dokument okvirnog budŽeta 2010 – 2012. godine 2009/dokument... · dokumenta je sektor za budžet...

FEDERALNO MINISTARSTVO FINANSIJA

Sektor za budžet

DOKUMENT OKVIRNOG BUDŽETA

2010 – 2012. godine

Sarajevo, septembar 2009.godine

Dokument okvirnog budžeta-proračuna 2010.-2012.godine

2

Lista skraćenica Skraćenice Puni naziv 2010.-12

Srednjoročni period od 2010.do 2012.g.

BAC Business Adjustment Credit (Kredit za usklađivanje poslovnog okruženja)

BDP Bruto društveni proizvod

BiH Bosna i Hercegovina

CEB Council of Europe Development Bank (Razvojna banka Vijeća Evrope)

CPI Consumer price index (Indeks potrošačkih cijena)

DOB Dokument okvirnog budžeta

DSU Direktna strana ulaganja

EBRD European Bank for Reconstruction and Development (Evropska banka za obnovu i razvoj)

EIB European Investment Bank (Evropska investicijska banka)

EMSAC Economic Management Structural Adjustment Credit (Kredit za strukturalnu prilagodbu ekonomskog upravljanja)

DEP Directorate of Economic Planning (Direkcija za ekonomsko planiranje)

EU Evropska unija

EUROFIMA European Company for the Financing of Railroad Rolling Stock (Evropska kompanija za finansiranje željezničkog voznog parka)

FBiH (ili Federacija) Federacija Bosne i Hercegovine

IBRD International Bank for Reconstruction and Development (Međunarodna banka za obnovu i razvoj)

KM Konvertibilna marka

LCI Living cost index (Indeks troškova života)

Mil Milion

MMF Međunarodni monetarni fond

PDV Porez na dodanu vrijednost

PIP Public investment programme (Program javnih investicija)

RPI Retail price index (Indeks cijena na malo)

RS Republika Srpska

SOR Srednjoročni okvir rashoda

SOSAC Social Sector Adjustment Credit (Kredit za strukturalnu prilagodbu socijalnog sektora)

SRS Srednjoročna razvojna strategija

SBA Stand-by aranžman

USD Američki dolari


3

Sadržaj Poglavlje 1: Uvod u Dokument okvirnog budžeta za period 2010. - 2012. godinu ................................ 5

Uvod ............................................................................................................................................ 5 Informacije o Dokumentu i korištena metodologija .................................................................... 6

Poglavlje 2: Srednjoročne makroekonomske pretpostavke i prognoze .................................................... 9

Uvod ............................................................................................................................................ 9 I Bosna i Hercegovina: Osvrt na makroekonomske trendove u za period 2008.-2012.g. .......... 9

Ekonomski rast u 2008. godini ................................................................................................ 10 Recesija u 2009. godini i skromni rast u 2010. godini ............................................................. 11 Ekonomski rast u 2011. i 2012. godini..................................................................................... 13

II Federacija Bosne i Hercegovine: Pretpostavke i prognoze makroekonomskog okvira za period 2008.-2012. .................................................................................................................... 14

Ekonomski rast u 2008. godini ................................................................................................ 15 Recesija u 2009. godini i ekonomski oporavak u periodu 2010.-2012. god. ............................. 18

Makroekonomski ciljevi i prioriteti za naredno srednjoročje .................................................... 29 Poglavlje 3: Srednjoročne projekcije prihoda ................................................................................. 31

Uvod .......................................................................................................................................... 31 Indirektno oporezivanje na razini BiH i raspodjela prihoda ...................................................... 31 Projekcije od indirektnih prihoda na nivou Bosne i Hercegovine ............................................ 32

Ključne politike ...................................................................................................................... 32 Projekcije indirektnih poreza ................................................................................................... 32 Raspodjela prihoda sa jedinstvenog računa .............................................................................. 36

Direktni porezi u Federaciji BH ................................................................................................ 38 Prihodi centralne Vlade Federacije BiH .................................................................................... 39

Prihodi od indirektnih poreza .................................................................................................. 39 Direktni porezi centralne vlade FBiH ...................................................................................... 39 Neporezni prihodi ................................................................................................................... 40 Ukupni raspoloživi prihodi centralne Vlade FBiH ................................................................... 41

Kantonalni i općinski prihodi .................................................................................................... 42 Prihodi od indirektnih poreza sa jedinstvenog računa ............................................................... 42 Direktni porezi kantona i općina .............................................................................................. 42 Neporezni prihodi ................................................................................................................... 44

Vanbudžetski fondovi ................................................................................................................ 44 Direkcija za ceste ....................................................................................................................... 45 Rizici po projekcije prihoda ...................................................................................................... 45

Porezne politike i upravljanje porezima ................................................................................... 46 Poglavlje 4: Upravljanje javnim rashodima na nivou centralne vlade FBiH ........................................ 47

Uvod .......................................................................................................................................... 47 Politika javnih rashoda .............................................................................................................. 48 Opća struktura javnih rashoda i trendovi ................................................................................... 49 Tekući rashodi ........................................................................................................................... 52

Plaće i naknade u javnom sektoru ............................................................................................ 52 Materijalni troškovi ................................................................................................................. 53


4

Tekući transferi ....................................................................................................................... 54 Kapitalni grantovi ................................................................................................................... 57

FBiH kapitalno budžetiranje - Javne investicije i projekti finansirani izvana ........................... 58 Kapitalni izdaci iz budžeta FBiH ............................................................................................. 58 Javna ulaganja u kapitalne projekte ......................................................................................... 58

Upravljanje javnim dugom ........................................................................................................ 61 Unutarnji dug .......................................................................................................................... 61 Vanjski dug ............................................................................................................................ 65 Ukupne obaveze po osnovu servisiranja duga u narednom periodu .......................................... 66

Poglavlje 5: Finansiranje budžeta centralne vlade FBiH i ciljani fiskalni bilans ................................. 70

Uvod .......................................................................................................................................... 70 Finansiranje budžeta centralne vlade FBiH ............................................................................... 70

Finansiranje iz inostranih izvora .............................................................................................. 70 Domaće finansiranje ............................................................................................................... 71

Fiskalni bilans i primarni fiskalni cilj ........................................................................................ 73 Poglavlje 6:Budžetski prioriteti za period 2010.-2012.g. ...................................................................... 75

Uvod .......................................................................................................................................... 75 Pregled tabela prioriteta budžetskih korisnika FBiH ................................................................. 76

Analiza budžetskih prioriteta po sektorima za period 2010.- 2012. godine ............................... 77 Gornje granice rashoda budžetskih korisnika Vlade FBiH za period 2010.– 2012.godine po sektorima ................................................................................................................................... 80

Opće Vladine usluge ............................................................................................................... 80 Službe zajednice i komunalne službe ....................................................................................... 82 Ekonomske usluge .................................................................................................................. 86 Ostala potrošnja ...................................................................................................................... 88

Prilog 1: Okvirna fiskalna tabela za Federaciju BiH za period 2008.-2012. (u KM) ........................... 91 Prilog 2: Okvirna fiskalna tabela za Federaciju BiH za period 2008.-2012. (% u BDP-u FBiH) ....... 92 Prilog 3:Zahtjevi budžetskih/proračunskih korisnika – postojeći i novi programi………………..93

Poglavlje 1: Uvod u Dokument okvirnog budžeta za period 2010. - 2012. godinu U skladu sa Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 19/06), pripremljen je Dokument okvirnog budžeta za period 2010.-2012.god. koji je dio pristupa Srednjoročnog okvira rashoda za isti period. Autor ovog dokumenta je Sektor za Budžet kojim rukovodi pomoćnik federalnog ministra finansija Emir Silajdžić.

Uvod

Tokom proteklih nekoliko godina, Vlada FBiH je pripremala Dokument okvirnog budžeta kao dio budžetskog planiranja pristupom srednjoročnog okvira planiranja i pripreme budžeta. Izrada Dokumenta okvirnog budžeta je pomogla Vladi FBiH da razvije bolju stratešku osnovu za raspodjelu budžeta koja se zasniva na navedenim prioritetnim politikama i ciljevima. Dokument okvirnog budžeta predstavlja preliminarni nacrt budžeta za narednu (2010.) godinu, te daje projekcije implikacija tog budžeta za sljedeće dvije godine (2011. i 2012. godinu). S obzirom na dinamiku u vezi pregovora sa MMF-om oko programa Stand-by aranžmana, te aktivnosti na donošenju rebalansa budžeta za 2009. godinu, kantonalna ministarstva finansija, kao i Federalno ministarstvo finasnija, ove godine su u zakašnjenju sa pripremama svojih dokumenata okvirnog budžeta. Iz tog razloga, za razliku od prethodnih godina, ovaj Dokument okvirnog budžeta sadrži projekcije rashoda samo za budžet centralne vlade FBiH. Po usvajanju kanotnalnih DOB-ova, Federalno ministarstvo finansija će konsolidirati sve projekcije prihoda i rashoda centralne vlade FBiH, kantona, općina i vanbudžetskih fondova u konsolidirani DOB FBiH za period 2010.-2012. godina i isti dostaviti Vladi FBiH na informaciju. Fiskalna strategija za ovaj srednjoročni period temelji se na srednjoročnim politikama djelovanja Vlade FBiH, sa ciljem jačanja upravljanja javnim finansijama, ujednačene fiskalne politike na nivou Bosne i Hercegovine i jačanju finansijske discipline, što će doprinijeti ekonomskom i socijalnom jačanju Federacije BiH sa ciljem općeg, institucionalnog i funkcionalnog jačanja države Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije BiH. Nastavak restriktivne javne potrošnje na svim nivoima je jedan od prioriteta ekonomske politike za 2010.-2012. godinu, sa osnovnim ciljem održavanja stabilnog fiskalnog sistema i kontrole potrošnje. U ovom periodu Vlada će i funkcionisati u ograničenim fiskalnim kapacitetima, s obzirom na efekte globalne finansijske i ekonomske krize, koja je ostavila trag na ekonomiji BiH, rezultirajući u značajnom padu u prikupljenim prihodima, a dodatno pogoršana postojećim platnim deficitom i fiskalnim debalansom u zemlji. Cilj ekonomske politike u narednom periodu će biti očuvanje kontinuiteta snažnog aranžmana valutnog odbora i ublažavanje efekata sve lošijeg stanja vanjskog okruženja, uz istovremeno usvajanje politika za rješavanje fiskalnog debalansa i jačanje finansijskog sektora. Očekuje se da će se ovakvim pristupom ostvariti uslovi za održiv rast i konvergenciju ka EU.


6

U tom cilju bit će neophodno: (i) ojačati fiskalnu politiku kako bi se smanjile potrebe vlade za finansiranjem iz stranog ili domaćeg bankarskog sektora i poboljšali srednjoročnu fiskalnu održivost; (ii) ograničiti plate u javnom sektoru; (iii) poduzeti strukturalne fiskalne reforme s ciljem reformisanja sistema socijalnih davanja; i (iv) promovirati druge strukturalne reforme koje će očuvati konkurentnost kroz preusmjeravanje javne potrošnje na kapitalne investicije i razvojnu potrošnju.

Ovakav pristup javnoj potrošnji u skladu je sa namjerama vlada BiH izraženim u Pismu namjere poslanom MMF-u, te potpisanom Stand-by Aranžmanu sa ovom finansijskom institucijom, kao i Globalnim okvirom fiskalne bilance i politika za razdoblje 2010.-2012. godine, usvojenim od strane Fiskalnog vijeća BiH.

Informacije o Dokumentu i korištena metodologija

Moderni proces srednjoročnog planiranja budžeta je proces koji (i) ima jasno definiran budžetski kalendar i raspodjelu odgovornosti, (ii) ima jasnu fiskalnu strategiju zasnovanu na nivou raspoloživih vladinih resursa, (iii) omogućava raspodjelu ograničenih resursa na najvažnije ekonomske i socijalne prioritetne politike vlade, (iv) unapređuje predvidivost budžetskih politika i finansiranja, (v) osigurava efikasnije i djelotvornije korištenje vladinih resursa, (vi) unapređuje transparentnost i odgovornost vladinih politika, programa i procesa donošenja odluka, (vii) osigurava razmatranje finansijskih učinaka u narednim godinama, pri donošenju odluka u vezi sa politikama, te donošenje tih odluka tokom ciklusa planiranja budžeta. U cilju uvođenja efikasnog srednjoročnog planiranja budžeta, Ministarstvo finansija FBiH je otpočelo reformu procesa planiranja i izrade budžeta koja se zasniva na osnovnim principima fiskalne discipline, strateške prioritizacije i dobijanju vrijednosti za uložena budžetska sredstva. U proteklih nekoliko godina ostvaren je veliki napredak u procesu planiranja budžeta izradom srednjoročnih okvira rashoda tj. Dokumenata okvirnog budžeta (DOB-ova) koji se svake godine pripremaju za period za sljedeće tri godine i koji prikazuju srednjoročne makroekonomske i fiskalne projekcije, srednjoročnu fiskalnu strategiju, prioritete potrošnje, te gornje granice rashoda budžetskih korisnika za narednu budžetsku godinu, kao i preliminarne procjene za sljedeće dvije godine za koje je izvršena projekcija prihoda.

