Download - Evro Nas Novac
-
8/18/2019 Evro Nas Novac
1/10
JUNE 2002/EN
-
8/18/2019 Evro Nas Novac
2/10
EVRO
ZONAEVRA
SAVET EVROPSKE UNIJE
EVRO GLOSAR
1. januara 2002. godine uspe{no su uvedeni u opticaj evro nov~anice i kovani novac, postaju}i tako zakonsko sredstvo pla}anja u dvanaest zemalja zone evra. To je bio zavr{etak procesa
koji je zvani~no zapo~eo 1991. godine i koji je 1992. doveo do potpisivanjaMastrihtskog ugovora. Prelaz na gotov novac u evrima predstavljao jeedinstveni doga|aj koji je direktno uticao na svakodnevni `ivot vi{e od 300miliona ljudi u zoni evra.
Preko postoje}e bro{ure bli`e }ete se upoznati sa »Evrom na{im novcem«. Ovde }ete dobiti obave{tenja o izgledu i sigurnosnim obele`jima sedam apoena nov~anica i osam kovanog novca. Dok su nov~anice u svih dvanaest zemalja u zoni evra iste, pored zajedni~kog lica, kovani novacima nali~je sa motivom iz nacionalne istorije. Sve evro nov~anice i kovaninovac mogu se koristti u ~itavoj zoni evra – a Evropa ve} sada profitira odtoga.
NOVA VALUTA ZA EVROPU
Odluka o oznacievropske valutedoneta je nazasedanjuEvropskog saveta15. i 16.decembra 1995.godine u Madridu.
Zona evra obuhvatadr`ave ~laniceEvropske unije kojesu ebvro uvele kaozajedni~ku valutu i ukojima se, saodgovorno{}u organaEvropske centralnebanke (ECB) kojidonose odluke,sprovodi jedinstvenamonetarna politika.Od 1. januara 2001.godine zoni evrapripadaju zemljeBelgija, Nema~ka,Gr~ka, [panija,Francuska, Irska,Italija, Luksemburg,Holandija, Austrija,Portugalija i Finska.
Savet Evropske unije je organ Evropskezajednice i sastoji seod predstavnikavlada dr`ava ~lanicaEvropske unije.
-
8/18/2019 Evro Nas Novac
3/10
SIMBOL EVRA – K
EVROPSKA CENTRALNA BANK A
EVRO GLOSAR
Februara 1996. godine Evropski monetarniinstitut, prete~a Evropske centralne banke, raspisao je konkurs. Od grafi~ara koji kreiraju nov~anice i koji su predlo`eni od strane nacionalnih centralnih banaka Evropske unije tra`ilo se da nacrtaju serijuod sedam nov~anica (5E, 10E, 20E, 50E, 100E, 200E i 500E) naednu od dve teme: »Epohe i stilovi u Evropi«, odnosno apstraktni ilimoderni dizajn.
U decembru 1996. godine Savet Evropskog monetarnog instituta, naosnovu ankete i preporuke grupe eksperata, odabrao je serijucrte`a. Na konkursu je pobedio Robert Kalina iz Austrijskenacionalne banke sa svojim crte`ima na temu »Epohe i stilovi uEvropi«.
Prava nov~anica, u svakom slu~aju, poseduje vi{e od atraktivnogdizajna. Tako su nov~anice morale da se opreme sigurnosnimobele`jima da bi javnost i bankarski slu`benici, ali i automati, moglilako da prepoznaju falsifikate. Pre po~etka sopstvene proizvodnje{tampane su i analizirane nulte serije.
U prole}e 1999. godine Savet Evropske centralne banke odobrio jetehni~ke specifikacije nov~anica. Prva koli~ina od oko 15 milijardievro nov~anica proizvedena je u 15 {tamparija u Evropskoj uniji.Nacionalne centralne banke pojedinih zemalja ~lanica uvek su samedonosile odluke, gde je trebalo da se od{tampa njihova prvakoli~ina evro nov~anica.
