Download - 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
1/23
TEORIJA ORGANIZACIJE
I DEO
1. Organizacija kao sistemta je organizacije ,definisanje organizacije, slinost u definicijama, koji su osnovni elementi organizacije
Organizacijaje svako udruivanje dvoje ili vie ljudi da izvri neki posao. Oni definiu cilj udruenja, raspodeljujuzadatke,obezbeuju sredstva i vode odreene poslovne procese, izvravaju funkcije radi realizacije zadataka. Teorijaorganizacije izuava ljudsko ponaanje ali u realitetu tj. u stvarnom stanju. Pri svom uenju se teorija organizacijeoslanja na socijologiju, socijalnu psihologiju, ekonomiju itd. Zbog toga je i ona interdisciplinarna.
F. Nordzikdefinie organizaciju kao: Sistem vaeih organizacionihregulisanja,ija je sminjena povezanostodreena osnovnim zadatkom preduzea. U tom smislu, organizacija predstavlja strukturu preduzea.ivko KostiOrganizacija preduzea je forma u kojoj se obavljaju procesi rada koji predstavljaju sadrinuposlovanja preduzea. Kao to su forma i sadrina u svemu nerazdvoljno vezane, tako su i organizacija preduzea iizvrni procesi rada nerazdvoljno vezani u poslovnom uspehu preduzea.Mija Novak: Mogli bismo organizaciju kao opsti pojam definisati kao svesno udruzivanje ljudi kojima je cilj da
odgovarajucim sredstvima ispune zadatke sa najmanjim mogucim naporom u bilo kojem podrucju drustvenog zivota.
Podela elemenata organizacije po Slavku MarjanoviuOn ih deli na 4 osnovne i 8 izvedenih komponenti:
- Direktne radna snagapredmet rada
- Pomone Sredstva ya radUslovi za rad
metode rada
- Prometne zahtevi za radom Novcana sredstva
- Razvojne istrazivanja
2. Organizacija kao sistem
Definisanje organizacije, slinost u definicijama ,organizacija je nauka ili vetina?
Organizacije je relativno mlada disciplina i esto se postavlja pitanje: da li je ona nauka,moda vetina ili nauka i
vetina u isto vreme.U dobi tzv naune organizacije radaTejlor i njegovi sledbenici ljudski rad u organizaciji shvataju kao faktor i
instrumentovek je privezak maini.U periodu tzv meuljudskih odnosaorganizacija izgrauje itav instrumentarij faktora, i ovek se stavlja u centarzbivanja. Nauka je usmerena na zadovljavanje oveka kao motivacionog faktora.kolasistemskog pristupauzima sistemski pogled na organizaciju i kibernetsko upravljanje.Sve ovo ukazuje da pre moemo govoriti o pojedinacnim naunim disciplinama nego o organizaciji kao optoj nauci.Zato nema celovite nauke o organizaciji?Herbert Sajmon i Dejms Mara govore o tri mogua razloga:
- Konkretne organizacije pojedinih preduzea nisu vane pojave za nauku- U organizaciji postoji malo problema koji nisu u isto vreme i problemi sociologiji- O organizaciji je malo pisano jer se o tome malo zna
Znaajno je u prouavanju orgazniacije istraivati pored ostalog:
- Prostorni faktor- Procese industrijalizacije i urbanizacije- Demografiju- Pravni sistem- Ekonomske nauke- Kulturu, itd
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
2/23
3. Organizacija kao sistem
Organizacija je nauka ili vetina,osnovne komponente organizacije, terminoloke razlike u organizacijiOsnovne komponente organizacije su:
- ovek- Cilj- Zadatak- Funkcije- Sredstva
ovekje pokreta ideja, predlaga reenja, donosilac odluka, izvrilac i kontrolor. Sistem u kome nema prisustvaoveka nije ni organizacioni sistem. Zbog prisustva oveka, sloenih maina i velikog broja odnosa i komunikacije,organizacija predstavlja izuzetno sloeni sistem.Ciljje ono to ovek eli ostvariti postojanjem i funkcionisanjem organizacije. Cilj je najpre svake organizacije daomogui egzistenciju lanova i razvoj sistema. Cilj je razlog postojanja organizacije.Zadatak je konkretizacija cilja. Zadaci se izvravaju,ciljevi se ostvaruju. Zadaci se odvijaju tzv funkcijama.Funkcijapredstavlja skupi istih ili slinih poslova,koji se vode na jednom ili vie radnih mesta. Funkcije se dodeljuju
jednom ili vie ljudi. Osnovne funkcije su upravljanje,rukovoenje i izvrenje.Sredstva su neophodni elementi organizacije ijim troenjem ili prenoenjem vrednosti dolazi do stvaranja novogproizvoda ili usluga.
Terminoloke razlike u organizacijiOrganizovanje je proces usklaivanja elemenata organizacije kao permanentno prilagoavanje preduzea okruenju.Orgazniacija je trenutno stanje organizovanja, slika jednog uspostavljenog optimuma elemenata i odnosa u
preduzeu.
4. Karakteristike razvoja organizacije
Objasnite velika nauna otkria (hronoloki) i uticaj na stvaranje sloenih organizacionih formi
Zanatski nain proizvodnjeje okupljao nekoliko,najvie desetak radnika,koji su se organizovali u jednostavnijeorganizacione oblike. Ovaj period proizvodnje je trajao nekoliko hiljada godina. Pojedini pronalasci nisu doveli do
unapreenja procesa proizvodnje.Manufakturna proizvodnjase vezuje za period od 16. Do 18. Veka i dovodi do usavravanja procesa i metoda rada.Industrijski razvojnastaje u drugoj polovini 18. Veka,koji se vezuje za nove tehnike pronalaske i dovode do tzv.Industrijske revolucije. Umesto manuelnog rada se sve vie koriste maine. ovek dobija novu ulogu u rukovoenjui kontroliranju rada maina.
Roko Braut smatra da je skraja 18. Veka i poetka 19. Veka dolo do velikih naunih otrkia koja su usloviatehnoloke, ekonomske i drutvene promene:
Godina Naziv Pronalska Ime Proizvoaa1770. Predilica Jenny James Hargreaves1771. Predilica na pogon pokretanja vodom Richard Arkwright
1772. Predilica pokretana ivotinjskom snagom Samuel Crompton1785. Tkaki razboj Dr Edmund Catwright1785. Parna maina primenjena u proizvodnji James Watt1785. Upotreba hlora za beljenje platna Claude Luis i James Watt
1797 Strug za obradu metala Henry Maudslay
1808. Proizvodnja zamenjivih delova Eli Whitney i Simeon North
5. Razvoj organizacijeTri etape razvoja po P. Druckeru, prikaite hronoloki razvoj organizacije svrstavajui poznate autore uodreene pravce i kole
Prva etapanastaje poetkom dvadesetog veka sa razvijanjem upravljanja i vlasnitva preduzea. Vlasnici preduzeapoinju da uvode profesionalne rukovodioce menadere.Druga etapanastaje dvadesetih godina XX veka, kada se razdvaja rukovodee i operativno osoblje preduzea.Trea etapapo miljenju Drakera je ve zapoeta. Tu rukovoenje firmom postaje timski rad. Preduzee se nalazi
pred novim izazovima okruenja i trai nove naine adaptacije tim promenama. Ti izazovi su rastua konkurencija ivelike tehnike i tehnoloke promene. Ubudue e firme voditi interdisciplinirano formirani timovi strunjaka eksperata.
