajovo-godišnjihDana.AtilaLukić,student3.godinesociologijeifilozofije,svojjezavršniradizsociologijepreoblikovaouizlaganje»‘Sjeća-njejesamointerpretacija,anezapis!’:analizaznačenjamemorije,traumeižaljenjaufilmuMemento«.Autorjeulogememorije,ljudsketraumeiosjećajažaljenja–momenteprisutneuspomenutomfilmu,istaknuouprocesukon-strukcijeidentiteta.Samfilm,repetitivnošću,susljednošću iuzročnošću, aprotivhistorič-nosti ikontigentnosti,problematizirapitanjeistine.Naime,glavnilikovoguratkaseiden-tificirasimaginarnomulogom,odnosnoide-alnimJa,štojepokušaj,odnosnostalnaželjaza stabilizacijom identiteta u fragilnom, po-roznomikonzumerističkomdruštvu.Svjetskidanfilozofijezatvoren je»etičkimduelom«s temom o (ne)utemeljenosti etike. Studenti4.godinefilozofije,NinoStanojevićiMatkoSorić,držećisuprotnestraneuargumentaciji,povelisuzanimljivdijalogotemeljimaetike.Kroznekolikotočkaproblematiziranjeznan-stveni pristup etičkim pitanjima, ontološkistatusnormiivrijednosti,njihovodefiniranjete,konačno,iprimjenaetičkihspoznaja.Kakobi se filozofijapribližilane samostu-dentima i javnosti, nego i srednjoškolcima,Zadarski filozofski krug ove je godine pro-veoeksperimentalniprojektprimjenemrež-nih tehnologija u filozofskoj komunikaciji.Riječ je oorganiziranom internet natjecanjuupisanjufilozofskiheseja,kojemususe,uzhrvatskesrednješkole,odazvaleioneizAu-strije,Češke,MađarskeiSlovenije,odnosnoukupno32srednjoškolaca.Mjesecimapripre-man,projektjeimaomeđunarodnuprosudbe-nukomisijukojajebiralanajboljeod32radapisananatemupoznatihfilozofskihcitata.Uzsuperviziju svojih nastavnika, kandidati supisalikratkeesejeukojimasusevrednovalijačina filozofske argumentacije, povezanostsatemom,originalnost,razumijevanjetekstaikoherencija,aouspješnostiprojektanajviše,osimbrojasudionika,govoriikvalitetapristi-glihradova.Međunajboljimanašlisusera-dovimađarskihičeškihsrednjoškolaca,auzMarkaBračičaizGimnazijeRudolfaMaistraizKamnika,kojijeocijenjenkaonajboljiibitćenagrađen,svisudionicidobitćecertifikateosudjelovanjuuovomeprojektu.Uzpetodnevnapredavanjainavedenonatje-canje,Svjetskidanfilozofijedoniojei3.Fo-rumaposvećenaovojmanifestaciji,akojisu



seodržaliuZagrebu(19.studenoga),uZadru(20.studenoga)teSplitu(21.studenoga).NaForumima se govorilo o aktualnoj situacijiufilozofijiuHrvatskoj,aktivnostimaHrvat-skogfilozofskogdruštvateposebnosvečanoo100.brojučasopisaFilozofska istraživanja.JosipĆirić iBrunoĆurkopredstavilisudo-sadašnje aktivnosti Zadarskog filozofskogkruga koji, uz organizaciju Svjetskog danafilozofije,radiinamnogimdrugimprojekti-ma.Primjerice,pokrenutasudvaciklusapre-davanja u Znanstvenoj i Gradskoj knjižniciZadra,nazvana»Hrvatskafilozofskabaština«i»Suvremenetendencijeufilozofiji«.Ciklusijednommjesečnodonosepredavanjagostijukojisebavetemamaizovihpodručjafilozo-fije.Također,BrunoĆurko je ovu nastavnugodinu u jednoj zadarskoj osnovnoj školiobogatio izbornim predmetom »Filozofijazadjecu«.Radiseointeraktivnojnastavizaučenike3.,4.i5.razredaosnovneškolekrozkojusenastojipotaknutikritičkomišljenjeudjece,pozitivanodnospremaučenjuiznanjuterazvijanjekreativnosti.O aktivnostimaHrvatskog filozofskogdruš-tva govorio je njegov aktualni predsjednikPavo Barišić. U izlaganju bogatom impre-sivnimbrojkamakojeopisuju razvojniput iprodukciju Hrvatskog filozofskog društva,dan je pregled prvih 50 godina djelovanjaHFD-a,strukovneudrugekojaimaiznačaj-nukulturnuuloguuhrvatskomedruštvu.UzpovijestdjelovanjaHFD-a,ukojusuupisanaznačajna imena hrvatske filozofije, te izda-vačke djelatnosti i organizaciju simpozija iskupova međunarodnog značaja, izlagač jeistaknuoosnivanjeodbora,sekcija ipodruž-nicaHFD-a,kao jednakoznačajnekorakeupredstavljanju rada Društva na europskoj isvjetskojfilozofskojsceni.O samo jednom segmentu izdavačke djelat-nostiHFD-a, prvih stotinu brojeva časopisaFilozofska istraživanja, govorio jeAnteČo-vić.Tijekomvišeodčetvrtstoljećaizlaženja,Filozofska istraživanja profilirala su se kaoutjecajančasopiskojijecijenjeniizvangra-nica Hrvatske. Kao vrijedan dokument kojijezgrovito odslikava dosadašnji radFilozof-skih istraživanjaističese»BibliografijaFilo-zofskih istraživanja«,tvrdoukoričenstotibrojčasopisa(objavljenkaododatnisvezakčaso-pisazagodinu2005.)siscrpnombibliografi-jomprvih99brojeva.Uzpodatkeoautorima,člancima, raspravama i temama dosadašnjihbrojevačasopisa,naglašenajetendencijaovepublikacije, a koja se očituje u otvorenostiprema različitim temama,otvorenostipremamladimautorima,tepluriperspektivizmuko-jegFilozofska istraživanja njeguju.Manifestacija obilježavanja Svjetskog danafilozofije uspješno je održana u tri hrvatska

grada, ponovno s centralnimdogađanjimauZadru.Kaoiranijihgodina,većinuprogramapratilajepretežnostudentskapopulacija,aliikolegeizsrodnihstruka.Posebnouspješnimmožemo ocijeniti sadržaj i predavače ovo-godišnjih Dana, ali i međunarodni karakterostvarengostovanjemAtillePataiodržanimmeđunarodnim natjecanjem u pisanju eseja.SvakakovaljaspomenutidasušestoizdanjeDanaovegodinesvojimpokroviteljstvompo-držaliUNeSCO-vUredzahumanističkezna-nosti,Hrvatskaakademijaznanostiiumjetno-stiteTurističkazajednicaZadarskežupanije,afinancijskupomoćuorganizacijiprepozna-lesuinekeprivatnetvrtke.OdobilježavanjaSvjetskog dana filozofije 2009. godine takovećsadamožemopunoočekivati.