DOB-ovi su sastavni dio srednjoročnog okvira plana budžeta, koji se naziva “Srednjoročni proces planiranja i izrade budžeta u BiH u 10 Koraka” i koji predstavlja osnov budžetskog kalendara u BiH.

Ovaj tzv pristup u „10 Koraka“ prikazuje proces srednjoročnog planiranja i izrade budžeta s jasnim, logičnim i integriranim rokovima, harmoniziranim na svim nivoima vlasti u BiH. Ovaj pristup odražava visok stepen međusobne ovisnosti različitih koraka unutar budžetskog procesa - svaki korak je ovisan o različitim akterima/institucijama koji trebaju obezbijediti relevantne informacije, dati preporuke i/ili donijeti odluke u svim ključnim fazama procesa, u skladu sa budžetskim ciklusom. U skladu sa navedenim, učinkovit i uspješan proces srednjoročnog planiranja budžeta zahtijeva predanost i disciplinu svih relevantnih učesnika u budžetskom procesu (uključujući Vladu Federacije BiH, Parlament, Ministarstvo finansija, Direkciju za ekonomsko planiranje (DEP), Odjeljenje za makroekonomsku analizu pri Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje (OMA) i korisnike budžeta Vlade FBiH).


7

Dokument okvirnog budžeta FBiH za period 2010.-2012. god. sadrži šest poglavlja koja uključuju srednjoročne makroekonomske prognoze, prognoze direktnih i indirektnih prihoda, ukupan fiskalni okvir i finansiranje, projekcije tekućih rashoda, kapitalne investicije i projekte, projekcije unutarnjeg i vanjskog duga, te prioritete koji će biti finansirani iz budžetskih sredstava u narednom periodu i gornje granice rashoda budžetskih korisnika u naredne tri godine.

Srednjoročne makroekonomske pretpostavke i prognoze su bazirane na prognozama Direkcije za ekonomsko planiranje pri Institucijama BiH. Srednjoročne projekcije prihoda od indirektnih poreza za cijelu zemlju urađene su od strane Odjeljenja za makroekonomsku analizu pri Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH (OMA). Srednjoročne projekcije prihoda direktnih poreza i neporeznih prihoda su u nadležnosti Federalnog ministarstava finansija.

Makro-ekonomske i projekcije prihoda po osnovu indirektnih poreza usvojene su od strane Fiskalnog vijeća BiH (shodno Zakonu o Fiskalnom vijeću) u obliku dokumenta Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini, na sjednici održanoj 29.06.2009. godine.

Srednjoročni budžetski rashodi u Dokumentu okvirnog budžeta, pripremljeni od strane Federalnog ministarstva finansija, se sastoje od tri osnovne tabele koje izlažu: • Ukupne procjene budžeta po osnovnim ekonomskim kategorijama; • Planove potrošnje i budžetske gornje granice rashoda po sektorima; • Početne budžetske gornje granice rashoda za pojedinačne budžetske korisnike. U Dokumentu okvirnog budžeta FBiH za period 2010.-2012. godine su navedene gornje granice rashoda za 2010. godinu za svakog od budžetskog korisnika budžeta Vlade FBiH. Ove gornje granice će se krajem avgusta distribuirati budžetskim korisnicima zajedno s Budžetskim instrukcijama br. 2. Od budžetskih korisnika se očekuje da pripreme svoje detaljne zahtjeve za budžet za 2010. godinu u skladu sa ovim gornjim granicama. Treba naglasiti da će se ove godine Budžetske instrukcije broj 2 poslati budžetskim korisnicima u novom formatu. Nove instrukcije će predstavljati kombinaciju ranijih instrukcija br. 2 i br. 3. To znači da će se u novim instrukcijama zahtijevati od budžetskih korisnika da pripreme svoje zahtjeve po ekonomskoj klasifikaciji, ali i u programskom formatu, odnosno po programima. Za svakog proračunskog korisnika, programski format budžeta treba da prikaže:

• strateški cilj institucije, • opis svakog programa i operativne ciljeve, • sredstva alocirana na svaki od programa, • rezultate koje planiraju ostvariti sa sredstvima dodijeljenim budžetom za svaki

program. Cilj koji se želi postići jeste jačanje fokusa na programski budžet i odgovornosti za postignute rezultate, te unaprijediti transparentnost u potrošnji javnih sredstava, što predstavalja novi korak ka punoj implementaciji programskih budžeta u budućnosti.


8

Federalno ministarstvo finansija predlaže Vladi FBiH:

• Usvajanje ovog dokumenta, što predstavlja odgovarajuću prvu fazu u budžetskom procesu za period od 2010. do 2012. godine.

• Odobravanje predložene ukupne gornje granice ukupnog budžeta za narednu godinu, i okvirne ukupne iznose za naredne dvije godine;

• Odobravanje pojedinačnih gornjih granica rashoda budžetskih korisnika, kako je navedeno u dokumentu, a kao osnovu za daljnji rad u okviru priprema za određivanje konačnog budžeta za 2010. godinu.


9

Poglavlje 2: Srednjoročne makroekonomske pretpostavke i prognoze

Uvod

U ovom Poglavlju su dati osnovni srednjoročni makroekonomski pokazatelji i prognoze na kojima su zasnovane preliminarne procjene Dokumenta okvirnog budžeta Federacije BiH za 2010.-2012. god. Postojeća globalna ekonomska kriza usporila je ekonomski rast u svijetu i stvorila neizvjesnost u pogledu njenog trajanja i krajnjih efekata. Pad ekonomskog rasta vidljiv je u cijelom svijetu pa tako i u Jugoistočnoj Evropi. Najnovije prognoze od strane Međunarodnog montarnog fonda (MMF) predviđaju negativan ekonomski rast za euro zonu i većinu drugih evropskih zemalja.1 Najnoviji statistički podaci ukazuju da je kriza zahvatila i Bosnu i Hercegovinu. Krajem 2008. i početkom 2009. g. bilježi se najveći pad industrijske proizvodnje u posljednjih deset godina. Podaci također ukazuju na značajan pad izvoza kao i priliva stranih investicija kao i prihoda po osnovu indirektnog i direktnog oporezivanja. Tako na primjer rast prihoda od PDV bilježi negativne stope po prvi put od njegovog uvođenja. Stoga, osnovni cilj za naredno srednjoročje bit će očuvati i ojačati makroekonomsku stabilnost. Osim toga, nakon više od deset godina ekonomskog oporavka, BiH se nalazi pred novim izazovima. Oni su u najvećem dijelu usmjereni ka postizanju najvažnijeg cilja cijelog bosanskohercegovačkog društva, a to je članstvo u Evropskoj Uniji (EU) i NATO savezu. Ostvarenje ovih ciljeva zahtijeva dalje jačanje konkurenosti zemlje kako bi po ulasku u zajedničko tržište EU ekonomija BiH mogla odoljeti konkuretnskim pritiscima drugih zemalja-članica. Pored ovoga jačanje održivosti ekonomije i kreditne sposobnosti zemlje u skladu sa Mastrhitskim kriterijumima predstavljat će posebno zahtjevan izazov na putu ka članstvu u EU.

I Bosna i Hercegovina

Osvrt na makroekonomske trendove u za period 2008.-2012.g.

Direkcija za ekonomsko planiranje BiH pripremila je projekcije koje su predstavljene u tabeli 2.1, a služe kao osnovni scenario za srednjoročni makroekonomski okvir za period 2010.-2012. godina. Prema ovom makroekonomskom scenariju očekuje da se značajno usporavanje ekonomskog rasta iz 2008. godine nastavi i u 2009. godini usljed postojeće ekonomske

1 World Economic Outlook, UPDATE, MMF, January, 2009


10

krize. U skladu sa tim prognozira se da će realna stopa ekonomskog rasta u 2008.g. biti prepolovljena u odnosu na 2007. g. kada je iznosila 10% BDP-a. Realna stopa rasta u 2009. bi mogla pasti na najniži nivo od okončanja ratnih dejstava u BiH, tj. na oko -1,5% BDP. Ekonomski oporavak se očekuje u drugoj polovini 2010. g. što će rezultirati nultom stopom realnog ekonomskog rasta, te daljim oporavkom i rastom od 5,9% BDP-a u 2011. i 6,7% BDP-a u 2012. godini. Tabela 2.1 - Makroekonomski pokazatelji za BiH za period 2010.-2012.

Indikator Zvanični podaci Projekcije

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Nominalni BDP u mil KM 24.335 27.331 27.396 27.915 30.357 33.154

Nominalni rast u % 14,6% 12,7% 0,2% 1,9% 8,7% 9,2% BDP deflator (prethodna godina = 100) 104,6 106,4 101,8 101,9 102,7 102,4

Realni BDP u mil KM (prethodna godina = 100) 23.273 25.684 26.909 27.405 29.553 32.384

Realni rast u % 10,0% 5,5% -1,5% 0,0% 5,9% 6,7%

Inflacija mjerena CPI u % 4,17% 7,37% 1,43% 1,74% 2,25% 2,46%

Potrošnja u mil KM 24.470 27.761 27.844 28.680 30.465 32.353

Vladina potrošnja u mil KM 4.454 5.077 5.101 5.179 5.438 5.710

Privatna potrošnja u mil KM 20.017 22.684 22.743 23.501 25.027 26.643

Investicije u mil KM 6.830 8.013 7.001 7.348 8.581 9.920

Vladine investicije u mil KM 745 1.043 855 915 1.126 1.328

Privatne investicije u mil KM 5.637 6.555 5.647 5.910 6.906 8.015

Nacionalna štednja u % BDP-a 16,8% 14,5% 13,7% 12,4% 14,1% 16,5%

Vladina štednja u % BDP-a 1,1% 1,0% -0,7% 0,6% 1,0% 1,5%

Privatna štednja u % BDP-a 15,7% 13,5% 14,4% 11,8% 13,1% 15,0%

Bilans tekućeg računa u mil KM -2.731 -4.054 -3.257 -3.881 -4.294 -4.466

Bilans tekućeg računa u % BDP-a -11,2% -14,8% -11,9% -13,9% -14,1% -13,5%

Nominalni rast uvoza u % 17,8% 16,6% -9,7% 8,4% 9,9% 10,5%

Nominalni rast izvoza u % 14,3% 12,5% -7,8% 7,9% 12,5% 15,4%

Ekonomski rast u 2008. godini Prema procjeni DEP-a u 2008. godini BiH ekonomija je ostvarila u odnosu na 2007. usporen realni rast od 5,5% BDP-a g/g. Nosioci ovog rasta su bili finalna potrošnja i investicije, dok je doprinos vanjske trgovine bio negativan. Finalna potrošnja je zahvaljujući javnoj potrošnji, zabilježila ubrzan rast, dok su investicije rasle usporeno u odnosu na 2007. godinu. Stopa rasta uvoza je opadala, i nastavljeno je povećanje vanjskotrgovinskog deficita iz prethodne godine. Porast svjetskih cijena nafte i hrane u prvom polugodištu, te svjetska ekonomska kriza prouzrokovali su smanjenje tražnje metala, što je najviše pogodilo proizvodnju metala i autoindustriju, i rezultiralo povećanjem deficita i usporavanjem ekonomskog rasta u BiH 2008. godine.


11

Prestanak rasta depozita i usporen rast kredita u četvrtom kvartalu 2008. godine trasirali su put za nepovoljniji razvoj situacije u 2009. godini, i uprkos usporene privatne potrošnje ukupna finalna potrošnja je prema procjeni DEP-a rasla snažnije u odnosu na 2007. godinu, jer je rasla javna potrošnja uslijed snažnog porasta budžeta. Visoka inflacija, pad doznaka građanima iz inostranstva, usporen realni rast plata, te znatno niža sopa rasta nestambenih kredita domaćinstvima u odnosu na 2007. su bili glavni faktori slabljenja rasta raspoloživog dohodka i finalne potrošnje domaćinstava u 2008. godini. Visoka stopa rasta broja zaposlenih i penzionera je bilo nedovoljna da spriječi realno usporavanje privatne potrošnje. Faktor ekonomskog rasta bile su investicije (bruto investicije u stalna sredstva) koje su nastavile značajno da rastu u 2008 godini. Ipak njihov realni rast od 20%2 je znatno niži u odnosu na stopu zabilježenu 2007 godine. Svjetska kriza se najmanje odrazila na sektor građevinarstva, i to tek u četvrtom kvartalu kada je zabilježeno naglo smanjenje investicija u odnosu na ekspanziju iz 2007 godine. Ekonomski trend u 2008. godini reflektira dalje smanjenje trgovinske aktivnosti. Porast uvoza roba (od 16,6% g/g) bio je očekivano niži u odnosu na 2007. godinu (17,8% g/g). Međutim, izvoz je takođe u 2008. rastao nižom stopom u poređenju sa prethodnom godinom pri čemu je stopa njegovog rasta (od 12,5% g/g) ponovo bila niža od rasta uvoza. Time je nastavljen snažan rast trgovinskog deficita iz prethodne godine. Pad cijena metala u drugom polugodištu 2008. godine doveo je do slabljenja domaće proizvodnje i izvoza, a time i uvoza, jer se najveći dio repromaterijala za proizvodnju metala uvozi iz inostranstva. S druge strane, porast izvoza viškova električne energije je ublažilo usporavanje rasta izvoza u 2008. godini. Međutim, pad svjetskih cijena goriva u drugom polugodištu je bio nedovoljan da otkloni uticaj njihovog rasta sa početka godine. Visoki nivo inflacije od 7,4% donio je porast svjetskih cijena hrane i goriva što se znatno odrazilo na BDP deflator u 2008. godini. Povećanje izvoza električne energije po višim izvoznim cijenama, kao i skok plata u javnom sektoru (administraciji, zdravstvu i obrazovanju) je, takođe, doveo do povećanja deflatora javne potrošnje. Tako je BDP deflator u 2008. godini prema procjeni DEP-a iznosio približno 6,4% g/g.

