Download - Filozofija odgoja_skripta
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
1/27
FILOZOFIJA ODGOJA
NAGOVOR NA FILOZOFIJU
Arthur SchopenhauerFilozofija je roena u trenutku kad je otkriveno da postoji vana razlika izmeuprividaistvarnosti.
Bertrand RussellZnanost je ono to znamo, filozofija je ono to ne znamo.
Pavao Vu!Pavlov"#ovjek moe izmai filosofima, ali ne i filosofiji.
$u%en F"n&
itanje kao filozofski pro!lem nastaje u za"uenosti. rava za"uenost je uvod u filozofiju i !itno serazlikuje po du!ini. #$% &ajdu!lja za"uenost jest za"uenost nad najsamorazumljivijim' jer u ovomese do(aa najvei preo!raaj oni) koji su za"ueni.*
'arl Jaspers&+amimo izvori filozofiranja lee u uenju, u sumnji, u svijesti o izgubljenosti. - svakom slu"aju,sve po"inje time to "ovjeka neto z(ra!i i potrese, i u toj zaprepatenosti on uvijek trai neki ilj. #...%/ri motiva koja smo predo"ili vaea su, dodue, ali i nedovoljna. 0ni podlijeu jednomuvjetu, uvjetu komunikacijemeu ljudima.*
(to )na*" +,av"t" se -"lo)o-".o/+0 1e/u slu2" ,avl.en.e -"lo)o-".o/0 (to .e )ada#a ,avl.en.a -"lo)o-".o/0 (to post"2e/o ,ave#" se -"lo)o-".o/0
Ar"stotel 34567!4887 pr7 'r79 12 (odina !io latonov u"enik
3ra( mi je laton, ali mi je draa istina.
-"itelj 4leksandra 5akedonsko(
- 4teni pokree filozofsku kolu 6iej #peripateti"ka kola, peripat)os7etnja%
-"itelj oni) koji znaju 8zvrio presudan utjeaj na filozofiju i znanost, poznat kao Filozof
5etoda kole u"enik e veinu znanja otkriti sam, u"itelj samo usmjerava i usauje ideje, a
u"enik u etnji promilja o njima ovjek je !ioloko, ali i politi"ko !ie #zoon politikon% 9 svoju svr)u ostvaruje tek kroz
zajedniu ovjek je jedino !ie koje ima um i (ovor # logos% 7 (ovor je smisleno o"itovanje umske
prirode "ovjeka #: 4ristotelova klasifikaija ivi) !ia !iljke, ivotinje i "ovjek 9 "ovjek je;dvonono !ie !ez perja%
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
2/27
OVJEK
DUA
NERAZUMSKIDIO
RAZUMSKIDIO
TIJELO
Shole9 dokolia #ispunjavanje dokolie korisnim stvarima' ne moramo to raditi, ali radimo jer
nam "ini do!ro%Ar"stotel:Nagovor na filozofiju 3Protreptikos9
&apisan =>?@=>2.
+a"uvan fra(mentarno
&apisan jo u latonovoj 4kademiji itanje tre!a li se za sretan i pravedan ivot !aviti filozofijomA
Zaklju"ak 3a, svakako. 8 dravu tre!a or(anizirati na temelju filozofije.
(to )na*" +,av"t" se -"lo)o-".o/+0BCaviti se filozofijomD zna"i dvoje ispitivati i samo to tre!a li se !aviti filozofijom' i dru(o posvetitise filozofskom razmatranju.Filozofija jedina sadrava u se!i ispravan sud i nepo(reivu nared!odavnu raz!oritost#fronesis 7 pamet, razum, raz!oritost, mudrost, samosvijest$%.rema starim Erima filozofija se !avi razlikovanjem privida od stvarnosti, istine od lai jedina
sadri ispravan sud i raz!oritost.ovjek je politi"ko !ie 8 tre!a se aktivno !aviti politikom, ali za to tre!a posjedovati !arem osnovnaznanja iz filozofije.
Sve ;to nasta.e: nasta.e po< Prirodi nastaje radi ne"e(a i to uvijek radi ne"e(a !olje(
Zamisli (dianoia) i umijeu (tekhne) uvijek ima svr)u #telos%' oponaa priroduSluajno nema nikakvu svr)u
1. Svrha svake stvari uvijek je bolja od stvari same2. Prirodna svrha je ona koja se posljednja izvrava. !no bolje uvijek kasni za nastankom
az!oritost je posljednja od duevni) svojstava, ono to se posljednje razvija i ono to ispunjava svr)unae( postojanja..
3akle, ako smo nastali, onda je o"evidno da i postojimo radi to(a da !ismo iskazali neku raz!oritost i#neto% nau"ili.
Zakljuak" sve postojiradi uma #nous%.
Caviti se filozofijomzna"i !irati raz!oritostradi nje same.az!oritost povezujena um i tijelo iomo(uava nam
prakti"nu primjenuumni) spoznaja.
Cez due 9 !iljka @ !ez razumsko( djela #uma% 9 ivotinja @ !ez nerazumsko( djela #osjeaja% 9 !o(.
2
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
3/27
1e/u slu2" ,avl.en.e -"lo)o-".o/0 5otrila"ka raz!oritost donosi najvee pro!itke ljudskom ivotu #vidljivo na primjeru umijea%
Filozof je jedini koji oponaa ono to je to"no, a ne u"inke oponaanja
o motrila"kom znanju djelatno nastupamo' nema se smisla !aviti filozofijom ako se ne
reflektira u prakti"nom ivotu Filozofija je stjeanje i upora!a mudrosti
+amo ivjeti zna"i ro!ovati. Zadatak "ovjeka je do!ro ivjeti.
Znanja do!ivena !avljenjem filozofijom uvijek nakon kratkotrajne trke za ostalim znanjima silnoodmaknu.
