filozofija odgoja_skripta

7/26/2019 Filozofija odgoja_skripta

1/27

FILOZOFIJA ODGOJA

NAGOVOR NA FILOZOFIJU

Arthur SchopenhauerFilozofija je roena u trenutku kad je otkriveno da postoji vana razlika izmeuprividaistvarnosti.

Bertrand RussellZnanost je ono to znamo, filozofija je ono to ne znamo.

Pavao Vu!Pavlov"#ovjek moe izmai filosofima, ali ne i filosofiji.

$u%en F"n&

itanje kao filozofski pro!lem nastaje u za"uenosti. rava za"uenost je uvod u filozofiju i !itno serazlikuje po du!ini. #$% &ajdu!lja za"uenost jest za"uenost nad najsamorazumljivijim' jer u ovomese do(aa najvei preo!raaj oni) koji su za"ueni.*

'arl Jaspers&+amimo izvori filozofiranja lee u uenju, u sumnji, u svijesti o izgubljenosti. - svakom slu"aju,sve po"inje time to "ovjeka neto z(ra!i i potrese, i u toj zaprepatenosti on uvijek trai neki ilj. #...%/ri motiva koja smo predo"ili vaea su, dodue, ali i nedovoljna. 0ni podlijeu jednomuvjetu, uvjetu komunikacijemeu ljudima.*

(to )na*" +,av"t" se -"lo)o-".o/+0 1e/u slu2" ,avl.en.e -"lo)o-".o/0 (to .e )ada#a ,avl.en.a -"lo)o-".o/0 (to post"2e/o ,ave#" se -"lo)o-".o/0

Ar"stotel 34567!4887 pr7 'r79 12 (odina !io latonov u"enik

3ra( mi je laton, ali mi je draa istina.

-"itelj 4leksandra 5akedonsko(

- 4teni pokree filozofsku kolu 6iej #peripateti"ka kola, peripat)os7etnja%

-"itelj oni) koji znaju 8zvrio presudan utjeaj na filozofiju i znanost, poznat kao Filozof

5etoda kole u"enik e veinu znanja otkriti sam, u"itelj samo usmjerava i usauje ideje, a

u"enik u etnji promilja o njima ovjek je !ioloko, ali i politi"ko !ie #zoon politikon% 9 svoju svr)u ostvaruje tek kroz

zajedniu ovjek je jedino !ie koje ima um i (ovor # logos% 7 (ovor je smisleno o"itovanje umske

prirode "ovjeka #: 4ristotelova klasifikaija ivi) !ia !iljke, ivotinje i "ovjek 9 "ovjek je;dvonono !ie !ez perja%


2/27

OVJEK

DUA

NERAZUMSKIDIO

RAZUMSKIDIO

TIJELO

Shole9 dokolia #ispunjavanje dokolie korisnim stvarima' ne moramo to raditi, ali radimo jer

nam "ini do!ro%Ar"stotel:Nagovor na filozofiju 3Protreptikos9

&apisan =>?@=>2.

+a"uvan fra(mentarno

&apisan jo u latonovoj 4kademiji itanje tre!a li se za sretan i pravedan ivot !aviti filozofijomA

Zaklju"ak 3a, svakako. 8 dravu tre!a or(anizirati na temelju filozofije.

(to )na*" +,av"t" se -"lo)o-".o/+0BCaviti se filozofijomD zna"i dvoje ispitivati i samo to tre!a li se !aviti filozofijom' i dru(o posvetitise filozofskom razmatranju.Filozofija jedina sadrava u se!i ispravan sud i nepo(reivu nared!odavnu raz!oritost#fronesis 7 pamet, razum, raz!oritost, mudrost, samosvijest$%.rema starim Erima filozofija se !avi razlikovanjem privida od stvarnosti, istine od lai jedina

sadri ispravan sud i raz!oritost.ovjek je politi"ko !ie 8 tre!a se aktivno !aviti politikom, ali za to tre!a posjedovati !arem osnovnaznanja iz filozofije.

Sve ;to nasta.e: nasta.e po< Prirodi nastaje radi ne"e(a i to uvijek radi ne"e(a !olje(

Zamisli (dianoia) i umijeu (tekhne) uvijek ima svr)u #telos%' oponaa priroduSluajno nema nikakvu svr)u

1. Svrha svake stvari uvijek je bolja od stvari same2. Prirodna svrha je ona koja se posljednja izvrava. !no bolje uvijek kasni za nastankom

az!oritost je posljednja od duevni) svojstava, ono to se posljednje razvija i ono to ispunjava svr)unae( postojanja..

3akle, ako smo nastali, onda je o"evidno da i postojimo radi to(a da !ismo iskazali neku raz!oritost i#neto% nau"ili.

Zakljuak" sve postojiradi uma #nous%.

Caviti se filozofijomzna"i !irati raz!oritostradi nje same.az!oritost povezujena um i tijelo iomo(uava nam

prakti"nu primjenuumni) spoznaja.

Cez due 9 !iljka @ !ez razumsko( djela #uma% 9 ivotinja @ !ez nerazumsko( djela #osjeaja% 9 !o(.

2


3/27

1e/u slu2" ,avl.en.e -"lo)o-".o/0 5otrila"ka raz!oritost donosi najvee pro!itke ljudskom ivotu #vidljivo na primjeru umijea%

Filozof je jedini koji oponaa ono to je to"no, a ne u"inke oponaanja

o motrila"kom znanju djelatno nastupamo' nema se smisla !aviti filozofijom ako se ne

reflektira u prakti"nom ivotu Filozofija je stjeanje i upora!a mudrosti

+amo ivjeti zna"i ro!ovati. Zadatak "ovjeka je do!ro ivjeti.

Znanja do!ivena !avljenjem filozofijom uvijek nakon kratkotrajne trke za ostalim znanjima silnoodmaknu.