Recesija u 2009. godini i skromni rast u 2010. godini U 2009. godini se očekuje recesija sa realnim padom BDP-a od -3,0%, dok se za 2010. predviđa stagnacija (realni rast 0,0%). Glavni uzrok pada BDP-a u 2009. će biti pad raspoloživog dohodka i finalne potrošnje uzrokovan padom izvoza i investicija. Recesija u 2009. neće biti izbjegnuta čak ni uprkos snažnom padu uvoza i smanjenju vanjskotrgovinskog deficita. Projekcije za 2009. i 2010. su uglavnom zasnovane na slijedećim pretpostavkama:

• Recesija u EU 27 sa realnim padom BDP-a od 4,0% u 2009., nakon čega slijedi blagi oporavak u 2010. kada se očekuje skroman realni rast od 0,5%;

• Značajan pad svjetske tražnje za metalima u 2009 i njen lagani oporavak 2010. godine;

• Stabilizacija svjetskih cijena energenata i hrane uz blagi trend rasta u 2009-10.; • Pad doznaka građanima iz inostranstva od 5% u 2009., nakon čega slijedi skroman

porast od 1% u 2010.; • Finansijskom krizom uzrokovan pad direktnih stranih investicija od 61% u 2009.

2 Procjena DEP-a.


12

• Početak privatizacije strateških preduzeća u FBiH vrijedan približno miliardu KM u 2010. uzrokuje nagli skok direktnih stranih ulaganja za više od tri puta;

• Početak korištenja zajmova EBRD-a, EIB, Svjetske Banke i drugih međunarodnih organizacija radi izgradnje mreže puteva u BiH u 2010 i 2011.;

• Elementarne nepogode, a posebno suša koje bi mogle značajno ugroziti poljoprivredu i proizvodnju električne energije u hidroelektranama;

Očekuje se pad privatne potrošnje u BiH od 1,2%. Javna potrošnja bi u istom periodu trebala ostvariti realni pad od -1%. Time bi ukupna finalna potrošnja u 2009. zabilježila realni pad od 1,1%. Kroz djelimični oporavak ekonomskog rasta koji se očekuje u 2010. privatna potrošnja ostvarila bi skroman realni rast (od 1,6%). U 2009. pad BDP prouzrokovat će i pad broja zaposlenih i usporeni porast plata. Isti trend će biti prisutan i u 2010. kada se očekuje tek neznatan rast broja zaposlenih i rast plata. Pad budžetskih prihoda će u 2009. takođe dovesti do pada javnih investicija, dok će u 2010. njihov rast biti znatno podstaknut zajmovima EBRD-a, EIB, Svjetske banke i drugih međunarodnih organizacija namjenjenih za transportnu infrastrukturu. Svjetska ekonomska kriza u 2009. i 2010. će ugroziti BiH investicije3. Očekuje se realni pad ukupnih investicija od skoro 14% u 2009., te skroman porast od svega 2,3% 2010. godine. Očekivani pad tražnje za BiH izvozom u 2009. i njen skroman porast u 2010. će u velikoj mjeri umanjiti očekivanja BiH izvoznika, te smanjiti njihov interes za ulaganje. Bit će otežano finansiranje investicija u smislu pada bruto nacionalne štednje4, povišenih troškova finansiranja (kamata) i strožijih kriterija dobivanja kredita. Udio domaće štednje u njihovom finansiranju 2009. godine će iznositi 60%. U 2009. godini globalno treba očekivati vrlo slab ekonomski rast, jer turbulencije na finansijskom tržištu snažno pogađaju realne ekonomije širom svijeta. Serije najavljenih ekonomskih paketa pomoći mogu donijeti olakšanje, ali tek u drugoj polovini 2009. Prema procjenama Svjetske banke, globalna industrijska proizvodnja mogla bi ove godine biti za 15% niža nego u 2008., a da će svjetska trgovina pasti za najveći iznos u 80 godina. Zemlje u razvoju čiji se ekonomski rast oslanja na strane direktne investicije i koje imaju uvozno zavisnu ekonomiju biće suočene sa: otežanim pristupom inostranim izvorima finansiranja, nižim prilivom stranih direktnih investicija i manjom inostranom tražnjom, otežanim uslova za dobijanje potrošačkih i investicionih kredita, a sve to zajedno usloviće sporiji privredni rast u narednom periodu. Globalna finansijska kriza i usporavanje ekonomije kod glavnih trgovinskih partnera BiH počelo je da utiče na ekonomiju BiH. Loši rezultati susjednih ekonomija kao i glavnih trgovinskih partnera iz EU a za BiH znače manju potražnju i plasman domaćih proizvoda na njihova tržišta. Projekcija DEP-a za godišnju stopu promjene izvoza roba i usluga u 2009. je pad od 8,8%. Sa druge strane s obzirom da se veliki dio BH izvoza oslanja na uvozne komponente ili lohn poslove sa planiranim padom izvoza, ali i slabljenjem realnog dohotka građana BiH i tražnje, i uvoz u 2009. će se značajno smanjiti (10,2%). Nagli realni pad izvoza (-8,8%) uslijed pada izvozne tražnje će biti glavni uzrok recesije u BiH 2009. godine. Pad uvoza (realni pad od 10,2%), i realni pad vanjskotrgovinskog deficita (od

3 Ovdje se isključivo misli na investicije u bruto stalna sredstva ne uključujući promjenu zaliha. Pod investiranjem u bruto stalna sredstva se misli na ukupne investicije bez isključivanja amortizacije. Dakle, radi se ne samo o investiranju u dodatne kapacitete nego i održavanju postojećih (koji se troše tokom vremena i potrebna su sredstva za njihovu zamjenu – amortizacija). 4 Bruto nacionalna štednja predstavlja razliku između bruto nacionalnog raspoloživog dohodka i finalne potrošnje.


13

12%) neće biti dovoljan da otkloni efekte pada izvoza, finalne potrošnje i investicija u 2009. godini. Od 2010. se očekuje blagi oporavak ekonomija kao posljedica finansijskih paketa pomoći i smanjenja kamatnih stopa što bi trebalo dovesti do rasta tražnje.

Grafikon 2.1: Stope promjene BDP-a u 2009 i 2010.5

Oporavak svjetske ekonomije u 2010. bi trebao donekle rehabilitirati BiH izvoz koji bi ponovo trebao početi da raste, a sa njim i cjelokupna ekonomija (BDP). U godini recesije se očekuje povećana poljoprivredna proizvodnja ruralnog stanovništva za vlastite potrebe čime će uvoz biti dodatno oslabljen. Očekivani početak oporavka svjetske ekonomije, bi trebali zaustaviti pad BiH izvoza i uvoza. U ovoj godini BH izvoz prognozira realni rast od 4,8% a za uvoz 5,8%.

Ekonomski rast u 2011. i 2012. godini Potpuni oporavak svjetske ekonomije u 2011. bi trebao dovesti do snažnog rasta BiH vanjske trgovine i ukupnog ekonomskog rasta koji je za 2011. i 2012. projiciran na nivou od oko 6%. Ovaj rast bi trebao biti predvođen privatnom potrošnjom, investicijama i izvozom. To će neminovno dovesti do snažnog rasta uvoza i povećanja vanjskotrgovinskog deficita u 2011. Nakon toga je projicirano jačanje rasta izvoza u 2012. koje bi moglo dovesti do neznatnog smanjenja trgovinskog deficita.

Grafikon 2.3: Projektovane godišnje stope rasta izvoza, uvoza I bilans tekućeg

računa BiH izražen u % BDP-a

5 Izvor: IMF WEO Update (januar 2009), ECB, Economist


14

Za period 2011.-2012. se očekuje brži oporavak trgovine tako da će se godišnje stope rasta izvoza kretati od 8,2% do 10,8%, uvoza od 6,7%-5,7%, dok bi deficit na tekućem računu do 2012. mogao iznositi od 13%-14% BDP-a. Oporavak svjetske tražnje za metalima bi trebao biti glavni faktor rasta izvoza. Pored toga, početak rada privatne termoelektrane u Stanarima (koja je trenutno u fazi izgradnje) bi trebalo dati dodatni značajan podsticaj izvozu. Očekivano intenziviranje privatizacije strateških preduzeća u FBiH naročito u 2011., intenziviranje izgradnje transportne infrastrukture sredstvima međunarodnih finansijskih institucija, te početak izgradnje termoelektrana u FBiH su najvažniji događaji koji bi mogli dati podsticaj investicijama. U ovom periodu se očekuje veoma jačanje značaja građevinske djelatnosti i finansijskog sektora u ekonomskom rastu BiH. Ovakve promjene će se pozitivno odraziti na tržište rada u BiH. Potpuno zaustavljanje rasta broja nezaposlenih lica se očekuje u 2011. godini. S obzirom na veća investiciona ulaganja, snažniji rast industrijske proizvodnje te građevinarstva realno je očekivati da u ovom periodu plate u BiH rastu nešto bržom stopom od oko 8% odnosno 8,5%. Smatra se da će se u periodu 20011.-2012. inflacija u BiH kretati oko 2,3% odnosno 2,5% respektivno. U 2011. godini i 2012. godini se očekuju i dvocifrene stope rasta kredita i depozita, tj. rast bankarskih aktivnosti kakav je bio prije 2009. godine, kao i pad kamatnih stopa. Tokom ovog perioda bi trebao da se desi nešto brži rast novčane mase, u odnosu na prethodne godine. Taj rast bi bio rezultat stalnog priliva sredstava u bankarski sektor u vidu depozita privatnog sektora (koji čine glavnu kategoriju depozita), ali i proz prilive depozita iz javnog sektora. Rast novčane mase bi takođe bio rezultat i priliva sredstava od privatizacije. Tako bi rast tokom ovih godina trebao biti oko 10%, odnosno preko 18%.

II Federacija Bosne i Hercegovine

Pretpostavke i prognoze makroekonomskog okvira za period 2008.-2012.

Efekti Svjetske ekonomske krize uz već ispoljene domaće slabosti nagovjestili su da će Federacija BiH u 2009. godini pretrpjeti recesiju. Efekti krize su sve prisutniji, što se ogleda u padu privredne aktivnosti, izvoza, uvoza, stranih investicija i rast nezaposlenosti. Potrošnja u FBiH veća je od proizvodnje a dodatna tražnja se finansira iz inostranih izvora kao što su strana ulaganja, krediti, doznake građana. FBiH prolazi kroz period u kojem će biti veoma teško osigurati makroekonomsku stabilnost i čini se da je u prvim momentima najbitnije očuvati stopu privrednog rasta, radna mjesta i ublažiti socijalne tenzije. Zaključivanjem Stand-by aranžmana sa MMF-om će dovesti do ukupne finansijske stabilizacije BiH, te Federacije BiH posebno.


15

Tabela 2.2. - Makroekonomski pokazatelji za period 2010.-2012.6

Indikator Zvanični podaci Projekcije

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Nominalni BDP u mil KM 15.434 17.027 17.027 17.369 18.892 20.652

Nominalni rast u % 14,6% 12,3% -1,7% 2,0% 8,7% 9,3%

BDP deflator (prethodna godina = 100) 104,6 106,4 101,3 101,9 102,8 102,6 Realni BDP u mil KM (prethodna godina = 100) 14.761 16.290 16.814 17.034 18.370 20.137

Realni rast u % 10,0% 5,5% -3,0% 0,0% 5,8% 6,6% Međutim, FBiH posjeduje značajan potencijal za dinamičan ekonomski rast. Bez obzira na činjenicu da u poslijeratnom periodu BiH bilježi visoke stope ekonomskog rasta, uporedna analiza sa drugim zemljama u tranziciji govori u prilog da BiH nije iskoristila sve potencijale za rast, posebno u segmentu provođenja strukturalnih reformi.7 Nedovršena privatizacija daje mogućnost za značajan rast privatnog investiranja u narednom srednjoročju. Priliv stranih investicija po osnovu privatizacije značajno je doprinio ekonomskom rastu u prethodnom periodu, kao i rastu zaposlenosti i izvoza. Prema raznim istraživanjima8 FBiH koristi samo oko 38 odsto hidro resursa koje ima na raspologanju za proizvodnju električne energije. Usljed zastarjelosti proizvodnje u većem broju termoelektrana, postoji potreba za investicijska ulaganja u svrhu modernizacije postojećih i izgradnju novih kapaciteta za proizvodnju električne energije koja bi se mogla osigurati putem koncesionih ugovora. Federacija Bosne i Hercegovine posjeduje značajan potencijal za nastavak ekonomskog rasta. Međutim, sporost u provođenju ključnih, posebno strukturalnih reformi postavlja značajna ograničenja i predstavljaju izazove sa kojim će se vlade na svim nivoima morati suočiti u narednom periodu.