Ta~no utvr|eni postupci provere i kontrole kvaliteta garantuju da susve nov~anice identi~ne i da su u skladu sa tehni~kimspecifikacijama. Na taj na~in svaka evro nov~anica mo`e da sekoristi na svim automatima koji primaju i izdaju nov~anice u ~itavojzoni evra.
EVRONOV^ANICE –OD CRTE@A DO [TAMPANJA
Grafi~ki simbol za evroizveden je od gr~kogslova epsilon i odnosise na na prvo slovore~i »Evropa«. Dvepopre~ne crtesimbolizuju stabilnostevra. Zvani~naskra}enica za evro glasiEUR. Skra}enica jeregistrovana kodMe|unarodneorganizacije zastandardizaciju i koristise za poslovne,finansijske i komercijalnesvrhe.
Evropska centralnabanka (ECB)osnovana je 1. juna1998. godine. Svojesedi{te ima uFrankfurtu na Majni.ECB obezbe|uje dazadatke koji supreneti naevrosistem i sistemevropskih centralnihbanaka li~noispunjava iliispunjavajunacionalne centralnebanke u skladu saStatutom Evropskogsistema centralnihbanaka.
-
8/18/2019 Evro Nas Novac
4/10
ORGANI EVROPSKECENTRALNE BANKEKOJI DONOSEODLUKE
EVRO GLOSAR
EVROPSKAKULTURANA JEDAN
POGLED
Evro nov~anice prikazuju arhitektonskestilove iz sedam epoha evropske istorijekulture: klasika, romanika, gotika,renesansa, barok i rokoko, arhitektura(arhitektonske gra|evine) od gvo`|a istakla, kao i moderna arhitektura 20.veka.
Pri tom se nagla{avaju tri glavna arhitektonska
elementa: prozori, kapije i mostovi.Prozori i kapije na licu svake nov~anice simbolizujuduh otvorenosti i saradnje u Evropi. Pored toga,naslikano je dvanaest zvezdi Evropske unije kojepredstavljaju dinami~nost i harmoni~nost u dana{njojEvropi.Na nali~ju nov~anica, ti elementi se dopunjujucrte`om mosta koji je tipi~an za svaku epohuevropske istorije kulture. Od ranih konstrukcija domodernih vise}ih mostova sada{njeg doba, ti mostovipredstavljaju simbol povezivanja naroda Evrope, kao iEvrope i ostalog sveta.
NAJVA@NIJE OSTALEKARAKTERISTIKE NOV^ANICA SU:• Oznaka valute – evro – latinicom (EURO) i
gr~kim pismom (EYR),• Skra}enica Evropske centralne banke (ECB) u petvarijanti – BCE, ECB, EZB, EKT, EKP – adekvatnoslu`benim jezicima Evropske unije u jedanaestzemalja,• Potpis predsednika Evropske centralne banke.
DIREKTORIJUM(IZVR[NI ODBOR)
Sastoji se odpredsednika ipotpredsednikaEvropske centralnebanke, kao i od
jo{ ~etiri ~lana kojasporazumno imenuje{ef dr`ave ili vladedr`ava ~lanicaEvropske unije kojesu uvele evro.
SAVET EVROPSKECENTRALNE BANKE
Sastoji se od svih~lanovaDirektorijuma ECB ipredsednikanacionalnihcentralnih banakasvih onih dr`ava~lanica Evropskeunije koje su uveleevro.
PRO[IRENI SAVETPro{ireni savet ECBsastoji se odpredsednika ipotpredsednika ECB,kao i predsednikanacionalnih centralnihbanaka svih 15dr`ava ~lanicaEvropske unije.