(to .e )ada#a ,avl.en.a -"lo)o-".o/0
4ko je dakle "ovjek razumno !ie i ako je nje(ovo !ivstvo ureeno prema razumu i umu, nje(ov je
jedini posao samo najto"nija istina i kazivanje istine o onome to postoji. #$%
&e moemo navesti nijedan !olji posao misli, ili mislee(a dijela due, ne(o to je istina. 8stina jedakle najvaljaniji posao to(a dijela due.
(to post"2e/o ,ave#" se -"lo)o-".o/0 0naj tko iza!ere uman ivot u najveoj mjeri u(odno ivi
osao due je razmiljanje i razumijevanje
&ajvie i najvaljanije je !iti mislila to se postie razmatranjem ono(a to je dostupno
spoznaji +avrena djelatnost je i u(odna 9 filozofija je od svi) djelatnosti naju(odnija
Citi mislila postie se razmatranjem, razmiljanjem, raz!oritou
3jeu tre!a uvoditi u filozofiju to ranije
+to(a se svi koji to mo(u tre!aju !aviti filozofijom jer ili je to savreno do!ar ivot ili je od svi)stvari 9 ako tre!a samo jednu kazati 9 uzrok #savreno do!ra ivota% duama.
#ristotelov zakljuak"
/re!amo se, dakle, !aviti filozofijom, ili se oprostiti od ivota i otii odavde, jer sve je ostalo (olema!esmislia i naklapanje.
IGRA
od(oj je uvijek u odreenoj mjeri vanjski uvjetovan
od(oj je !itno stvarala"ki proes
avao Guk7avlovi suzvu"enje #ravnopravne ulo(e od(ajatelja i od(ajanika u od(ojnom
proesu% slo!oda je osnovni uvjet od(oja
u suprotnom uz(oj
3
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
4/27
manipulaija
F"lo)o-".a od%o.a 4ristotel filozofija je sama po se!i od(ojna
0d(ojni put istovjetan je filozofskom putu pojedina
/raenje istine, prila(oavanje novootkrivenom
8spunjavanje nae svr)e
0d(oj uvijek u sreditu ima su!jekt
+amood(oj 9 od(oj nema kraj #stari peda(ozi od(oj ima kraj, zavren je kada vie nema
potre!e za od(ajateljem%
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
5/27
8srpljuju se u sferi djetinjstva.
)ilippe 4ries, +toljee djetinjstva
ostoji li instinkt za i(ruA' -lo(a i(re u drutvu i kulturi #
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
6/27
7 +tvoriti znanstvenu i retori"ku podlo(u za politi"ku djelatnost
&e(ativan stav prema sofistima +okrat, laton, 4ristotel
ozitivan stav Ke(el #?Q. st.%
&eki od poznatiji) sofista rota(ora, rodik, Kipija, Eor(ija
+ofisti nisu voe ne(o zavodnii, oni su zalju!ljenii rije"i #filolozi%, a ne lju!itelji mudrosti#filozofi%. #laton%
+ofistika je prividna, a ne prava mudrost, a sofist je "ovjek koji uzima nova za prividnu, a ne zapravu mudrost. #+okrat%
Sorat 36?!4??7 pr7 'r79 -temeljitelj etike
Za(ovarao klju"nu ulo(u filozofije u razvoju pojedina
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
7/27
D".alo% Logos9 rije", jezik
3ijalo( dijeljenje rije"i, logosa
3ijalektikaraz7(ovor' umijee do!ro( postavljanja pitanja i davanja od(ovora
Ke(el dijalektikom se otkriva da se ono ope sastoji u jedinstvu suprotnosti
laton dijalektika dolazi na kraju 9 vodi misao od z!rke promjenjivo( do nepromjenjivi)
ideja #sumnjom dolazimo do istine%
Soratovs" d".alo%7 +udjeluje dvoje ravnopravni) su(ovornika7 -vod u raz(ovor dijalekti"ko miljenje #pro et contraar(umenti ukazuju na prividnost
znanja% ronija9 uvianje neznanja je prvi korak u proesu stjeanja znanja #Znam da nita ne
znam%7 sumnja u vlastito znanje, razotkrivanje neznanja i stvaranje pretpostavaka za dalje
istraivanje ajeutika9 poraanje istine 9 dolaenje do zaklju"aka koji su konzistentni' jasno
uo!li"avanje nejasni) slutnji su(ovornika 8nduktivna metoda 9 od pojedina"no( prema opem
+okrat smatra da znanje ve postoji u nama, samo (a tre!a do)vatiti #teorija prisjeanja due%.
Cudui da je dua, !esmrtna i mno(o puta roena, vidjela sve stvari koje postoje ovdje i upodzemnom svijetu #$% ne tre!a se "uditi to se moe prisjetiti kreposti i sve(a ostalo(a to je ve
ranije znala. Lako se to odnosi na ijelu prirodu, a dua sve u se!i ima, nita je ne prije"i, kada je
netko na to(od podsjeti #to ljudi nazivaju u"enjem%, da sama sve ostalo iznae, ako je samo dovoljnoodlu"nosti i neumorno( tra(anja. /ra(anje i u"enje sto(a je u potpunosti tek prisjeanje.
$le/ent" soratovso% d".alo%a&
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
8/27
5isliti kriti"ki se moe i !ez temeljito( poznavanja teme
&e!rojeno mno(o definiija kriti"ko(a miljenja
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
9/27
laton dri svoje djelo /imej u kojem pie o Lozmosu, odnosno umnom redu, kojem je
suprotnost kaos. /akoer spominje 4tlantidu kao primjer savrene drave. 3o provatanje(ove filozofije dolazi u vrijeme renesanse #neoplatonizam%.
4ristotel dri &ikomejevu matematiku. &je(ova filozofija preivjela je srednji vijek
za)valjujui /omi 4r)iakonu koji nje(ovu filozofiju pokuava ukomponirati u kranski
nauk.