Ekonomski rast u 2008. godini Realni sektor U 2008. godini je u Federaciji BiH ostvaren rast fizičkog obima proizvodnje po stopi od 7,9%9, pri čemu je rast u prerađivačkoj industriji iznosi 8,2%, a rast u proizvodnji električne energije 9,1%. Kriza se najviše počela odražavati na izvoz i proizvodnju metala, proizvoda od metala, autoindustriju i ostale grane metalne industrije u trećem, a posebno posljednjem tromjesečju 6 Prema nezvaničnim (preliminarnim) podacima Federalnog zavoda za statistiku za 2008. godinu ostvareni bruto društveni proizvod u 2008. godini u FBiH je iznosio 15.080 miliona KM ili 6.480,00 KM po glavi stanovnika, što se, u dobroj mjeri, razlikuje od projekcija DEP-a, prilagođenih Federaciji BiH na bazi učešća Federacije BiH u BDP-u BiH. 7 Korišteni podaci iz „Bosnia and Herzegivina: Selected Issues“, MMF, Oktobar 2008. 8 Energetska strategija FBiH, Vlada FBiH, 2008. 9 Izvor: Federalni zavod za statistiku, Mjesečni statistički pregled FBiH 06/09


16

2008 godine. Građevinska ekspanzija koja je započela u 2007. godini je nastavljena i u 2008., mada su još uvijek visoke stope rasta uvoza opreme. Visok nivo inflacije u 2008. godini (7,7% u FBiH), rast prometa maloprodaje je značio realni rast koji je iznad prošlogodišnje stope. Banke na FBiH tržištu, u vlasništvu zapadnoevropskih banaka, su se suočile sa problemima pronalaženja izvora finansiranja za svoje plasmane. U oktobru je došlo do naglog pada (u odnosu na septembar) depozita građana od 11%. Svjetska kriza je otežala mogućnosti finansiranja plasmana posuđivanjem od matičnih kompanija što je dovelo do poskupljenja izvora finansiranja plasmana i umanjilo doprinos finansijskog sektora u ekonomskom rastu. Tržište rada Broj zaposlenih u FBiH u 2008. godini u prosjeku je iznosio 465.495 lica, sa godišnjim rastom broja zaposlenih od 4,1%. Oblast koja je imala najbrži rast zaposlenih lica u 2008. godini je trgovina na veliko i malo (13,4% g/g). Druga oblast koja je ostvarila najbrži rast broja zaposlenih lica je prerađivačka industrija (9,8%) naročito u FBiH gdje je proizvodnja u prerađivačkoj industriji porasla za 8,2% g/g. Rast broja zaposlenih u građevinarstvu u BiH (9,3% g/g) je takođe bitno doprinijeo ukupnom rastu zaposlenih, kroz ekspanziju građevinskih radova, izgradnju poslovnih objekata i tržnih centara. Tržište rada FBiH u 2008. godini obilježio je ubrzan rast broja zaposlenih (5,1%). U FBiH je po prvi put na godišnjem nivou zabilježena negativna stopa kretanja broja nezaposlenih. Prosječan broj nezaposlenih lica u FBiH u 2008. godini iznosio je 338.643, što je za 7,8% manje u odnosu na 2007. godinu. Stepen nezaposlenosti u odnosu na radnu snagu u FBiH u 2008. godini iznosio je 44%. U FBiH, prosječna plata u 2008. godini je iznosila 751KM, što predstavlja rast od 13,5% u odnosu na 200710. Snažno povećanje plata u javnom sektoru bitno je promijenilo odnos između plata u javnom i privatnom sektoru11 u korist javnog sektora. Prosječna penzija u FBiH u 2008. godini iznosila je 348KM, što predstavlja rast od 13,4%. Rastu penzija je doprinijeo rast broja osiguranika – zaposlenih koji uplaćuju doprinose u penzioni fond iz kojih se finansiraju penzije. Prosječan broj penzionera u FBiH u 2008. godini je iznosio 342,6 hiljada lica što je povećanje od 5,2% u odnosu na 2007. godinu.12 Cijene U 2008. godini je zabilježena najveća inflacija u posljednjih pet godina podstaknuta snažnim rastom cijena sirove nafte kao i hrane na svjetskom tržištu što je imalo i indirektne uticaje na rast potrošačkih cijena . Prosječna godišnja stopa inflacije u 2008. godini je iznosila u FBIH 7,7%. Veliki doprinos smanjenju globalnih inflatornih pritisaka na kraju godine imali su smanjenje potražnje robe i usporavanje ekonomskih aktivnosti , te smanjenju troškova prevoza, dok cijene hrane još nisu bile prilagođene smanjenju cijena na svjetskim tržištima.

10 Izvor: Federalni zavod za statistiku, Mjesečni statistički pregled FBiH 06/09 11 Privatni sektor obuhvata djelatnosti A-K, dok javni sektor obuhata djelatnosti L-O. 12 Izvor: Federalni zavod za statistiku, Mjesečni statistički pregled FBiH 06/09


17

Krediti i depoziti Indirektne posljedice svjetske financijske krize počele su se osjećati u FBiH u zadnjem kvartalu 2008. godine. Ukupni krediti u FBiH u 2008. godini iznosili su 10,4 mld KM, što predstavlja rast od 16,8% u odnosu na 2007. godinu. Ukupni depoziti na kraju 2008. godine u FBiH iznosili su 10,5 mld KM, što predstavlja rast od svega 2,9%13. Većina banaka u FBiH 2008. godinu završila je s pozitivnim poslovnim rezultatom. Iako je u zadnjem kvartalu 2008. godine došlo do podizanja depozita stanovništva i godina završila s negativnom stopom rasta ukupnih depozita (-1,03% g/g), banke u FBiH nisu imale problema s održavanjem likvidnosti. CB BiH je dodatno potpomogla bh. bankarski sektor generalno tako što je smanjila stopu obvezne rezerve s 18% na 14%.14 Zdrave i stabilne banke i pravovremene mjere CB BiH učinile su da se bankarski sektor odupre prvom udaru svjetske financijske krize i zadrži likvidnost. Monetarni sektor Uprkos smanjenju deficita tekućeg računa BiH na kraju 2008. godine i devizne rezerve CBBiH su se smanjile. Njihovom smanjenju doprinijela je jednim dijelom finansijska kriza u svijetu, koja se ogleda u smanjenju tekućih transfera vladinom sektoru i smanjenju doznaka iz inostranstva građanima. Smanjenju deviznih rezrevi doprinijeli su i manji prilivi po osnovu direktnih stranih investicija u poređenju sa 2007. godinom, kao i smanjnje pomoći iz inostranstva. Ukupna vrijednost deviznih rezervi na kraju 2008. godine je iznosila 6,3 milijarde KM, što je smanjenje od 402,8 miliona KM ili 6% u odnosu na kraj 2007. godine. Devizne rezerve su tokom cijele 2008. godine značajno usporavale svoj rast na šta jasno ukazuje i činjenica da je njihova prosječna stopa rasta u 2008. godini bila više nego dvostruko manja od one zabilježene u prethodnoj 2007. godini (9,2% vs. 24,4%). Smanjenje deviznih rezervi sa jedne strane i smanjenje ukupnih depozita sa druge strane dovelo je do značajnog usporenja rasta najšireg novčanog agregata novca u širem smislu (M2)15 na kraju 2008. godine. Vanjski sektor Ukupan izvoz roba i usluga u BiH u 2008. godini iznosio je 9.101 miliona KM. Ukupan uvoz roba i usluga u BiH u 2008. iznosio je 17.449 miliona KM. Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 8.348 milijardi KM, a stopa pokrivenosti uvoza izvozom 52,16%. Procijenjeni deficit na tekućem računu BiH u 2008. je iznosio 14,8%16 BDP-a a najvećim dijelom je uzrokovan visokom stopom rasta uvoza (roba i usluga) od 16,6%, dok je izvoz rastao po stopi od 12,5%. Ukupan izvoz roba i usluga u Federaciji BiH u 2008. godini iznosio je 4.647 miliona KM, što predstavlja uvećanje od 12% u odnosu na 2007. godini, kada je ukupan izvoz roba i usluga u FBiH u iznosio 4.149 miliona KM17.

13 Izvor: Agencija za bankarstvo FBiH, «Informacija o bankarskom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine 31. 12.

2008.», «Informacija o bankarskom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine 31. 12. 2007.» 14 Izvor Centralna banka BiH, http://cbbh.ba/files/specijalne_teme_istrazivanja/sti_01_09_bs.pdf, 26.03.2009. 15 M2- (novac u širem smislu) sastoji se od transakcijskog novca (M1) i kvazi novca (QM) 16 Procjena DEP


18

Ukupan uvoz roba i usluga u BiH u 2008. iznosio je 11.355 miliona KM, što predstavlja uvećanje od 14% u odnosu na 2007. godini, kada je ukupan uvoz roba i usluga u FBiH u iznosio 9.906 miliona KM. Vanjskotrgovinski deficit FBiH u 2008. godini je iznosio 6.708 miliona KM, a stopa pokrivenosti uvoza izvozom 40,92%. Direktne strane investicije Registrovani bruto priliv direktnih stranih ulaganja u FBiH za period januar-decembar 2008. godine iznosio je 436,1 miliona KM18, što predstavlja 59,1% od ukupnih DSU registrovanih u 2008. godini u BiH. Poredeći DSU u 2008. godini sa rekordnim iznosom u 2007. godini evidentno je da su umanjena za 1.8 milijardi KM, mada poredeći sa stanjem na dan 31.12.2006. godine ipak je ostvareno povećanje od 38%. Važno je još napomenuti da se od ukupnog registrovanog kapitala u 2008. godini 47,7% odnosi na osnivanje novih društava a na dokapitalizaciju ranije osnovanih društava 52,3%.

Recesija u 2009. godini i ekonomski oporavak u periodu 2010.-2012. god. Efekti svjetske ekonomske krize, mogli bi u FBiH doživjeti vrhunac u 2009.godini, gdje procjene govore da će FBiH u 2009. godini pretrpjeti recesiju sa realnim padom BDP-a od -3%. Glavni uzrok pada BDP-a u 2009. će biti pad raspoloživog dohotka i finalne potrošnje uzrokovan padom izvoza i investicija. Potpuni oporavak svjetske ekonomije u 2011. bi trebao dovesti do rasta obima vanjske trgovine FBiH i ukupnog ekonomskog rasta koji je za 2011. i 2012. projiciran na realnom nivou od 5,9% u 2011. i 6,7% u 2012., predvođen privatnom potrošnjom, investicijama i izvozom. Potražnja za metalima bi trebala biti glavni faktor rasta izvoza. Privatizacije strateških preduzeća u FBiH naročito u 2011., intenziviranje izgradnje transportne infrastrukture sredstvima međunarodnih finansijskih institucija, te početak izgradnje termoelektrana u FBiH su za investicije najvažniji podsticaj. Povoljniji uslovi kreditiranja bi trebali podstaći jačanje privatnih investicija tokom 2011.-12., naročito u građevinskoj djelatnosti i finansijskom sektoru. Zaključivanje Stand-bay aražmana sa MMF-om će u dobroj mjeri doprinijeti stabilizaciji privredne situacije u FBiH i time značajno olakšati put ka ostvarenju postavljenih makroekonomskih ciljeva. Glavna pretpostavka za ispunjenje srednjoročnog makroekonomskog cilja, jakog privrednog rasta FBiH, leži u ubrzanom sprovođenju strukturalnih reformi realnog, finansijskog i javnog sektora (kroz reorganizaciju i racionalizaciju vladine potrošnje), što će voditi poboljšanju konkurentnosti i fleksibilnosti ukupne ekonomije BiH, povećanju štednje i investicija, te višem nivou izvoza. 17 Izvor: Federalni zavod za statistiku 18 Izvor: Centralna banka BiH