-
8/18/2019 Evro Nas Novac
5/10
EKONOMSKA IMONETARNA UNIJA
EVRO GLOSAR
L5: 120 x 62mmgreyL10: 127 x 67mmred
L20: 133 x 72mmblue
L50: 140 x 77mmorange
L100: 147 x 82mmgreen
L200: 153 x 82mmyellow
L500: 160 x 82mmpurple
Nacionalne centralne banke u zoni evra koriste ma{ine za sortiranje, koje rade velikom brzinom kako bi proverile autenti~nosti stanje evro nov~anica, koje, preko kreditnih institucija,ponovo dospevaju kod njih. Nov~anice koje su prikladneza opticaj iznova se emituju, dok se nov~anice* kojenisu prikladne za opticaj uni{tavaju.
EVRONOV^ANICEU OPTICAJU
Prose~ni vek trajanja evro nov~anice, kad je re~ o
{iroko rasprostranjenim malim nominalnim iznosima,iznosi godinu dana, a kad je re~ o ve}imnominalnim iznosima, vi{e godina. Promene ura`nji za odre|enim apoenima i naknadomnov~anica koje vi{e nisu prikladne za opticajdovode do toga da nacionalna privreda mora stalnoda se snabdeva novim nov~anicama.
U me|uvremenu je rezimirana proizvodnja za nacionalnecentralne banke u zoni evra da bi one mogle, u pore|enjusa prvom distribucijom relativno malih koli~ina, efikasno daproizvode i da bolje kontroli{u kvalitetet. Pojedine {tamparijesu od nacionalnih centralnih banaka uvek dobijale samonaloge za proizvodnju jednog ili dva od sedam apoenanov~anica, {to doprinosi obezbe|enju efektivne kontrolekvaliteta od strane Evropske centralne banke. Nakon{tampanja, nov~anice su razmenjene sa centralnim
bankama koje ih emituju.Evropska centralna banka kontroli{e koli~ine i tokove evronov~anica i kovanog novca na osnovu podataka kojeprikupljaju nacionalne centralne banke. Eventualna uska grlau snabdevanju nov~anicama u jednoj zemlji mogu lako da sekompenzuju suvi{nim zalihama nacionalne centralne bankeneke druge zemlje. Ve}e promene u tra`nji za nov~anicamamo`e ubla`iti zajedni~ka strategijska rezerva.
* Nacionalne centralne banke u zoni evra }e izvr{iti zamenueoma o{te}enih evro nov~anica ako se
- prezentira vi{e od 50% jedne nov~anice, ili- prezentira 50% ili manje jedne nov~anice, pod uslovom da podnosilac zahteva mo`e da doka`e da su ostali delovi uni{teni.
Za namerno veoma o{te}ene nov~anice naknada se ne vr{i.
Ugovor o osnivanjuEvropske zajedniceopisuje put kaEkonomskoj imonetarnoj uniji (EMU)unutar Evropske unijekao proces koji seodvijao u tri faze. Prvafaza EMU, koja je presvega ozna~enaukidanjem ograni~enja
za slobodni prometkapitala unutar EU,zapo~ela je 1. jula1990. godine i zavr{ilase 31. decembra 1993.godine. Druga fazaEMU po~ela je 1. januara 1994. godine.Ona je, izme|uostalog, predvidelaosnivanje Evropskogmonetarnog instituta(prete~e Evropskecentralne banke),zabranu monetarnogfinansiranja dr`ave odstrane centralnihbanaka i izbegavanjedeficita u javnimfinansijama. Tre}a fazapo~ela je 1. januara1999. godinepreno{enjemnadle`nosti iz oblastimonetarne politike na
evrosistem i uvo|enjemevra.
EVRO GLOSAR
-
8/18/2019 Evro Nas Novac
6/10
Vodeni ìg
Sigurnosnanit
Sedefasta traka
Opti~ ki varijabilni element
Hologram
Vodeni ìg
Sigurnosnanit
Hologram
SIGURNOSNA OBELE@JA: L50, L100 , L200 I L500
SIGURNOSNA OBELE@JA: L5 , L10 I L20 EVROSISTEM
EVROPSKI SISTEMCENTRALNIH BANAKA
EVRO GLOSAR
U evro nov~anicu ugra|en je niz sigurnosnih obele`ja kako biprava nov~anica kao takva lako mogla da se prepozna naedan pogled. Evro nov~anice se {tampaju na papiru od ~istogpamuka, koji se osetno razlikuje od standardnog papira. Vi{edelova na licu nov~anice pojavljuje se kao reljef, tako da senov~anice mogu identifikovati i opipavanjem.
