DOPUNSKA NASTAVA

DOPUNSKA NASTAVA sredstvo pedagoke intervencije u situacijama u kojima se postupcima redovne nastave ne moe postii zadovoljavajue rezultate jednog dijela uenika.

organizira se uz redovnu nastavu za uenike koji u redovnoj nastavi tee svladavaju dijelove propisanog programa, pa im je potrebna dopunska pomo radi normalnog napredovanja u redovnoj nastavi.

Cilj joj je nadoknaditi gubitke u znanju ili vjetinama, te tako osposobiti uenika za uspjeno uenje matematike.

RAZLOZI POSTOJANJA Praznine koje se pokazuju u redovnoj nastavi onemoguuju ueniku daljnje napredovanje, pa se popunjavaju povremenom dopunskom nastavom.

Problemi uenika koji trebaju dopunsku nastavu veoma su razliiti: psiho-motorike smetnje, dulji izostanci s nastave, problemi emotivne prirode, neadekvatni uvjeti uenja kod kue,

Dopunska je nastava potrebna i uenicima koji nemaju potrebno samopouzdanje ili nisu dovoljno motivirani za rad na matematici.

ORGANIZACIJA Organizira se prema potrebi, a koliko e trajati i koji e uenici biti ukljueni varira tijekom godine.

Uenik moe biti ukljuen u dopunsku nastavu jednokratno, kroz dulji vremenski period ili povremeno.

Program redovne nastave ujedno je i program dopunske.

SURADNJA UITELJA Za kvalitetnu organizaciju dopunske nastave preporuena je i suradnja uitelja istih razreda, na nain da osmisle zajednike pristupe problemima. Time se omoguuje da se odreeni uitelj koncentrira na djecu sa slinim potekoama (iz vie razreda), da se prenose pozitivna iskustva uitelja, da udrue materijalnu osnovicu rada (knjige, didaktika sredstva i sl.) i drugo.

PRIPREMA DOPUNSKE NASTAVE1. Identifikacija uenika kojima je pomo potrebna i postavljanje dijagnoze (poblie ispitivanje uenikovih potekoa i traenje uzroka njihove pojave).

2. Identificiranje matematikih sadraja koje uenik nije usvojio.

3. Izrada programa za svakog uenika ukljuenog u dopunsku nastavu u pismenoj formi.

4. Praenje i kontroliranje daljnjeg uenikovog napretka u dopunskoj i redovnoj nastavi

REALIZACIJA Ukoliko postoji vie uenika s istim problemima potrebno je ponovo objasniti dani sadraj.

Primjeri u kojima se primjenjuje ueni matematiki sadraji moraju biti paljivo odabrani.

to vie koristiti zorna sredstva i pomagala, te objektivnu realnost.

Ako je potrebno, tumaiti i gradivo prethodnih razreda.

Osigurati dovoljno vremena za vjebanje i ponavljanje.

SAT DOPUNSKE NASTAVE Svaki sat dopunske nastave mora biti maksimalno organiziran, to znai da za svakog uenika (ili skupinu uenika) treba odrediti ciljeve i zadatke, sadraj po etapama, odabrati odgovarajue metode i oblike rada, nastavna sredstva i slino.

Glavni oblik rada u dopunskoj nastavi je individualni rad uenika, to ne znai da se po potrebi nee koristiti i drugi oblici rada. RAZLOZI NEUSPJEHA DOPUNSKE NASTAVE MATEMATIKE Nedovoljan broj sati u kojem se realizira (1 sat tjedno).

Kratkoa trajanja (45 minuta), te relativno veliki vremenski razmak meu satovima (tjedan dana).

Stabiliziran i akumuliran obrazovni manjak u matematici vrlo je otporan, te se samo dugotrajnim i permanentnim utjecajima moe odstraniti.

Nepravilna organizacija dopunske nastave zbog didaktike, metodike i psiholoke nespremnosti uitelja (npr. uitelj radi frontalno sa svim uenicima, umjesto da radi individualno i individualizirano).

Kada se identificiraju uenici za dopunsku nastavu, ne trai se uzrok potekoa.

uenikove su potekoe ponekad uzrokovane nekim psiholokim problemima, a za to uitelji nisu dovoljno educirani.

Kada potreba za dopunskom nastavom prestane, ne prati se dovoljno daljnji napredak uenika u redovnoj nastavi sve dok se problemi ponovo ozbiljnije ne akumuliraju.

POGRENI PRISTUP

esto se dogaa da uitelji dopunsku nastavu pretvaraju u mehaniki produetak redovne nastave ("nee mu koditi jo vjebanja i ponavljanja), pa dopunska nastava postaje dodatni prostor za vjebanje istih sadraja kao u redovnoj nastavi.

esta pojava je da uitelj ueniku pojanjava matematike sadraje na istim primjerima i na isti nain kao to je to radio u redovnoj nastavi. Ukoliko uenik prvi put nije uspio svladati gradivo na taj nain, velika je vjerojatnost da to nee uspjeti ni u ponovljenom pokuaju.

UKLJUIVANJE RODITELJA Neuspjeh uenika u nastavi matematike uspjeno se moe suzbijati samo permanentnim i sistematinim nadoknaivanjem deficita.

Roditeljeva ukljuenost u uenikovo obrazovanje bitan je imbenik uenikova uspjeha i napredovanja.

Poeljno je ukljuiti i roditelje u dopunski rad s djetetom, na nain da se roditelju daju tone upute to i na koji nain da s djetetom kui radi.

TO MOE RODITELJ? Pomoi djetetu oko domae zadae, to ne znai rijeiti je umjesto njih, ve mu pomoi postavljanjem pitanja koja vode do rjeenja.

Pomoi djetetu da izgradi samopouzdanje, te ohrabriti njihovo matematiko miljenje i komunikaciju. Izuzetno je vano da roditelj bude zainteresiran za djetetove rezultate i da s njime razgovara o tome to je u koli radio i nauio.

pomoi djetetu da stvori pozitivan odnos prema matematici, jer roditeljski stavovi utjeu na vanost koju e uenik pridavati uenju matematike. Stoga je vano da roditelj ne koristi izjave poput "ni meni nije ila", "nisam volio matematiku", "matematika je teka", i sl.

Pomoi djetetu da se organizira, na nain da mu se osigura mjesto za uenje, da su mu svi potrebni materijali pri ruci. Djelotvorna organizacija i uredna biljenica olakat e rad u matematici i sprijeiti nepotrebne gubitke vremena i koncentracije.

Poticati djecu da rade redovito i da posao obave na vrijeme, a ne da se nesvladani matematiki sadraji akumuliraju.

Dobro je poticati dijete da ui uz prijatelja jer se tako potie matematika konverzacija, a ideje se kristaliziraju u meusobnom prenoenju.

Matematika je svuda oko nas, i roditelj moe to isticati djetetu kad god je mogue. Neki lanci iz novina u kojima se pojavljuju aritmetiki ili geometrijski pojmovi takoer mogu biti sredstvo poticanja matematike radoznalosti i razgovora s djetetom.

Roditelj se moe igrati s djetetom matematikih igara. Danas postoje i razni softweari za uenje matematike koji mogu djetetu pomoi.PAGE 2