19

Ključne uloge za postizanje ovih ciljeva imat će poboljšanje investicione klime, daljnje usaglašavanje poslovne legislative sa standardima Evropske Unije, ubrzanje administrativnih procedura, poboljšanje produktivnosti ekonomije zemlje kroz restrukturiranje preduzeća i nastavak privatizacijskog procesa. Napredak u EU integracijama u ovom srednjoročnom razdoblju će uticati na poboljšanje imidža kako Bosne i Hercergovine, tako i FBiH i povećanje investicija u ekonomiju. Kao posljedica toga, očekuje se snažan razvitak privatnog sektora. Realni sektor Preliminarni podaci statističkog zavoda u FBiH za prva dva mjeseca 2009. godine nisu ohrabrujući te ne daju nikakve osnove za optimistične prognoze bar kada je u pitanju 2009. godina. Industrijska proizvodnja u FBIH je u martu 2009. godine u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju u prošloj godini manja za 14,6%, a u odnosu na proizvodnju iz marta 2008. manja je za 5,9%, dok je proizvodnja januar-mart ove godine u odnosu na isti period 2008. godine manja za 10,9 %. Najveći pad proizvodnje u FBIH tokom prvog kvartala 2009. godine prema podacima Federalnog zavoda za statistiku se desio u autoindustriji i iznosio je rekordnih 79% u odnosu na isti period prethodne godine, a razlog tome je prije svega kriza svjetske auto industrije. Prerađivačka industrija u FBIH u prvom kvartalu 2009. godine bilježi pad proizvodnje od 20%i pad broja zaposlenih od 5,9%, u odnosu na isti period prošle godine. Metalna industrija kao pokretačka snaga prerađivačke industrije FBIH, a Arcelor Mittal Zenica i Aluminijum Mostar kao nosioci metalne industrije u FBIH bilježe prilično blijede rezultate u poređenju sa prošlogodišnjim. Dokaz tome je i činjenica da je Aluminijum Mostar u prvom kvartalu ove godine ostvario vrijednost izvoza od 36 miliona dolara što je neuporedivo manje od prošlogodišnjih 90 miliona u istom vremenskom periodu. Preduzeće Arcelor Mittal iz Zenice radi sa smanjenim kapacitetom, i tokom prvog kvartala reducirao je proizvodnju za skoro 50% u odnosu na prošlu godinu. Na osnovu ovih pokazatelja može se zaključiti da su pad indeksa industrije baznih metala od 26,6%, te pad proizvodnje od metala od skoro 37% glavni uzročnici pada ukupnog indeksa prerađivačke industrije u FBIH. Slična situacija je i u mašinskoj industriji gdje je zabilježen pad proizvodnje od 25%. Tokom prvog kvartala došlo je do smanjenja građevinskih radova što je oslabilo tražnju građevinskog materijala i smanjilo proizvodnju nemetalnih minerala za 37,5% u FBIH . Drvo prerađivačka industrija i proizvodnja namješataja su industrijske grane koje su u proteklim godinama davale značajan doprinos rastu industrijske proizvodnje i izvoza, međutim u prva tri mjeseca ove godine pad proizvodnje proizvoda od drveta je u FBIH zabilježen od 29,5%. Usljed nedostatka narudžbi u određenim preduzećima na teritoriji FBIH došlo je i do pada zaposlenosti, tako da je stopa zaposlenosti u drvo-prerađivačkoj industriji niža za 20% u odnosu na prvi kvartal 2008. godine. Proizvodnja namještaja takođe bilježi pad od 33,6% u FBIH kao i tekstilne industrije od 35% u prvom kvartalu 2009. godine.U FBIH proizvodnja hrane i pića je umanjena za 12%. Hemijska industrija FBIH u prvom kvartalu 2009, godine zabilježila je rast proizvodnje od 45%, u odnosu na prvi kvartal prošle godine i odnosi se prije svega na farmacetske proizvode, razne vrste deterdženata, brikete, drveni ugalj i slično.


20

Energetski sektor u FBIH koji uključuje rudnike i proizvodnju električne energije nastavlja, takođe, pozitivan trend rasta, tako da u prvom kvartalu 2009. godine rudnici uglja u FBIH su zabilježili povećanje proizvodnje od 6,1% u odnosu na prvi kvartal 2008. godine. Proizvodnja električne energije prema podacima DERK-a je uvećana u prvom kvartalu 2009. godine tako da je EPHZHB udvostručila proizvodnju u odnosu na isti period prethodne godine. U periodu od 2011.-2012. postepeno se očekuje potpuni oporavak industrijske proizvodnje u FBiH. Očekuje se da bi stopa rasta industrijske proizvodnje već 2012. godine mogla dostići nivo proizvodnje iz vremena prije ekonomske krize kada je BiH ostvarivala rekordne stope rasta u regionu. Pretpostavke DEP-a su da bi stopa industrijske proizvodnje tokom 2012. godine mogla iznositi približno 10%. Najzaslužniji za ovaj oporavak svakako bi trebala biti izvozno orjentisana prerađivačka industrija u FBiH. Najvažniju ulogu bi svakako trebali imati preduzeća u metalnom sektoru kao što su ArcelorMittal Zenica i Aluminijum Mostar koji bi poboljšanjem cijena metala na svijetskom tržištu mogli znatno bolje iskoristiti svoje proizvodne kapacitete. Ovo bi se isto također moglo pozitivno odraziti i niz manjih preduzeća u metalnoj industriji koji su direkto vezani za proizvodnju u ovim gigantima. Očekuje se da bi i hemijska industrija koja se i u godinama krize nameće kao važan faktor BiH industrije mogla nastaviti pozitivan trend rasta, te i u budućnosti znatno doprinijeti poboljšanju industrijske proizvodnje u FBiH. U ovom periodu očekuje se nastavak građevinskih radova kako u infrastrukturi tako i u gradnji stambenih objekata što će sigurno pozitivno djelovati na proizvodnju građevinskog materjala što će također dati značajan doprinos rastu industrijske proizvodnje u FBiH. Ovome je također potrebno dodati drvo-prerađivačku industriju koja ima značajne izvozne potencijale te poboljšanje u prehrambenoj industriji na teritoriji cijele FBiH od kojih se očekuje znatno veći doprinos rastu prerađivačke industrije u FBiH. Realizacije kapitalnih projekata kao što su izgradnja Koridora Vc i mreže autoputeva, te planirane izgradnje novih elektro-energetskih postrojenja svakako će doprinijeti zaustavljanju negativnih kretanja, stabilizaciji privrede i na kraju održivom rastu industrijske proizvodnje u FBiH. Očekuje se da elektro-energetski sektor nastavi svoj pozitivan doprinos FBiH ekonomiji. Struktura elektro-energetskog sektora FBiH, koju pored preduzeća za proizvodnju električne energije sačinjavaju i rudnici uglja u FBiH, omogućuje nesmetanu proizvodnju električne energije kako za potrebe domaćeg tržišta, tako i za izvoz. Uz održivost postojećih proizvodnih kapaciteta tokom 2009. i 2010, predviđa se i izgradnja novih elektro-energetskih kapaciteta od 2011-2012. godine na osnovu „Studije Energetskog Sektora u BiH“ koji bi poboljšali proizvodnju električne energije. Uz dodatno povećanje kapaciteta tokom od 2012. godine energetski bilans FBiH će se povećat 25%. Pokrenute su određene investicione aktivnosti za razvoj elektro distributivne mreže u FBiH i ulaganje od 141,5 miliona KM. Nosilac ovog projekta je JP EPBiH uz pomoć EBRD-a i EIB-a. Potpisan je ugovor o izgradnji mini hidrocentrala s općinom Konjic u vrijednosti od 67 miliona KM, s početkom radova u prvim mjesecima 2010. godine, kao i početak radova izgradnje vjetro-elektrana u rejonu Podveležja, ukupne vrijednosti investicije od oko 35 miliona KM.


21

Krenut će se u realizaciju plana reforme elektro-energetskog sektora u FBiH na osnovu „Studije Energetskog Sektora BiH“, uključujući saniranje rudnika uglja u FBiH te njihovo pripajanje EPBiH, revitalizaciju blokova u postojećim termoelektranama (TE Tuzla 5, TE Tuzla 6, TE Kakanj 6), te izgradnju nove termoelektrane (TE Bugojno 1). Planirana je i izgradnja novih hidroelektrana kao što su (HE Glavatičevo, HE Ustikolina, HE Unac) te nekolicina manjih hidroelektrana. U periodu 2009.-2012. Elektroprivreda HZHB planira povećanje proizvodnih kapaciteta gradnjom nekolicine novih hidroelektrana, termoelektrane TE Kongora te iskorištavanje raspoložive energije vjetra. Oporavka elektro-energetskog sektora najznačajnije će se osjetiti kroz izvoz električne energije. U 2008. godini stopa rasta izvoza električne energije iznosila je skoro 50%. Smanjenjem potrošnje električne energije u industrijskim postrojenjima u FBiH koja su u velikoj mjeri pogođena globalnom ekonomskom krizom posebno tokom 2009. godine, u ovoj godini očekuje se rast izvoza električne energije od 15% , odnosno 12% u 2010. godini. Očekivana stopa rasta izvoza električne energiju tokom 2011. na nivou prethodnih godina od oko 15%. Tržište rada U 2009. pad BDP prouzrokovaće i pad broja zaposlenih i usporeni porast plata. U mjesecu martu 2009. godine stopa promjene broja zaposlenih u FBIH je imala negativnu vrijednost od 0,2% U FBIH je u prvom kvartalu 2009. godine na zavodu za zapošljavanje registrovano 342,9 hiljada nezaposlenih lica što je manje za 5,5% g/g. Poređenjem broja nezaposlenih u 2009. sa 2008. godinom evidentno je povećanje nezaposlenih lica u FBIH za 2%. U evidenciji novoprijavljenih u FBIH u 2009. godini najveći rast su zabilježile kategorije KV stručna sprema i srednja stručna sprema.U FBIH broj zaposlenih ( osiguranika) koji plaćaju prihode od doprinosa je porastao za 1,5% u odnosu na 2009. i time su prihodi od doprinosa rasli stopom upola manjom od stope iz 2008. godine. Pretpostavka je da će se broj zaposlenih lica u FBiH u 2009. godini smanjiti za 3,7% u odnosu na 2008. godinu. Smanjenje broja zaposlenih lica će pratiti rast broja nezaposlenih lica što će se negativno odraziti na stopu nezaposlenosti u BiH. Smatra se da će značajan broj zaposlenih u neformalnoj ekonomiji u prvoj fazi ekonomske krize ostati bez posla. S porastom BDP-a (jačanje investicija i izvoza) u 2010. godini se očekuje ponovni rast broja zaposlenih lica, odnosno minoran rast broja nezaposlenih lica od 0,5%. Sektori koji su tokom 2009. godine bili najviše pogođeni smanjenjem broja zaposlenih lica (industrija i građevinarstvo prvenstveno) bi tokom 2010. godine ponovo trebali ostvariti relativan rast broja zaposlenih lica. Period 2011.-2012. je razdoblje u kojem se smatra da će doći do značajnijeg oporavka BH ekonomije odnosno izvoza i priliva stranih direktnih investicija. Potpuno zaustavljanje rasta broja nezaposlenih lica se očekuje u 2011. godini i značajno povećanje broja zaposlenih zbog već spomenutih razloga. Prema procjenama DEP-a oporavak industrijske proizvodnje i brže stope rasta izvoza će podstaći nešto značajniji rast broja zaposlenih od 4-6%. Rast broja zaposlenih će biti praćen padom broja nezaposlenih lica od 3-6,5%. Time bi se zvanična stopa nezaposlenosti u posmatranom periodu mogla kretati između 39% i 37%.


22

Prosječna neto plata u FBiH u maju 2009. godine iznosila je 792,2 KM. Neto plate u FBiH u 2009. i 2010. godini će nastaviti trend povećanja ali uz značajno sporiju stopu rasta u odnosu na 2008. godinu. Predviđeni nominalni rast plata u navedenom periodu je 7% i 7,5%, a realni rast plata u FBiH trebao bi biti znatno bliži nominalnom rastu plata i kretati se oko 6%. Kako se u periodu 2011.-2012. očekuje oporavak BH ekonomije (veća investiciona ulaganja, snažniji rast industrijske proizvodnje te građevinarstva) to je i realno očekivati da plate rastu nešto bržom stopom od oko 8% odnosno 8,5%. Cijene Prosječna godišnja stopa inflacije u aprilu 2009. godine u FBiH iznosila je -1,1% u odnosu na decembar 2008. godine, odnosno -1% u odnosu na mart 2009. godine. Kod projekcija inflacije za 2009.-2010. godinu, uzete su stabilizacija cijena nafte, naftnih derivata i hrane na međunarodnim tržištima, koje su kao eksterni faktor značajno uticale na nivo cijena u BiH u 2008. godini. U strukturi indeksa potrošačkih cijena najveći značaj imaju kategorije hrane te stanovanja i energenata (oko 50%). U analizi domaćih faktora koji utiču na inflaciju u BiH, ne postoje najave o značajnom povećanju administrativnih cijena električne energije i gasa u 2009. godini (osim sezonskih pojeftinjenja početkom drugog kvaratala odnosno poskupljenja početkom četvrtog kvartala). Iz svega navedenog pretpostavlja se da će inflacija u FBiH u 2009. i 2010. godini biti znatno niža od inflacije iz 2008. godine, i kretaće se u visini inflacije koja je pretpostavljena za EU +/- 0,2, odnosno oko 2,3% odnosno 2,5% respektivno. Prilikom izrade projekcija za period 2011. i 2012. godine kao ključne pretpostavke uzete su stabilne cijene hrane, skroman rast cijena nafte kao eksternog faktora, te stabilne cijene domaćih komponenata koje utiču na razvoj inflacije. Smatra se da će se u tom periodu inflacija u FBiH kretati oko 2,3% odnosno 2,5% respektivno. Prognoza kretanja stope rasta kredita i depozita Loša ekonomska očekivanja u 2009. godini dovest će do rasta rizika naplate kredita, odnosno do opreznijeg upravljanja rizikom. Kreditni uvjeti biti će rigorozniji kako za stanovništvo, tako i za privredu, a kamatne stope na kredite vjerojatno neće biti povoljnije zbog poskupljenja izvora sredstava za plasiranje. Izvori sredstava koje banke u FBiH plasiraju domaćim institucionalnim sektorima najvjerojatnije će poskupjeti u 2009. godini iz dva razloga. Zbog narušenog povjerenja na inozemnim finansijskim tržištima (prvenstveno se misli na europsko novčano tržište), bh. bankama biti će otežano pribavljanje sredstava iz inozemstva. Iako Euribor unazad par mjeseci pada, marža za rizične zemlje (među kojima je i BiH) je porasla, odnosno sredstava na ponudi nema po uvjetima koji bi doveli do snižavanja kamatnih stopa na kredite u BiH. S druge strane, bh. banke će se najvjerojatnije u 2009. godini, a i u 2010. godini, usmjeriti na privlačenje depozita domaćih institucionalnih sektora nudeći nešto više kamatne stope na depozite i otvarajući nove poslovnice kako bi se približili građanima i gospodarskim subjektima. Ovakve aktivnosti utjecat će na povećanje troškova poslovanja banaka, pa samim tim teško je za očekivati da će banke obarati kamatne stope na kredite, barem ne u prvoj polovini 2009.