Ostala sigurnosna obele`ja vidljiva su ako se nov~anicaposmatra naspram svetlosti ili se iskrene. Dva od sigurnosnihobele`ja na nov~anicama od po 50E, 100E, 200E i 500Erazlikuju se od onih na nov~anicama sa ni`im apoenima.
Oko 23% ljudi u zoni evra u znatnoj meri slabo vidi. U fazidizajniranja evro nov~anica tesno se sara|ivalo sa Evropskomunijom slepih, kako bi se na adekvatan na~in uzeli u obzirzahtevi slepih i slabovidih. Od pomo}i za razlikovanje nov~anicaza slabovide, po pravilu, imaju koristi i ljudi sa neograni~enomsposobno{}u vida.
Pre svega, slepi mogu da razlikuju nov~anice na osnovu sedamrazli~itih veli~ina. Poja~anom neravnom dubokom {tampomposti`e se da se nekoliko elemenata na licu nov~anica pojavljujekao reljef. Pored toga, na rubu nov~anica od 200E i 500E
utisnuti su znaci koji se mogu opipati. Slabovidima se olak{avaprepoznavanje nov~anica razli~itim osnovnim bojama pojedinihapoena i velikim od{tampanim ciframa koje su ispunjene bojom.
POMO] ZA RAZLIKOVANJE NOV^ANICA ZA SLEPE ISLABOVIDE
VIDETI - OPIPATI - ISKRENUTI Vidljiva je kaotamna linija kadase nov~anicaposmatra premaizvoru svetlosti.
Kada se nov~anicaposmatra pododre|enim uglom,simbol evra i oznakavrednosti vide se uhologramu.
Motiv i oznakavrednosti apoenavide se kada se
nov~anicaposmatra prema
svetlosti.
Kada je nov~anicanagnuta pod
odre|enim uglomprema izvoru
svetlosti, uo~ava sesjajna sedefasta traka.
Zavisno od uglaposmatranja nov~anice,
boja oznake apoenamenja nijansu od
ljubi~aste do
maslinastozelene ilibraon.
Motiv i oznaka
vrednosti apoenavide se kada senov~anica
posmatra premasvetlosti.
Vidljiva je kaotamna linija kadase nov~anicaposmatra premaizvoru svetlosti.
Kada se nov~anica
posmatra pododre|enim uglom,simbol evra i oznakavrednosti vide se uhologramu.
Evrosistem obuhvataEvropsku centralnubanku (ECB) inacionalne centralnebanke dr`ava ~lanicaEvropske unije koje suuvele evro.Evrosistemom upravljaSavet ECB iDirektorijum ECB i od1. januara 1999.godine sprovodi jedinstvenu monetarnupolitiku u zoni evra.Njegov prioritetni cilj jeodr`avanje stabilnosticena.
Evropski sistemcentralnih banaka(ESCB) sastoji se odEvropske centralnebanke (ECB) inacionalnih centralnihbanaka svih 15 dr`ava~lanica Evropske unije.Pored ~lanovaEvrosistema, dakle,zastupljene su inacionalne centralnebanke dr`ava ~lanicakoje nisu uvele evro.Evropskim sistemomcentralnih banakarukovodi DirektorijumECB, Savet ECB, kaoi Pro{ireni savet ECB.