Platon 36857!46579 +okratov u"enik
0snovao 4kademiju #postojala Q stoljea%
isao u formi dijalo(a
&ajpoznatija djelaApologija#Obrana Sokratova%,r!ava,"rotagora, #orgija,$enon,
#ozba, %eetet,"armenid,&akoni$ -"enje o idejama vje"ne i nepromjenjive' svijet osjetilni) stvari je samo odslika svijeta ideja
Platon:Drava 0snovna tema pravednost okuaj definiije pravednosti na primjeru drave 9 konstruiranje idealne drave
&edostatnost pojedina razlo( je nastanka drave
3rava ne postoji radi sree pojedina, ne(o radi sree sviju
3rava je jedinstvo raznolikosti u kojoj svatko o!avlja svoj posao naj!olje to moe i ne
mijea se u tui 9 pravednost 3rava mora zatititi pojedine od nji) sami)
ovjek prirodno tei najviemu do!ru 9 tome tei i drava kao skup pojedinaa 9 najvie
do!ro je ideal ivota u dravi olitika i moral su nerazdruno povezani
3rava slijedi podjelu due
rezire demokraiju, za(ovara aristokraiju #O vladavina naj!olji)%
Lako pronai te naj!olje ljudeA
Platonova ale%or".a o sp"l." 3Drava9&
0!janjava postanak naj!olji)
9
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
10/27
UMNIDIODU
E
VLADARIVRLINA -mudrostVOLJNI DIO DUE
RATNICI, UVARI
VRLINA - hrabrost
POUDNI DIO DUE
PROIVODITELJI
VRLINE ! samos"#ada"a$%&, s'rom$ost,um%&r&$ost
azlika izmeu svijeta privida i svijeta ideja
-/ 9 naporan, !olan, usamljen, elimo odustati i vratiti se u tamu i meu sjene, ali ako se
tome odupremo do!ivamo na(radu. ravi filozof@od(ajatelj vratit e se u spilju kako !i spasiodru(e, odnosno kako !i i) uvjerio da krenu prema znanju.
+poznaju ne moemo usaditi, ne(o je moramo dosei
0d(oj kao orijentacija #preokretanje due% iz mraka neznanja na svjetlo spoznaje. -"iteljorijentira u"enika prema svjetlu, !udi u njemu sumnju da tama nije sve to postoji. &H
prenoenje znanja, ne(o iskustvo i pruanje orijentaije. 0ni koji su spoznali, koji znaju i koji su mudri tre!aju voditi ostale .
Platon:DravaO od%o.u&
3ua i tijelo predstavljaju nerazdvojnu jelinu 9 od(oj mora uklju"ivati tjelovje!u
&avikavati duu na miljenje 9 matematika
/eiti spoznaji ideja 9 (eometrija
0tkriti zakone prirode, uo"iti red i )armoniju 9 astronomija
azmatrati suprotnosti, ii od pretpostavaka do po"ela 9 dijalektika
- svakoj dui ima neto do!ro(a i neto loe(a 9 ono do!ro je po prirodi ja"e, no moe !iti
potisnuto po(renim od(ojem
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
11/27
&aj!olje !i !ilo da su sva tri djela due u ravnotei.
Du;a "/a tr" d".ela E dr2ava tre,a tr" stale2a& 3uvari9 ive zajedno, nemaju vlastite imovine, nije im doputeno koristiti se novem'
karakterizira i) )ra!rost +ladari9 tko pamti do!ro, ne da se prevariti, ne mijenja svoje miljenje, postojan, pokazuje
ritam i sklad u svim kunjama' karakterizira i) mudrost #istinski od(ajatelji, to su oni koji suuzali iz spilje%
Proizvo4ai9 svi ostali koji pokazuju talente za dru(e stvari, a od koristi su ijeloj dravi'
karakterizira i) umjerenost #dananji od(ajatelji%
edino ispravan od'oj mo$e osi'urati opstanak dr$ave. !d'oj je 5umijee orijentiranja6. edino
ispravnim od'ojem (vo4enjem) mo$emo doi do samorealiza&ije svojih poten&ijala.
Analo%".a dr2ave " du;e& oistovjeuje pravedno( "ovjeka i pravednu dravu
azum je vladar due koji se !rine za ijelu duu' dravom tre!aju vladati filozofi 9 lju!itelji
mudrosti
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
12/27
Sorat 3jelovati u skladu s istinom, razvoj
moralne oso!e
Grlina je znanje &emoralno moemo djelovati jedino iz
neznanja Lriti"ko promiljanje +amood(oj
Platon Znanstveno projektira od(oj, razvoj
do!ro( (raanina
Gr)unska vlast uma -tilitaran odnos spram od(oja 5anipulaija i indoktrinaija 0d(oj je !ri(a drave
12
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
13/27
=o%u#a p"tan.a& +mije li drava intervenirati u od(oj i kolikoA
3okida li od(oj propisan od strane drave slo!odu pojedina ili je omo(uujeA
/re!aju li i nastavnii !iti meu onima koji su Bizali iz latonove spiljeDA Lolika je autonomija nastavnikaA Loja je definiija nastavnikaA
o"iva li zaista pravedan sustav od(oja #i o!razovanja% na motu svima jednakoA
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
14/27
Rousseau& +uosjeanje je pred7drutvena karakteristika "ovjeka
ravilnim od(ojem o"uvat emo suosjeanje u od(ajaniku
ovjek se raa do!ar, samo (a instituije "ine zlim. ousseau razlikuje
9 7ljubav prema sebi8#prirodni na(on za samoodranjem' uvjet za vlastitu sreu 9"uvamo se!e da preivimo% i
9 7samoljublje8#patvoren osjeaj, raa zavist i !ezo!zirnost prema dru(ima% 3evijaija Blju!avi prema se!iD u Bsamolju!ljeD posljedia je neod(ovarajue( od(oja'
samolju!lje se razvija odrastanjem, odnosno razvija se kao posljedia neod(ovarajue( od(oja 8spravan od(oj nje(uje suosjeanje
6oi drutveni utjeaji su oni koji nas spre"avaju da se razvijemo #od(oj je takoer drutveni
utjeaj koji moe !iti do!ar ili lo% 6jude se tre!a od(ajati u slo!odi 9 ;filozofija slo!ode
rirodnom stanju, koje privile(ira, ousseau suprotstavlja drutveno stanje 9 zalae se za
vraanje prirodi, odnosno za od(oj koji e iz!alansirati nau potre!u za samoaktualizaijom iivotom u drutvu
0d(ojni izazov "ovjeka tre!a od(ajati u prirodi, smanjiti ne(ativne utjeaje na minimum, a
opet (a od(ojiti i da postane funkionalni "lan drutva
Lako to da se "ovjek raa slo!odan, a posvuda je u okovimaA0naj koji je prvi o(radio komad zemlje i rekao B0vo je mojeD, potpisao je propast "ovjeka.