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
3/23
6. Razvoj organizacije otkria, i teorijski pristupiNavedite hronoloki najvanije publikacije i najznaajniji doprinos u teoriji organizovanja i
upravljanja autora: H Fayol-a, H. Emerson-a, F.W. Taylor-a
Ime Glavne publikacije Najznaajniji doprinosHenri Fayol
(1884-1925)
Upravljanje u proizvodnim i drugimorganizacijama 1916
Aksiom da se teorija upravljanja moe ujednakoj meri primenjivati u svim
vidovima rada ljudskih kolektiva
Harrington Emerson
(1853-1931)Efikasnost kao kriterijum za izbor vidaorganizovanja operacija i odreivanja
plata 1900,Dvanaest principa efikasnosti 1912
Nauni metodi biranja saradnika 1913
Reorganizacija eleznike kompanijeSanta Fe uvoenje termina nauno
upravljanje u optu upotrebu
Fredercik W. Taylor
(1856-1915)
Akordni sistem 1895Upravljanje pogonom 1903
Umetnost seenja metala 1912Principi naunog upravljanja 1911
Rodonaelnik naunog upravljanja.Pronaao brzorezni alat. Uveo metode
merenja radnog vremena.
7. Teorije i pristupi organizaciji
Pristup teorijama : . Kostiivko Kosti organizacione kole i pravce deli u osam segmenata:
1. Klasina teorija2. Neoklasina teorija3. Teorija humanih odnosa4. Teorija donoenja odluka5. Koncept sistema6. Koncept projektne organizacije7. Druge kole i pravci8. Razvoj novih koncepcija
8. Teorije i pristupi organizaciji, dati globalan pregled
Principi klasine kole, ema Fajolove organizacije, Max Weber, Parkinsonov zakon
Osnovni doprinos klasine teorije,pored navedenog je definisanje pet osnovnih principa:1. Definisanje ciljeva2. Podela rada3. Rasponi rukovoenja4. Hijerarhijska struktura5. Koordinacija
Anri Fajolje tvorac tzv administrativne doktrine. Posmatrajui celinu preduzea Fajol je sve poslove podelio uest podruja:
- Tehniki poslovi- Komercijalni poslovi- Finansijski poslovi- Poslovi sigurnosti- Raunovodstveni poslovi
- Administrativni posloviPo Fajolu administrativna funkcija ima najvei znaaj. Prikazuje administrativnu funkcijukao sloenu od:
- Predvianja- Organizovanja- Komandovanja- Usklaivanja- Kontrolisanja
Fajol daje i koncept oblikovanja organizacione strukture u dva modula:
- Na izvrnom nivou postaviti poslovou za 15 radnika- Na ostalim nivoima jedan rukovodilac na etiri podreena
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
4/23
Fajolova doktrina se moe rezimirati u tri zakljuka:- Odrava strogo jedinstvo upravljanja,komandovanja,osoblja itd- Akcenat je na formalnoj organizacionoj strukturi sa elastinim hijerarhijskim odnosima- Ljudski faktor ima znaajno mesto i ulogu kao meuljudski odnosi
Weberse smatra tvorcem tzv birokratske organizacije. Osnovne postavke ove teorije su zasnovane na: hijerarhiji,
pravilima,autoritetu i strukturi.
U Parkinsonovom zakonuvidimo osnovne nedostatke birokratske koncepcije. Osnovna slabost se vidi u tome da
strogo formalna struktura ne vodi rauna o ljudskim oekivanjima i spontanim organizacionim funkcijama. Ovajkoncept zanemaruje oveka i njegovo ponaanje. Parkinson izvodi dve osnovne postavke u vezi sa ponaanjem ljudiu organizaciji:
- Slubenici su skloni da umnoavaju sebi potinjene- Slubenici obezbeuju jedni drugima posao
10. Teorije i pristupi organizaciji
Neoklasini pristup (autori, bitnekarakteristike, A. Etiziioni, primerijalni pristup)
Neoklasine teorija je obeleen radovima Tomsona,Sajmona i Smajtburga. Dolazi do drutvenih promena i promenau proizvodnim procedurama. ovekova uloga postaje sve dominantnija. Neoklasini koncept je sredina izmeutradicionalnog i emperijskog pristupa. Meu bitne karakteristike neoklasine kolesu:
1. Motivacija
2. Neformalna organizacija3. Participacija4. Komunikacija
Etzioni smatra da neoklasiari razmatraju sledee aspekte1. Odgovornost2. Strunost3. tednja4. Nivoi reavanja konflikata5. Programe6. Centralizacija7. Decentralizacija
Primerijalni pristupizuava razliite organizacionestrukture i njihove prednosti. Primerijalni pristup pokuava datiire aspekte organizacionih problema,kao to su: organizacija,komunikacija, kontrola prilagoavanja. . .
Izazivanje i reagovanje je pristup o prouavanju organizacije. Ovaj koncept polazi od stava da je upravljanje praksakoja mora potovati ideje koje razvija nauka i umetnost. Ovo radi poveavanja rezultata izvrilaca.P. Draker daje rukovodeem organu tri funkcije:
- voenje celine preduzea- voenje delova preduzea- voenje rukovodilaca
Daje i kriterijume uspenog rukovoenja:- Samokontrola pri voenju- Rezultat voenja je dobra praksa- Za rad ljudima sledi nagrada i napredovanje- Glavni direktor timski izdaje naloge
12. Teorije i pristupi organizaciji
Moderna teorija (bitni elementi organizacije, osnovne karakteristike po Hiksu i Guletu, podsistemorganizacije, skice)
Bitni elementi organizacijesu:
1. Porast obima poslovanja preduzea2. Rastua sloenost preduzea3. Promene u preduzeu i van njega4. Preduzee je sastavni deo okruenja
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
5/23
Hiks i Guletsu dali osnovne karakteristike moderne teorije organizacije:
1. Sistemski pristup2. Dinamiki karakter procesa u sukobu je sa prikazivanjem klasine organizacije koja je statine prirode3. Vienivovska i viedimenzionalna struktura4. Stohastika priroda zbivanja znai da se promena moe javiti kao posledica preduzetih mera ali i ne
mora
5. Multidisciplinarnost6. Deskriptivnost7. Veliki broj promenljivih8. Adaptivnost
Organizacija kao sistem se rasclanjuje na sledece podsisteme:
1. Ciljevi i vrednosti2. Psihosocijalni3. Tehnicki4. Strukturni5. Rukovodilacki podsistem
13. Teorije i pristupi organizacijiUpravljake teorije navedite ostaleProjektna i matrina organizacija (ta je projekat ta je matrina organizacija, nedoreenost koncepta,
bitne karakteristike moderne teorije)
Projekatje svaki celovit, zaokrueni sloen poduhvat ije se karakteristike i ciljevi mogu definisati. Za svakiprojekat se utvruje cilj,vremenski rok i raspoloivi resursi. Sloenost zadataka projekta uslovljava podelu sistemana podsisteme za koje se imenuju odgovarajui rukovodioci, koji preuzimaju odgovornost za odreeni deo zadatka uokviru celine. Po zavretku projekta treba da su zadovoljene vreme,trokovi i kvalitet.Odreene slabosti se javljaju kod upravljanja i rukovoenja projekta i to uslovljava razvoj fleksibilnih koncepcijaorganizacije, tj dovode do razvoja matrine organizacije. Matrina organizacija je kombinacija podele naspecijalizovane organizacione jedinice i upravljanje i rukovoenje projektom. Matrina organizacija iri pojam odupravljanja i rukovoenja organizacijom. Realizacija delatnosti se vri po pojedinim prijektima, za koje se formiratim na eku sa rukovodiocem.Nedorecenostovog koncpta ima dva kljuna elementa:
- ovek kao izvrilac,njegova pozicija i motivacija- Zaokruenost delatnosti u odnosu na zadatke izvan projekta
Bitne karakteristike moderne teorije organizacije:
- Viestruki karakter podele celine na delove- Multidimenzionalna priroda interakcija dela i celine- Adaptivnost- Otvorenost organizacije
SREDINA
ORGANIZACIJA
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
6/23
14. Teorije i pristupi organizacijiUpravljake teorije navedite ostaleUpravljanje pomou ciljeva (ciljevi prednosti, mane koncepta, osobine ciljeva po Charles Granger-u,
podela ciljeva prema vremenu i znaaju cilja, potencijalna podruja gde se utvruju ciljevi)
Ciljevisu moto postojanja organizacije i predstavljaju stanje u koje preduzee eli da dodje. Ciljevi se dele prema:vremenu, nosiocima, hijerarhijski.