(to .e )ada#a ,avl.en.a -"lo)o-".o/0

4ko je dakle "ovjek razumno !ie i ako je nje(ovo !ivstvo ureeno prema razumu i umu, nje(ov je

jedini posao samo najto"nija istina i kazivanje istine o onome to postoji. #$%

&e moemo navesti nijedan !olji posao misli, ili mislee(a dijela due, ne(o to je istina. 8stina jedakle najvaljaniji posao to(a dijela due.

(to post"2e/o ,ave#" se -"lo)o-".o/0 0naj tko iza!ere uman ivot u najveoj mjeri u(odno ivi

osao due je razmiljanje i razumijevanje

&ajvie i najvaljanije je !iti mislila to se postie razmatranjem ono(a to je dostupno

spoznaji +avrena djelatnost je i u(odna 9 filozofija je od svi) djelatnosti naju(odnija

Citi mislila postie se razmatranjem, razmiljanjem, raz!oritou

3jeu tre!a uvoditi u filozofiju to ranije

+to(a se svi koji to mo(u tre!aju !aviti filozofijom jer ili je to savreno do!ar ivot ili je od svi)stvari 9 ako tre!a samo jednu kazati 9 uzrok #savreno do!ra ivota% duama.

#ristotelov zakljuak"

/re!amo se, dakle, !aviti filozofijom, ili se oprostiti od ivota i otii odavde, jer sve je ostalo (olema!esmislia i naklapanje.

IGRA

od(oj je uvijek u odreenoj mjeri vanjski uvjetovan

od(oj je !itno stvarala"ki proes

avao Guk7avlovi suzvu"enje #ravnopravne ulo(e od(ajatelja i od(ajanika u od(ojnom

proesu% slo!oda je osnovni uvjet od(oja

u suprotnom uz(oj

3


4/27

manipulaija

F"lo)o-".a od%o.a 4ristotel filozofija je sama po se!i od(ojna

0d(ojni put istovjetan je filozofskom putu pojedina

/raenje istine, prila(oavanje novootkrivenom

8spunjavanje nae svr)e

0d(oj uvijek u sreditu ima su!jekt

+amood(oj 9 od(oj nema kraj #stari peda(ozi od(oj ima kraj, zavren je kada vie nema

potre!e za od(ajateljem%


5/27

8srpljuju se u sferi djetinjstva.

)ilippe 4ries, +toljee djetinjstva

ostoji li instinkt za i(ruA' -lo(a i(re u drutvu i kulturi #


6/27

7 +tvoriti znanstvenu i retori"ku podlo(u za politi"ku djelatnost

&e(ativan stav prema sofistima +okrat, laton, 4ristotel

ozitivan stav Ke(el #?Q. st.%

&eki od poznatiji) sofista rota(ora, rodik, Kipija, Eor(ija

+ofisti nisu voe ne(o zavodnii, oni su zalju!ljenii rije"i #filolozi%, a ne lju!itelji mudrosti#filozofi%. #laton%

+ofistika je prividna, a ne prava mudrost, a sofist je "ovjek koji uzima nova za prividnu, a ne zapravu mudrost. #+okrat%

Sorat 36?!4??7 pr7 'r79 -temeljitelj etike

Za(ovarao klju"nu ulo(u filozofije u razvoju pojedina


7/27

D".alo% Logos9 rije", jezik

3ijalo( dijeljenje rije"i, logosa

3ijalektikaraz7(ovor' umijee do!ro( postavljanja pitanja i davanja od(ovora

Ke(el dijalektikom se otkriva da se ono ope sastoji u jedinstvu suprotnosti

laton dijalektika dolazi na kraju 9 vodi misao od z!rke promjenjivo( do nepromjenjivi)

ideja #sumnjom dolazimo do istine%

Soratovs" d".alo%7 +udjeluje dvoje ravnopravni) su(ovornika7 -vod u raz(ovor dijalekti"ko miljenje #pro et contraar(umenti ukazuju na prividnost

znanja% ronija9 uvianje neznanja je prvi korak u proesu stjeanja znanja #Znam da nita ne

znam%7 sumnja u vlastito znanje, razotkrivanje neznanja i stvaranje pretpostavaka za dalje

istraivanje ajeutika9 poraanje istine 9 dolaenje do zaklju"aka koji su konzistentni' jasno

uo!li"avanje nejasni) slutnji su(ovornika 8nduktivna metoda 9 od pojedina"no( prema opem

+okrat smatra da znanje ve postoji u nama, samo (a tre!a do)vatiti #teorija prisjeanja due%.

Cudui da je dua, !esmrtna i mno(o puta roena, vidjela sve stvari koje postoje ovdje i upodzemnom svijetu #$% ne tre!a se "uditi to se moe prisjetiti kreposti i sve(a ostalo(a to je ve

ranije znala. Lako se to odnosi na ijelu prirodu, a dua sve u se!i ima, nita je ne prije"i, kada je

netko na to(od podsjeti #to ljudi nazivaju u"enjem%, da sama sve ostalo iznae, ako je samo dovoljnoodlu"nosti i neumorno( tra(anja. /ra(anje i u"enje sto(a je u potpunosti tek prisjeanje.

$le/ent" soratovso% d".alo%a&


8/27

5isliti kriti"ki se moe i !ez temeljito( poznavanja teme

&e!rojeno mno(o definiija kriti"ko(a miljenja


9/27

laton dri svoje djelo /imej u kojem pie o Lozmosu, odnosno umnom redu, kojem je

suprotnost kaos. /akoer spominje 4tlantidu kao primjer savrene drave. 3o provatanje(ove filozofije dolazi u vrijeme renesanse #neoplatonizam%.

4ristotel dri &ikomejevu matematiku. &je(ova filozofija preivjela je srednji vijek

za)valjujui /omi 4r)iakonu koji nje(ovu filozofiju pokuava ukomponirati u kranski

nauk.