3raa mi je opasna slo!oda, ne(o si(urno i mirno ropstvo. #okovani smo drutvenim konvenijama%
ousseau trai re)a!ilitaiju prirodne do!rote ljudi unutar drutva, a ne povratak u pred7
drutveno stanje Lako se vratiti iskonskoj ljudskoj !iti, a i dalje ivjeti u zajedniiA
*ousseau9Emil ili o odgoju Zato ousseau eli od(ojiti ;divljakaA smatra da su ljudi imali ansu prirodno !iti, odnosno
ostati do!ri, ali su iskrivili sve do!re vrijednosti. Za(ovara prirodan ili ne(ativan od(oj
&aj!olje to moemo u"initi jest sprije"iti da se ita u"ini.
od(oj mora slijediti prirodni razvoj "ovjeka od(ajatelj samo neprimjetno postavlja situaije iz koji) od(ajanik moe iskustveno
u"iti 3ijete je su!jekt od(oja
0d(oj
0d strane prirode
0d strane "ovjeka
0d strane stvari
&e radi se o preputanju djeteta samo( se!i 9 od(ajatelj slui da poti"e dijete na neprimjetan
na"in
- skladu s prirodnim razvojem #od strane prirode%, od(ajatelj tre!a stvoriti uvjete i kreirati situaiju#od(oj od strane "ovjeka% u kojoj e dijete iskustveno u"iti #od(oj od strane stvari O stvarni od(oj%.
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
15/27
aamo se sla!i, tre!amo sna(e' raamo se lieni sve(a, tre!amo pomo' raamo se (lupi, tre!a namrazum. +ve to nemamo roenjem i sve to tre!amo odrastajui, dano nam je od(ojem.*
Rousseauov od%o. u pras"&
3ijete od(ajati izvan (rada 8ndividualni pristup
aljivo !irati, pripremati i nenametljivo or(anizirati od(ojne situaije
&je(ovati dje"ju radoznalost i snalaljivost
rvo stvar, a onda rije"
Lanjavanje osjetiti posljedie svoji) djela
&e u"iti ne(o otkrivati znanja ulo(a od(ajatelja je stvoriti od(ovarajue situaije
aditi kao seljak, a misliti kao filozof
eli(ija je stvar oso!no(a iz!ora
Rousseau o $/"lu&&e ivi ni u kakvim za!ludama, ili !ar ivi u onakvima koje mi ljudi ne moemo iz!jei.
&ema nedostataka, ili ima samo one od koji) se nijedan "ovjek ne moe sa"uvati.8ma zdravo tijelo, (ipke udove, zdrav du) !ez predrasuda, slo!odno sre !ez strasti $
&e !unei ni"ije(a mira ivio je zadovoljno, sretno i slo!odno, koliko mu je doputala priroda.3rite li da je dijete koje je na taj na"in navrilo svoju petnaestu (odinu, iz(u!ilo pret)odne (odineA
Llju"na ulo(a suosjeanja plemeniti divljak moe funkionirati u drutvu upravo z!o(
suosjeanja, ono se nje(uje tijekom "itavo( perioda, ali najvie nakon Hmilove ?>. (odinekada smije otii u drutvo
+uosjeanje je temelj moralno(a razvoja i osnova za stvaranje drutveni) veza
ovjek je o!daren mo(unou usavravanja#to (a razlikuje od ivotinja%
ousseau ne trai povratak !ezdrutvenom stanju, ve re)a!ilitaiju
8z laljivosti drutveni) odnosa vratiti se do "iste oso!nosti
8z neprirodne intelektualne o)olosti vratiti se do jednostavno( prirodno( osjeaja
riroda djevoj"ie i dje"aka nisu jednake 9 +ofiju tre!a ostaviti u kui
N"et)sche:Schopenhauer kao odgajatelj +)open)auerova, Eoet)eova i ousseauova slika "ovjeka daju nam potiaj za preo!raaj
nai) ivota *ousseauov ovjek"
7 osvijestio da vodi umjetan ivot, iskvaren izmiljenim normama, loim od(ojem i smijenimo!i"ajima
7 tada uo"ava da je samo priroda do!ra, da je samo prirodan "ovjek "ovje"an7 tei povratku se!i, !untovno od!auje sve to (a (ui i spreman je na revoluionarne korake
IVAN ILLIH
3>?87!8CC879Suvre/ena rad"alna r"t"a o,ra)ovn"h sustava
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
16/27
oen u 4ustriji, porijeklom s Cra"a
imokatoli"ki sveenik, studirao filozofiju, profesor na fakultetu 9 napustio taj posao jer se
razo"arao -z aula Freirea najpoznatiji suvremeni kriti"ar o!razovni) sustava
+redinja 8lli)eva teza pojedini imaju pravo preuzimanja kontrole nad vlastitim ivotom,oslo!oeni od pritiska instituija
-z instituionalizirano o!razovanje #knji(aeschooling Societ'%, snano kritizira i
mediinski sustav #knji(a$edical (emesis% 9 eli i) rekonstruirati
Ivan Ill"ch:Deschooling Society ?QVT. tekst Pkola sveta krava
?QU2. knji(aeschooling Societ' #prevedeno kaoole kole%
o"etni uvid za veinu ljudi pravo na u"enje sueno je o!vezom po)aanja kole
Kipoteza drutvo moe #i mora% !iti rakolovano
8lli)evi radovi o o!razovnome sustavu konentriraju se oko tri to"ke dija(noza sustava kolovanja'
poziv na rakolovanje drutva'
prijedlo( kurativni) mjera.