Prednostiovog koncepta:
1. Mognost identifikovanja merljivih ciljeva2. Vea motivisanost za ciljeve nosilaca istih3. Kvantitet formulisanja ciljeva4. Razvoj komitetnog rukovoenja samokontrolom i saradnjom pretpostavljenog
Manekoncepta:
1. Kratkoronost definisanja ciljeva2. Mogunost jednostranog ostvarivanja parcijalnih ciljeva3. Nedovoljna obuhvatnost ciljeva ire celine4. Mogunost konflika u prioritetu ciljeva
arls Grangeristie bitne osobine ciljeva:- Ciljevi prema redosledu moraju biti usklaeni sa irokim prikazom vizije preduzea- Ciljevi treba da omogue radnicima da u preduzeu neto dobiju- Bitna je osobina ciljeva da budu realni
- Moraju da analiziraju svaku alternativu,efikasnost i cenu kotanja svake od mogunosti- Ciljevi treba da su svima poznati da bi radnici shvatili svrhu njihovog posla- Ciljevi se moraju povremeno preispitivati i ponovo definisati
Vremenskise mogu podeliti na: Dugorone, srednjorone, kratkorone i telue.Premaznacaju: zajedniki i pojedinani ciljevi.
Neka podruja gde se mogu utvrditi vie ciljeva organizacije:1. PROFITABILNOSTmera u kojoj firma moe ostvariti oekivani nivo profita2. TRITAtip trzita odreuje i poloaj firme3. PRODUKTIVNOSTodnos inputa i autputa4. PROIZVODizraava se vremenom kada je proizvod uveden i izbaen5. FINANSIJSKI RESORSIdirektno su vezani za potrebe firme za gotovinom,obrtnim
kapitalom,boljom strukturom kapitala itd.
6. FIZIKI KAPACITET predstavlja zainteresovanost firme za korienje kapaciteta
7. ISTRAIVANJE odravaju istraivanje,razvoj ili inovacije8. ORGANIZACIONA STRUKUTRAmotivisanje radnika za bolje uinke9. LJUDSKI RESURSImotivisanje radnika zabolje uinke10. JAVNA ODGOVORNOSTizraava se kroz pomo lokalnim kulturalnim,obrazovnim institucijama,
zatiti sredine i slino
Stepenasti prikaz postavljanja ciljeva:DEFINISANJE MISIJE ORGANIZACIJE----------------------------- TOP MENADMENT---DUGORONI CILJEVI----------------------------------------------- TOP MENADMENT------KRATKORONI CILJEVI----------------------------------------- TOP MENADMENT---------CILJEVI DIVIZIONA-------------------------------------------- MENADERI DIVIZIONA-------------CILJEVI DEPARTMENTA--------------------------------- MENADERI DEPARTMENTA-----------------CILJEVI ODELA----------------------------------------- MENADERI ODELA
--------------------INVIDUALNI CILJEVI------------------------------- IZVRIOCI
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
7/23
15. Teorije i pristupi organizacijiUpravljake teorije glavne razlike izmeu njihpo vaem miljenju.Upravljanje prema ciljevima (tabela glavnih ciljeva za razliite tipove organizacija,pregled glavnih ciljeva)
a. OpstanakOrganizacije se osnivaju na neogranieno vreme. Zato je minimalan zahtev svake organizacije njen opstanak. Zbogdinaminosti poslovanja u savremenim uslovima je stalno prisutna opasnost od propadanja
b. Pruiti usluguOva vrsta cilja je karakteristina za neprofitne organizacije. Pruanje usluge dakle moe biti cilj organizacije ali jepitanje da li je to glavni cilj
c. RastRast organizacije nije jasno definisani cilj,ali svaka organizacija tei rastu. Neke organizacije nemaju u interesu darastu,jer bi time izgubili efikasnost kontrole
d. Biti velikiUkoliko je cilj organizacije da dostigne neku veliinu, onda ona treba da raste. Postoji vie mera za merenje veliineorganizacije:
- Stepen penetracije na ciljna trita izraava vrednost prodaje u inostranstvu- Veliina profita- Vrednost aktive- Neto vrednost
- Trina vrednost- Ostale mere fizike prirode
Biti velik ima dva kljuna nedostatka- Velike firme privlae panju jer velike multinacionalne organizacije esto formiraju monopolistike
cene
- Oteano je obezbeivanje profita i uspeno poslovanjee. Biti efikasan
Ovo se ostvaruje u sastavu ostalih ciljeva. Nijedna organizacija nije 100% efikasna.
f. Ostvariti profitProfit se moe ostvariti prodajom ili iznajmljivanjem
g. Biti profitabilanKako meriti profitabilnost i koja je najbolja mera predmet je rasprava.
Pored ekonomskih,organizacije moe imati i druge vrste ciljeva,prvenstveno socijalnih.
16. Teorije i pristupi organizaciji
Upravljanje pomou rezultata (problem definisanja rezultata, profit kao cilj, faktori profitne stope i nekestrategije za poveanje profitne stope)
Problemi definisanjasu dvojaki:
- Definisanje rezultata u celini preduzea- Definisanje rezultata pojedinca ili delova organizacije
Profitje mera uspenosti poslovanja. Faktori koji maksimiraju profit su: manji trokovi, kvalitet, inovacije, boljiplasman na tritu, bolja prodajna cena, bolja motivisanost radnika itd.Profit je razlika izmedju ukupnih prihoda i troskova i predstavlja poresku osnovu. Razlikuje se neto i bruto profit.
Bruto profit je razlika izmedju ukupnog prihoda i rashoda sadrzanih u prodatim proizvodima.