RužaKovačević

Obilježavanjesvjetskogdanafilozofije u Makedoniji

FilozofskiživotuMakedonijisenemožepo-hvalitiobiljemsimpozijailikojihdrugihzbi-vanja,noiporedizvjesnedozepreokupiranos-ti filozofa dnevno-političkim dopisivanjemu tisku, ipak su se sjetili da jeu studenomesvakegodineMeđunarodnidanfilozofije.Pasuupovodutoga,udruženiuFilozofskodruš-tvo, organizirali simpozij privlačnog naziva»Filozofija imakedonski jezik« (održan 20.11.2008.naFilozofskomfakultetuuSkopju).Simpozijjepokušajkonačnogotvaranjadis-kusijeo terminologiji i jezikukojimse filo-zofira,ajošvišeprevodi,kaoinastojanjedase, sagledavajući logičke aspekte makedon-skog jezika,progovorio tomekakozapravotrebaprevoditifilozofskadjela,askonačnimciljemdefiniranjamakarpolazišta razmatra-njaopisanjuautorskihfilozofskihtekstovanamakedonskomjeziku.Pokušaj jesvakakohvalevrijedan,apogoto-vopohvaluzaslužuječinjenicadase,nakonduljegvremena,konačnootvoriladiskusijaotomedaliuopćeonikoji,barempodiplomijesufilozofi,ikadaprevodeikadapišutek-stovevode računao tomeuspijevaju li timeštostvoreriječujednoi izazvatiipromišljajopročitanomkodonihkojimasuiautorskiifilozofskitekstovinamijenjeni.Iakonasimpozijunisusudjelovalanekaime-na poznata i izvan makedonskih prostora,ipaksuionikojisubiliprisutniikojisudaliprilog svojim izlaganjima uspjeli u jednojstvari:postavili supočetne-orijentacijskere-



pereotomeočemusesvetrebavoditiračunakadasepokušavafilozofskipristupiti(prevo-đenjem,pisanjem,tiskanjem)tekstovima.TomeupriloggovoreiizlaganjaJovankeKe-peskekoja jegovorilao jeziku iduhovnostimakedonskogjezikaprekodjelautemeljiteljamakedonskesuvremenegramatike–KrumetaKepeskog,čijajegramatikausuštiniodredilalogiku pisanja filozofskih tekstova ali i nji-hovogprevođenja, što jepakkasnijeVioletiPanzovojomogućilogovoritioprojektustva-ranjalogičkegramatikemakedonskogjezikai zajedničkomprojektu saAnomDimiškov-skom o mogućnostima logičke pragmatikemakedonskogjezika,kaomogućeosnovezastvaranje automatiziranihprijevoda.Time jeotvorenaitemazadiskusiju:moželiseuop-ćeautomatskimprevođenjemdosećimisaoisadržajdjelaautorakojegseprevodi.OtomejegovorioKoleJovanovski,analizirajućipro-bleme prevođenja Heideggerova tumačenjapojmabiće–bitak–tubitak,tekojijeusputukazaonačinjenicudajepreuzimanjehrvat-ske terminologijeHeideggerovih pojmovauvelikojmjeriomogućilopribližavanjenjego-vadjelamakedonskojkulturnojsredini.O duhu razumijevanja temeljnih filozofskihpojmova ipoimanjagovorio je iMirkoĐo-ševskianalizirajućipojam‘poznanja’injego-veupotrebeufilozofskimtekstovimaiprije-vodimanamakedonskomjeziku.Konkretnijena temu »Problemi filozofskih prijevoda ioformljavanjafilozofskekultureipraksepre-vođenja«govoriojeIvanDžeparovskiističu-ćida je,dabisedošlodozaistausuglašeneprevodilačkepraksefilozofskihtekstova,vrlobitno voditi računa o ishodištima filozofskemisli od Antike naovamo. Na sličnu temugovorio je i Vitomir Mitevski koji je argu-mentiranoanaliziraozanemarenemogućnostimakedonskoga jezika, osobito pri prijevoduantičkihautora,posebicekadaseradiotermi-nimakaoštosukatarzis,pathematon katarzisimathematon katarzis.Da o tome treba voditi računa ukazalo je iizlaganje Denka Skalovskog koji je naveokonkretne primjere teškoća u prevođenju sapojedinih jezika koji već imaju izgrađenufilozofskui tradiciju imisao i jezik,kaoštojenjemački.Ukontekstutoga,ukazanojenaevidentnostodsustvainterkulturalnelogikeuprevođenjufilozofskihtekstova,tj.točnijenaneophodnostidogradnjeponuđenogvrijedno-snog sistema iz jednog filozofskog jezika udrugiunastajanju,očemu jegovorioAlek-sandarDimitriev.Diskusijakojasejerazvilanakonizlaganjauvelikojmjerijebilaanalitična,aosobitupa-žnjujeprivukloizlaganjeDejanaDonevakojijegovoriooskretanjupažnjenajezikfilozofi-

jekaosredstvaoetičenjagovornika-korisnikamakedonskogjezika.Na kraju valja napomenuti da je simpozijujedno bio i mjesto jednog rijetkog lijepogdogađaja: naime, dodjele nagrade »Najboljifilozofski esej za 2008.« pod pokrovitelj-stvomizdavačkekućeAz-Buki(specijalizira-nezafilozofskaizdanja).Posebiceradujedajeprvanagradaprivatnadonacijag.Branimi-raMitevskog,štoulijevanaduuuvjerenjedafilozofija i filozofiranjenisu samo još jedna»nepotrebnaljudskaaktivnost«.

Aleksandar Dimitriev

Simpozij »Marijan Cipra: Metamorfoze metafizike«

Uzjednostavannasloviuugodnomtonuoz-biljnog zajedničkog studiranjaodržan je 21.studenog2008.simpozijofilozofskomdjeluMarijanaCipre.NaskupukojijeorganiziraoOdjelzafilozofijuMaticehrvatskesudjelova-lojeosamizlagača,redom:FranjoZenko,Ni-kolaStanković,SrećkoKovač,IgorMikecin,PetarŠegedin,BojanMarotti,OzrenŽuneciDamirBarbarić.PoredZenkovaradabiograf-skogtipaiMarottijeva,gdjejezatemuuzetCiprin članak o jeziku, ostali su prilozi biliusmjereniisključivonaMetamorfoze metafi-zike.Sobziromnaozbiljnosttemeistrogostpristupasimpozijjebiovišenegosolidnopo-sjećen.Nakonovihosnovnihinformacija,unastavkućebitidovoljnosažetoiznijetisadržajeprilo-ga. Pritom ćemo preskočiti izlaganje FranjeZenka»SjećanjanaMarijanaCipruuvrijemeradanaMetamorfozama metafizike«,koje jeprvenstvenopratilonekebiografskemomen-te,takođerionoNikoleStankovića,»Samo-upitnostfilozofijeuuvoduMetamorfoza me-tafizike«, jer su teme koje je pokrivalo bileobuhvaćeneukasnijimizlaganjima.SrećkoKovačimaojeizazovnoilijepopre-zentiranoizlaganje»Ologiciimetafizicivre-mena«.Ciprapostavljapotriesencijalna,mo-dalnaitemporalnaprincipa(transcendentala),podijeljenaprema trimavidovima (prvivid:bitak,nužnost,prošlost;drugivid: zbivanje,mogućnost,sadašnjost;trećivid:zazbiljnost,stvarnost /sloboda/, budućnost). Prvomeod-govara»A jeA«,drugome»jošnijeniAnine-A«,a trećemu»Aine-A«(mišljenjemi-šljenja,bitakslobodekaonjennebitak).Ciprasadumjestosvođenjananačeloistovjetnostidodaje načelo drugotnosti (2. vid) i načelo