NACIONALNE STRANE ZAJEDNICKE STRANE
-
8/18/2019 Evro Nas Novac
7/10
L2 L1 50 CENT 20 CENT 10 CENT 5 CENT 2 CENT 1 CENT L2
L1
50 CENT
20 CENT
10 CENT
5 CENT
2 CENT
1 CENT
J
BELGIJA
NEMA^KA
GR^KA
[PANIJA
FRANCUSKA
IRSKA
ITALIJA
LUKSEMBURG
HOLANDIJA
AUSTRIJA
PORTUGALIJA
FINSKA
OSAM APOENAEVROKOVANOGNOVCAOsam apoena evro kovanog novca mogu se lako razlikovati
u pogledu dizajna, veli~ine i boje. Jedan evro ima 100 centi.Postoji kovani novac od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 centi, kao i 1E i2E.Kovani novac sa ve}om nominalnom vredno{}u od 1E i 2Ee u dve boje (u srebrnoj i zlatnoj boji). Kovani novac sa
srednjom nominalnom vredno{}u od 10, 20 i 50 centi je uzlatnoj boji i sa malom nominalnom vredno{}u od 1, 2 i 5centi u boji bakra. Zajedni~ka strana evro kovanog novcapokazuju dvanaest zvezdica i skice Evropske unije u trirazli~ita vi|enja.Dok svih osam apoena kovanog novca imaju istovetno lice,svaka zemlja u~esnica u zoni evra dizajnirala je nali~jesopstvenim motivima. Svim apoenima evro kovanog novcamo`e se pla}ati svuda u zoni evra. Zemlja porekla tu ne igraulogu.Posebni zna~aj pridaje se sigurnosnim obele`jima evrokovanog novca sa visokom nominalnom vredno{}u (1E i2E ). Oni su, izme|u ostalog, opremljeni specijalnimmagnetnim svojstvima. U procesu proizvodnje koriste se
najnovije tehnologije kako bi se ote`alo falsifikovanje. U tusvrhu slu`i i tekst utisnut na obodu kovanog novca od 2evra, koji se razlikuje od zemlje do zemlje. Kod svih apoenakovanog novca uvedeno je vi{e inovacijskih karakteristika dabi se naro~ito slepima i slabovidima olak{alo prepoznavanjerazli~itih apoena. Tako, kovani novac sa oznakama vr ednosti apoena koji sledeneposredno jedan za drugim uvek ima razli~it obod.Dizajn osam apoena evro kovanog novca odabran je 1997.godine od crte`a koji su poslati iz svih zemalja Evropskeunije. Crte`i zajedni~ke strane kovanog novca, koji simboli{uedinstvo Evropske unije, poti~u od Luka Luiksa iz Belgijskekraljevske kovnice. Proizvodnja prve koli~ine kovanog novcaod 52 milijarde zapo~ela je u maju 1998. godine.
Kovani novac proizvodi 16 kovnica iz ~itave Evropske unije.Detaljni Sistem uprave za kvalitet kovanog novca, pred kojimEvropska centralna banka istupa kao nezavisna kontrolnainstanca, garantuje da se evro kovani novac u ~itavoj zonievra mo`e me|usobno razmenjivati i da odgovara standardukoji je potreban za kori{}enje u prodajnim automatima.
EVRO GLOSARSuverene dr`ave Monako, San Marino i Vatikan
-
8/18/2019 Evro Nas Novac
8/10
EVROPSKAKOMISIJA
MONACO
SAN MARINO
VATICAN CITY
BELGIJA
NEMA^KA
GR^KA
[PANIJA
FRANCUSKA
IRSKA
ITALIJA
LUKSEMBURG
HOLANDIJA
AUSTRIJA
PORTUGALIJA
FINSKA
KNE@EVINA MONAKONa kovanom apoenu od 2 evra nalazi se likNjegovog viso~anstva princa Renijea Tre}eg,kru`no uokviren sa dvanaest zvezdica kojesimbolizuju Evropsku uniju. Dupli portret princaRenijea Tre}eg i prestolonaslednika princaAlberta, prikazanih iz profila, nalazi se naapoenu od 1 evra; po rubu kru`no jeprikazano dvanaest zvezdica Evropske unije.