Platon 36857!46579 +okratov u"enik

0snovao 4kademiju #postojala Q stoljea%

isao u formi dijalo(a

&ajpoznatija djelaApologija#Obrana Sokratova%,r!ava,"rotagora, #orgija,$enon,

#ozba, %eetet,"armenid,&akoni$ -"enje o idejama vje"ne i nepromjenjive' svijet osjetilni) stvari je samo odslika svijeta ideja

Platon:Drava 0snovna tema pravednost okuaj definiije pravednosti na primjeru drave 9 konstruiranje idealne drave

&edostatnost pojedina razlo( je nastanka drave

3rava ne postoji radi sree pojedina, ne(o radi sree sviju

3rava je jedinstvo raznolikosti u kojoj svatko o!avlja svoj posao naj!olje to moe i ne

mijea se u tui 9 pravednost 3rava mora zatititi pojedine od nji) sami)

ovjek prirodno tei najviemu do!ru 9 tome tei i drava kao skup pojedinaa 9 najvie

do!ro je ideal ivota u dravi olitika i moral su nerazdruno povezani

3rava slijedi podjelu due

rezire demokraiju, za(ovara aristokraiju #O vladavina naj!olji)%

Lako pronai te naj!olje ljudeA

Platonova ale%or".a o sp"l." 3Drava9&

0!janjava postanak naj!olji)

9


10/27

UMNIDIODU

E

VLADARIVRLINA -mudrostVOLJNI DIO DUE

RATNICI, UVARI

VRLINA - hrabrost

POUDNI DIO DUE

PROIVODITELJI

VRLINE ! samos"#ada"a$%&, s'rom$ost,um%&r&$ost

azlika izmeu svijeta privida i svijeta ideja

-/ 9 naporan, !olan, usamljen, elimo odustati i vratiti se u tamu i meu sjene, ali ako se

tome odupremo do!ivamo na(radu. ravi filozof@od(ajatelj vratit e se u spilju kako !i spasiodru(e, odnosno kako !i i) uvjerio da krenu prema znanju.

+poznaju ne moemo usaditi, ne(o je moramo dosei

0d(oj kao orijentacija #preokretanje due% iz mraka neznanja na svjetlo spoznaje. -"iteljorijentira u"enika prema svjetlu, !udi u njemu sumnju da tama nije sve to postoji. &H

prenoenje znanja, ne(o iskustvo i pruanje orijentaije. 0ni koji su spoznali, koji znaju i koji su mudri tre!aju voditi ostale .

Platon:DravaO od%o.u&

3ua i tijelo predstavljaju nerazdvojnu jelinu 9 od(oj mora uklju"ivati tjelovje!u

&avikavati duu na miljenje 9 matematika

/eiti spoznaji ideja 9 (eometrija

0tkriti zakone prirode, uo"iti red i )armoniju 9 astronomija

azmatrati suprotnosti, ii od pretpostavaka do po"ela 9 dijalektika

- svakoj dui ima neto do!ro(a i neto loe(a 9 ono do!ro je po prirodi ja"e, no moe !iti

potisnuto po(renim od(ojem


11/27

&aj!olje !i !ilo da su sva tri djela due u ravnotei.

Du;a "/a tr" d".ela E dr2ava tre,a tr" stale2a& 3uvari9 ive zajedno, nemaju vlastite imovine, nije im doputeno koristiti se novem'

karakterizira i) )ra!rost +ladari9 tko pamti do!ro, ne da se prevariti, ne mijenja svoje miljenje, postojan, pokazuje

ritam i sklad u svim kunjama' karakterizira i) mudrost #istinski od(ajatelji, to su oni koji suuzali iz spilje%

Proizvo4ai9 svi ostali koji pokazuju talente za dru(e stvari, a od koristi su ijeloj dravi'

karakterizira i) umjerenost #dananji od(ajatelji%

edino ispravan od'oj mo$e osi'urati opstanak dr$ave. !d'oj je 5umijee orijentiranja6. edino

ispravnim od'ojem (vo4enjem) mo$emo doi do samorealiza&ije svojih poten&ijala.

Analo%".a dr2ave " du;e& oistovjeuje pravedno( "ovjeka i pravednu dravu

azum je vladar due koji se !rine za ijelu duu' dravom tre!aju vladati filozofi 9 lju!itelji

mudrosti


12/27

Sorat 3jelovati u skladu s istinom, razvoj

moralne oso!e

Grlina je znanje &emoralno moemo djelovati jedino iz

neznanja Lriti"ko promiljanje +amood(oj

Platon Znanstveno projektira od(oj, razvoj

do!ro( (raanina

Gr)unska vlast uma -tilitaran odnos spram od(oja 5anipulaija i indoktrinaija 0d(oj je !ri(a drave

12


13/27

=o%u#a p"tan.a& +mije li drava intervenirati u od(oj i kolikoA

3okida li od(oj propisan od strane drave slo!odu pojedina ili je omo(uujeA

/re!aju li i nastavnii !iti meu onima koji su Bizali iz latonove spiljeDA Lolika je autonomija nastavnikaA Loja je definiija nastavnikaA

o"iva li zaista pravedan sustav od(oja #i o!razovanja% na motu svima jednakoA


14/27

Rousseau& +uosjeanje je pred7drutvena karakteristika "ovjeka

ravilnim od(ojem o"uvat emo suosjeanje u od(ajaniku

ovjek se raa do!ar, samo (a instituije "ine zlim. ousseau razlikuje

9 7ljubav prema sebi8#prirodni na(on za samoodranjem' uvjet za vlastitu sreu 9"uvamo se!e da preivimo% i

9 7samoljublje8#patvoren osjeaj, raa zavist i !ezo!zirnost prema dru(ima% 3evijaija Blju!avi prema se!iD u Bsamolju!ljeD posljedia je neod(ovarajue( od(oja'

samolju!lje se razvija odrastanjem, odnosno razvija se kao posljedia neod(ovarajue( od(oja 8spravan od(oj nje(uje suosjeanje

6oi drutveni utjeaji su oni koji nas spre"avaju da se razvijemo #od(oj je takoer drutveni

utjeaj koji moe !iti do!ar ili lo% 6jude se tre!a od(ajati u slo!odi 9 ;filozofija slo!ode

rirodnom stanju, koje privile(ira, ousseau suprotstavlja drutveno stanje 9 zalae se za

vraanje prirodi, odnosno za od(oj koji e iz!alansirati nau potre!u za samoaktualizaijom iivotom u drutvu

0d(ojni izazov "ovjeka tre!a od(ajati u prirodi, smanjiti ne(ativne utjeaje na minimum, a

opet (a od(ojiti i da postane funkionalni "lan drutva

Lako to da se "ovjek raa slo!odan, a posvuda je u okovimaA0naj koji je prvi o(radio komad zemlje i rekao B0vo je mojeD, potpisao je propast "ovjeka.