svršnosti(3.vid),tekaže:»Tekovimprinci-pijelnimproširenjemlogikasemožeoslobo-diti svog isključivobivšeg inužnogvida, teuključivšisveprincipijelneesencijale,moda-leitemporalepostatiistinskimumijećembiv-stvenogmišljenja.«Kovač je naglasio kakojeCiprinzahtjevzaproširenjemlogikeposveuskladusrazvojemneklasičnihlogikau20.stoljeću.SlijedilojeizlaganjeIgoraMikecina»Ciprinainterpretacija Parmenida«. Pošto odvajanjeistine od sebe same kao njeno svođenje naistinusudazapočinje,poCipri,sAristotelomi dovršava se sHegelom, zadaća je poslije-hegelovskefilozofijezacjeljenjeoveodvoje-nosti.IstinakaobivstvenacjelinaprviputjedošladoriječikodParmenida,kaosfaira.Tujošnemaontologijskediferencijeizmeđubit-kaibića.Bivstvo(sfaira)jeistotabitka/bićaiznanja,kojaprethodiobjemu.Samoustegnu-ćesfaire,kojimonausebisamojotvarapro-storukomsemožepojavitiprivid,morase,kažeMikecin,misliti polazeći odonoga štoPlatonimenujehora.Porijekloprividameđu-timostajeuParmenidaneprozirnoituCipravidi unutarnju konačnost njegove filozofije.To auto (onoisto)utrećemfragmentuCiprashvaćakaodrugo imeza istinu, istovjetnostznanja ibitka.Razdvajanjeprividaod istineomogućujerazdvajanjebitkaiznanjatenjiho-vosvođenjenapriroduimišljenje.Dokjecje-lokupanvidljivi kozmos»objektivni privid«kaoprevladavanjebitkanadznanjem,prividodčovjekamnijetkaoodvojen iodvojivodistineje»subjektivniprivid«.KaoštojekodParmenidaprividtrebaodoćidoviđenostidabiseistinskiznalaistina,jednakotakoprividmoradoćidoviđenostiikrozpovijestfilozo-fijeucjelinidabisepostiglasvrha–samoza-cjeljenjebivstvenecjelineistine.Tajpovratakuistotuznanjaibitkaimasezbitipovijesnimposredovanjem, tj. povratkom obnovljenojcjeliniistine.NjenojesamozacjeljenjedaklesvojevrsnipovratakParmenidu.PetarŠegedinimaojeizlaganje»Svijet uma.UzCiprinorazumijevanjePlatona«.Povijesnovremenjenjebivstvenecjelineistinejestvrije-mefilozofije.Samoistraživanjebivstvenecje-linenavlastitosezbivakaopitanjefilozofijeosvojojpovijesnosti.Topaknalažepitanjeouvjetumogućnosti vremena samog.VrijemeCipra određuje kao samooslobođenje bitkaod sebe i vlastite nužnosti u bivanju. Takovrijeme nije drugo od bitka, nego sam živibitak.Povijestje»bivanjesveobuhvatnogži-votabitkakaouvijekistogaja sadausvakomdrugom i različitom trenutku njegovog biv-stvovanja«.Sagledanapodvidomistine,po-vijestjepovijestfilozofije.Filozofijaje»živobiće s njemu svojstvenim tijelom«, takvo ukojemistinskiživi ivremeniživostživotau

cjelini.Vremeni karakter filozofije kao vre-menjenjabivstvenecjelineCipraprepoznajeukritičnosti filozofije.Središnji slobodujućikaraktervremenaotkrivaCipraufilozofskojnaravi Sokratove osobe.Moment Sokratovaokretaklogosimanijesamoprotudogmatskispram starog filozofiranja, nego se svojomnedogmatskom metodom hipoteza zadržavana ravni izvorne bivstvene slobode. Cilj jefilozofijedolaženjedonepretpostavljivepret-postavkekaopočelacjelinepretpostavljanja,atajeideja.Uidejimišljenjedohvaćabivstvobićakaobićemišljenja.TojeosnovaPlatono-ve»drugeplovidbe«.Utolikoštouidejitakorećigotovoimaosjećaj(pathos)sebekaoje-stvujućeg,mišljenjevjerujeutodauideji,tj.unjemusamom,istinskisudjelujeidajepri-sutnobivstvobića.OdatlesezaCiprunadajehijerarhijskaljestvicabića.Horizamsebitkaimišljenjapakprevladavaprincipomsrazmje-ra.CiprapreuzimahipotetičkuformuParme-nidaiprimjenjujejeumjestonapojamjednognapojamsopstva.Prvihpethipotezasopstvopokazujekao:nadbivstvenočistosopstvoposebi(1);duhkaoidentitetsopstvasbivstvomucjelini(2);dušailiumkojisopstvopokrećeunjegovuumskomsamoogledanjuuvlastituprividu–tojedakleizvorišteintelektualnedi-ferencije(3);onoosjetilnoibezgranično,kaokonstitutivnodrugoiprividsopstva(4),ma-terija (5).Nebivstvo sopstva upričinu (kojitrebarazlikovatiodprivida)temajeposljed-nječetirihipoteze,ukojimaCipraprepoznajesredišnjeodređenjenovovjekovnemetafizikeipozitivneznanosti.Parmenid nerješavapo-svehorizambitkaimišljenja,većgapostavljanaravan ideje,čijojnaravipripadasrazmjernjezinenadbivstvenečistoćesasklopombiv-stvainebivstva.Taeteričkanaravidejeogle-daseutomedajeonoživoibivstvenounu-trašnjisrazmjeronognadbivstvenog.Idejamatakopripadajumoćiživot.eteričnostjeidejeu posredujućem samopovezivanju, te je ete-ričnaidejautolikosamelementvremenjenjasopstvakrozkojijesopstvousebipovezanoi srodno kao živa kozmička cjelina srodnihbića. Samo tamo gdje je spoznaja i mišlje-nje identičnozrenju ili samoj ideji,prividnasloboda jastvapadau jedno i istosbivstve-nomslobodomtefilozofijapostajevidčistogzbivanjasopstvasamog.Svijetumatakonijeprivid nego istinsko sopstvo.Ono što otkri-va grčkametafizika kao cjelina – eteričnostvremeneće bivajućeg bitka istine – razvijaseiprecizirasamouPlatonovufilozofiranjupodvidometeričnenaraviideje.Metamorfo-ziranje se pokazuje nužnom formom istinesame.StogaŠegedinzaključujedaPlatonovofilozofiranjeiCiprinainterpretacijanesabirusamo srž grčkemetafizike, negometafizikekaotakveiucjelini.