Profitna stopase moe uzeti kao mera uspenosti ostvarenog profita. Pokazuje dakle koliko se uspeno poslovalo u
odnosu na angaovani kapital
K
PFpfs
Pfsprofitna stopaPFostvareni profitKKapital
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
8/23
FAKTORI PROFITNE STOPE NEKE STRATEGIJE ZA POVEAVANJE PROF.STOPE1. CENA PROIZVODA Uvodi novi proizvod i vodi politiku visokih inicijalnih
cena za vreme tranje. Izbori se za monopolski poloajna tritu
2. NAJAMNINA PO SATU Obavljaj posao sa minimanim brojem radnika tjoslobaaj se previe ljudstva. Poveavaj sposobnost ikreativnost osoblja u odnosu na konkurente
3. CENE POTROENIH MATERIJALA Umesto skupe materijale koristi jeftinije. Pronai novatrita materijala sa niim cenama
4. CENE MAINA,OPREME,ALATA. . . Umesto skupe maine koristi jeftinije. Pronai novatrita maina sa niim cenama.
5. KAMATA NA KAPITAL Orijentii se na sopstveni kapital6. KOLIINA UTROENOG
MATERIJALA,KVAROVI I HAVARIJE
MAINA I ALATA
Poboljati odravanje maina i uvoditi metodeorganizacije koje e dovesti do manje karta
7. POREZI Organizovati preduzee kao holding ili pokrenutiinicijativu za smanjenje poreza
17. Teorije i pristupi organizaciji koje poznajete
Upravljanje pomou izuzetaka (interni ciljevi, zadaci subjekta voenja, osnovni elementi koncepta)
Interni ciljeviili standardi su:
1. Profitabilnost2. Ostvareni promet3. Prodaja i promocija4. Istraivanje i razvoj5. Menadment6. Organizacija
Subjekat vodjenjafunkcionise kao organ upravljanja, a njegovi zadaci su:
1. Postavljanje ciljeva2. Definisanje problema postizanja ciljeva
3. Odluivanje o reenju4. Planiranje reenja problema5. Praenje realizacije reenja
Osnovni elemenati koncepta:
1. Merenje2. Projekcija3. Izbor4. Posmatranje5. Uporeivanje6. Odluivanje
MERENJEM se utvruju vrednosti koji treba da su brojano izraene.PROJEKCIJA predstavlja utvrivanje ciljeva razliitog vremenskog karaktera na razliitim nivoima.SELEKCIJA postoji da bi se meu alternativama mogli izabrati osnove koje omoguavaju ostvarenje plana.POSMATRANJEM se prikupljaju potrebne informacije.
UPOREIVANJE je po logici poslednji elemenat upravljanja prema izuzecima.ODLUIVANJE sadri sve mogunosti da bi se planovi realizovali.
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
9/23
18. Teorije i pristupi organizaciji
Upravljanje prema ivotnom ciklusu preduzea (organistiki pristup, ivotni periodi- ema, osnovneodlike top forme kao stadijuma, razliiti interesi firme prema fazama ivotnog ciklusa)
Pristupi izuavanja organizacionih sistema se kreu izmeu dva posmatranja:Jedna organizaciju pokuava identifikovati sa mainama i njegove postupke formalizovatiautomatizovati. Ovoposmatranje zovemo mehanistiki pristup.Drugi pristup je organistiki. Ovaj pristup organizaciju posmatra kao ivi organizam, koji se stvara,raste i umire.Isak Adies je stvorio i u praksi uspeno testirao koncepciju ivotnim ciklusima preduzea. On preporuuje iodreuje zadatke prema ivotnom dobu preduzea.Preduzetnik se najpre udvarabiznisu. Ideja odnosno posao se moe odbaciti (flert) ili se moe prihvatiti. Ako seprihvati ideja dolazi do formiranja preduzea tj novoroeneta.Ako nema koncepta o poslovanju i kreativnosti firma e se ugasiti (smrt novoroeneta).Ako poslovanje prevazilazi prvu fazu,nastupa period go-go. Definiu se prioriteti u firmi. Prioriteta ima na stotine.Ako firma izabere stvarne prioritete onda e opstati,ako odredi loe prioritete,onda e upasti u zamku i propast. Akouspeno pree ovu fazu, dolazi do zrelije faze,faze adolescencije.Adolescencijaje faza kada ima vie mogunosti da firma ne odraste a samo jedan put da doe do top forme.Adolescencija je ponovno raanje firme,odnosno poetak hodanja ka uspehu. Firma koja prebrodi sve to dolazi doTop forme- optimalna taka ivotnog ciklusa. To nije najvii stadij u rastu,ali se tu treba todue zadrati. Odavdeje bolje rasti nego pasti. Osnovne karakteristike top forme:
- Funkcionalna postavljanje organizacije- Postojanje vizije i kreativnosti organizacije- Orijentisanost ka tritu- Preuzee planira- Rezultati su sve bolji- Raste i plasman i profit- Firma osniva sopstvena preduzea itd.
Faza stabilnostije faza kada je firma jo uvek jaka, ali je nestalo kreativnosti,inovativnosti i fleksibilnosti premapromenama. Preduzee poinje stariti i prestaje rasti. Firma postaje konzervativna,koristi se starim metodama kojimaje stigao do top forme.
U fazi aristokratijeje firma ve poela da propada. Vie nije pitanje ta se radi,nego kako. Promene su iskljuene.ivi se od rezultata prolosti steene slave.Faza rane birokratijeje predvorje propasti firme. Umesto da se okrene ka tritu i rastu,unutar firme poinju
obrauni meu menaderima firme. Svi trae krivice za gubitke i promaaje. Opada tranja i profit.Period birokratijenastaje kada se firma ve iscrpi od unutranjih borbi.Faza smrtimoe nastati vrlo brzo,ali zavisno od situacije moe i odrati vie godina.Skicom prikaite razliite interese firme prema fazama ivotnog ciklusa:
1. udvaranje 6. stabilnost2. novoroene 7. aristokratija3. go-go 8. rana birokratija4. adolescencija 9. birokratija5. top forma 10. smrt
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Rad kupac Menad Organiz Rad Rad Rad Kapital politika
Kapital kupac Menad Kapital Kapital KapitalOrganiz Kupac Organiz Organiz OrganizMenad Menad Menad menadkupac Kupac kupac
Skica pokazuje koji su interesi firme prema fazama ivota. Vidi se da posle faze novoroeneta raste broj elemenataza koje je preduzetnik zainteresovan. Posle top forme interesovanje opada, i u periodu birokratije ona se svodi jedino
na politiku.
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
10/23
19. Teorije i pristupi organizacijiOstali upravljaki koncepti (teorija D.M. Gregora, teorija R. Likerta)
Teorija x i teorija y
MekGregor u vezi ponaanja ljudi predpostavlja da se ponaanje radnika prema rukovodiocu moe izvesti izponaanja rukovodioca prema radniku. Definisao je dve teorije sa razliitim stilovima rukovoenja.Kod teorije Xpolazi od sledeih pretpostavki:
- Prosean radnik ima odbojnost prema poslu- Najvei broj ljudi zahteva usmeravanja i kontrolu to treba pratiti kaznama- Osnovni stil rukovoenja je tutorstvo a radnisi su bez ambicije i tee ka sigurnosti
Teorija Yje suprotna teoriji X. Kod teorije Y polazne postavke su:
- Prosean radnik ne zazire od datog posla- Kontrola i prenje kaznama nisu jedino sredstvo upravljanja- Najdelotvornije usmeravanje radnika je u sluaju ako to zadovoljava i njegove potrebe- Prosean radnik ne bei od odgovornosti- Imaginacija,kreativnost,snalaljivost i druge osobine ljudi su esta a ne retka pojava- Intelektualizam oveka u savremenom drutvu nije dovoljno iskorien
MekGregor priomeuje da se u praksi rukovoenje najee bazira na osnovu teorije X. Po njemu je to pogreno jerovek ne moe iskoristiti svoje mogunosti koje su velike.