3raa mi je opasna slo!oda, ne(o si(urno i mirno ropstvo. #okovani smo drutvenim konvenijama%

ousseau trai re)a!ilitaiju prirodne do!rote ljudi unutar drutva, a ne povratak u pred7

drutveno stanje Lako se vratiti iskonskoj ljudskoj !iti, a i dalje ivjeti u zajedniiA

*ousseau9Emil ili o odgoju Zato ousseau eli od(ojiti ;divljakaA smatra da su ljudi imali ansu prirodno !iti, odnosno

ostati do!ri, ali su iskrivili sve do!re vrijednosti. Za(ovara prirodan ili ne(ativan od(oj

&aj!olje to moemo u"initi jest sprije"iti da se ita u"ini.

od(oj mora slijediti prirodni razvoj "ovjeka od(ajatelj samo neprimjetno postavlja situaije iz koji) od(ajanik moe iskustveno

u"iti 3ijete je su!jekt od(oja

0d(oj

0d strane prirode

0d strane "ovjeka

0d strane stvari

&e radi se o preputanju djeteta samo( se!i 9 od(ajatelj slui da poti"e dijete na neprimjetan

na"in

- skladu s prirodnim razvojem #od strane prirode%, od(ajatelj tre!a stvoriti uvjete i kreirati situaiju#od(oj od strane "ovjeka% u kojoj e dijete iskustveno u"iti #od(oj od strane stvari O stvarni od(oj%.


15/27

aamo se sla!i, tre!amo sna(e' raamo se lieni sve(a, tre!amo pomo' raamo se (lupi, tre!a namrazum. +ve to nemamo roenjem i sve to tre!amo odrastajui, dano nam je od(ojem.*

Rousseauov od%o. u pras"&

3ijete od(ajati izvan (rada 8ndividualni pristup

aljivo !irati, pripremati i nenametljivo or(anizirati od(ojne situaije

&je(ovati dje"ju radoznalost i snalaljivost

rvo stvar, a onda rije"

Lanjavanje osjetiti posljedie svoji) djela

&e u"iti ne(o otkrivati znanja ulo(a od(ajatelja je stvoriti od(ovarajue situaije

aditi kao seljak, a misliti kao filozof

eli(ija je stvar oso!no(a iz!ora

Rousseau o $/"lu&&e ivi ni u kakvim za!ludama, ili !ar ivi u onakvima koje mi ljudi ne moemo iz!jei.

&ema nedostataka, ili ima samo one od koji) se nijedan "ovjek ne moe sa"uvati.8ma zdravo tijelo, (ipke udove, zdrav du) !ez predrasuda, slo!odno sre !ez strasti $

&e !unei ni"ije(a mira ivio je zadovoljno, sretno i slo!odno, koliko mu je doputala priroda.3rite li da je dijete koje je na taj na"in navrilo svoju petnaestu (odinu, iz(u!ilo pret)odne (odineA

Llju"na ulo(a suosjeanja plemeniti divljak moe funkionirati u drutvu upravo z!o(

suosjeanja, ono se nje(uje tijekom "itavo( perioda, ali najvie nakon Hmilove ?>. (odinekada smije otii u drutvo

+uosjeanje je temelj moralno(a razvoja i osnova za stvaranje drutveni) veza

ovjek je o!daren mo(unou usavravanja#to (a razlikuje od ivotinja%

ousseau ne trai povratak !ezdrutvenom stanju, ve re)a!ilitaiju

8z laljivosti drutveni) odnosa vratiti se do "iste oso!nosti

8z neprirodne intelektualne o)olosti vratiti se do jednostavno( prirodno( osjeaja

riroda djevoj"ie i dje"aka nisu jednake 9 +ofiju tre!a ostaviti u kui

N"et)sche:Schopenhauer kao odgajatelj +)open)auerova, Eoet)eova i ousseauova slika "ovjeka daju nam potiaj za preo!raaj

nai) ivota *ousseauov ovjek"

7 osvijestio da vodi umjetan ivot, iskvaren izmiljenim normama, loim od(ojem i smijenimo!i"ajima

7 tada uo"ava da je samo priroda do!ra, da je samo prirodan "ovjek "ovje"an7 tei povratku se!i, !untovno od!auje sve to (a (ui i spreman je na revoluionarne korake

IVAN ILLIH

3>?87!8CC879Suvre/ena rad"alna r"t"a o,ra)ovn"h sustava


16/27

oen u 4ustriji, porijeklom s Cra"a

imokatoli"ki sveenik, studirao filozofiju, profesor na fakultetu 9 napustio taj posao jer se

razo"arao -z aula Freirea najpoznatiji suvremeni kriti"ar o!razovni) sustava

+redinja 8lli)eva teza pojedini imaju pravo preuzimanja kontrole nad vlastitim ivotom,oslo!oeni od pritiska instituija

-z instituionalizirano o!razovanje #knji(aeschooling Societ'%, snano kritizira i

mediinski sustav #knji(a$edical (emesis% 9 eli i) rekonstruirati

Ivan Ill"ch:Deschooling Society ?QVT. tekst Pkola sveta krava

?QU2. knji(aeschooling Societ' #prevedeno kaoole kole%

o"etni uvid za veinu ljudi pravo na u"enje sueno je o!vezom po)aanja kole

Kipoteza drutvo moe #i mora% !iti rakolovano

8lli)evi radovi o o!razovnome sustavu konentriraju se oko tri to"ke dija(noza sustava kolovanja'

poziv na rakolovanje drutva'

prijedlo( kurativni) mjera.