Pkola je arada koja ne isporu"uje ono to je o!eala
oti"e poslunost i podlonost, uklanja kriti"nost
/ek e (eneraija odrasla !ez o!vezno( o!razovanja moi istinski reformirati kolski sustav
rojekt demitolo(izaije kole
5no(i u"enii, naro"ito oni siromani, intuitivno znaju to e im kole pruiti. - njima e i)kolovati da zamjenjuju proes i sutinu. #$%
&a taj na"in u"enikakolujuda nastavu smatra u"enjem, prelazak u vii razred o!razovanjem, diplomudokazom stru"nosti, a te"no izraavanje sposo!nou kazivanja ne"e( novo(.
Pkola produ!ljuje soijalne razlike, poti"e poslunost i podlonost, a uklanja kriti"nost
Pkola o!es)ra!ruje svaki izvan7kolski napor u realizaiji o!razovni) zadataka 9 naa izvornamotivaija za istraivanjem tijekom kolovanja se (u!i
ostajemo pasivni primatelji znanja
!bmane kolovanja" Pkolovanjem se unaprjeuju u"enje i pravda
Znanje najveim dijelom proizlazi iz nastave #8lli) znanje samo jednim dijelom
proizlazi iz nastave: 5eutim, kola priznaje jedino znanje ste"eno tijekom nastave%
Pro&es :ormalno' obrazovanja :avorizira vanjske elemente nautrb sutinskih"
kolovanje potpada pod to"no odreeno razdo!lje ivota, definirano je relaijom u"enik7u"itelj,
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
17/27
inzistira se na redovnome praenju pro(rama.
;ritika 7poustanovljavanja vrijednosti8" polarizaija i pasivizaija drutva, stvara se ovisnost o instituijama koje nam oduzimaju
od(ovornost 3efiniija zdravlja, u"enja, dostojanstva, neovisnosti i stvaralatva svodi se na djelatnost
ustanova koje tvrde da slue nji)ovom ostvarivanjuPkolovanje O o!razovanje,
zdravstvena slu!a O zdravlje,(ledanje /G O razonoda, itd.
8lli) vjeruje u potre!u postojanja sustava i neki) instituija
Lritizira nau preveliku ovisnost o njima i klijentelisti"ki status koji one produiraju
Pkola poustanovljuje vrijednost znanja i isklju"uje sve nje(ove varijante koje se nalaze izvan
sustava Pkola smatra vrijednim samo ono to sama nudi +voju ljestviu vrijednosti pretvara u sastavni dio drutveni) vrijednosti
&ezdrava irkularna meuovisnost instituija uzrokuje poimanje nae od(ovornosti kaoproporionalne naoj uklju"enosti u razne servise.
Pkola mno(e dovodi do neke vrste du)ovno( samou!ojstva, jer prisiljava ljude na odrianje odod(ovornosti za vlastiti razvoj.
Pkole iskrivljuju prirodnu sklonost razvoju i u"enju.
Pkole slue iljevima nastavnika.
Pkole vrednuju fra(mentirane odsje"ke spoznaje i inzistiraju na nji)ovoj standardizaiji
Znanje je proizvod koje( smo prisiljeni konzumirati
-"enje standardiziranom miljenju O uniformirani pojedini, ne7kreativni, podloni i puni
predrasuda prema onima izvan sustava &ara!eni kolom 9 kolovani smo da se osjeamo manje vrijednima pred onima vie
kolovanima rirodna znatielja pretvara se u kompulzivnu trku za posti(nuem
&aiz(ledno davanje jednaki) ansi svima, a zapravo ustanovljavanje sasvim nove
diskriminaije one na osnovi svjedod!e ili diplome, odnosno duljine kolsko(a staa
'ao dola)" do ov"snost" o ustanova/a0 -stanove mijenjaju svoje proklamirane iljeve kako !i opravdale i u"vrstile svoje postojanje u
drutvu ovisnom o instituijama 5anipulativne i druelju!ive ustanove
Dru2el.u,"veK ustanove& Lorisnik se njima moe slo!odno sluiti nije (a potre!no uvjeravati da su mu korisne
Loristimo i) neo(rani"eno, kada su nam potre!ne
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
18/27
Meste, vodovod, javni parkovi, telefonske linije$ imaju alternativu, ne prisiljavaju nas na
koritenje 6ako prelaze u manipulativne
=an"pulat"vneK ustanove& 8ma i) znatno vie +kupe za odravanje, imaju veliki !irokratski aparat
+e!e i svoje uslu(e prezentiraju neop)odnima
4diktivne i u drutvenom i u psi)olokom po(ledu
0kupiraju "itava podru"ja nai) ivota, (ue alternative
Pr".edlo% urat"vn"h /.era& &e trai trenutno zatvaranje kola niti nji)ovo ukidanje, ne(o temeljito restrukturiranje 0tvoriti prostor znatielji nasuprot !irokratizaiji
-kinuti o!vezno kolovanje
-kinuti diskriminaiju na osnovi posjedovanja svjedod!e ili diplome
0mo(uiti slo!odan pristup znanju
0mo(uiti slo!odno povezivanje i istraivanje #8nternet%
Curza vjetina
Curza teorijski) znanja
'AZNA
Ivan Ill"ch& Lritizira BpoustanovljenoD drutvo, pose!no o!vezno o!razovanje i zdravstveni sustav
8nstituije se pro(laavaju nezao!ilaznima, zaposjedaju ijela podru"ja nae(a ivota,
pasiviziraju nas i "ine ovisnima o svojim servisima &astaju iz potre!e, zatim mijenjaju svoje proklamirane iljeve i po"inju iriti svoj utjeaj
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
19/27
0pravdava i razne o!like od(ovora na prisilu
&a fluidni osjeaj pravednosti
Cuni se protiv kanjavanja nevini)'
&e odo!rava kada jednako postupamo i s krivim i s nevinim'
&e podrava proputanje rea(iranja prema krivu' 0sjea potre!u za pri)vaanjem posljedia svoji) djelovanja, !ez o!zira kakve one
jesu.