Likertje prouavao sistem rukovoenja i menadmenta. Nastojao je da uskladi interese manjih grupa radnika sainteresima organizacije. Umesto klasine hijerarhije odozgo-nanie Likert preporuuje odnose odozdo-navie. Ovajodnos bi poveavao motivaciju pojedinca i pomogao bi da pojedinac menadzera vidi kao izuzetno orijentisanogrukovodioca prema podreenim. Poto je Likertova teorija osnovana na motivaciji,ona se smatra izuzetno efikasnimza voenje grupe. On predlae etiri sistema menadzmenta:
- AUTORITARNImenadzeri se ponaaju kao autokrate. Motivisanje zaposlenih se zasniva na strahu ikaznama. Podreeni se samo povremeno nagrauju
- DOBROUDNI AUTORITET menaderi se ponaaju kao patroni. Imaju poverenja u radnicima, alipo sistemu toplo-hladno, as nagrauje as zastrauje. Mogue je uestvovanje radnika u odluivanjuali se ipak stalno kontroliu
- KONSULTATIVNImenaderi konsultuju svoje saradnike ali odluke donose sasvim sami- DEMOKRATSKIkoncept je zasnovan na zajednikom ueu u vlast.Sistem se zasniva na
potpunom poverenju menadera u saradnika. Menaderi stimuliu kreativnost i inovativnost saradnika.
Go - go
Novoroene
Adolescencija
Top formaStabilnost
Aristokratija
Rana birokratija
Birokratija
smrt
Nezadovoljstvo
Smrtnost novoroenadiFlert
Osnivaka ili porodina zamkaorodina zamka
Razvod
Rast Starenje
smrt u fazi rasta
Udvaranje
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
11/23
20. Teorije i pristupi organizaciji
Upravljake teorije ta je zajedniko u ovim teorijama po vaem miljenjuUpravljanje multinacionalnim preduzeima (definisanje osnove organizovanja i upravljanja specifinosti
ovih kompanija, podela multinacionalnih kompanija)
Osnovi organizovanja:1. Struktruirane od velikog broja preduzea2. Rade u vie drava,esto i na raznim kontinentima3. Organizuju se prvenstveno u oblasti gde se ostvaruje visok prinos kapitala4. Okupljaju najvie strunjaka specijaliste za pojedine oblasti poslovanja5. Multinacionalne kompanije su esto toliko jaki,da faktino predstavljaju dravu u dravi
Specifinost upravljanjamultinacionalnih kompanija:1. Ove kompanije imaju ztvmeunarodno sedite tu rade strunjaci iz razliitih zemalja.2. Filijale multinacionalnih kompanija vode lokalni ljudikako zbog politkih razloga tako i zbog toga
to oni bolje poznaju okolinu3. Sedita kompanija je u zemljama,gde im odgovara tzv fiskalni raj4. Osnovni upravljaki moto ovih kompanija je uporeenje mixa trokova u jednoj zemlji prema
trokovima u drugim zemljamaPodela:
1. Oblasti u kojima egzistiraju i sistemi odnosa
2. Organizaciona struktura i sistemi odnosa3. Razvojne koncepcije4. Zakonski i drugi uslovi funkcionisanja5. Menadzerski pristupi i sistemi rukovodjenja
25. Principi organizacije
ivko Kosti, Alfred Jeager
ivko Kostprincipe organizacije svrstava u pet velikih grupa i nabraja 19 principa:
I principi kolektivnog rada III principi koordinacije- Podela rada - discipline
- Jedinstva cilja - odgovornosti- Zajednikih interesa - saradnje- Solidarnosti IV Ekonomski principi- Optimalne strukture kolektiva -produktivnosti
II principi motivacije - ekonominosti- Potrebe za radom - rentabilnosti- Prava na rad V principi fleksibilnosti- Prava iz rada - informisanosti- Raspodele prema radu - identifikacije- Stimulacije -naucne metode
Alfred Jeager
1. Kooperacija
2. Podela rada3. Mehanizacija,automatizacija4. Standardizacija,tipizacija5. Centralizacija, decentralizacija6. Odgovornost,autoritet7. Disciplina
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
12/23
26. Principi organizacije
Petar Dejanovic, Sintetizovanje principa organizacije
etiri principa organizacije po Petru Dejanoviu1. Princip jedinstva suprotnih interesa2. Princip ravnopravnosti3. Princip poslovnosti4. Princip stalnosti
Prilog sintetizovanju principa organizacije
Svi principi organizacije se mogu svesti na dva fundamentalna:
- Princip poslovne efikasnosti- Princip humanosti odnosa
Organizacija treba da bude premerena ljudima i da efikasnou realizuje ciljeve. Proces organizovanja se realizujenizom aktivnosti organizatora
PRINCIPI ORGANIZACIJE Faktori od kojih zavisi zadovoljenje principa
EFIKASNOST
1. Adekvatnost zaposlenog osoblja2. Permanentno obrazovanje i usavravanje motivacija
menadera i radnika3. Informacioni sistem4. Razvojnost
HUMANOST
1. Dobrovoljnost udruivanja2. Demokratinost udruivanja3. Ravnopravnost4. Solidarnost u radu5. Javnost u radu
27. Struktura i organizacija
Uslovi za adekvatnost strukture,osnovne komponente strategijskog upravljanja preduzeem (1-8)
Uslovi za adekvatnost strukture:1. Da je fleksibilna na potrebe orkuenja
2. Da je uspostavi funkcionalan i efikasan sklad odnosa meu elementima3. Da omogui razvojnost preduzea4. Da uspostavi tzv odbranbene mehanizme protiv rasta entropije
Osnovne komponente:1. Analiziranje i projektovanje faktora okruenja2. Analiziranje i elaboranje internih mogunosti preduzea3. Identifikovanje kritinih faktora za poslovni uspeh preduzea4. Definisanje misije preduzea5. Definisanje razvojnih ciljeva preduzea6. Identifikacija i izbor strategije rasta i razvoja7. Institucionalizacija organizacione strukture i prilagoavanje stila upravljanja8. Definisanje mehanizma kontrole i revizije poslovanja
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
13/23
28. Struktura i organizacija
ema faktora koji determiniu organizacionu strukturu preduzea, pristupi prouavanja org. strukture
Pristupi proucavanja organizacione strukture:
1. Klasina kola i pristup strukturi organizacije2. Neoklasina kola i pristup strukturi organizacije3. Sistemski model i pristup strukturi organizacije4. Situacioni model i pristup strukturi organizacije
Klasina kola se prema Maru i Sajmonu deli na dva velika pravca:- pravac na temelju radova Tejloraakcenat je na odnosu oveka prema proizovdnji (ovek je privezak
maini)- pravac na temelju radova Galika i Arvikau ii interesovanja je organizacija kao celina i problemi
celine
29. Teorija o departmentalizaciji i struktura
(najznaajniji autori. raslanjavanje zadataka po Erich Kosiolu ,pet veza meu elementima, skicom prikaiteproces departmentalizacije)
Napisi o departmetalizaciji su dosta stari,ali savremeni pristup su dali Galik i Arvik. Nastavljai su zatim bili Mar iSajmon,Heldejn,Fajlo,Muni i Rejli.
Erik Kosiolnavodi sledee principe deljenja zadataka preduzea:1. izvrenje kao princip podele2. objekt kao princip podele3. rang kao princip podele4. faza kao princip podele5. svrha kao princip podele
Nordzik kod uspostavljanja veza meu elementimarazlikuje pet vrsta veza:1. sistem podele zadataka2. povezanost sa vostvom3. tabni sistem odnosa4. komunikacioni sistem5. kolegijalni odnosi saradnje
Ciljevi i zadaci
preduzeca
Uticaji i potrebe
okruzenja
Organizaciona
struktura
Unutrasnje
potrebe i zahtevi
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
14/23
30. Teoirja o departmentalizaciji i struktura
- ta je departmentalizacija (proces)? Guliki Arvik, rasprava o kriterijumima grupisanja poslova (a-e)
Galik i Arvikgovore o grupisanju poslova po odreenim kriterijumima:- s obzirom na svrhu posla- s obzirom na proces rada- s obzirom na klijente- s obzirom na mesto odvijanja rada- s obzirom na vreme odvijanja rada
Departmentalizacija se ne uvodi iskljuivo radi bolje podele rada ve i zbog omoguavanja efikasnostikomunikacija,koordinacije i kontrole.
