Download - Drvene-Veze i Spojevi
NASTAVCI I SPOJEVI
Rudarsko-geološko-građevinski fakultet u Tuzli
DRVENE KONSTRUKCIJE
Nastavci i spojevi u drvenim konstrukcijama mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe i to:
2. Nosivi spojevi
1. Konstruktivni ili tesarski spojevi
Pravila konstruiranja i izvođenja tesarskih spojeva rezultat su prakse izvođenja
drvenih, posebno krovnih konstrukcija i prilagođena su vrsti konstrukcije i
funkciji tog spoja u konstrukciji.
U pravilu ove se veze ne proračunavaju, osim u slučaju posebne složenosti i
iznimne važnosti u konstrukciji.
Nosivi spojevi konstruiraju se za
određenu konstrukciju i definirane
sile te se mora dokazati njihova
nosivost.
- Nastavci - Sudari - Prehvatanja - Spojevi s tipskim čeličnim elementima
1. Konstruktivni ili tesarski spojevi
Konstruktivne veze konstruišu se prema usvojenim načelima
struke, te su tako i dobile svoje nazive.
a) Veza na sučeljavanje b) Veza na list prav ili kos
c) Veza na list prav sučeljak i zub
d) Veza na uklapanje (lastin rep)
Prevez sa dvojnim čepom
e) Veza na prevez
Ose štapova se mimoilaze
f) Veza na čep
Veza na čep sa punim prorezom
2. Nosivi spojevi
I. Nastavci zategnutih štapova
Nastavljanje štapova se vrši na pogodnim mjestima, i definišu se planom montaže.
Nastavljanje se može vršiti sa: - Drvenim podvezicama
- Metalnim podvezicama
Prilikom nastavljanja štapova sa drvenim podvezicama mogu se javiti najčešće tri
slučaja nastavljanja:
a) Nastavljanje prostog štapa sa dvije vanjske podvezice
Dimenzioniranje štapa
Dimenzioniranje
podvezica
š
t t dš
n
N
A
1,52
p
t t dp
n
N
A
b) Nastavljanje složenog štapa sa jednom unutarnjom podvezice
1,52
š
t t dš
n
N
A
p
t t dp
n
N
A Dimenzioniranje
podvezica
Dimenzioniranje štapa
c) Nastavljanje štapa sa tri podvezice, unutarnjom i dvije vanjske
1,54
p
t t dp
n
N
A
2
š
t t dš
n
N
A
Kod nastavaka štapova složenog presjeka i spoljnih podvezica,
naponi se računaju sa uvećanom silom N za 50%.
Ovo uvećanje je zbog moguće ekscentričnosti pa dolazi do
preraspodjele sile N. !
Prilikom nastavljanja štapova sa metalnim podvezicama proračun se vrši sa
stvarnom silom zatezanja Z.
Nastavak zategnutog štapa sa prizmatičnim čeličnim ulošcima i čeličnim trakama.
Debljina uloška (c) unaprijed se usvoji i kreće se (0,10 0,15 )c b b
t d
Zc h
t d
Zc
h
1
2c
nc
Potreban broj pari uložaka Zaokružuje se na prvi veći cio broj
12 de h P
1
1
ZP
n
1
2 d
Pe
h
1 02 ,2 2
a ae e e e
3a d
0 1( ) 7 10e ili e d ili cm
Rastojanje uložaka
Gdje je Osovinsko rastojanje uložaka je
Gdje je
Mora biti zadovoljen uslov
Proračun zavrtnjeva
Iz uslova
2
124
a
dP
12
a
Pd
a
Dopušteni napon
smicanja čelika
Proračun čeličnih traka
02n
ad
ZA b d
Za predpostavljeno 0b
02ad
Z
b d
Dopušteni napon
zatezanja čelika ad
Proračun uloška na savijanje
2
,2 4 8
c
p h h p hp c M
2 2
6n
cW a d
a ad
n
M
W
Kontrola napona
1
2c c d
P
c h
1. Pritisak uloška paralelno vlaknima
2. Smicanje paralelno vlaknima 1 1
,2 2d
P Pili
e h e h
3. Napon u oslabljenom štapu 2
t t d
Z
b c h d
II. Nastavci pritisnutih štapova
Kod nastavljanja pritisnutih štapova važi više pravila
1. Nastavak štapa treba postaviti što bliže prostorno okrućenom (pridržanom) čvoru.
2. Osigurati kontaktnu naliježuću površinu nastavljenih štapova, tada su spojna
sredstva i podvezice konstruktivne.
3. Štapove centrisati tj, da se ose nastavljenih štapova poklapaju
4. Moment inercije podvezica kod
složenih štapova treba da je isti kao
moment inercije štapa.
Centrisanje štapova
5. U jednom presjeku dozvoljeno je max 1/3 nastavaka
III. Veze na zasjek
a) Veza na prost zasjek
Primjenjuju se kod veze pritisnutih štapova pod uglom α za pojasni štap.
max
max
504
606
v
v
ht za
ht za
Eksperimentalna ispitivanja su pokazala da je
optimalna dubina zasijecanja . Vrijednosti između
se interpoluju.
max6
v
ht
Kod dvostrukog zasijecanja bez obzira
na ugao dubina zasijecanja je:
b) Veza pod pravim uglom
Zasjek kod koga je čelo zasijecanja (ab) upravno na ravan bc.
Za ovako konstruisan zasjek uvijek se prvo usvoji dubina zasijecanja, cio broj
2,3,4 cm ili po predhodno poznatom načelu.
max max50, 604 6
v v
h ht za t za
1sin , ,cos sin
vs
t habgdje je ab t a ac
ac
Ako se ove vrijednosti zamijene u izraz za dobije se: sin
11 1
sincossin ; sin cos sin
cos
sin
v
vv
t
th t
h h
sin 2 2 cos siniz trigonometrije pa je
Ako se desna jednačina pomnoži sa 2, i
primjene pravila trigonometrije dobije se izraz
1
2 sinsin 2 vt
h
Ako se zna ugao γ i ugao β jer je β=α-γ tada su vrijednosti sila na ravnine zasijecanja:
1 2cos sinN D i N D
Nakon ovoga poznati su i naponi te su:
1 1 cos
cos
dv v
N N
t t bb
Potrebna dužina pojasa od zasjeka λ određuje se iz uslova smicanja || vlaknima
1 1 cos cos cosd Hb N N D
cos cos
d
D
b
1 cos
d
N
b
Tj.
Na sračunatu dužinu λ dodaje se 10cm dužine usljed podužnog pucanja pri
sušenju devene građe.
U horizontalnom oslabljenom štapu usljed zasijecanja neutralna osa se pomjera
prema dolje, te se u štapu pojavljuje momenat savijanja, jer sila djeluje
ekscentrično za valičinu e.
2 2
vh the
t t d
n n
U U e
A W