»Ciprinorazumijevanjejezika«biojenaslovizlaganjaBojanaMarottija,kojisekoncentri-raonaCiprinčlanak»Vidici jezika«,objav-ljen 1971. u broju 21–22 časopisa Pitanja.»Jezikjemisterij«,kažesetamo,zbogsvogpoložaja između »svijeta stvari« i »svijetapojmova«, »prirode« i »duha«, a potom i upogledu svoga postanka. Cipra tako pola-zi od nečega što nazivlje »prapojavom je-zika«. Temeljna je značajka tog prapojava(Urphänomen)»tročlanisklop«pojam–riječ–biće.Njihovseodnos razmatra sobziromnauzajamni»identitet, identitet u diferenci-ji i diferencije«.Dospijeva tako do petmo-gućih odnosa: (1) Istovjetnost kao takva, iliistovjetnostsama;(2)istovjetnostistovjetnos-ti irázlīkā;(3)istovjetnostirázlika(alineinjihovaistovjetnost);(4)istovjetnostirázlike(alineinjihovaistovjetnost);(5)razlikekaotakve,iliosamostaljenerazlike.Svakomeodovihpetodnosaodgovarastanovitavrstajezi-ka,ali istanovitnačinčovjekovaprebivanjanaZemlji.Njihovasmjenanijesamogenezajezika, nego samapovijest cjeline svega štojest.Izvornojejezičniprapojavbiočistaiz-vjesnost,istostbezikakvihrazlika.NalazimotouIvanovuevanđelju:»En arhe en ho Logos, kai ho Logos en pros ton Theon, kai Theos en ho Logos.«NotajLogosujednojeimoćpro-izvođenjasvegabića,moćdrugotvorenjabit-ka.Stvaranjeznačiprelaženjeistostiurazlikusebe same.Proizvedenobeskonačnomnoštvostoji dakle s istovjetnošću u istovjetnosti. Itojetadrugamogućnost,naimeistovjetnostistovjetnostiirázlīkā,ukojojjeosnovnoobi-lježjejezika,izravnauspostavazbilje.Atoje,premaCipri,obilježjemagijskogagovora,pričemuseonpozivanaUpanišade.Imenovatiznačiistoštoipodaritibitak.Pošto,međutim,tujošrazlikenestojeu razlicispramistovjet-nosti, na ovoj razini još ne opstojimnoštvojezika. Razlika pak između beskonačnogamnoštva razlika i same istovjetnosti je trećiodnos, tj. istovjetnost irazlika.Posljedicaje»pomutnja jezikā«(Knjiga Postanka)pri iz-gradnjiBabilonskekule,aujednoipostupangubitak povezanosti između jezika i zbilje.Riječipojam,jošuvijekpovezani,osamosta-ljujuseodzbilje.Tojepakobilježjemitskogagovora.Premdajetakavgovorizgubiosvojutvoriteljskumoć darivanja bitka, i daljemuje svojstvena tvorba u užem smislupoiesis,kaotvorbaumjetnosti.Svremenomsemitskigovorpostupnotrošiisvodinapuku»fanta-stiku«tezazajednicupostajepukaprinudaiobvezaprihvaćanja.Tadaseupojedinimna-rodima rađaju snažne osobnosti s kojima serazbijasraslostriječiipojma.Riječ,oslobo-đenaodzbilje,oslobađasesadaiodpojma,omogućujući »rađanje slobodnih i logičkihmisliuglavamapojedinaca«.Jedanodtakvih

jeHeraklit,misliteljLogosa par excellence,kojije»prviiposljednjivelikimislilacudo-sadašnjoj povijesti filozofije« kojemu »jošuspijevadazakonmišljenja–ljudskinomos–uskladi,homologizirasbivstvenoživimbo-žanskimnomosom«.Logosjezanjegauistinuonoprvobitno, iskonsko, što sabire iujednodržikaojednoipojamistvar,a to jeRiječ.Kakoseosamostaljenjepračlanakazbivajošuvijek»napodlozi«izvorneistovjetnostiovajseodnospračlanakamožeoznačitikao isto-vjetnostirazlike.Međutim,tojetakosamouHeraklitovojfilozofiji,jertrisepračlankakaooslobođenasadapojavljujukaotrisamostalnejedinice.Riječ se sad suprotstavlja ne samozbilji, nego i pojmu, te se javlja kao osobi-ta poraba jezika, naime kao »logičko-kon-struktivna riječ«. Jastvo nastoji pojmovnimjezikom opisati zbilju i tako sebi podčinitisveNe-Jastvo.Kadanestanevjeradajemo-gućejezikompojmaizrećiistinuzbiljetrisejedinice pojavljuju kaoposve osamostaljenerazlikeisadatvoreposverazličitapredmetnapodručja znanosti. To je sada svijet razlika.Takav razvoj jezika i tu genezu svijeta, kaoočigledni raspad, Ciprameđutim ne prihva-ća.Riječ bimogla ponovno postati živom iživotvornom,kaže,»tekkadbiJastvosmoglousebidovoljnosnagedasvojusamovoljužr-tvujeIstini«.OzrenŽuneczapočeojesvojeizlaganje»‘In-telektualnadiferencija’uMetamorfozama me-tafizike«Ciprinimpitanjemopreoblikovanjuizvorne objavljenosti istine. Grčki su sugo-vornicipritomnajvažnijijersupovijesnonaj-bliži tompradogađaju.Onse sastojiu tomeda »bivstvovanje negdje ‘prepukne’ i timeomogućipojavurazdvojamišljenjaodbitkairazdvojamišljenjaunutarsamogsebe«,aovoprepuknućeCipranaziva»intelektualnomdi-ferencijom«.Odprvenstvenog je interesa tuParmenid i njegov pojam sfaira. Pitanje jekakose–poredstazebitkaipouzdanogzna-njaistine,istazenebitkakojinikakonije,sta-zekoja jeposvenespoznatljiva–pojavljujuprividimnijenje.KakojesfairazaParmeni-daznajuća,onasenužnoiogledava,akakosemožeogledatisamousebisamojodnosnouistome,središteseogledavauperiferijiaperi-ferijausredištu.Činomsamoustegnućasfairaotvara u sebi prazninu u kojojmože nastatiprivid, tesfaira sebeogledaneviše samousebinegoiusvomprividu–prirodi.Tristazeokojimagovoriboginjaspajajuseučovjeku.»Čovjekov neiskorjenjivi osjećaj slobode«potječe iznjegovemogućnostidabudebićeprivida,lažiiistine.Materijaičovjekovopo-istovjećenjesnjomuvjetsumogućnostimiš-ljenja,alibudućidabićeogledavaumaterijimišljenjemisliapstraktno,stvarajućiodbićaodvojenisvijetpojmova.VećuAnaksagore,s