31. Teorija o departmentalizaciji i struktura
- Navedite osam kriterijuma departmentalizacije
- ematski prikaite funkcionalnu departmentalizaciju
Departmentalizacija se moe vriti prema raznim kriterijumima:- po funkcijama - prema korisniku- prema teritoriji - prema kupcima- po proizvodima - prema klijentima
- po projektima - prema vremenu, itd
32. Autoritet i principi strukturiranja
- Nabrajte hijerarhijske tipove organizacije (1-6)
- skicom prikazati osnovne tipove hijerarhijskih struktura
Struktuiranje organizacije na osnovu autoriteta emo podeliti na sledee hijerarhijske tipove:1. linijski tip2. hijerarhijski po funkcijama3. linijskitapski tip4. funkcionalni tip5. linijski i funkcionalnotapski tip 6. linijski i funkcionalnotapski s kolegijalnim organom
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
15/23
33. Autoritet i principi strukturiranja
- linijski sistem (opis, prednosti, mane, autor)
- tapski sistem (opis, razlozi nastanka, stavovi P. Druckera- Funkcionalni sistem (opis, autor)
Linijski sistemje tipino vojniki sistem rukovoenja gde se rukovoenje sprovodi odozgo nanie.Tipian primer je odnos po vertikali meu generalnog direktora i tri saradnika: direktor proizvodnje,direktor finansijai direktor komercijale.
Prednostovog tipa sukovoenja je jedinstvo komande, pa i jedinstvo akcije i sprovoenja poslovne politike. Slabostje obaveza rukovodioca da poseduje niz znanja u okviru grupe poslova kojima rukovodi. Linijskom vezom ide
komanda od generalnog direktora do direktora preduzea. Njegov razvoj se prvenstveno vezuje za H. FajolaFunkcionalni sistemje onaj gde se celina preduzea deli po slinosti funkcije. Funkcionalna veza postoji meudirektora komercijale i efova nabavke, prodaje,transporta. . .Takoe je u funkcionalnoj vezi direktor finansija sarukovodiocem nabavke i prodaje. Funkcionalne veze mogu biti i po vertikali i po horizontali. Funkcionalni sistem se
najvie vezuje za Tejlora.tapski sistemNarasli poslovi u preduzeu kao organizaicji trae sve vie strunog i specijalistikog rada. Linijskei funkcionalne veze ne zadovoljavaju sve potrebe i zadatke firme. tab se javlja kao poetna faza ove tree etape urazvoju organizacije po P. Drakeru. Mogue je neke funkcije dii do nivoa taba. Na primer ako bi se poslovianalize,kontrole,planiranja postavili kao tabni organi. Oni bi bili funkcionalno povezani sa direktorom ili saresornim direktorima. Mogue je i da direktor ima svoj tab gde su strunjaci raznih profila, koji mu pomau u
strunoj pripremi donoenja i realizaciji odluka
34. Pristupi sistemskog modela i organizaciona struktura
- preduzee kao sistem- Nabrojite instrumentarije kibernetskog upravljanja
- objasnite ta je : povratna sprega i entropija i homeostaza
Preduzee ima svoje ciljeve. Ulazi u preduzee inputi kao i izlazioutputi se planiraju. Pretvaranje inputa uoutpute je proces transformacije koji se upravljakom aktivnou regulie. Svaki sistem koji ima oveka kaoelementa, zovemo organizacioni sistemom. Proces voenja sistema ka cilju se zove upravljanjem sistemom.Upravljanje organizacionim sistemima je zadatak kibernetike i njenog instrumentarija,koje su sledee:
- upravljanje na osnovu povratne sprege- primenljivost teorije verovatnoe
- metod odreivanja ciljeva- uvoenje kibernetskog sistema- modeliranje kao osnovni metod kibernetike- prilaz kibernetici s pozicije bihevijoristikih sistema- kompleksnost postupka pojavama- zainteresovanost kibernetike za pojave zajednike itavom materijalnom svetu
Povratna spregapredstavlja korigovanje funkcionisanja sistema u zatvorenom krugu od informacije o devijaciji
preko regulacije i intervencije. Budue funkcionisanje sistema se navodi koristei se iskustvom njegovog prethodnogfunkcionisanja. Povratnu spregu kao mehanizam nalazimo u organizmima svih ivih bia te ovek analogiju eli
preneti i na vetake sisteme i na organizacije unutar te grupe sistema. Upozavanje principa povratne sprege jeneophodno za izuavanje upravljanja. Prema J. Boberu bez poznavanja principa povratne sprege ne bismo moglishvatiti na koji nain sistem u stanju da kontrolie ispravnost sopstvenih reakcija na naruavajue delovanje. R.Stojanovi govori o 7 tipova povratnih sprega (prva dva odraavanja zakon samoregulacije):
- informacijeodluivanje akcije- proizvodnjatrite plan- investicionog ciklusa- proizvodnjaaukumulacijapotronja- materijalnih privrednih tokova
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
16/23
EntropijaRaspad sistemaPreduzee kao ekonomski sistem ima za cilj ostvarivanje odreenih rezultata za koje je neophodno regulisanjefunkcionisanja. Usmeravanje funkcija i aktivnosti se odvija pod u ticajem informacija, koje smanjuju neodreenost.Nasuprot tome pojam entropije govori o dezorganizovanju, o razbijanju sistema. Potrebna je stoga regulisati
funkcionisanje organizacije da se nalazi u to manjoj entropiji, da se ista moe kontrolisati smanjivati. Entropijupreduzea odreuju pre svega:
- broj podsistema u organizaciji- sloenost veza izeu delova- sloenost i definisanost veza sa orkuenjem- entropije vieg sistema...
Homeostaza
Lerner: ivi organizmi poseduju osobinu odravanja svojih glavnih koordinata u doputenim granicama pri znatnimpromenama uslova u kojima je ivi organizam. Svakako bi eleli da preduzee organizujemo tako da funkcionie pouzoru ivog organizma, da se entropija automatski regulie,da funkcionie kao homeostatski sistem. Izgradnjom niza
povratnih sprega ii emo ka automatizovanju tog sistema. O homeostatskim procesima u organizaciji moemogovoriti samo u dalekoj budunosti,to zahteva vei stepen poznavanja nauke i tehnike.
35. Pristupi sistemskog modela i organizaciona struktura
- preduzee kao sistem- objasnite pojam MODEL faze u stvaranju sistemskog modela,elementi jednog modela
- objasnite znaaj crne kutije
Modelje uproena slika originala i slui za prouavanje odreenog aspekta iz problematike konkretnog sistema. Upreduzeu se najee koriste matematiki modeli u problemima donoenja odluka.Faze u procesu stvaranja matematikih modela:I fazaizuavanje sistemaII fazazamiljanje sistema izraeno matematikom strukturomIII fazamisaono konstruisanje modelaIV fazapisanje matematikog modelaElementi modelae biti:
- varijable,vrste proizvoda u planu- ogranienja,mogunosti trita,kapaciteta,sirovina itd- parametri,odnos izmeu varijabila i ogranienja- ciljevi,maksimiranje dohotka ili minimiziranje trokova- reenja koji je to proizvodni asortiman koji uz ova ogranienja omoguava optimalan rezultat.