23

Iz prethodno navedenog može se zaključiti da će rast ukupnih kredita u 2009. godini stagnirati (0% g/g). Dugoročni krediti vjerojatno će kroz 2009. godinu padati kako zbog nepovoljnih uvjeta kreditiranja, tako i zbog smanjenja tražnje od strane stanovništva. Pooštravanje uvjeta kreditiranja najviše će pogoditi gospodarska društva. Na strani depozita situacija u 2009. godini trebala bi biti nešto povoljnija. Može se očekivati skroman rast do 3% g/g. Kako je već rečeno, banke će svoje aktivnosti najvjerojatnije usmjeriti ka privlačenju sredstava od domaćih institucionalnih sektora i promoviranju štednje. Iznosi depozita osigurani su na 20 000 KM i vjerojatno će do kraja 2009. godine iznos osiguranih depozita narasti na 50 000 KM. Budući da se očekuju teži dani i da građani nisu sigurni za svoja radna mjesta i svoja primanja, vjerojatno će se okrenuti štednji za „teže dane“. Prvi kvartal 2009. godine obilježen je i rastom kamatnih stopa na dugoročne kredite u KM sa valutnom klauzulom za stanovništvo i u martu 2009. godine iznosi 10,69%, što je najviši nivo od početka primjene nove metodologije o načinu izvještavanja o kamatnim stopama. U prvom kvartalu došlo je do značajnijeg pada novih plasiranih dugoročnih kredita u KM sa valutnom klauzulom privatnim preduzećima , a kamatna stopa na iste je smanjena u ovom periodu za ukupno 78 baznih poena i iznosi 7,77% u martu 2009. godine. Prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite u KM privatnim preduzećima konstantno je pratila trend rasta od septembra 2008. godine i u martu 2009. godine iznosi 7,53%, što predstavlja povećanje za ukupno 11 baznih poena u odnosu na kraj 2008. godine. Prema procjenama DEP-a i bh. ekonomiju očekuje skroman oporavak u 2010. godini. Kako se ekonomija bude oporavljala i ekonomske aktivnosti povećavale, tako će se kretati i aktivnosti banaka, naročito kreditiranje domaćih sektora. Zbog oživljavanja ekonomije, odnosno vanjske trgovine, povećanja investicija i krajnje potrošnje, za očekivati su i pozitivne stope rasta ukupnih kredita (6–7% g/g). Za razliku od 2009. godine, rast dugoročnih kredita trebao bi biti pozitivan. Rast ukupnih depozita u 2010. godini nastaviti će trend iz 2009. godine – pozitivan rast od 3,50 – 4,00% g/g. U 2010. trebale bi se početi realizirati najavljene privatizacije državnih poduzeća poput BH Telecoma, Aluminija itd. Sredstva od privatizacije povećat će iznos ukupnih depozita kod banaka. U 2011. godini i 2012. godini očekuje se nastavak ekonomskog rasta u BiH19. Samim tim očekuju se i dvoznamenkaste stope rasta kredita i depozita, tj. rast bankarskih aktivnosti kakav je bio prije 2009. godine, kao i pad kamatnih stopa. Monetarni sektor Tokom 2009. godine se očekuje snažan uticaj finansijske krize u BiH, koji će izazvati značajne probleme sa kapitalnim prilivima. Jedan od navedenih problema jeste i značajno smanjenje priliva po osnovu direktnih stranih investicija, koji se nastavlja iz 2008. godine. Takođe, tokom 2009. godine će doći i do smanjenja deficita tekućeg računa, koji ipak neće dovesti do povećanja deviznih rezervi. Očekuje se i smanjenje trgovinskog deficita izazvanog smanjenjem kako stope izvoza tako i stope uvoza. Tokom 2010. godine se očekuje da se vanjska trgovina polako oporavlja od negativnih posljedica svjetske finansijske i ekonomske krize. U tom kontekstu evidentno je da se i rast

19 Procjena DEP-a


24

izvoza i uvoza vraćaju i da stopa rasta uvoza značajnije raste u poređenju sa stopom rasta izvoza. U skladu sa prethodno navedenim, evidentno je povećanje deficita kako tekućeg računa, tako i trgovinskog. I u toku 2010. godine primjećuje se smanjenje strane aktive, ali u mnogo manjoj mjeri nego tokom 2009. godine, a to smanjenje je rezultat smanjenja povlačenja srestava kod komercijalnih banaka u inostranstvu. Pošto je za ovu godinu vezana i privatizacija strateških preduzeća u FBiH u vrijednosti od oko 1 milijarde KM, tako će i priliv sredstava po ovom osnovu uticati da devizne rezerve počnu da rastu. Ovo bi terbala biti godina kada finansijska kriza počinje da popušta, tako da će biti evidentan rast deviznih rezervi, ali minimalan i neće prelaziti 2% g/g. Što se tiče perioda od 2011.-2012. godine trebao bi se desiti potpuni oporavak naše ekonomije. Tako da se sporije povećavaju i deficit tekućeg računa i deficit trgovinskog računa, i za svaku narednu godinu deficit značajno usporava svoje povećanje. U istom periodu evidentno je i povećanje (ali sporije) doznaka građanima iz inostranstva, jer je i u svjetskim ekonomijama prisutan oporavak. U ovom periodu bi trebalo nastupiti neko stabilnije stanje, u smislu finansiranja - pozitivna kretanja. Jedno od njih je povećanje sredstava po osnovu direktnih investicija kroz nastavak privatizacije strateških preduzeća započete u prethodnoj godini, početak izgradnje termoelektrana u FBiH sa strateški značajnim partnerima.

Tokom 2010. godine, kao što je već spomenuto, očekuje se postepeni oporavak od svjetske finansijske krize koja se odrazila i na našu ekonomiju. A taj oporavak se veže i za oporavak na svjetskim tržišitma koje rezultira povećanim ulaganjima u naš bankarski sistem, ali i očekivanim prilivom sredstava po osnovu najavljene privatizacije strateških preduzeća što će takođe dovesti i do povećanja ukupnih depozita, iako i dalje po minimalnim stopama, ali i do minimalnog povećanja gotovine izvan banaka (po stopi rasta nešto višoj od 2% ). A, kao što je već poznato povećanje depozita dovešće do povećanja novčane mase, kao i povećanje gotovine izvan banaka,iako u manjoj mjeri. Sa druge strane, tokom ove godine se očekuje da će i devizne rezerve početi ponovo svoj rast, tako da se može u potpunosti očekivati da i novčana masa nastavi svoj rast iako još uvijek sa izuzetno niskom stopom, nešto malo iznad 3%. Tokom ove godine, kao rezultat još uvijek prisutnog nepovjerenja stanovništva u bankarski sektor, učešće gotovine izvan banaka u ukupnoj novčanoj masi ostaće na istom nivou kao i prethodne godine - oko 17%, a u korist većinske kategorije- depozita. Tokom 2011. i 2012. godina trebao bi se desiti potpuni oporavak naše ekonomije.Tako bi trebalo tokom ovog perioda da se desi nešto brži rast novčane mase, u odnosu na prethodne godine. Taj rast bi bio rezultat stalnog priliva sredstava u bankarski sektor u vidu depozita privatnog sektora (koji čine glavnu kategoriju depozita), ali i prilive depozita iz javnog sektora. Rast novčane mase bi takođe bio rezultat i priliva sredstava od privatizacije. Tako bi rast tokom ovih godina trebao biti oko 10%, odnosno preko 18%. Vanjski sektor FBIH je u periodu I-V 2009. godine ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 1.397,1 miliona KM, što je za 27% manje u odnosu na isti period 2008. Izvoz u maju 2009. ostvaren je u vrijednosti 296,0 miliona KM što je za 28,9% manje u odnosu na maj 2008.20 Uvoz FBIH u periodu I-V 2009. iznosio je 3.271,9 miliona KM, što je za 29,3%manje u odnosu na isti period 2008. U maju 2009. ostvaren je uvoz u vrijednosti 674,9 miliona KM, što je za 31,9% manje u odnosu na maj 2008.

20 Federalni zavod za statistiku, Mjesečni statistički bilten, juni 2009.


25

Trgovinski deficit FBIH za period I-V 2009. iznosi 1.874,8 miliona KM. Procent pokrivenosti uvoza izvozom FBIH za period I-V 2009. je 42,7% i viši je za 1,3% odnosno viši za 0,3% u odnosu na period I-IV 2008. kada je pokrivenost iznosila 42,4%. Najveća vrijednost izvoza u periodu I-V 2009. ostvarena je u prerađivačkoj industriji u vrijednosti 1.244,5 miliona KM, što iznosi 89,1% ukupnog izvoza . Sektor metalna industrije usko je vezan za inostrana tržišta gdje je registrovan značajan pad svjetskih cijena metala21 (na nivo koji će se održati u narednih par godina) kao posljedica umanjene potražnje za metalima (koja je opala uslijed krize realnog sektora). Lagan zaokret se očekuje tek u 2010. kada je izvjesna mogućnost da će najavljeni paketi pomoći pokrenuti potražnju za metalnim proizvodima potrebnim za najavljene javne radove na izgradnji autoputeva, mostova, javnih zgrada i škola. Svjetska tražnja za željezom i čelikom će u 2009. opasti najmanje za 15%. Svjetske cijene čelika su se prepolovile, a prozvodnja je već za 30 procenata manja. Procjena BH izvoza željeza i čelika u 2009. je pad od 18%, a za proizvode od željeza i čelika pad od 14%. Pad izvoza će usloviti i pad uvoza (koji je potreban da bi se realizovao značajan dio izvoznih narudžbi) po istim stopama. Jedan od najvećih izvoznika BiH “Arcelor Mittal” iz Zenice već se suočava sa smanjenim narudžbama iz inostranstva usljed kojih je proizvodnja prepolovljena, a što će prema najavama menadžmenta kompanije rezultovati slanjem radnika na prinudne odmore i značajnim smanjenjem plata. U 2010. se u skladu sa očekivanjima prognozira rast izvoza od oko 8% za željezo i čelik i njihove proizvode, dok će se uvoz kretati od 5% do 10%. Značajnije promjene cijena se ne očekuju iako je moguć blagi rast. Do 2012. se očekuje ubrzanje trgovine kao posljedica oporavka ekonomije i povećane tražnje za proizvodima od željeza i čelika po prosječnim godišnjim stopama od 10-15%. U kategoriji aluminijuma situacija je znatno nepovoljnija jer su cijene na tržištima takve da ne mogu pokriti ni marginalni trošak proizvodnje pa se topionice aluminuma širom svijeta zatvaraju. DEP projekcija izvoza za aluminijum i proizvode od Al iz BiH u 2009. je pad od 20% g/g što je podstaknuto kako pomenutim efektom nižih cijena, tako i smanjenih količina potrebnih ino-partnerima što će značajno umanjitii proizvodnju. Očekuje se i povezani pad uvoza aluminijuma (potrebnog za preradu i izvoz, ali i domaće potrebe) od 20%. Od 2010.-2012. se prognozira postepeni oporavak tražnje a s tim u vezi i rast uvoza Al sirovina od 5-12% a izvoza proizvoda od aluminijuma od 8-10%. Trgovina u sektoru mašina, aparata i opreme će značajno usporiti jer se u 2009. očekuje pad tražnje i izvoza od 23%. U okviru pomenutog očekuje se i pad uvoza od 17%. Uvoz mašina će se u 2010. vratiti na prethodni trend rasta od oko 10% sa dodatnim ubrzanjem (14-16%) do 2012., dok će izvoz ove kategorije u 2010. rasti za 1% a 2012. po stopi od 10%. Sektor drvne industrije bilježi sve lošije performanse. Drvoprerađivačka industrija već u drugoj polovini prošle godine počela je osjećati posljedice krize na svjetskom tržištu i u ovoj godini bilježi pad broja narudžbi iz Italije, Njemačke, Austrije i Crne Gore. Predviđena stopa pada izvoza drveta u 2009. je 17%, dok se za namještaj predviđa pad od 12%. U ukupnom izvozu prerađivačke industrije ove dvije kategorije su u 2008. učestvovale sa 15%, što predstavlja značajno učešće koje na žalost opada iz godine u godinu zbog umanjene konkurentnosti BH proizvođača. Uslijed oporavka svjetske tražnje u 2010. očekuje se blagi rast u okviru ove kategorije od 3%, dok se u u 2012. može očekivati rast i do 7%, ali sa