Na apoenima od 10, 20 i 50 centi nalazi seprin~evski pe~at, dok je na apoenima od 1, 2i 5 centi prikazan grb prin~eva vladara Monaka.REPUBLIKA SAN MARINOSedi{te vlade (Palazzo Publico) prikazano jena kovanom apoenu od 2 evra. Zvani~ni grbRepublike nalazi se na apoenu od 1 evra. Naapoenu od 50 centi prikazane su tri kule:Guaita, Cesta i Montale. Figura svetog Marina,prema jednom platnu {kole Guercino,prikazana je na apoenu od 20 centi. Naapoenu od 10 centi nalazi se bazilika SanMarino. Na apoenima od 1, 2 i 5 centiprikazani su tre}a kula, Kip slobode, odnosnoprva kula.
VATIKANNa svim kovanim apoenima prikazan je lik izprofila, okrenut na levu stranu, Njegovesvetosti pape Jovana Pavla Drugog, poglavaradr`ave Vatikan. Na apoenima se nalazi tako|enatpis »CITTA DEL VATICANO«, kao idvanaest zvezdica koje simbolizuju Evropskuuniju i inicijali dizajnera (GV) i gravera (UP).
OPIS NACIONALNIH STRANA NAEVRO KOVANOM NOVCUBELGIJANa belgijskim kovanim apoenima evraprikazan je lik kralja Alberta Drugog i njegovmonogram – veliko slovo »A«, iznad kojeg senalazi kruna – kao i dvanaest zvezdica kojesimbolizuju Evropsku uniju.
NEMA^KANa kovanom novcu apoena od 1 i 2 evranalazi se motiv saveznog orla, tradicionalnogsimbola nema~kog suvereniteta, oko kojeg jevenac od dvanaest zvezdica Evropske unije.Brandenbur{ka kapija, koja simbolizuje ujednopodelu i ponovno ujedinjenje Nema~ke,prikazana je na apoenima od 10, 20 i 50centi. Hrastova grana, sli~na onoj koja senalazila na starom kovanom novcu upfeninzima, prikazana je na apoenima od 1,2 i 5 centi.GR^KA Na kovanom apoenu od 2 evra nalazi semotiv sa mozaika iz Sparte koji prikazujeEvropu – gr~ku mitsku figuru po kojoj je
na{ kontinent dobio ime. Na apoenu od 1evra prikazana je sova, motiv inspirisanstarim rimskim nov~i}em od 4 drahme. Naapoenima od 10, 20 i 50 centi prikazani sulikovi tri istaknute li~nosti iz XVIII, XIX i spo~etka XX veka. Na apoenima od 1, 2 i 5centi prikazani su atinska troveslarka, korveta,odnosno moderni tanker.[PANIJALik kralja Huana Karlosa Prvog de Burbon iBurbon nalazi se na apoenima od 1 i 2 evra.Lik Migela de Servantesa, oca {panskeknji`evnosti, prikazan je na apoenima od 10,20 i 50 centi, simbolizuju}i univerzalnikarakter pisca i njegovog dela. Motiv
katedrale Santjago de Kompostela, jedno odnajpoznatijih mesta hodo~a{}a u svetu, nalazise na apoenima od 1, 2 i 5 centi.