Crna kutijaje sistem u kojem posmatra ne zna nita o unutranjoj strukturi. Poznati sus samo uzlazno izlazneveliine sistema. Pomou ovog metoda se mogu prouavati sistemi ije je unutranje ureenje ili nepoznato ili suviesloeno. Meuzavisnsot ulaza i izlaza daje osnov za zakljuke o unutranjoj strukturi i o ponaanju posmatranogsistema. To je Bela kutija
36. Pristupi sistemskog modela i organizaciona struktura
- projektna organizacija (ema i objanjenje)- Matrina organizacija (ema i objanjenje, etiri preduslova za
uvoenje- Matrine strukture po Hiksu i Gulitu)
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
17/23
Higs i Gulet daju preduslove za uvodjenje matricne struktire organizacije:1. aktivnosti treba da imaju obavezujuce rokove
2. troskovi su ogranicavajuci faktor3. koordinacija je neophodna od strane raznih sprecijalista u realizaciji zajednickog projekta4. radi se o neuobicajenim poslovima za ucesnike
37. Situacioni pristup i struktura
- grafiki prikazati situacioni pristup- ostali autotri u ovom pristupu
- skicom prikaite situacioni odnos prema Mullinsu
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
18/23
Ostali autori: pored Fidlera, tu su i Mulins, Luthans, Mintzberg....
38. Situacioni pristup i struktura
- grafiki prikazati i tumaiti situacioni pristup- modeli organizacione strukture
Modeli (oblici) organizacione struktureIskristalisala su se tri osnovna modela organizacione strukture:
- U struktura organizacije(funkcionalna struktura, pogodna za stabilna i mala preduzeca)-UNITARNA
- M struktura organizacije(divizionalna strukt. Pogodna za vece odg koje imaju divizije i rastu)-MULTIDIVIZIONA
H struktura organizacije(mesovito vlasnistvo, firma majka ima vlasnicki aspekt nad firma cerka)-HOLDING
42. Odnos organizacione strukture i preduzetnitva- strana iskustva (objasnite odnos, ematski prikaite primere firmeMercedes Benz i Siemens)
Tabela prikazuje razvoj firme Mercedes Benz. Razliite poslovne filozofije je firma realizovala razliitimorganizacionim formama. Poslovna filozofija ove firme razvijala se izgradnjom sopstvenog stila u proizvodnji
autumobila,preko stvaranja koncerna,a potom holdinga. Finansijskim jaanjem je firma kupila pakete kontrolnihakcija u nizu drugih firmi.
Tabela prikazuje razvoj firme Siemens. Preduzee Siemens tek u narednom periodu ima mogunost da pree uholding. Od firme vlasnika porodinog kapitala, Siemens prelazi na funkionalnu organizacionu formu. Razvojem
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
19/23
trita i potrebom za flesibilnou, uvodi fleksibilne forme organizovanja od jednolinijske,preko matrine do istelinijske strukture odnosa.
Na osnovu ova dva primera vidimo da se organizaciona struktura prilagoava poslovnoj filozofiji a ne obrnuto.
43. Odnos organizacione strukture i preduzetnitva- domaa iskustva (koji se odnosi prate skicirajte i objasnite 4 etape ustrukturiranju firme Market, procesi i faze organizovanja a-d)
Prate se sledeci odnosi:
1. Poslovna politika- org.struktura2. Rezultati funkcionisanja3. Trzisni zahtevi
Procesi i faze org:
1. Specijalizacija- podela zadataka izvedena iz ciljeva org2. Podela autoriteta3. Grupisanje ili departamentalizacija4. Koordiniranje komuniciranja izmedju clanova
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
20/23
44. Mega trendovi organizacija
- (Na koje segmente je bio usresreen razvoj organizacije, o kojimpromenama tzv. "treeg talasa" govori Alvin Tofler,)
Razvoj organizacije je bio usreen na:- maksimiziranje uinaka- koncentraciju proizvodnih kapaciteta- centralizaciju odluivanja- centralizaciju moi
Alvin Tofler period iza nas naziva drugi talas a odlike su se promenile. Ove promene se odnose na meuljudskeodnose i na odnose prema prirodi. To su tzv. mega trendovi, Tofler govori o promenama tzv treeg talasa gdegovori o:
- promenama u vrhovima vlasti- razmasovljenju sredstava javnog informisanja- elektronici i promenama- post-masovnoj proizvodnji- promene u porodici- krizi identiteta korporacija
45. Mega trendovi organizacija
- Nabrojite 10 najznaajnijih mega trendova po M. Damjanoviu iobjasnite ta je petougaonik pritisaka na savremeno preduzee?
Mijat Damjanovi nabraja 10 najvanijih mega trendova:
1. informacijska ekonomija2. otpori prema visokim tehnologija3. globalizacija i povezivanje4. dugorona planiranja5. fleksibilne strukture i decentralizacija6. obezbeivanja i kontrola institucija kolstva, zdrastva, socijalne zatite7. ljudi sve vie poveavaju znanje i participaciju u odluivanju8. organizacione strukture
9. prisutnost suprotnosti10. heterogeniji svet ekonomije
Toflergovori o petougaoniku pritisakana savremeno preduzee:- pritisak iz bio-sfere- pritisak iz socio-sfere- pritisak iz info-sfere- pritisak iz sfere vlasti- moralni pritisak
46. Principi organizacione decentralizacije
- (razlozi dekomponovanja sloenih struktura, preduslovi za korienjeprednosti male firme, kriterijumi za definisanje profitnih nosilaca,
etiri osnovna principa profitne decentralizacije)
Dekomponovanje sloene strukture preduzea predstavlja se kao zahtev u cilju:1. motivisanje niih organizacionih jedinica za vee preduzetnike napore2. razvoja celine preduzea kao sinergijsko dejstvo razvoja delova3. korienja prednosti velike firme (degresija optih trokova)4. alokacije trokova i njihove optimalizacije u cilju vee konkurentnosti5. korienja prednosti male firme (napr. Brzina odluivanja)6. mogunosti kupovine i prodaje firme odnosno njenih delova itd.
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
21/23
Da bi se podel afirme ostvarila i da bi se koristile prednosti velike firme i male poslovne jedinice,neophodno
da se poslovanje moe:1. jasno definisati2. planirati tj zadati obim,veliinu i rezultat poslovanja3. upravljati tom poslovnom celinom4. meriti poslovni rezultat poslovanja5. kontrolisati rezultat poslovanja jedinice
Kriterijumi koji definiu profitne nosioce:1. profitni centar treba imati poseban i od ostalih delova firme samostalan proizvod ili usluge2. treba imati definisanu odgovarajuu rukovodnu garnituru3. treba da ima uslove za planiranje u okviru globalnog zadatka firme4. treba da bude trino samostalan i konkurentan5. treba da ima odreena sredstva na raspolaganju
Meu osnovne principe profitne decentralizacije ubrajamo:1. definisano vrhovno vodstvo firmom2. definisani zadaci,slobode i ovlaenja centralizovanih jedinica3. minimum centralistikih veza firme i delova4. uspostavljanje odnosa izmeu decentralizacije i centralizacije
47. Razvoj malih i srednjih preduzea- (pet karakteristinih procesa svetske privrede, osnovne tendencijerazvoja SME u svetu, osnovna obeleja SME u odnosu na velikesisteme 1-12
Procesi u svetskoj privrediukazuju da se tranzicija odvija u pet karakteristinih procesa:1. proces privatizacije2. proces liberalizacije3. proces restruktuiranja4. proces institucionalizacije5. proces stabilizacije
Meu osnovna obeleja SME u odnosu na velike sisteme ubrajamo:1. vea vitalnost2. vea fleksibilnost
3. mogunost specijalizacije4. olakano upravljanje5. manji trokovi6. ostvarljivost prihoda7. lake investiranje8. olakan izvoz9. bre inovacije10. ofanzivno preduzetnitvo11. lokalna razvojnost12. omoguavaju zapoljavanje
48. Razvoj malih i srednjih preduzea- koja su ogranienja sa aspekta nae privrede 1-8, koje su eljene
promene u okruenju preduzea 1-10)
U naoj privredi postoji niz tekoa i ogranienja kao to su:- nereeni vlasniki odnosi- privatna lica najee nemaju finansijska sredstva za ulaganje- strani kapital je nedovoljno zainteresovan za ulaganja u nau privredu itd.