umomodvojenimodsvestvarnosti,poCipri»u povijesti filozofije započinje dugotrajnorazdobljenihilizma istinebitka«. Istinamiš-ljenja ostaje njegova vezanost zamateriju iodsustvo bića, što Žunec naziva vjerojatnonajdubljomCiprinom spekulacijom. Ciprinajezaslugaštojekonceptomintelektualnedi-ferencijesrušiotradicionalnoshvaćanjeumakaosamostalnogpočelaspoznajekojiizsebemoženesamodokučiti istinubivstvanegoistvoriti bivstvo (apsolutno znanje), te tako-đerštojematerijalnost,smrtnost,nebivstve-nost pa i iluzornost čovjekovu postavio kaouvjetpojavemišljenja i filozofije.Filozofijatako osvještava jedno od svojih skromnijihporijekla.Zanimljiva jeetičkakonzekvenca:kadčovjeknebiistinuspoznavaoposredno,udrugotnostipojma,dakleurazdvojuznanjaibivstva iuprividu,onnebibio slobodan.Žuneczaključujepitanjem:jelisadauprak-sislobodetakođernadjeluoslobađanjebićaodbivstvainjegovoponovnouključivanjeubivstvoi je lizatokonačnažudnja i rezultatslobodnogopstankačovjeka–nesloboda,ži-votpoput»automatauvlastiideje«ili»lutkeurukamabogova«?Damir Barbarić zatvorio je simpozij izlaga-njem pod naslovom »Bivstvena sloboda«.IzlaganjejekrenuloodCiprinetezedajebitsvegmišljenja slobodaodbića, čak lišenostbića, bitna inegzistentnost. Sloboda čistog,tj.apsolutnogmišljenjaprvi je inajbližividukojemseslobodačovjekuočituje.Noonapočivauizvornijemvidučovjekoveslobode,koja se objavljuje u osjećaju da sudjeluje usvimbitnimmomentimabitka–sfairiistine,prividuionomeništa.Slobodaizboraizmeđuovihpotječeizjošizvornijeslobodesvojstve-ne cjelini prirode i duha uopće, štoviše sa-mombitkukaotakvom.Mišljenjeuopćejestkao posljedica toga što je čovjek slobodnoizabrao da se prikloni materiji kao bivstve-nomnebiću.No ta volja za smrću zadržanaje iodmaterijeodraženadjelatnošćunjego-va sopstva.Materija time postaje podlogommišljenja, zrcalom na kojem se ogledava iodražava pojmovna slika sopstva koju nazi-vamomišlju.Bivstvenajeslobodamoćnije-kanjabitkaunjegovojneživoj,bolje rečenonadživoj istoti, moć njegova drugotvorenja,timeirađanjaiproizvođenjasvekolikogbića.Ta»moć samo-negacije istine«je»uvjetmo-gućnosti života istine«.Porijeklo te bivstve-ne slobode,moći nijekanja i bivanja, ostajemeđutimnedokučivo.Moćbivanjaproizlaziizsamogbitka,čimeje,naglašavaBarbarić,uklonjen kobni nedostatak njihova posre-dovanja, razlog »sudbini zaborava odnosnonihilizma bitka«većodAristotela. »Sve štojest,ilibiva,iliseozbiljuje,bivstvujeposa-momsopstvu ili–najdubljeshvaćeno– jest

samo sopstvo.«Onosebitnoizlaženajdaljemikrajnjemdrugotvorenjusamasebe,ostajućiipak iu tojkrajnjojdrugotnostisamosaso-bomistovjetno.Pritomneprolaziteknesup-stancijalnu promjenu (alloiosis), već se bezostatkaprebacuje(metaballei)udrugosamasebe.Upotrazizapravimznačajemsopstvadolazisedo,kakokažeBarbarić,pravogsre-dišta i spekulativnogvrhuncaknjige,a to jenaučavanjeo‘jasada’.Cipratupostižeuviddajeinfinitezimalnitrenutak‘sada’»nanekinačinjednoiisto«svlastitim,posveindividu-alnimjasvakogodnas.Onoje»sveomoguću-jućiiskon«kakonužneprošlostibitkatakoislobodnebudućnostibivstvujućegduha.Ovo»bivstvenojednojedinoja sadazafilozofijujedosadabiloprikriveno«.Kao jedno jeodnajdubljih preduvjerenja Metamorfoza vidiBarbarić ono da je svako bivanje uvijek isamobivanje po bitku i da stoga »nikad nemožeprijećiuništavilo«.Iztogaproizlazidaje»jedinamogućnostzabivanjedauvijekda-ljebivajući,nakonštododirnerubništavila,nastavi svoje kretanje u smjeru natrag pre-mabitkusamom«.TimeseCipraopredijelioza stav o posvemašnjem, parmenidovskomkontinuitetu bitka i bivanja. Tomemeđutimproturječi spomenuto određenje promjenekaoprebačaja.RješenjeCipratražiutomedasvakovremenitobićenijedrugodoslikaduhakoja nastaje posredstvom duše. Podvrgnutevremenu,teseslikekaorazličitastanjadušeneprekidnomijenjaju,itopromjenomkojasene zbivauvremenu,»većuonom ‘čudnomčasu’ što ga Platon naziva – iznenadnošću– to exaifnes«.UMetamorfozamaCipraza-teželuknapetostiizmeđuvezanostibivstveneslobodebitkomiistinomijednokratnogpovi-jesnogdogađajakozmičkediverzije,potekleupravoizsametebivstveneslobode.Premdautvrđuje da bi bez bivstvenog kontinuumasvako osamostaljeno biće bilo causa sui,što bi bilo u sebi protuslovno,Cipra dodajedaseupravoto»unovovjekovnojmetafizici(i znanosti), odista i dogodilo«. Sopstvo seoslobodilo sve vezanosti uz prošlu nužnostistinebitkaiiskočiloizbivstvaibivstvenogprivida,postajući»protubivstvenimpočelompričina«. Ova izuzetna pretvorba sopstva je»apsolutnoslobodna«.»Čistojaje,kaoprin-cippričina,apsolutnisubjektiapsolutnoslo-bodno–onojeapsolut naprosto–ikaotakvoononemožeimatinikakvaodređenja.«Takoje dovršena »geneza apsolutne slobode umaizbivstveneslobodebitka«,čimejezapočela»vladavina ‘čistog’uma i nihilizmanjegovesvjeto-povijesne vladavine«. Gotovo bi semogloreći,dodajeBarbarić,dajeapsolutnaslobodaumadalekoodmaklanaputuktomedakonačnoponištisloboduizboranakojojsepočetnozasniva,azajednosnjomisamubiv-



stvenu slobodu iz koje obje potječu, vodećitimecjelinusvijetapremabitnomdokončanjusamogživota istine.Mogućaponovnauspo-stavanaravneneposrednevezesbićem,kojajezaumotvorenamogućnost,bilabimeđu-timduhovno opetovanje slobodomposredo-vaneprošlenužnosti.Duh označavazaCipru»ponovnopronađenozajedništvoumaibićakaosvrhufilozofije«.Ozbiljenjetakve,danasjedvazamislivemogućnosti,zaključujese,neovisiniočemuiniokomedrugomdosamookonkretnom,jednom,neponovljivom,svagdanovom‘jasada’.Jedinoonjemuovisiodlukaoodnosuprevlastiiobratuodnosaaletheieidoxe–»odapsolutnevlastipričinadoposve-mašnjevladavinebivstvene istine«.