Opravdan.e a)neO,.et"vno opravdan.e a)ne&
9 -smjerava se na djelovanje9 Lazna za nedjelo O ne(aija ne(aije kazna ukida nedjelo9 0snova retri!utivne teorije u samome nedjelu sadrani su i opravdanje i dunost
kanjavanjaSu,.et"vno opravdan.e a)ne&
9 -smjerava se na po"initelja slo!odno i od(ovorno !ie9 Lazna je pravo po"initelja nedjela9 &a vioj razini drava ima pravo i dunost !raniti se protiv u(roavanja slo!ode i
od(ovornosti svoji) (raana
'a)na ") po)"c".e ut"l"tar")/a& -tilitarizam eti"ka poziija koja smatra da je ispravno djelovanje ono koje dovodi do najvee
mo(ue koli"ine sree #ope( do!ra%, odnosno koristi &ajzna"ajniji predstavnii utilitarizma
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
20/27
$le/ent dru;tveno%a ut.eca.a& B0ni koji "ine nedjela nisu sami kriviD
B8nstituije nisu radile svoj posaoD
Bravi kriva je drutvoD
4l!ert Mamus +vako drutvo ima zlo"ine koje zasluuje
etri!utivna teorija kazne poziva se na o!jektivno i su!jektivno opravdanje kazne
otekoe takvo(a utemeljenja
o"initelj se eli odrei svo(a prava da !ude kanjen
ravo koje(a se elimo odrei je vrlo neo!i"no pravo
&e doputa milosre
0snovno razlikovanje utilitarizam je usmjeren na !udunost, retri!utivna teorija na prolost.
'a)na ao prevenc".a0
+amo postojanje kazne dovoljno je za preventivno djelovanje 9 stra) od kazne &e(ativ Bzlatno( pravilaD
3voj!ena je utemeljenost moralno(a djelovanja u stra)u
+tra) od kazne moe !iti u"inkovit kada nam dokida vrijednosti do koji) nam je stalo
-pitno je na stra)u (raditi zdravu li"nost i zdrave odnose u drutvu
AU@ORI@$@
A7 S7 Ne"ll& (ola Su//erh"ll -temeljena ?Q1?. (odine
3jea od > do ?V (odina
&astava se odrava, ali nije o!avezna #djea su znatieljna, prirodna potre!a za znanjem%
4utoritet pravila, ne oso!e
Gie se ne zovu slo!odnom, ve demokratskom kolom #12?=. u skupini nezavisni) kola%
&esretnost je uzrok svim zlo"inima, svoj mrnji i ratovima.- tolikoj sam mjeri ni"eanist da sam protiv u"enja djee da !udu ti)a, mirna i ljupka, te nastojim
osposo!iti mlade umove da pitaju, unitavaju i ponovno (rade.
Gjerujem da je nametanje !ilo "e(a kroz autoritet po(reno. 3ijete ne !i tre!alo nita u"initi sve dok9 prema vlastitome sudu 9 ne !ude uvjereno u ispravnost svoji) postupaka.
0d(oj !ez ikakvo( autoriteta nije od(oj
0d(oj !ez slo!ode nije od(oj
etiri od(ojna stila #
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
21/27
Shole7 pruanje orijentaijsko(, a ne samo upora!no( znanja
Autor"tet &unost u od(ojnim, ali i ostalim ivotnim odnosima i proesima
ozitivni efekti dokidanje samovolje, upuenost umnijim okvirima drutvene re(ulaije
&e(ativni efekti umjetno odravani odnosi neslo!ode i neistine' stvaranje vje"ni)maloljetnika
Potre,a rede-"n"ran.a autor"teta nastavn"a& Lritika tradiionalno( sustava o!razovanja
Lritika u"enja podlonosti autoritetu
astua svijest o ljudskim pravima openito i pravima djeteta
ojava permisivno( modela od(oja
5odel skriveno( autoriteta u kolama
oveana dostupnost sadraja, provjerljivost informaija
Istra2"van.e podlo2nost" autor"tetu&Stanle ="l%ra/ : >?C!"h
2 volti% -ollo./upstudije
#5il(ram, 6auren +later% 4utoritet O od(ovornost
Zato smo toliko posluniA 3ovoljne su sitnie koje e nas uvjeriti u ne"iji autoritet #pre!aujemood(ovornost na neko( dru(o(%.