Pkola je arada koja ne isporu"uje ono to je o!eala

oti"e poslunost i podlonost, uklanja kriti"nost

/ek e (eneraija odrasla !ez o!vezno( o!razovanja moi istinski reformirati kolski sustav

rojekt demitolo(izaije kole

5no(i u"enii, naro"ito oni siromani, intuitivno znaju to e im kole pruiti. - njima e i)kolovati da zamjenjuju proes i sutinu. #$%

&a taj na"in u"enikakolujuda nastavu smatra u"enjem, prelazak u vii razred o!razovanjem, diplomudokazom stru"nosti, a te"no izraavanje sposo!nou kazivanja ne"e( novo(.

Pkola produ!ljuje soijalne razlike, poti"e poslunost i podlonost, a uklanja kriti"nost

Pkola o!es)ra!ruje svaki izvan7kolski napor u realizaiji o!razovni) zadataka 9 naa izvornamotivaija za istraivanjem tijekom kolovanja se (u!i

ostajemo pasivni primatelji znanja

!bmane kolovanja" Pkolovanjem se unaprjeuju u"enje i pravda

Znanje najveim dijelom proizlazi iz nastave #8lli) znanje samo jednim dijelom

proizlazi iz nastave: 5eutim, kola priznaje jedino znanje ste"eno tijekom nastave%

Pro&es :ormalno' obrazovanja :avorizira vanjske elemente nautrb sutinskih"

kolovanje potpada pod to"no odreeno razdo!lje ivota, definirano je relaijom u"enik7u"itelj,


17/27

inzistira se na redovnome praenju pro(rama.

;ritika 7poustanovljavanja vrijednosti8" polarizaija i pasivizaija drutva, stvara se ovisnost o instituijama koje nam oduzimaju

od(ovornost 3efiniija zdravlja, u"enja, dostojanstva, neovisnosti i stvaralatva svodi se na djelatnost

ustanova koje tvrde da slue nji)ovom ostvarivanjuPkolovanje O o!razovanje,

zdravstvena slu!a O zdravlje,(ledanje /G O razonoda, itd.

8lli) vjeruje u potre!u postojanja sustava i neki) instituija

Lritizira nau preveliku ovisnost o njima i klijentelisti"ki status koji one produiraju

Pkola poustanovljuje vrijednost znanja i isklju"uje sve nje(ove varijante koje se nalaze izvan

sustava Pkola smatra vrijednim samo ono to sama nudi +voju ljestviu vrijednosti pretvara u sastavni dio drutveni) vrijednosti

&ezdrava irkularna meuovisnost instituija uzrokuje poimanje nae od(ovornosti kaoproporionalne naoj uklju"enosti u razne servise.

Pkola mno(e dovodi do neke vrste du)ovno( samou!ojstva, jer prisiljava ljude na odrianje odod(ovornosti za vlastiti razvoj.

Pkole iskrivljuju prirodnu sklonost razvoju i u"enju.

Pkole slue iljevima nastavnika.

Pkole vrednuju fra(mentirane odsje"ke spoznaje i inzistiraju na nji)ovoj standardizaiji

Znanje je proizvod koje( smo prisiljeni konzumirati

-"enje standardiziranom miljenju O uniformirani pojedini, ne7kreativni, podloni i puni

predrasuda prema onima izvan sustava &ara!eni kolom 9 kolovani smo da se osjeamo manje vrijednima pred onima vie

kolovanima rirodna znatielja pretvara se u kompulzivnu trku za posti(nuem

&aiz(ledno davanje jednaki) ansi svima, a zapravo ustanovljavanje sasvim nove

diskriminaije one na osnovi svjedod!e ili diplome, odnosno duljine kolsko(a staa

'ao dola)" do ov"snost" o ustanova/a0 -stanove mijenjaju svoje proklamirane iljeve kako !i opravdale i u"vrstile svoje postojanje u

drutvu ovisnom o instituijama 5anipulativne i druelju!ive ustanove

Dru2el.u,"veK ustanove& Lorisnik se njima moe slo!odno sluiti nije (a potre!no uvjeravati da su mu korisne

Loristimo i) neo(rani"eno, kada su nam potre!ne


18/27

Meste, vodovod, javni parkovi, telefonske linije$ imaju alternativu, ne prisiljavaju nas na

koritenje 6ako prelaze u manipulativne

=an"pulat"vneK ustanove& 8ma i) znatno vie +kupe za odravanje, imaju veliki !irokratski aparat

+e!e i svoje uslu(e prezentiraju neop)odnima

4diktivne i u drutvenom i u psi)olokom po(ledu

0kupiraju "itava podru"ja nai) ivota, (ue alternative

Pr".edlo% urat"vn"h /.era& &e trai trenutno zatvaranje kola niti nji)ovo ukidanje, ne(o temeljito restrukturiranje 0tvoriti prostor znatielji nasuprot !irokratizaiji

-kinuti o!vezno kolovanje

-kinuti diskriminaiju na osnovi posjedovanja svjedod!e ili diplome

0mo(uiti slo!odan pristup znanju

0mo(uiti slo!odno povezivanje i istraivanje #8nternet%

Curza vjetina

Curza teorijski) znanja

'AZNA

Ivan Ill"ch& Lritizira BpoustanovljenoD drutvo, pose!no o!vezno o!razovanje i zdravstveni sustav

8nstituije se pro(laavaju nezao!ilaznima, zaposjedaju ijela podru"ja nae(a ivota,

pasiviziraju nas i "ine ovisnima o svojim servisima &astaju iz potre!e, zatim mijenjaju svoje proklamirane iljeve i po"inju iriti svoj utjeaj


19/27

0pravdava i razne o!like od(ovora na prisilu

&a fluidni osjeaj pravednosti

Cuni se protiv kanjavanja nevini)'

&e odo!rava kada jednako postupamo i s krivim i s nevinim'

&e podrava proputanje rea(iranja prema krivu' 0sjea potre!u za pri)vaanjem posljedia svoji) djelovanja, !ez o!zira kakve one

jesu.