FRANCUSKADrvo, simbol `ivota, rasta i dugotrajnosti,prikazano je na francuskim kovanim apoenimaod 1 i 2 evra. Kru`no oko drveta ispisan jerepublikanski moto »LIBERTÉ, ÉGALITÉ,FRATERNITÉ«. Tradicionalni motiv seja~iceprikazan je na apoenima od 10, 20 i 50 centi.Lik mlade i `enstvene Marijan, simbolaRepublike Francuske, krasi apoene od 1, 2 i 5
centi.IRSKA Izgled nacionalne strane na svim irskim kovanimapoenima evra je istovetan, prikazana je keltskaharfa, tradicionalni simbol Irske. Na apoenima jeispisan naziv »Irska« na irskom (ÉIRE).ITALIJA Na kovanom apoenu od 2 evra prikazan jeportret Dantea Aligijerija, koji je naslikao Rafaelo,dok se na apoenu od 1 evra nalazi crte`Leonarda da Vin~ija na kojem su prikazaneidealne proporcije ljudskog tela. Na apoenima od10, 20 i 50 centi prikazani su »Ro|enje Venere«Sandra Boti~elija, jedna skulptura ~iji je autorUmberto Bo~ioni, odnosno statua na konjuimperatora Markusa Aurelijusa. Na ostalimapoenima prikazani su dvorac Castel del Monte(1 cent), toranj Mole Antonelliana (2 centa) iKoloseum u Rimu (5 centi).LUKSEMBURGNa svim kovanim apoenima evra iskovan je likNjegovog kraljevskog veli~anstva, velikog vojvodeHenrija. Na njima tako|e stoji natpis»Luksemburg« ispisan na luksembur{kom(LËTZEBUERG).HOLANDIJADva razli~ita dizajna – oba prikazuju kraljicuBeatriks iz profila – kori{}ena su na holandskimkovanim apoenima evra. Na apoenima od 1 i 2
evra tekst ispisan na holandskom »Beatriks,kraljica Holandije« (BEATRIX KONINGIN DERNEDERLANDEN) nalazi se sa desne straneportreta. Na apoenima od 1, 2, 5, 10, 20 i 50centi taj natpis uokviruje lik kraljice Beatriks.Dvanaest zvezdica Evropske unije tako|e suprikazane u oba dizajna.
AUSTRIJANa kovanom apoenu od 2 evra prikazan jeportret poznate pacifistkinje Berte fon Sutner.Lik ~uvenog austrijskog kompozitoraVolfganga Amadeusa Mocarta nalazi se naapoenu od 1 evra. Nekoliko najpoznatijihgra|evina Be~a prikazano je na apoenima od10 centi (Katedrala svetog Stefana), 20 centi(Palata Belvedere) i 50 centi (Palata
secesije). Na apoenima od 1, 2 i 5 centiprikazani su cvet gor~ice, runolista, odnosnoalpske jagor~evine.PORTUGALIJA Na kovanim apoenima od 1 i 2 evraprikazani su neki od dvoraca i grbovaPortugalije, a kru`no ih uokviruje dvanaestzvezdica koje simbolizuju Evropsku uniju.Kraljevski pe~at iz 1144. godine prikazan je usredi{njem delu apoena. Pe~at koji jeprikazan na apoenima od 10, 20 i 50 centidatira iz 1142. godine. U sredi{njem deluapoena od 1, 2 i 5 centi nalazi se motivprvog kraljevskog pe~ata iz 1134. godine sanazivom zemlje.FINSKAPlodovi i cvetovi barske kupine prikazani suna kovanom apoenu od 2 evra. Motiv dvalabuda koji nadle}u finski pejza` prikazan jena apoenu od 1 evra. Na apoenima od 1, 2,5, 10, 20 i 50 centi prikazan je heraldi~ki lav.
,sklopile su sa Evropskom zajednicom formalnisporazum o kovanju sopstvenog novca. I tajkovani novac je zakonsko sredstvo pla}anja u~itavoj zoni evra.
Evropska komisija jeorgan Evropskezajednice kojigarantujesprovo|enjeodredaba Ugovora oosnivanju Evropskezajednice. Komisijapodr`ava politi~keinicijative Zajednice,predla`e
zakonodavne propiseZajednice i uodre|enim oblastimavr{i javnu vlast.Izri~e preporuke zaosnovne smerniceekonomske politike uZajednici iobave{tava SavetEvropske unije okretanjimakonjunkture i okretanjima u oblastiekonomske politike.Ona kontroli{eodr`avanjebud`etske disciplineu okvirumultilateralnognadzora i prezentiraizve{taje SavetuEvropske unije.