Rousseau o autor"tetu& Za(ovara ne(ativni od(ojD
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
22/27
3ijete e iskazivanje ekspliitno( autoriteta !ez razumijevanja razlo(a vidjeti kao
praktiiranje moi od(ajatelja 5o(ua su dva is)oda ukoliko se nameu pravila !ez o!janjenja pokoravanje i po!una
okoravanje @ pasivnost
o!una rezultira la(anjem, skrivanjem i manipuliranjem jer dijete nije dovoljno jako
izravno se po!uniti% . predlae autoritet od(ajatelja nad od(ajanikom mora !iti jednako !ezli"an kao i onaj
zakona nad (raaninom 4utoritet kao odnos povjerenja
0d(ajatelj #neprimjetno% orijentira dijete radije ne(o ekspliitno usmjerava
'ant o autor"tetu u ;ol"& 3ostojanstvo "ovjeka nalazi se u nje(ovoj nedovrenosti
Pkola kao dresura u"i se od(oditi zadovoljenje elje, napraviti plan i potivati vlastite
odluke i nji)ove posljedie 4utoritet u koli proizlazi iz odnosa dviju funkija, a ne dviju oso!nosti #B!ezli"anD red%
-"eniku tre!a prepustiti samostalno or(aniziranje vlastito( rasporeda unutar okvira opi)
pravila Pkola sudi o djetetu na osnovi nje(ovi) djela, dok su misli i osjeaji posve privatni
I)a)ov" peda%o;o/ autor"tetu& rividni paradoks Selim da me slua kako !i mo(ao sumnjati u ono to (ovorim i kako !i
mo(ao kritizirati: +peifi"na forma asimetri"no(@)ijerar)ijsko( odnosa
3rutvene promjene informaijsko do!a, na(lasak na ljudskim pravima, pojava koneptapermisivno( od(oja, u"enja kroz i(ru, jeloivotno( u"enja, samood(oja$
DISHIPLINA
P7 Han"ve): Odgojiti graanina? /eza kola stvara (raanstvo
remisa ? svaka politi"ka zajednia karakterizirana je koe(zistenijom raznorodni) elemenata
remisa 1 mora postojati neto to takvu zajedniu dri na okupu
Pto je zajedni"ko (raanima iste draveA Glast, reli(ija, jezik, povijest, itd. aznorodni elementi, ali svi su podloni istim instituijama i za sve vrijede isti zakoni kojima
se podvr(avaju Zajedni"ki zakoni unutar iste drave 9 ;teorije o drutvenim u(ovorima Ko!!es ;rat svi) protiv sviju 9 z!o( kontinuirane u(roenosti odlu"ujemo prenijeti dio svoje
slo!ode na jedan entitet, odnosno dravu, koja e se o nama skr!iti i titi onaj dio slo!ode kojinam je ostao #zakoni nas tite, ali nam istovremeno oduzimaju dio slo!ode%
Zakoni nam (ovore to ne smijemo raditi, a ne ono to smijemo
Pkola prvo mjesto inte(riranja u iru zajedniu
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
23/27
. Manivez kola stvara (raanstvo
Eraanin se ne pokorava !ez razmiljanja, on promilja o autoritetu' djea manje razumiju 9
dovodi do pokoravanja autoritetu openito !ez razmiljanja i rasuivanja rvi autoritet su nastavnii
Lako u djetetu razviti osjeaj potovanja,
!ez stvaranja ovisnosti o nadreenomA
Jean!Jacues Rousseau& +matra da odnosi autoriteta imaju ne(ativan utjeaj na djeu
3ijete ne razumije razlo(e nared!e' tuma"i je kao samovoljno ponaanje odrasle oso!e
5oe rea(irati na dva na"ina pokoravanjem i po!unom
ousseauovo rjeenje autoritet od(ajatelja nad od(ajanikom mora !iti jednako !ezli"an kao i
autoritet zakona nad (raaninom Za malo dijete or(anizirati od(ojne uvjete na na"in da dijete niti ne moe poeljeti nita dru(o
osim ono(a to je naj!olje za nje(a 3jetetom upravljaju o!jektivne sile situaije koju je diskretno o!likovao sam od(ajatelj
Pto s djeom u adolesentskoj do!iAPredla$e 6peda'oki u'ovor=
8ma(inaran konept u kojemu su autoritet od(ajatelja i slo!oda od(ajanika u ravnotei
0d(ajatelj eli naj!olje za od(ajanika, a od(ajanik mu !ezuvjetno vjeruje
/ek !udunost donosi razumijevanje nalo(a #nakon to od(ajanik sazrije, od(ajatelj ima
o!avezu s njime raspraviti o povjerenju koje je do!io% eda(oki u(ovor temelji se na povjerenju koje od(ajatelj ne smije izi(rati
I//anuel 'ant&ovjekovo dostojanstvo nalazi se u nje(ovoj nedovrenosti.ovjek je jedini stvor koji mora !iti od(ojen.
&je(ovanje i disiplina mijenjaju ivotinjsko u "ovje"je, uvode "ovjeka u "ovje"nost
0sueni smo na pomo dru(o(a 9 presudna ulo(a od(ajatelja
0d(aja se za !olje !udue stanje
&je(ovati prirodne predispoziije, nikako ne instrumentalizirati od(oj
0d(oj mora omo(uiti sve na"ine realizaije prakti"ko(a uma
iscipliniran9 prvi stupanj promjene prema "ovje"nosti, (ranie koje postavlja
od(ajatelj sprje"avaju pad od(ajanika u ne)umanost 0ultiviran9 vana je pouka i nastava'
$udar9 iviliziran, u(odan u drutvu'
$oraliziran9 umjean #vjet% za ostvarenje razli"iti) iljeva.
ovjek je po prirodi sirov, a ako takav ostane i nakon kulturno( razvitka, on je zao.