Opravdan.e a)neO,.et"vno opravdan.e a)ne&

9 -smjerava se na djelovanje9 Lazna za nedjelo O ne(aija ne(aije kazna ukida nedjelo9 0snova retri!utivne teorije u samome nedjelu sadrani su i opravdanje i dunost

kanjavanjaSu,.et"vno opravdan.e a)ne&

9 -smjerava se na po"initelja slo!odno i od(ovorno !ie9 Lazna je pravo po"initelja nedjela9 &a vioj razini drava ima pravo i dunost !raniti se protiv u(roavanja slo!ode i

od(ovornosti svoji) (raana

'a)na ") po)"c".e ut"l"tar")/a& -tilitarizam eti"ka poziija koja smatra da je ispravno djelovanje ono koje dovodi do najvee

mo(ue koli"ine sree #ope( do!ra%, odnosno koristi &ajzna"ajniji predstavnii utilitarizma


20/27

$le/ent dru;tveno%a ut.eca.a& B0ni koji "ine nedjela nisu sami kriviD

B8nstituije nisu radile svoj posaoD

Bravi kriva je drutvoD

4l!ert Mamus +vako drutvo ima zlo"ine koje zasluuje

etri!utivna teorija kazne poziva se na o!jektivno i su!jektivno opravdanje kazne

otekoe takvo(a utemeljenja

o"initelj se eli odrei svo(a prava da !ude kanjen

ravo koje(a se elimo odrei je vrlo neo!i"no pravo

&e doputa milosre

0snovno razlikovanje utilitarizam je usmjeren na !udunost, retri!utivna teorija na prolost.

'a)na ao prevenc".a0

+amo postojanje kazne dovoljno je za preventivno djelovanje 9 stra) od kazne &e(ativ Bzlatno( pravilaD

3voj!ena je utemeljenost moralno(a djelovanja u stra)u

+tra) od kazne moe !iti u"inkovit kada nam dokida vrijednosti do koji) nam je stalo

-pitno je na stra)u (raditi zdravu li"nost i zdrave odnose u drutvu

AU@ORI@$@

A7 S7 Ne"ll& (ola Su//erh"ll -temeljena ?Q1?. (odine

3jea od > do ?V (odina

&astava se odrava, ali nije o!avezna #djea su znatieljna, prirodna potre!a za znanjem%

4utoritet pravila, ne oso!e

Gie se ne zovu slo!odnom, ve demokratskom kolom #12?=. u skupini nezavisni) kola%

&esretnost je uzrok svim zlo"inima, svoj mrnji i ratovima.- tolikoj sam mjeri ni"eanist da sam protiv u"enja djee da !udu ti)a, mirna i ljupka, te nastojim

osposo!iti mlade umove da pitaju, unitavaju i ponovno (rade.

Gjerujem da je nametanje !ilo "e(a kroz autoritet po(reno. 3ijete ne !i tre!alo nita u"initi sve dok9 prema vlastitome sudu 9 ne !ude uvjereno u ispravnost svoji) postupaka.

0d(oj !ez ikakvo( autoriteta nije od(oj

0d(oj !ez slo!ode nije od(oj

etiri od(ojna stila #


21/27

Shole7 pruanje orijentaijsko(, a ne samo upora!no( znanja

Autor"tet &unost u od(ojnim, ali i ostalim ivotnim odnosima i proesima

ozitivni efekti dokidanje samovolje, upuenost umnijim okvirima drutvene re(ulaije

&e(ativni efekti umjetno odravani odnosi neslo!ode i neistine' stvaranje vje"ni)maloljetnika

Potre,a rede-"n"ran.a autor"teta nastavn"a& Lritika tradiionalno( sustava o!razovanja

Lritika u"enja podlonosti autoritetu

astua svijest o ljudskim pravima openito i pravima djeteta

ojava permisivno( modela od(oja

5odel skriveno( autoriteta u kolama

oveana dostupnost sadraja, provjerljivost informaija

Istra2"van.e podlo2nost" autor"tetu&Stanle ="l%ra/ : >?C!"h

2 volti% -ollo./upstudije

#5il(ram, 6auren +later% 4utoritet O od(ovornost

Zato smo toliko posluniA 3ovoljne su sitnie koje e nas uvjeriti u ne"iji autoritet #pre!aujemood(ovornost na neko( dru(o(%.

Rousseau o autor"tetu& Za(ovara ne(ativni od(ojD


22/27

3ijete e iskazivanje ekspliitno( autoriteta !ez razumijevanja razlo(a vidjeti kao

praktiiranje moi od(ajatelja 5o(ua su dva is)oda ukoliko se nameu pravila !ez o!janjenja pokoravanje i po!una

okoravanje @ pasivnost

o!una rezultira la(anjem, skrivanjem i manipuliranjem jer dijete nije dovoljno jako

izravno se po!uniti% . predlae autoritet od(ajatelja nad od(ajanikom mora !iti jednako !ezli"an kao i onaj

zakona nad (raaninom 4utoritet kao odnos povjerenja

0d(ajatelj #neprimjetno% orijentira dijete radije ne(o ekspliitno usmjerava

'ant o autor"tetu u ;ol"& 3ostojanstvo "ovjeka nalazi se u nje(ovoj nedovrenosti

Pkola kao dresura u"i se od(oditi zadovoljenje elje, napraviti plan i potivati vlastite

odluke i nji)ove posljedie 4utoritet u koli proizlazi iz odnosa dviju funkija, a ne dviju oso!nosti #B!ezli"anD red%