VanjaBrkljač

Simpozij »Filozofija slobodnoga vremena i športa«

UZagrebujeod27.do29.studenoga2008.,u dvorani »Školske knjige«, održan redovi-ti godišnji simpozij Hrvatskog filozofskogdruštva.Ovogodišnji je simpozij bio posve-ćen temi »Filozofija slobodnoga vremena išporta«.Nakonuvodnihriječiiotvaranjaskupa,radnidio otvoren je plenarnim izlaganjemVlatkaPrevišića(Zagreb)»Slobodnovrijemeipeda-goškipraksis«.Izlaganjemjeistaknutapovez-nica između filozofskog i pedagoškog raz-matranja kompleksnog područja slobodnogavremena.Važnapitanjapedagogijetakosvojerazrješavanjeuvijekiznovatražeutemeljnimpitanjima filozofije. Kroz tematiziranje slo-bodnogavremena,dokolice,osobnogarazvo-ja,slobode,pravanalijenost,teizazovakojesuvremeno konzumersko društvo postavljapredpojedinca,naznačenisuiosnovnipravcirazmatranjaizlagačanaovomesimpoziju.Prvi blok izlaganja otvorila je Heda Festini(Rijeka) radom»Slobodnovrijeme i rekrea-tivnišport«,kojianalizirakrizusportauvjeto-vanudiktatimaekonomskogtržišta.Sciljemda sport i slobodnovrijemenanovopostanurekreacija,odnosno snaženje iobnova fizič-kog i psihičkog zdravlja, Festini je izložilaprijedlog američkih filozofa sporta o izjed-načavanjumoralnihnormiusvimsektorimasporta kao i regulaciju slobodnog ekonom-skog tržišta. Na strogu povezanost sporta isportskihrekvizitanačinjenihodgumeipla-stikeupozoriojeIgorČatić(Zagreb)stemom»Gumaiplastikausportu«.Kronološkimopi-

somrazvojasportskihrekvizitaod2.tisućlje-ćapr.K.uSrednjojAmericidoizumasinte-tičkihpolimera,detaljnimprikazomstrukturamaterijala suvremenih sportskih rekvizita tevisoko sofisticiranih tehnologija izrade tihmaterijala, rad je prikazao novu dimenzijufenomenasportatenedvojbenoizrazioneop-hodnuvažnostgumeiplastikekakousportutako i u slobodnom vremenu uopće.Dojamje upotpunjen predstavljanjem originalnogprimjerkajedneodprvihnogometnihloptiuHrvatskojskraja19.stoljeća.Drugiblokizlaganja,koncipiranokoestetič-kih momenata slobodnoga vremena i spor-ta, započeo je izlaganjem Gordane Škorić(Zagreb)oaspektimapojma igreuestetici iantropologiji. Polazeći odKantovog estetič-kogpojmaautonomije i igre,prekoSchille-rove interpretacije tih pojmova, ekspliciraose razvoj poimanja igre u sklopu filozofskeantropologije,naposeudjeluHelmuthaPles-snerakrozpovezivanjeambivalentnostiigreiskepsompremaradikalnomozbiljenjuutopijete pogledomna pojam igre krozGehlenovuconditio humana. Slobodan Jauković (NoviSad)upustioseuširurazradupoimanjaigrekodSchillera,kojipostavljapitanjeprevlada-vanjaKantovogdualističkogsistemaiponov-noguspostavljanjajedinstvaljudskeprirode.Racionalnom podjelom rada i odvajanjemradaoduživanjačovjekjeizgubiounutarnjucjelovitost,pasedovodiupitanjemogućnostostvarenjagrčkogidealaharmonijesvihljud-skihsposobnostikojudanašnjičovjekdostižetekartificijelno.KaomogućiodgovornazireseSchillerovaidejaigrekaonačinoblikova-nja ljudske slobode. Problematiku uspjehapromatranu kroz prizmu estetike formativ-nosti iznijela jeVaniRoščić (Zadar) ističućipoteškoću filozofske analizepojmauspjeha,jerseunutarnjateleologijauspjehapokazujetek nakon realizacije, a određena norma seotkrivatijekomsamograda.Uzajamanodnosishodaipokušajaizkojegishodcrpiznačenjeivrijednostukazujunajednakuvažnostinspi-racijeirada,vježbeiimprovizacije,naročitopopitanjusportskihvještina.Iduće jutro,28. studenoga, započelo jedva-ma uvodnim predavanjima o filozofskompromišljanjusporta.LevKreft(Ljubljana)jes radom »Vanredno stanje u elitnom sportu–Moralizacijaidoping«ukazaonaproblemkršenja ljudskihprava elitnih sportaša.Raz-matrajući rat protiv dopinga kao oblik mo-ralizacije te politiku nulte tolerancije premadopingu, koju propagira i provodi Svjetskaanti-dopinška organizacija kao način nadzo-ra usporediv jedino sa politikama totalitar-nih/autoritarnihsustava,Kreftjeupozorionamoćsportskeindustrijekojasimožepriuštitidiktiranje narušavanja ljudskih prava. Kiril



Temkov(Skopje)jenastojaoukazatinadvijeosnovneznačajkesportaunutarfilozofijskogpromišljanja – bioetičku i kulturnu. S bio-etičkestrane,osimštodjelujekorisnozacje-linutjelesnogidruštvenograzvojapojedinca,sport kroz pojedinačno, ali i zajedničko po-dizanježivotnekvaliteteposjedujevrijednostza ljudsku vrstu uopće te predstavlja važnusocijalnupraksunovogdoba.Sdrugestrane,sport kaomanifestacijaduhadonio je jednuodnajznačajnijihtvorbi–kulturusporta,kojase odražava ne samo u fair-playu kao naj-izrazitijemprimjeru,negoikrozidejestalnihnatjecanja kao oblika ljudske komunikacije,suradnjesvihsportašaipomoćiusportskomrazvojutenakrajuiizbjegavanjanegativnihstimulativnihsredstavakaouništavačaljepo-tesporta.Sljedećiblokizlaganjanastaviojerazrađiva-ti probleme filozofije sporta. Ivana Zagorac(Zagreb) u radu »Slobodno vrijeme i sport–principučinka«ukazala jenaopćeuvrije-ženstavoslobodnomvremenukaovremenuoslobođenom od rada i o radu kao procesuusmjerenomnaproizvodisvojevrsnuprisilu.Zagoracupozoravanasveučestalijeuplitanjedruštvau slobodnovrijemepojedinca,uspr-kosmnijenjuda je kreiranje slobodnogvre-mena isključivo individualno.Principučinkakoji namdiktira izvršavanje radnih obavezanametnuosekaoprincippokojemuvrednuje-moislobodnovrijeme,štoseposebnoističeusferisporta.Upočetkuizlaganjarada»Športkao način manipuliranja etičkom sviješćui vrednovanjem« Dejan Donev (Skopje) seosvrnuonaulogu sportaunekimprijašnjimvremenimaukojimajesportbionačinkomu-nikacijesaonimaokosebe,aliionimaiznadsebe.Umeđuvremenujesportpoprimionekadruga obilježja i postao sredstvo političko-ideološkihkoncepata.Posebnapažnjaposve-ćenajeulozisportauzemljamatranzicijekojegakoristekaodnevno-političkipropagandnimehanizamzaubrzanostvaranjenacionalnoginacionalističkogidentiteta.Idućibloksagledao jeproblematikuslobod-nogvremenaizperspektiveodgojaiobrazo-vanja.BrunoĆurko(Zagreb)iIvanaKragić(Zadar)predstavilisusvojradusklopurela-tivnenovostiufilozofskomdjelovanjunana-šimprostorima–filozofijezadjecu.Temeljennakonceptumultidimenzioniranogmišljenjakaocjelinekojasesastojiodkritičkog,krea-tivnog i brižnog mišljenja, kojeg je razvioMatthewLipman,programfilozofijezadjecukao svoj cilj uzima upravo razvitak takvogmišljenjakoddjecepredškolske iosnovnoš-kolskedobi.Kaoosnovnametodaradasdje-comnužnosenamećeigratesuautoriprika-zalinizigarakojeizvodeprisvakodnevnomradu,akojevoderazvijanjumultidimenzioni-