21 Cijene metala u svijetu su zabilježile pad u drugom polugodištu 2008., koji se nastavlja i u 2009.


26

tendencijom veće finalizacije proizvoda, tj. većeg izvoza namještaja na uštrb izvoza drvne građe i trupaca. Sektor koji je takođe u mnogome pogođen krizom je sektor obuće i odjeće gdje je već primjećeno otkazivanje narudžbi od strane ino-partnera (najvećim dijelom iz Njemačke i Italije) tako da je projektovan pad izvoza u 2009. od 8%. Inače, u poslednje vrijeme se ova kategorija suočava sa konkurencijom iz zemalja koje imaju jeftinu radnu snagu (Kina). U 2010. će se ove dvije kategorije vratiti na rast iz 2008. godine (5%) dok se za period od 2011-2012 očekuje oporavak i godišnji rast od 10-15% kao posljedica pojačanih zahtjeva za isporuke na tržišta Njemačke, Italije, Švajcarske i drugih evropskih zemalja. Prehrambene prerađevine i farmaceutski proizvodi su dvije kategorije proizvoda koje imaju značajno učešće u BH uvozu. Predhodnih godina su bilježile i značajne stope rasta, ali u 2009. godini doći će do usporavanja rasta uvoza ili pak blagog pada ivoza. Prema projekcijama DEP-a uvoz prehrambenih prerađevina će pasti za 1% u 2009. godini, dok se u 2010. očekuje rast u iznosu od 2%. Primjećujemo da ova kategorija proizvoda čak i u vrijeme krize bilježi male stope promjene uslijed cijenovne neelastičnosti. Što se tiče uvoza farmaceutskih proizvoda on će u 2009. godini dostići rast od 7%, a u 2010. godini će bilježiti usporen rast na nivou od 5%, jer se očekuje sve veća potražnja domaćih lijekova kompanije „Bosnalijek“ koja iz godine u godinu bilježi sve bolje poslovne rezultate. Kriza će se nužno odraziti i na sektor usluga u BiH gdje se očekuje značajan pad inostranih turista kao i prihod od pružanja usluga BH građevinara u inostranstvu kojima su već najavljena otpuštanja i smanjene kvote za rad. Ukupan pad prihoda od usluga će u 2009 iznositi 5,9% (što predstavlja smanjenje od 17 procentnih poena u odnosu na 2008). Uvoz usluga će takođe bilježiti pad od 10,5%. Ovaj segment vanjske trgovine će se oporaviti u 2010. sa 12,1% rasta izvoza usluga (najviše putovanja) i 7,9% rasta uvoza. Do 2012. se očekuje rast izvoza usluga od 21,3% za koji će najviše biti zaslužne usluge inostranim turistima, transport ali i sve veći rast stavke – ostalih usluga. Stope rasta uvoza usluga do 2012. će se kretati od 8 do 10% što podupire činjenica o povećanoj domaćoj potrošnji na putovanja u inostranstvo, ali i rast potrebe za inostranim transportom domaćih roba do ino-kupca. Javne investicije FBiH je u cilju jačanja fiskalne održivosti i institucionalnih sposobnosti ušla u fazu pripreme i realizacije kapitalnih razvojnih projekata modelom partnerstva javnog i privatnog kapitala u kojem bi učešće Federacije BiH iznosilo ispod 50%. U periodu 2007. – 2010. godine u Federaciji BiH je utvrđen prioritet na razvoju saobraćajne infrastrukture kao kapitalne pretpostavke intenzivnog privrednog razvoja. Planiran je nastavak investicijskih projekata vezanih za transportnu infrastrukturu u FBiH i treba istaknuti intenziviranje radova na cestovnom Koridoru Vc, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicijske banke (EIB). Radovi na prstenu oko Sarajeva (dužine 17 kilometara), koji će se finansirati iz kredita ove dvije međunarodne finansijske institucije i OPEC fonda (u vrijednosti od 234 miliona KM), te vlastitih sredstava (20 miliona KM) su otpočeli u 2008. godine i trajat će do sredine 2010. godine. Vlada Federacije BiH u 2008. godini je okončala izgradnju dijela Koridora Vc na dionici Visoko-Kakanj iz vlastitih sredstava. Ostale dionice kao što su Kakanj-Zenica i Mostar-more, trebale bi početi sa gradnjom u 2009. godini. Autoput Zenica – Sarajevo - Mostar do 2014. god će


27

iziskivati oko 3 milijarde KM. Također, planirana je izgradnja autoceste Tuzla - Odžak u dužini od 61 km, koji ima za cilj povezivanja regije sjeveroistočne Bosne i Hercegovine sa susjednom regijom Dunav-Drava-Sava (prostor sa pravcem generalne orijentacije Tuzla – Osijek - Pecs-izlazak na Panevropski koridor X). Izgradnju magistralnih cesta: Sarajevo - Tuzla, Stolac Neum, Bihać – granica Republike Hrvatske, koje će povezati područja na teritoriji Bosne i Hercegovine u cilju uravnoteženja privrednog, demografskog i ukupnog društvenog razvoja. Imperativ na Vladi FBiH je da se odupre iskušenju povećavanja javne potrošnje van okvira onoga što je fiskalno odgovorno i održivo. Zahtjevi za porastom potrošnje u prioritetnim područjima se moraju izmiriti uštedama na nisko prioritetnim područjima. Pored toga, tu su i visoki nivoi nezaposlenosti, siromaštva i sive ekonomije, te još uvijek neriješeno pitanje unutrašnjeg duga, koje stvara prepreku daljnjem poboljšanju ukupnog kreditnog rejtinga BiH. Rastuće obaveze po tekućim transferima iz budžeta kao i rast plaća u javnom sektoru dodatno otežavaju datu situaciju. Ukoliko ova potrošnja ne bude adekvatno riješena, doći će do daljeg smanjenja kapitalnih izdvajanja što dugoročno ograničava ekonomski rast. Privatizacija U skladu sa opredjeljenjima iz „Politike djelovanja i osnovne strategije Vlade Federacije BiH u mandatnom periodu od 2007. do 2010. godine“, Vlada Federacije BiH je izradila dokument „Politika privatizacije Federacije BiH“. U ovom dokumentu opisan je projekat politike privatizacije državnog kapitala u FBiH sa prijedlogom za svaki privredni subjekt pojedinačno o metodi, dinamici privatizacije, kao i namjeni utroška sredstava dobivenih od prodaje. Prema odluci Vlade FBiH očekuje se privatizacija državnih kompanija u narednih 15 mjeseci u iznosu od oko 1 milijarde KM. U 2009. godini se očekuje privatizacija u iznosu od 350.637.362,00 KM od sljedećih firmi: • "Aluminij“ dd Mostar (31.12.2005.) u iznosu od 75.145.862,00 KM, uz prethodnu

odluku vlade FBiH. • “Hidrogradnja” d.d. Sarajevo (1999.) u iznosu od 47.406.998,00 KM očekuje se do

kraja godine. • “Energoinvest” d.d. Sarajevo (30.06.2006.) u iznosu od 147.897.502,00 KM očekuje se

do kraja godine. • "Šipad export-import“ d.d. Sarajevo (1999.) u iznosu od 8.456.912,00 KM očejkuje se

do kraja godine. • “Remontni zavod Travnik” d.d. Travnik (31.12.1999.) u iznosu od 6.902.620,00 KM uz

prethodnu saglasnost Vlade FBiH • “Unis-udružena metalna industrija”d.d. Sarajevo (30.06.2005.) u iznosu od

32.413.734,00 KM uz prethodnu saglasnost Vlade FBiH do opredjeljenog broja dionica.

U 2010. godini se nastavlja započeti proces priprema i privatizacije sljedećih firmi u iznosu od 1.005,5 miliona KM: • "BH Telecom“ d.d. Sarajevo (2001.) u iznosu od 571.143.783,00 KM, te je za

privatizaciju potrebno usvajanje „Politike privatizacije“ i donošenje potrebnih zakonskih i podzakonskih akata u FBiH.


28

• "Hrvatske telekomunikacije“ d.d. Mostar (2006.) u iznosu od 154.151.018,00 KM te je za privatizaciju potrebno usvajanje „Politike privatizacije“ i donošenje potrebnih zakonskih i podzakonskih akata u FBiH.

• “Agrokomerc” d.d. Velika Kladuša (31.12.2004) u iznosu od 280.247.684,00 KM te je potrebna saglasnost Vlade FBiH i odluka o načinu privatizacije.

U 2011. godini očekuje se privatizacija u iznosu 216.013.012,00 KM. Ako se privatizacija BH Telekoma BH odgodi za 2011. godinu ukupan iznos bi bio 787.156.795,00 KM: • "Sarajevo-osiguranje" dd Sarajevo u iznosu od 26.932.912,00 KM • "Energopetrol" d.d. Sarajevo u iznosu od 15.188.891,00 KM • "Fabrika duhana Sarajevo" d.d. Sarajevo u iznosu od 51.147.743,00 KM uz prethodnu

odluku vlade FBiH. • "KTK" d.d. Visoko u iznosu od 69.629.267,00 uz prethodnu odluku vlade FBiH. • "Željezara Zenica" d.o.o. Zenica u iznosu od 53.114.199,00 KM gdje je iznos od

103.114.199,00 KM umanjen za 50.000.000,00 KM da bi se riješio iznos potraživanja. Treba napomenuti da je upitna privatizacija "BH Telecom“ d.d. Sarajevo u iznosu od 571,1 milion KM, odnosno realno je očekivati da se predviđena privatizacija provede naredne godine radi teškog stanja na tržištu i niske cijene koja bi se eventualno dobila. U tom slučaju ukupan iznos bez privatizacije „BH Telecoma“ bi bio 434,4 miliona KM za 2010. godinu. Potrebno je naglasiti da je tržišna vrijednost ovih firmi može varirati i do +50% naročito u 2012. godini. Sredstva dobijena privatizacijom prioritetno bi bila investirana u transportnu, zdravstvenu, obrazovnu i infrastrukturu zaštite okoliša, u reguliranje vodotokova i hidroakumulacija, u vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu, u objekte za kulturu i sport, te u poduzetništvo. Ipak, zbog niza razloga, među kojima su i nepovoljan ambijent za investiranje, nekonkurentnost privatizacijskih ponuda i problemi sa zakonskom regulativom i utvrđivanjem vlasništva, rezultati privatizacije u prošloj godini nisu bili zadovoljavajući. Nastavljen je trend usporavanja i zastoja u ovom procesu koji traje još od 2002. godine. Direktna strana ulaganja Za 2009. godinu se očekuje ukupna strana ulaganja (SDU) u iznosu od 700 miliona KM. Od toga 370 miliona KM bi iznosio dosadašnji prosjek ulaganja, te od moguće privatizacije oko 250-300 miliona KM. Osnovno pitanje koje se nameće su mogući modeli finansiranja izgradnje novih i revitalizacije postojećih objekata i postrojenja energetskog sektora. Prema odluci Vlade Federacije BiH i Parlamenta izabran je model Strateškog partnerstva i joint venture ulaganja (najvjerovatnije 50/50%) sa kompanijom EnBW-Njemačka i (30% domaći / 70% strani partner u slučaju izgradnje termoelektrane u Zenici) KaztransGas iz Kazahstana. Mada je evidentno kašnjenje prema planiranoj dinamici ulaganja u 2009. godini se očekuje ulaganje od barem 400-500 miliona KM. Za 2010. godinu se očekuje oko 1,5 milijarda KM. Međutim, u slučaju da se tržišna situacija bitnije ne popravi (što je najvjerovatnije) privatizacija najveće kompanije „BH Telekoma“ bi se prologirala za narednu godinu, pa bi ukupna DSU mogla biti tek oko 400-500 miliona KM. Dodatna ulaganja se očekuju u elektroenergetskom sektoru FBiH od 2 milijarde KM do 2010. i još 2 milijarde KM u periodu 2011.-2015. godina.


29

Makroekonomski ciljevi i prioriteti za naredno srednjoročje

Osnovni cilj za naredno srednjoročje bit će očuvati i ojačati makroekonomsku stabilnost. Postojeća ekonomska kriza i naslijeđene slabosti iz prošlosti stavljaju vladu FBiH pred brojne izazove koji mogu rezultirati značajnim usporavanjem ekonomskog rasta, padu javnih prihoda i narušavanju fiskalne održivosti te daljem pogoršanju vanjskih računa sa potencijalno negativnim posljedicama po monetarnu stabilnost. Uzimajući ovo u obzir, vlada treba poduzeti niz mjera kako bi očuvala i ojačala makroekonomsku stabilnost zemlje kroz implementaciju slijedećih podciljeva:

• Jačati stabilnost finansijskog sektora: u periodu poslijeratne obnove, bankarski sektor u FBiH odigrao je ključnu ulogu u razvoju privatnog sektora zajedno sa stranim direktnim investicijama. Postojeća globalna ekonomska kriza stavlja finansijski sektor razvijenih i nerazvijenih zemalja pod poseban rizik sa kojima trebaju da se suoče vlasti u BiH, odnosno sama Vlada FBiH.

• Uravnotežiti vladine račune: nakon dužeg perioda budžetskog suficita

konsolidovani vladini računi bilježe deficit kao rezultat pada javnih prihoda i neuravnotežene vladine potrošnje što u uvjetima neuravnoteženosti vanjskih računa predstavlja prijetnju makroekonomskoj stabilnosti zemlje koju vlade u FBiH trebaju otkloniti.