-"eniku tre!a prepustiti samostalno or(aniziranje vlastito( rasporeda unutar okvira opi)

pravila Pkola sudi o djetetu na osnovi nje(ovi) djela, dok su misli i osjeaji posve privatni

I)a)ov" peda%o;o/ autor"tetu& rividni paradoks Selim da me slua kako !i mo(ao sumnjati u ono to (ovorim i kako !i

mo(ao kritizirati: +peifi"na forma asimetri"no(@)ijerar)ijsko( odnosa

3rutvene promjene informaijsko do!a, na(lasak na ljudskim pravima, pojava koneptapermisivno( od(oja, u"enja kroz i(ru, jeloivotno( u"enja, samood(oja$

DISHIPLINA

P7 Han"ve): Odgojiti graanina? /eza kola stvara (raanstvo

remisa ? svaka politi"ka zajednia karakterizirana je koe(zistenijom raznorodni) elemenata

remisa 1 mora postojati neto to takvu zajedniu dri na okupu

Pto je zajedni"ko (raanima iste draveA Glast, reli(ija, jezik, povijest, itd. aznorodni elementi, ali svi su podloni istim instituijama i za sve vrijede isti zakoni kojima

se podvr(avaju Zajedni"ki zakoni unutar iste drave 9 ;teorije o drutvenim u(ovorima Ko!!es ;rat svi) protiv sviju 9 z!o( kontinuirane u(roenosti odlu"ujemo prenijeti dio svoje

slo!ode na jedan entitet, odnosno dravu, koja e se o nama skr!iti i titi onaj dio slo!ode kojinam je ostao #zakoni nas tite, ali nam istovremeno oduzimaju dio slo!ode%

Zakoni nam (ovore to ne smijemo raditi, a ne ono to smijemo

Pkola prvo mjesto inte(riranja u iru zajedniu


23/27

. Manivez kola stvara (raanstvo

Eraanin se ne pokorava !ez razmiljanja, on promilja o autoritetu' djea manje razumiju 9

dovodi do pokoravanja autoritetu openito !ez razmiljanja i rasuivanja rvi autoritet su nastavnii

Lako u djetetu razviti osjeaj potovanja,

!ez stvaranja ovisnosti o nadreenomA

Jean!Jacues Rousseau& +matra da odnosi autoriteta imaju ne(ativan utjeaj na djeu

3ijete ne razumije razlo(e nared!e' tuma"i je kao samovoljno ponaanje odrasle oso!e

5oe rea(irati na dva na"ina pokoravanjem i po!unom

ousseauovo rjeenje autoritet od(ajatelja nad od(ajanikom mora !iti jednako !ezli"an kao i

autoritet zakona nad (raaninom Za malo dijete or(anizirati od(ojne uvjete na na"in da dijete niti ne moe poeljeti nita dru(o

osim ono(a to je naj!olje za nje(a 3jetetom upravljaju o!jektivne sile situaije koju je diskretno o!likovao sam od(ajatelj

Pto s djeom u adolesentskoj do!iAPredla$e 6peda'oki u'ovor=

8ma(inaran konept u kojemu su autoritet od(ajatelja i slo!oda od(ajanika u ravnotei

0d(ajatelj eli naj!olje za od(ajanika, a od(ajanik mu !ezuvjetno vjeruje

/ek !udunost donosi razumijevanje nalo(a #nakon to od(ajanik sazrije, od(ajatelj ima

o!avezu s njime raspraviti o povjerenju koje je do!io% eda(oki u(ovor temelji se na povjerenju koje od(ajatelj ne smije izi(rati

I//anuel 'ant&ovjekovo dostojanstvo nalazi se u nje(ovoj nedovrenosti.ovjek je jedini stvor koji mora !iti od(ojen.

&je(ovanje i disiplina mijenjaju ivotinjsko u "ovje"je, uvode "ovjeka u "ovje"nost

0sueni smo na pomo dru(o(a 9 presudna ulo(a od(ajatelja

0d(aja se za !olje !udue stanje

&je(ovati prirodne predispoziije, nikako ne instrumentalizirati od(oj

0d(oj mora omo(uiti sve na"ine realizaije prakti"ko(a uma

iscipliniran9 prvi stupanj promjene prema "ovje"nosti, (ranie koje postavlja

od(ajatelj sprje"avaju pad od(ajanika u ne)umanost 0ultiviran9 vana je pouka i nastava'

$udar9 iviliziran, u(odan u drutvu'

$oraliziran9 umjean #vjet% za ostvarenje razli"iti) iljeva.

ovjek je po prirodi sirov, a ako takav ostane i nakon kulturno( razvitka, on je zao.

0kola kao dresura#s pozitivnim konotaijama%

&aviknuti #disiplinirati% dijete da od(odi elju za ispunjenjem svoje potre!e

otaknuti razmiljanje, a potisnuti impulzivnost

&apraviti plan, potivati odluke i snositi nji)ove posljedie


24/27

3jeu prije sve(a aljemo u kolu ne zato da !i tamo neto nau"ila, ve zato da se naviknu mirnosjediti i to"no izvravati ono to im se kae kako !i nakon to(a znala u trenutku uvidjeti prednosti svi)

ideja koje mu se nude.*#Lant,1azmiljanja o odgoju%

ad u koli namee disiplinu koja po(oduje razmiljanju i stjeanju samostalnosti

3opustiti djei da dio svo(a rasporeda samostalno or(aniziraju

ed kolske ustanove je !ezli"an, pokoravaju mu se i odrasli

&ema oso!ne moi, a svi koji su na istoj funkiji meu so!om su jednaki

azvoj osjeaja za jednakost i potivanje univerzalni) pravila

Pkola sudi o djetetu samo na osnovu nje(ovi) djela, dok mu se istovremeno ostavlja slo!oda

misli i osjeaja

G7 7 F7 e%el& 0!iteljska sredina mjesto je afektivni) odnosa Pkola, s dru(e strane, namee djetetu o!jektivno ponaanje