ranogmišljenjanajmlađepopulacije.SandraCitković(Zagreb)osvrnulasenasvakodnev-nicu današnjih adolescenata i adolescentica,koja jegotovou svakom trenutku ispunjenadigitalnomtehnologijom.Autoricanaglašavada slobodno vrijeme provedeno uz kompju-tor,mobiteliliunutarnekogvirtualnogsvijetanevučezasobomisključivološeposljedice,naročito zbog činjenice da adolescenti nisupasivni prema ponuđenom sadržaju unutartihmedija.Današnjim jeadolescentima tak-va svakodnevnica nametnuta, od rođenja suokruženi digitalnim uređajima, stoga nijeneobično što sami najradije biraju provoditislobodne vrijeme uz digitalnu tehnologiju.Razumijevajućipojamobrazovanjakaosebe-znanjaovogbićailičinjenjauslobodnomsu-bjektu,ZvonimirKomar(Zagreb)pokušaojesagledatislobodnovrijemekaovrijemeistin-skogobrazovanja.Razmatrajućigrčkipojamsholekaojediniprikladanistinskomslobod-nomvremenu,Komarupozoravadaako,unu-tarsustavaodgojaiobrazovanja,asholiapre-uzme primat nad sholiom, obrazovni sustavslužizaporobljavanje,anezaslobodu.TakoKomar obrazovanje u slobodnom vremenupoimakaoobrazovanjeslobodnogsubjektauzatajprocesprimjerenimustanovama.Nakonposlijepodnevnestanke,radsimpozi-jasenastavioblokomizlaganjao temeljnimpojmovima vezanim uz slobodno vrijeme,posebice razmatrajući pojam rada u vezi saslobodnim vremenom. Milenko A. Perović(Novi Sad) pokušao je dokučiti ontološkismisaomodernogsusretavremenaislobodekrozmisaoFichteaiHegela.GledajućikrozFichtea,kodkojegjeprviputadošlodosusre-tavremenaislobodetematiziranjemslobodnesamosvijesti,smatraPerović,slobodnovrije-mejeprimarnijeodradnogiodređujega,itozbogontološkemogućnostičovjekadabudeslobodan. Kod Hegela, za kojeg je vrijemeprocessamihbića,slobodasenemožeimatinegojesamčovjeksloboda,atotakođer,mu-tatis mutandis,vrijediizavrijeme.PosudivšiformuMarxovihTeza o Feuerbachu,HrvojeJurić (Zagreb) je u 11 teza ponudio kritikumodernogpoimanjaradaislobodnogvreme-na.Otuđenostradaukapitalističkomsistemu,zakojiJurićsmatradasenemožereformirati,dovodiidootuđenjaslobodnogvremena.Od-bacujućitezunekihranijihkritičarakapitaliz-ma,premakojojseradnemožehumaniziratinegosetrebaukinuti,Jurićtvrdidaje,usvrhurazotuđenja slobodnog vremena, nužno hu-maniziratiradtedaje,zamogućnostikakvihpromjena, nužno uspostaviti takve utopijskeciljeve.Razumijevajući slobodnovrijeme, ukontekstupostmoderne,kaoprodužetakrad-nog vremena, Livia Pavletić (Zagreb) dalaje pogled na dvije pojave koje karakterizi-



raju suvremeno shvaćanje rada i slobodnogvremena. S jedne strane, industrija slobod-nogvremenakao svojevrsna »infantilizacijavremena«oduzima ionomaloštoostajeodslobodeuvremenu,dok,sdrugestrane,sâmoradnovrijemevišenijestriktnoograničenoteuključujeoblikerazonodeiopuštanja.Pavle-tić zaključuje da brisanjem granica izmeđuslobodnogiradnogvremenaistinskoslobod-novrijemenestaje.Skritikomsuvremenogpoimanjaslobodnogvremena nastavio se i idući blok izlaganjakoji je otvorio SeadAlić (Zagreb) s temom»Masovnoslobodni?«.Radpreispitujeulogumass-medijaupoimanjuslobodnogvremena.Mediji su izvršili snažanutjecajnasadašnjerazumijevanjeslobode,dokoliceiigre,kaoina preobražaj suvremenog građanina u pro-matrača/gledatelja/potrošača. Prateći McLu-hanovutezuomedijimakaozatvorimabezzi-dova,Alićkonstatiradajetelevizijapreuzelaobrazovanjeitonanačindagledatelja»obra-zuje«za»slobodan«izborinformacija,noza-pravo stvara samo privid slobode. IzlaganjeMiroslava Artića (Zagreb) »Prema novomiskustvu slobodnog vremena: slobodno vri-jemekaoizvorištekritičkesvijesti«započelojetvrdnjomVjeranaKatunarićadakapitalneisključujenidokolicu,negojestavljauzavje-trinuekonomije.Tatvrdnjaotvarabrojnapi-tanjaozauzdavanjučovjekoveprirodepomo-ćumehanizamaekonomijetestrepnjuzabu-dućnostsvepasivnijihpojedinacakojiunutarpasivnihgrupačinecijelodruštvopasivnim.Artić rješenje i odgovor vidi u tezi RudijaSupekaoizoštravanjusamosvijestigrađaninauslijed njegove usamljenosti. »Usamljenostgrađanina«,kaokvalitetnonovoiskustvovre-mena, čini preduvjet za ostvarivanje vlasti-togslobodnogvremena.SlobodanSadžakov(NoviSad)usvomjeradugovorioouloziiznačenju sporta u okviru kapitalizma. Sportjepromijeniosvojuformutakoštoje»logikaprofita«postalaosnovnonačeloprofesional-nog sporta. Tako se u potpunosti ostvarujeprincip»čovjekječovjekuvuk«,dokprofesi-onalnisportašpostajebogatipolučovjek,čo-vjekbezmoralnogipolitičkogstavakojisvo-jimsudjelovanjemusportskimtakmičenjimagledateljimapružazabavu.Samsportašstrepiodporaza,astrahodporazaseizjednačujesastrahomodbudućnosti.Pozavršetkudrugogadanasimpozijaodržanaje godišnja skupštinaHrvatskog filozofskogdruštva.Subotnjejutrozapočelojeblokomizlaganjaoazijskojmisliosportuirekreaciji.IvanaBu-ljan(Zagreb)jeprikazalanekeaspektekineskegimnastikedaoyin xingqi uvezisvladajućimsvjetonazoromranekineskekulture.Pri tomjenaglasakstavljennapojamqi-a,supstanci-