Bitne karakteristike eljenog okruenja za SME:- orijentacija na budunost umesto na prolost- koncepcija marketinga na ne proizvodnje- graditi konkurentno a ne pregovarako okruenje
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
22/23
- uspostaviti jedinstvo rada i kapitala umesto polarizacije- uvesti profesionalni menadment umesto vlasnike kontrole- odrediti se za razvoj umesto akumulacije- upravljati inovacijama umesto da imamo sluajne inovacije- uzgraditi pluralistiku motivaciju a ne ekonoskog oveka - ii ka globalnom drutvu umesto izolaciji preduzea- stvariti pluralistiku organizacionu teoriju umesto monistike
49. Razvoj malih i srednjih preduzea- Kriterijumi tipologije SME u Evropskoj uniji, Velikoj Britaniji, Japanu
a) Evropska Unija
Mikro preduzea Mala preduzea Srednja preduzea-preduzee do 10 zaposlenih -preduzea do 50 zaposlenih -preduzea do 250 zaposlenih
-do 7 mil evra godinjeg obrta -nije deo firme,nego firma ili lancafirme
-bilans stanja do 5 mil eura -godinji obrt do 40 mil evra-bilans stanja do 27 mil evra
b) Velika Britanija
Mala preduzea Srednja preduzea-preduzea do 250 zaposlenih -preduzea preko 250 zaposlenih-godinji obrt manji od 12 mil. Funti -godinji obrt vei od 12 mil. Funti
c) Japan
Mala preduzea Srednja preduzeaPreduzea u trgovini na malo i uslugama
-preduzea do 50 zaposlenih -preduzea preko 50 zaposlenih-sa imovinom do 10 mil. Jena -sa imovinom preko 10 mil. Jena
Preduzea u veletrgoviniPreduzea do 100 zaposlenih Preduzea preko 100 zaposlenih-sa imovinom do 30 mil. Jena -sa imovinom preko 30 mil. Jena
Preduzea u rudarstvu,proizvodnji i industriji-preduzea do 300 zaposlenih -preduzea preko 300 zaposlenih-sa imovinom do 100 mil. Jena -sa imovinom preko 100 mil. Jena
50. Razvoj malih i srednjih preduzea- Tipologija SME; prema obliku vlasnitva i vlasnicima, premasektorima, tipovima preduzea i trinim prilikama, prema kontinuitetuposlovnog procesa.
Prema obliku vlasnistva i vlasnicima:
Oligarhija (vise vlasnika), porodicno (jedan upravljac), upravljanje jednog covekaPrema sektorima, tipovima preduzea i trinim prilikamaRetki uspesi, mala preduzeca optimalne velicine, firme zasnovane na inovacijama, satelitske firme, firme
Prema kontinuitetu poslovnog procesaTradicionalno/ Savremeno
1. Bruto dimenzija procesabr.zaposlenih, aktiva, iznos uk.prihoda 0-1/ 200-500mil.dolara2. Tradic. Sektor, ili vezan za prirodne ivore, ili za potrosace/ savremeni sektor, ili sekundarni proiz.ili
perfekcionirani
3. Trziste, lokalno, zasticeno/ medjunarodno, otvoreno4. Kontrola i centralizovana org/ decentralizovala ili organizovana na visem nivou
-
5/27/2018 137045456 Teorija Organizacije PRVI DEO
23/23
5. Strategija, intuitivna, prezivljavanje, niskih rizika/ formalizovana strategija, rast sa visokim rizicima6. Tehnologija, slabe inovacije, sportska/ vrhunska, organizovana, radikalna
51. Svetska iskustva u organizovanju SME
- Razvoj SME u Japanu, Italiji i Nemakoj
Japan
Posle II svetskog rata vazi za najbolji primer posleratnog oporavljanja, gde su mala preduzeca imala vodecu
ulogu. Ekspanzija malih i srednjih preduzeca trajala je od 1945.do 1955. Drzava je dosta intervenisala u ovom
periodu. Mala preduzeca su omogiucila velikim da formiraju tzv. Fleksibilne masovne produkcije.
ItalijaPosle II sv.rata nisu postojale intervencije i izlaz se trazio u malim i srednjim preduzecima. Posebno mesto imala
je regija Emilia-Romana. Regionalna vlast i NVO bile su aktivne u obnovi i razvoju SME. Dva kljucna
momenta: 1. Kreditna banka za pomoc i placanje malih preduzeca 2. Vlasti su brinule o drustvenom ugovoru
Nemacka
Posle rata, Zapadna Nemacka bazirala je razvoj na porodicnom biznisu, a kasniji razvoj na srednjim
preduzecima. Koncentrisalo se na kvalitet, ne kvantitet. Postojala je i drzavna intervencija.
52. Svetska iskustva u organizovanju SMERazvoj SME u Azijskim zemljama i Rusiji
J.Koreja
Posle rata, razvoj zemlje temelji se na stvaraanju kongomerata. Drzava je pomogla razvoj malih preduzeca
zakonski i bankovno.
Singapur
Velik uticaj drzave. Drzavna politika je isla u dva pravca: 1. Uticati na velika preduzeca i njihov odnos prema
SME 2. Uticati direktno na razvoj SME
KinaLokalne vlasti stimulisu privatnu inicijativu i finansiraju dalji razvoj malih preduzeca.
Rusija
Rast SME posebno je izrazen 1991-1992, kada su doneti zakoni o vlasnistvu, preduzecima i preduzetnickoj
delatnosti. Mala privreda je u rusiji bila najrazvijenija. To je jedini privredni sektor koji omogucava vracanje
ulozenih sredstava i efikasno koriscenje resursa.
53. Svetska iskustva u organizovanju SME
- Razvoj SME u Poljskoj i Sloveniji
Poljska
Zahvaljujuci podsticajima vlade SME se brzo prilagodjavaju uslovima trzisne privrede. Razvoj SME u Poljskoj
je prosao kroz 4 etape. Razlikuju se tri grupe preduzeca:
Mikro- do 5 zaposlenih
Mala preduzeca- do 50 zaposlenih
Srednja preduzeca- do 250 zaposlenih
Slovenija
Zamah u razvoju SME nastaje Aktom o ekonomiji Slovenije 1993. Cime se definise legalni status firme. SME
postizu znacajan doprinos u zaposljavanju radne snage. U 1991 6.1% zaposlenih bilo je u SME, a vec sl.godine
8.9%