Pkola ne nadomjeta o!iteljske odnose dru(im afektivnim odnosima

&e mijea se u intimu u"enika sve dok funkionira unutar pravila ustanove

Pkola stvara prostor ne"e(a izmeu, prostor izvan nadzora roditelja i u"itelja O razvoj

privatnoga !ivota

="chel Foucault& 3ru(a"ije s)vaanje disipline od ousseaua, Lanta ili Ke(ela

Eovori o Bdisipliniranome drutvuD

sitni"avo kontroliranje ponaanja, kretanja i rasporeda sati'

kontrola tijela i pokreta'

me)ani"ko potivanje nametnuto( reda'

vrednuju se !rzina i djelotvornost'

vea renta!ilnost, raionalizaija trokova'

lake upravljanje masama'

onaj koji ima mo razmilja i planira, izvritelj je samo element u strate(iji koju uope

ne mora s)vatiti. - atmosferi kontinuirano(a vidljivo( i nevidljivo( nadzora, pojedini po"inju sami se!e

nadzirati #"anopticon%

0kola"

prvo mjesto kontinuirano( nadzora od strane sustava

eli nepovezanu (omilu pojedinaa or(anizirati u ureenu mno(ostrukost

metode standardizaija i )omo(enizaija u"enika

kontinuirano usporeivanje vodi uspostavljanju norme #BnormalnoD naspram

Bdevijantno(D%

disiplina (ura pojedine u prosjek odreen statistikama i promatranjem


25/27

azlika spram pret)odna tri autora Fouault smatra da kole od u"enika "ine automate' kola

ne ureuje prostor privatno(a ivota, ne(o modelira ponaanje i sklonosti

Nietzsche: Schopenhauer kao odgajatej

&ietzs)e smatra da smo svi unikatni, neponovljivi, i da svi imamo jedinstveni potenijal koji

moramo razviti azvijamo se kao individue, a ne unutar mase Lrajnji ilj !iti (enije azviti se moemo na 1 na"ina kao ivotinje #ako ne preuzimamo od(ovornost za vlastiti

razvoj, ne izdvajamo se iz mase, ako smo prosje"ni 9 &ietzs)e to smatra izdajom% ili kaoljudi #to su oni koji su iskora"ili izvan zadani) okvira, koji su krenuli dalje, koji se izdiuiznad mase' = (rupe filozofi, sveenii i A%

= ideala u filozofiji +)open)auer, Eoet)e i ousseau Zato se trebamo razviti>

o 6ako je !iti pripadnik mase 9 u njoj se osjeamo si(urno i nitko nas ne kritizira, ali

kao pripadnii mase mi sta(niramo. 0dnosno, sta(nira "itav ljudski rod. Zato supotre!ni oni koji imaju )ra!rosti iskoraknuti jer na taj na"in vuku ljudski rodnaprijed.

Za &ietzs)ea je izrazito !itna dimenzija kulturekoja se moe zlora!iti #razvija se kultura,ali ne i pojedina%

o ;roz novapoduzetni"ka kultura%o ;roz dr$avu#od(oj o!likuje tako da slui samo njoj 9 instrumentalizaija slui samo

za opstanak drave%o ;roz umjetnost#ako se koristi za natjeanje razli"iti) kultura%o ;roz znanstvenike i u"enjake, odnosno znanost #selektiranje znanja, znanstvenii

koji slue dravi, a ne napretku%

0d(oj koji !i tre!ao potpoma(ati na razvoj nije adekvatan zato &ietzs)e uvodi+)open)auera


26/27

-"itelji su iznevjerili svoju ulo(u 9 iako djeluju unutar sustava, imaju dovoljno prostora i

slo!ode da u"ine "uda, ali oni to ne "ine

Edgar !orin: Odgoj za "udunost# Seda$ te$ejnihspoznaja u odgoju za "udunost

Lnji(a teorijske naravi Cudui od(oj nee !iti isti kao sadanji 0d(ojni izazov kako se suo"iti s promjenama i nepredvidivom !udunouA odu"avamo o onome to tek dolazi ;od(oj za !udunostA /re!ali !ismo od(ajati od(ajanike za !udue drutvo, ali kako kad ne znamo to slijedi u

!udunostiA


27/27

ovjek je unitas multiple2#jedinstvo raznolikosti% 9 kompleksno !ie koje u se!i nosi

suprotne karakteristike na "ijim razmeima nastaje (enijalnost #stvaranje ne"e(novo(%

@. Prouavati zemaljski identitet ;mudrost ivota u zajednii #mi smo individue, ali ivimo u zajednii, drutvena smo

!ia i stanovnii smo planete koju dijelimo s dru(ima% ovezivanje na razini "ovje"nosti, )umaniteta, solidarnosti 0d(ovornost spram oni) s kojima dijelimo planet, ali i spram !udui) (eneraija

A. Suoavanje s neizvjesnostima 0"ekivati neo"ekivano ;raionalna nesi(urnost 0d(oj ;svjesni) realista

B. Pouavati razumijevanje 0d(oj za nadilaenje zapreka u razumijevanju #e(oentri"nost, etnoentri"nost i

soioentri"nost, reduktivni du)% Etika razumijevanja razumjeti dru(o(a na nese!i"an na"in #razumjeti korijene,

o!like i manifestaije ljudsko( fanatizma ili !ilo kakvo( ponaanja%. Htikarazumijevanja trai od nas da razumijemo nerazumijevanje.

Ako smo u stanju shvatiti prije no to osudimo3 bit +emo na putu humanizacije

ljudskih odnosa4

C. ,tika ljudsko' roda +vaka oso!a ostvaruje se u trijadi pojedina 9 drutvo 9 vrsta 0d(ajati za demokraiju, pou"avati zemaljsko (raanstvo

filozofija odgoja_skripta

Documents