0kola kao dresura#s pozitivnim konotaijama%
&aviknuti #disiplinirati% dijete da od(odi elju za ispunjenjem svoje potre!e
otaknuti razmiljanje, a potisnuti impulzivnost
&apraviti plan, potivati odluke i snositi nji)ove posljedie
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
24/27
3jeu prije sve(a aljemo u kolu ne zato da !i tamo neto nau"ila, ve zato da se naviknu mirnosjediti i to"no izvravati ono to im se kae kako !i nakon to(a znala u trenutku uvidjeti prednosti svi)
ideja koje mu se nude.*#Lant,1azmiljanja o odgoju%
ad u koli namee disiplinu koja po(oduje razmiljanju i stjeanju samostalnosti
3opustiti djei da dio svo(a rasporeda samostalno or(aniziraju
ed kolske ustanove je !ezli"an, pokoravaju mu se i odrasli
&ema oso!ne moi, a svi koji su na istoj funkiji meu so!om su jednaki
azvoj osjeaja za jednakost i potivanje univerzalni) pravila
Pkola sudi o djetetu samo na osnovu nje(ovi) djela, dok mu se istovremeno ostavlja slo!oda
misli i osjeaja
G7 7 F7 e%el& 0!iteljska sredina mjesto je afektivni) odnosa Pkola, s dru(e strane, namee djetetu o!jektivno ponaanje
Pkola ne nadomjeta o!iteljske odnose dru(im afektivnim odnosima
&e mijea se u intimu u"enika sve dok funkionira unutar pravila ustanove
Pkola stvara prostor ne"e(a izmeu, prostor izvan nadzora roditelja i u"itelja O razvoj
privatnoga !ivota
="chel Foucault& 3ru(a"ije s)vaanje disipline od ousseaua, Lanta ili Ke(ela
Eovori o Bdisipliniranome drutvuD
sitni"avo kontroliranje ponaanja, kretanja i rasporeda sati'
kontrola tijela i pokreta'
me)ani"ko potivanje nametnuto( reda'
vrednuju se !rzina i djelotvornost'
vea renta!ilnost, raionalizaija trokova'
lake upravljanje masama'
onaj koji ima mo razmilja i planira, izvritelj je samo element u strate(iji koju uope
ne mora s)vatiti. - atmosferi kontinuirano(a vidljivo( i nevidljivo( nadzora, pojedini po"inju sami se!e
nadzirati #"anopticon%
0kola"
prvo mjesto kontinuirano( nadzora od strane sustava
eli nepovezanu (omilu pojedinaa or(anizirati u ureenu mno(ostrukost
metode standardizaija i )omo(enizaija u"enika
kontinuirano usporeivanje vodi uspostavljanju norme #BnormalnoD naspram
Bdevijantno(D%
disiplina (ura pojedine u prosjek odreen statistikama i promatranjem
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
25/27
azlika spram pret)odna tri autora Fouault smatra da kole od u"enika "ine automate' kola
ne ureuje prostor privatno(a ivota, ne(o modelira ponaanje i sklonosti
Nietzsche: Schopenhauer kao odgajatej
&ietzs)e smatra da smo svi unikatni, neponovljivi, i da svi imamo jedinstveni potenijal koji
moramo razviti azvijamo se kao individue, a ne unutar mase Lrajnji ilj !iti (enije azviti se moemo na 1 na"ina kao ivotinje #ako ne preuzimamo od(ovornost za vlastiti
razvoj, ne izdvajamo se iz mase, ako smo prosje"ni 9 &ietzs)e to smatra izdajom% ili kaoljudi #to su oni koji su iskora"ili izvan zadani) okvira, koji su krenuli dalje, koji se izdiuiznad mase' = (rupe filozofi, sveenii i A%
= ideala u filozofiji +)open)auer, Eoet)e i ousseau Zato se trebamo razviti>
o 6ako je !iti pripadnik mase 9 u njoj se osjeamo si(urno i nitko nas ne kritizira, ali
kao pripadnii mase mi sta(niramo. 0dnosno, sta(nira "itav ljudski rod. Zato supotre!ni oni koji imaju )ra!rosti iskoraknuti jer na taj na"in vuku ljudski rodnaprijed.
Za &ietzs)ea je izrazito !itna dimenzija kulturekoja se moe zlora!iti #razvija se kultura,ali ne i pojedina%
o ;roz novapoduzetni"ka kultura%o ;roz dr$avu#od(oj o!likuje tako da slui samo njoj 9 instrumentalizaija slui samo
za opstanak drave%o ;roz umjetnost#ako se koristi za natjeanje razli"iti) kultura%o ;roz znanstvenike i u"enjake, odnosno znanost #selektiranje znanja, znanstvenii
koji slue dravi, a ne napretku%
0d(oj koji !i tre!ao potpoma(ati na razvoj nije adekvatan zato &ietzs)e uvodi+)open)auera
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
26/27
-"itelji su iznevjerili svoju ulo(u 9 iako djeluju unutar sustava, imaju dovoljno prostora i
slo!ode da u"ine "uda, ali oni to ne "ine
Edgar !orin: Odgoj za "udunost# Seda$ te$ejnihspoznaja u odgoju za "udunost
Lnji(a teorijske naravi Cudui od(oj nee !iti isti kao sadanji 0d(ojni izazov kako se suo"iti s promjenama i nepredvidivom !udunouA odu"avamo o onome to tek dolazi ;od(oj za !udunostA /re!ali !ismo od(ajati od(ajanike za !udue drutvo, ali kako kad ne znamo to slijedi u
!udunostiA
-
7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta
27/27
ovjek je unitas multiple2#jedinstvo raznolikosti% 9 kompleksno !ie koje u se!i nosi
suprotne karakteristike na "ijim razmeima nastaje (enijalnost #stvaranje ne"e(novo(%
@. Prouavati zemaljski identitet ;mudrost ivota u zajednii #mi smo individue, ali ivimo u zajednii, drutvena smo
!ia i stanovnii smo planete koju dijelimo s dru(ima% ovezivanje na razini "ovje"nosti, )umaniteta, solidarnosti 0d(ovornost spram oni) s kojima dijelimo planet, ali i spram !udui) (eneraija
A. Suoavanje s neizvjesnostima 0"ekivati neo"ekivano ;raionalna nesi(urnost 0d(oj ;svjesni) realista
B. Pouavati razumijevanje 0d(oj za nadilaenje zapreka u razumijevanju #e(oentri"nost, etnoentri"nost i
soioentri"nost, reduktivni du)% Etika razumijevanja razumjeti dru(o(a na nese!i"an na"in #razumjeti korijene,
o!like i manifestaije ljudsko( fanatizma ili !ilo kakvo( ponaanja%. Htikarazumijevanja trai od nas da razumijemo nerazumijevanje.
Ako smo u stanju shvatiti prije no to osudimo3 bit +emo na putu humanizacije
ljudskih odnosa4
C. ,tika ljudsko' roda +vaka oso!a ostvaruje se u trijadi pojedina 9 drutvo 9 vrsta 0d(ajati za demokraiju, pou"avati zemaljsko (raanstvo