EVRO GLOSAR
-
8/18/2019 Evro Nas Novac
9/10
EVROPSKIPARLAMENT
PUBLISHED BY
© European Central Bank
Frankfurt am Main, 2002
CONCEPT AND DESIGN
wolf.d.sign, Frankfurt am Main
Konzept Verlagsgesellschaft,
Frankfurt am Main
LITHOGRAPHY
Konzept Verlagsgesellschaft,
Frankfurt am Main
PRINTED BY
De Bussy Ellerman
Harms BV,Amsterdam
ISBN 92-9181-153-X (EN)
Nacionalne centralne banke Zamena nov~anica Zamena kovanog novca
Belgija neograni~eno do 31. decembra 2004.
Nema~ka neograni~eno neograni~eno
Gr~ka do 1. marta 2012. do 1. marta 2004.
[panija neograni~eno neograni~eno
Francuska do 17. februara 2002. do 17. februara 2005.
Irska neograni~eno neograni~eno
Italija do 29. februara 2012. do 29. februara 2012.
Luksemburg neograni~eno do 31. decembra 2004.
Holandija do 1. januara 2032. do 1. januara 2007.
Austrija neograni~eno neograni~eno
Portugalija do 28. februara 2022. do 31. decembra 2002.
Finska do 29. februara 2012. do 29. februara 2012.
Kreditne ustanove, preduze}a koje vr{e transport novca irednosti, trgovina i automati na vreme su intenzivno uklju~eni u
pripreme za prelaz na efektivni novac u evrima. Gra|ani Evropesu se brzo sprijateljili sa novim efektivnim novcem. Uspehprelaza na efektivni novac u evrima nadma{io je sva o~ekivanja.Izme|u ostalog, preduzete su slede}e mere:• Od stanovni{tva se u reklamnoj kampanji zahtevalo dasakupljeni sitan novac konvertuje na bankarskim {alterima pre
prelaska na evro. To je bankama olak{alo posao u toku fazeparalelnog novca u opticaju;• Blagovremena distribucija evro nov~anica i kovanog novcabankama (po~etna isporuka), kao i dalja distribucija poslovnimklijentima banaka (Sub-Frontloading), od 1. septembra 2001.predstavljala je garanciju da }e na po~etku 2002. godine biti naraspolaganju dovoljno efektivnog novca u evrima. Od sredinedecembra stanovni{tvo je moglo da kupi po~etne pakete sakovanim novcem. Na taj na~in zalihe sitnog novca, koje jergovina po~etkom 2002. godine morala da dr`i kao zalihu,rebalo je smanjiti;• Vi{e od 200.000 automata za izdavanje novca moralo je dase modernizuje i uskladi sa potrebama evro efektivnog novca.1. marta 2002. godine nov~anice i kovani novac u evrima su u~itavoj zoni evra postali jedino va`e}e zakonsko sredstvopla}anja, iako su nacionalne nov~anice i kovani novac i daljemogli da se konvertuju u nacionalnim centralnim bankama. Bli`e
informacije o prelazu na efektivni novac u evrima mo`ete dobitina zvani~nom sajtu: www.euro.ecb.int).
PRELAZ NAEFEKTIVNI NOVAC
Evropski parlament sesastoji od 626 direktnoizabranih predstavnikagra|ana dr`ava ~lanicaEvropske unije. On uzimau~e{}e u evropskomzakonodavnom procesu urazli~itom obimu, {tozavisi od konkretnogpostupka odlu~ivanja. Kod stvari koje su u
vezi sa ekonomskom i monetarnom unijom, Evropski parlament poseduje prevashodno
ovla{}enja za pru`anje savetodavnih
usluga. Pored toga, Ugovor o osnivanju
Evropske zajednice predvi|a izvesnepostupke koji se ti~uispunjavanja obavezepolaganja ra~unaEvropske centralne bankeParlamentu (prezentiranjegodi{njeg izve{taja, op{tadiskusija o monetarnojpolitici, konsultacijepredsednika Evropskecentralne banke sanadle`nim parlamentarnimodborima (Parlamenta).
-
8/18/2019 Evro Nas Novac
10/10