jekojusimožemopribližitikaosveprožima-jućivitalnidah,ipoimanjemgimnastikekao,doslovnoprevedeno,»upravljanja,rastezanjaigibanjaqi-a«,tj.kaooblikakultiviranjatogvitalnog daha.Gimnastika u kineskom smi-slu postaje tada jedan od načina harmonizi-ranjačovjekasnebomizemljom.Specifičansuvremeni izražaj tog svjetonazora prikazaojePredragRežan(Zadar)krozprikazživotaBruceLeeaifilozofijekojaprožimanjegovuborilačkuvještinu jeet kune do.Temeljennadaoizmuizen-budizmu,jeet kune dokao»stilbezstila,metodabezmetode«promičeauto-nomiju, nekonformistički pristup kako vjež-banjutakoiživotuizvanslijepogpristajanjauz ustajale društvene norme. Na taj načinnjegova filozofija podriva šablonski pristupborilačkimvještinamakaoisvakioblikhete-ronomneetiketepledirazaslobodučovjekaiostvarenjenjegovihstvaralačkihsposobno-sti.Rasprava se razvila oko (ne)mogućnostiprenošenjaiprevođenjakoncepataizazijskogmisaonogkruga,kaoštoje»qi«.Sljedeći blok izlaganja ponovno se vratiopropitivanju temeljnih pojmova vezanih uzslobodno vrijeme. Ivana Knežić (Zadar) jepojamslobodnogvremenapokušalasagleda-tikrozpromišljanjaJosefaPieperainjegovoshvaćanjeotiuma.Piepersmatradajedanaš-njemčovjekuznačenjeotiumadalekoinepo-znatozbogpotpuneuronjenostisvihpodručjačovjekovog života u svijet rada i svodivostinadruštvenufunkcijuradnika.Naročitojepritomusporanpojam»intelektualnograda«ko-jimsebrišetradicionalnarazlikaizmeđuartes liberales iartes serviles te dovodi u pitanjesamamogućnostslobodnedjelatnosti.Rješe-nje ovog problemaPieper vidi u ponovnompromišljanjuotiuma,nesamokaoodmoraodradanegoikaoprostorazapostizanjeunutar-njeg sklada. Zbog spriječenosti autora, izla-ganjeMarkaVučetića (Zadar) o slobodnomvremenuusvjetlumetafizičkogegzistencija-lizmapročitala jeMajaPoljak.Promatrajućičovjeka kao biće djelovanja, egzistencijalneakcijeislobode,problemslobodnogvremenapokušaosesagledatikaopitanjeaktualizira-njaegzistencijalnihmogućnosti.Tudolazidoizražajaodređenječovjekakaorizičnogbićakoje se slobodnim djelovanjem lišava bilokojegoblikadeterminizmadovodećise,unu-tarslobodnogvremena,upozicijupotpunogindeterminizma.SnježanHasnaš(Zagreb) jes radom »Sloboda vremena prema vremenuslobode?« nastojao otvoriti niz pitanja, odkojihsekaopolazišnonametnulopitanje: jelislobodavremenaiputdoslobode?Glavninaglasakstavljenjenaproblemmnogostrukemanifestacije tjelesnosti unutar takvog vre-mena, posebice kroz specifičnu reprezenta-ciju tijelakaosportskog tijela,naspramma-



nifestacije tijela kao automata u preostalomvremenukojenijeslobodatijela.Posljednjusesijusimpozijaotvorio jeTomi-slav Krznar (Zagreb) promišljanjem o lovukao sportskoj djelatnosti, na temelju djelaJoséaOrtegeyGassetaMeditacije o lovu.Santropološkogaspekta, lov se, kao jednaodnajznačajnijihformativnihsilaurazvojučo-vjeka, iz sfere osnove djelatnosti za pribav-ljanjehranepreseliousferudokolice.Gassetpromatra lov kao nešto više od uobičajenesportske djelatnosti. On smatra da je bitanaspekt lova odmicanje od mehanicizirane idenaturaliziranesvakodneviceipribližavanjeiskonskomčovjekovomodnosusaprirodom.NoKrznarspravompostavljapitanjemoželiselovshvatitikaolegitimnibijegoddenatu-ralizacijeilijesamojošjedanizrazčovjekovepotrebezauništavanjem?TakojeraspravaoizlaganjuikrenulausmjerukritičkogosvrtanaGassetoveinterpretaciječovjekoveprirod-nosti.Posljednjeizlaganje,otjelesnomvjež-banjuusuvremenimuvjetimaživota,održalisuBoranBerčićiVenoĐonlić(Rijeka).Kine-ziološki pogled na temu izložio je Đonlić,gdjejekrozposljednjaistraživanjaoutjecajusvakodnevnetjelovježbenafizičkoimental-no zdravlje i blagostanje uputio na problem

nedostatka ljudskog kretanja kao biotičkepotrebe čovjeka. Berčić je iznio filozofskuperspektivu problematike postavivši tezu datjelesna aktivnost, osim instrumentalne vri-jednosti u postizanju i održavanju zdravlja,imaiintrizičnuvrijednostzatoštoomoguća-va usavršavanje čovjekovih funkcionalnih imotoričkihsposobnosti.U završnoj riječi, PavoBarišić, predsjednikHrvatskogfilozofskogdruštvaiOrganizacij-skogodboraovogsimpozija,izraziojezado-voljstvo prisustvom velikog broja studenatasraznihsveučilištatejepozvaosveprisutnenaidućadogađanjauorganizacijiHrvatskogfilozofskogdruštva.Usprkosodređenombro-ju otkazanih predavanja,možemo reći da jetemasimpozijauspješnoobrađenatedaseus-pioobuhvatitiznačajproblematikeslobodnogvremenaisportausvimvažnijimaspektima.Slobodnovrijemeostajeproblemkojićezasi-gurnozahtijevatipromišljanjeuvremenukojedolazi,vremenukoje samodovodiupitanjemogućnostnečegatakvogkaoštojeslobodnovrijeme.Ovaj simpozij je primjer doprinosatakvompromišljanju.

Krešimir Babel ElvinaŠehić

Download - Filozofski život - hrfd.hr · za onim po čemu bi se mogao otkriti smisleni doseg pojedinih filozofskih stajališta. Nesum-njivo se Jaspers i Heidegger kreću komple-mentarnim putovima

Top Related