• Smanjiti neciljanu javnu potrošnju u socijalnom sektoru: reforma socijalnog

sektora predstavlja jedan od najznačajnijih prioriteta Vlade FBiH u narednom srednjeročnom periodu. Naime, usljed stalnih fiskalnih pritisaka vršenih na budžet Vlade FBiH po pitanju postojeće sheme socijalnih izdvajanja, ovaj sektor je u budžetu za 2009. godinu, prije rebalansa, dosegao iznos od 695,0 mil KM, što je predstavljalo 44,7% ukupnih javnih rashoda budžeta FBiH u 2009. godini, prije rebalansa. Ova reforma bi trebala rezultirati prelaskom sa sistema socijalne pomoći zasnovane na pravima na sistem ciljane socijalne mreže, ukidanjem dupliciranja u socijalnim davanjima i poboljšanjem pokrivenosti socijalnim davanjima najsiromašnije petine stanovništva.

• Unaprijediti održivost vanjskih računa: BiH bilježi rastući trgovinski deficit koji

je osnovni uzrok ponovnog rasta deficita tekućeg računa. U uvjetima valutnog odbora, neuravnoteženost vanjskih računa, posebno u situaciji postojeće ekonomske krize koja za posljedicu ima smanjenje stranog direktnog investiranja i priliva po osnovu doznaka iz inozemstva, predstavlja stalnu prijetnju za očuvanje stabilnog nivoa deviznih rezervi. Ovo je također izazov sa kojim se vlade FBiH moraju suočiti.

• Osigurati rast zaposlenosti i smanjenje siromaštva: ekonomski rast iz

prethodnog srednjoročja nije vodio značajnijem rastu zaposlenosti i smanjenju siromaštva. Ekonomska kriza prijeti povećanjem nezaposlenosti što će automatski voditi rastu siromaštva s obzirom da je nezaposlenost njegov najvažniji uzrok. Rast zaposlenosti treba ne samo da unaprijedi životni standard i smanji siromaštvo nego i da poveća održivost penzionog i zdravstvenih fondova kao i zavoda za zapošljavanje, posebno u uvjetima postojeće ekonomske krize. Stoga vlada FBiH treba osigurati da budući ekonomski rast znatno više doprinese rastu zaposlenosti i smanjenju siromaštva.


30

• Dovršiti započetu privatizaciju strateških preduzeća: očekivano intenziviranje

privatizacije strateških preduzeća u FBiH naročito u 2011., te početak izgradnje termoelektrana u FBiH su najvažniji događaji koji bi mogli dati podsticaj investicijama. Očekuje se da će upravo privatizaciju biti jedan od osnovnih pokretača ekonomskog rasta u FBiH u narednom periodu.

• Povećati prioritetna ulaganja u infrastruktru i druge sektore: bez obzira na

visok rast javnih prihoda u prethodnom srednjoročju, nije zabilježeno značajnije ulaganje u infrastrukturu i druge sektorske prioritete usljed izdašnih transfera za socijalnu zaštitu i plate javnoj administraciji. Veća ulaganja u najznačajnije infrastrukturalne projekte trebaju biti važan dio mjera za prevazilaženje ekonomske krize i unapređenja kvaliteta života ljudi u FBiH.

Poglavlje 3: Srednjoročne projekcije prihoda

Uvod

U ovom poglavlju su izložene projekcije prihoda koje se očekuju za finansiranje javne potrošnje u toku narednog srednjoročnog perioda, a na osnovu projiciranih makroekonomskih pokazatelja izloženih u prethodnom poglavlju i postojećih poreznih politika. Dole izložene projekcije prihoda po osnovu indirektnih poreza usvojene su od strane Fiskalnog vijeća, na sjednici održanoj 29.06.2009. godine, a u okviru šireg dokumenta „Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini za period 2010.-2012“.

Indirektno oporezivanje na razini BiH i raspodjela prihoda

Indirektni porezi koji se prikupljaju od strane Uprave za indirektno oporezivanje uključuju PDV, carinske dadžbine i akcizne dadžbine. Prikupljeni prihodi iz ovih poreza se uplaćuju na Jedinstveni račun koji vodi Uprava, a raspodjela sa računa se vrši u skladu sa Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH i Zakonom o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda na sljedeći način:

• najprije se izdvajaju sredstva na račun za rezerve • zatim, se izdvajaju sredstva potrebna za finansiranje BiH institucija • u skladu sa usvojenom metodologijom Upravnog odbora Uprave za indirektno

oporezivanje ostatak se, na osnovu (kriterija) prethodno utvrđene formule, raspoređuje između entiteta i Brčko distrikta, s tim da je intervencijom OHR-a u sedmom mjesecu 2007. kroz izmjene Zakona o Jedinstvenom računu došlo je do novog načina izračuna učešća Distrikta Brčko u prihodima sa Jedinstvenog računa te propisan fiksni koeficijent za 2007.g. koji ne može za Brčko Distrikt biti niži od 3,55 % s tim da je ugrađen i limit u fiksnom iznosu, tako da minimum prihoda od indirektnog oporezivanja koje Distrikt Brčko mora dobiti sa jedinstvenog računa ne može iznositi manje od 124. mil. KM godišnje

• a zatim se iz ovih sredstava izdvajaju sredstva za finansiranje vanjskog duga. Po raspodjeli sredstava za finansiranje vanjskog duga, preostali prihodi se dodjeljuju entitetima (na nivou FBiH vrši se dalja raspodjela prihoda na federalni budžet, budžete kantona i općina i na račune Direkcija cesta temeljem Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH, dok u slučaju RS-a dalja raspodjela sredstava se vrši spram općina i Direkcija cesta). U skladu sa makroekonomskim pretpostavkama navedenim u Poglavlju 2, Odjeljenje za makroekonomsku analizu (OMA) je u toku maja 2009. godine pripremilo revidirane projekcije prihoda po osnovu indirektnih poreza za period 2010.-2012. godina. Ove projekcije, zajedno sa makroekonomskim projekcijama urađenim od strane DEP-a usvojene su od strane Fiskalnog vijeća BiH, na sjednici održanoj 29.06.2009. godine.


32

U daljem tekstu su izloženi detalji u vezi projekcija prihoda koje prikuplja Uprava za indirektno oporezivanje. Projicirani iznosi odražavaju ukupno prikupljene prihode po osnovu poreza, a ne samo udjela Federacije BiH.

Projekcije od indirektnih prihoda na nivou Bosne i Hercegovine

Ključne politike Za izradu projekcija prihoda od indirektnih poreza odgovorno je Odjeljenje za makroekonomsku analizu (OMA) Upravnog odbora UINO. Osnovu izrade projekcija čini procjena makroekonomskih pokazatelja izrađena od strane Direkcije za ekonomsko planiranje BiH (DEP), kao i istorijske šeme naplate pojedinih kategorija prihoda. Ključne politike u oblasti indirektnog oporezivanja u narednom periodu biće usmjerene na: • Zadržavanje jedinstvene stope PDV-a od 17%, bez uvođenja dodatnih poreskih

oslobađanja • Daljnju implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP-a) kojim se

smanjuju prihodi od carina i PDV-a. • Implementaciji novog Zakona o akcizama kojim se povećavaju akcize na duhan i

duhanske proizvode, kafu i naftne derivate, a u cilju kompenzacije pada u prikupljenim prihodima po osnovu SSP-a

• Pojačanu kontrolu naplate poreza u cilju smanjenja poreske evazije.

Projekcije indirektnih poreza Bruto naplata poreza u prvom tromjesečju 2009. godine pokazuje pad od 9,8% u odnosu na isti period prethodne godine. U periodu oktobar 2008.–mart 2009. godine naplaćeno je 6,9% manje neto prihoda od indirektnih poreza u odnosu na period oktobar 2007.–mart 2008. Uzimajući ove trendove u obzir, a prema osnovnom scenariju (Tabela 3.1) projekcije prihoda od indirektnih poreza, projektovano je da će do kraja godine biti naplaćeno 4.486 mil KM neto prihoda, što je za 8,9% manje od prošlogodišnjeg ostvarenja. Tabela 3.1 – Projekcije prihoda od indirektnih poreza – osnovni scenario

Nominalno Procentualno 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2009. 2010. 2011. 2012.

PDV (net) 3119,4 2953,3 3042,0 3254,6 3475,9 -5,3% 3,0% 6,9% 6,8%

PP (JR) 0,1

Akcize 937,3 909,6 915,4 965,3 1021,9 -2,9% 0,6% 5,4% 5,8%

Carine 651,3 422,9 404,1 376,4 341,1 -35,0% -4,4% -6,8% -9,3%

Putarina 189,5 170,5 170,6 183,0 197,9 -10,0% 0,0% 7,3% 8,1%

Ostalo 29,3 28,6 28,9 29,2 29,5 -2,2% 1,0% 1,0% 1,0%

UKUPNO 4927,0 4485,0 4561,0 4808,5 5066,3 -8,9% 1,6% 5,4% 5,3% Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju došlo je do značajnog gubitka prihoda od carina i prihoda od PDV-a, budući da carina ulazi u osnovicu za obračun PDV-a (cca 116 miliona KM u 2008. godini na nivou BiH). Međutim, u skladu sa zakonodavstvom EU, pripremljen je nacrt Zakona o akcizama, kojim se povećavaju akcize na duhan, kafu i naftne proizvode. Očekuje se da ovaj Zakon stupi na snagu 1. jula 2009. godine, prema prijedlogu


33

koji je usvojen od strane Upravnog odbora UIO. Uzmemo li u obzir efekte koji bi trebali biti ostvareni uvođenjem izmjena Zakona o akcizama, pad ukupnih prihoda od indirektnih poreza u 2009. godini bi iznosio 5,7%. Po ovom, programskom scenariju (Tabela 3.2) u 2010. projekcije ukupnih prihoda po osnovu indirektnih poreza za 2010. godinu iznose 4.876,5 miliona KM, ili rast prihoda od 4,8% u odnosu na projekciju za 2009. godinu. Za 2011. i 2012. godinu projicirani su iznosi od 5.104,1 miliona KM u 2011. i 5.346,2 miliona KM u 2012. godini, što predstavlja rast ukupnih prihoda po ovom osnovu od 4,6% i 4,7%, respektivno. Tabela 3.2 – Projekcije prihoda od indirektnih poreza - programski scenario

Nominalno Procentualno

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2009. 2010. 2011. 2012. PDV (net) 3119,4 2925,0 3035,0 3224,1 3424,3 -6,2% 3,7% 6,2% 6,2%

Akcize 937,3 1027,7 1101,8 1149,0 1203,2 9,6% 7,2% 4,2% 4,7%

Carine 651,3 416,8 399,0 371,7 336,9 -36,0% -4,2% -6,8% -9,3%

Putarina 189,5 259,1 318,3 336,8 359,0 36,7% 22,8% 5,8% 6,6%

Ostalo 29,3 22,1 22,3 22,5 22,7 -24,7% 1,0% 1,0% 1,0%

UKUPNO 4927,0 4650,7 4876,5 5104,1 5346,2 -5,6% 4,8% 4,6% 4,7% U nastavku su obrazložene projekcije pojedinih kategorija prihoda od indirektnih poreza prema programskom scenariju, sa osvrtom na naplatu istih u periodu I-III 2009. godine. PDV U prvom kvartalu 2009. godine bruto prihodi od poreza na dodatnu vrijednost (PDV) ostvareni su u iznosu od 844,1 mil KM što je za 5,7% manje od naplaćenog iznosa u istom periodu prethodne godine. Kao posljedica pada uvoza i liberalizacije trgovine sa EU (carine ulaze u osnovu obračuna PDV-a), zabilježen je snažan pad prihoda od PDV-a na uvoz od 20,2%. Sa druge strane, bruto domaći PDV porastao je za 18,4% u odnosu na isti period 2008. godine. Analiza neto naplate PDV-a u prvom kvartalu 2009.g. ne može se izvršiti jednostavnim poređenjem sa naplatom u istom periodu prošle godine, jer je u februaru 2008. godine isplaćen dio povrata po obavezama iz četvrtog kvartala 2007. godine22. Da bi smo izolovali efekte „problema rezervi“, uporedićemo neto naplatu PDV-a u posljednjem kvartalu 2008. i prvom 2009, sa odgovarajućim periodom godinu dana ranije. U periodu oktobar 2008.-mart 2009., naplaćeno je za 4,0% manje neto prihoda od PDV-a u odnosu na period oktobar 2007.-mart 2008. (Grafikon 3.1).

22 Problem nedovoljnog izdvajanja sredstava na računu rezervi JR UIO za isplate povrata, koji je nastao u posljednjem kvartalu 2007.g. i kulminirao početkom februara 2008.g., razriješen je donošenjem odluke o fleksibilnijem izdvajanju sredstava rezervi shodno dinamici zahtjeva za povrate.


34

Kvartalne promjene u naplati prihoda od PDV-a

16.92%

9.99%13.71%

-4.02%-10%

-5%

0%

5%

10%

15%

20%

Q1 08 Q2 08 Q3 08 Q4 08 + Q1 09

Grafikon 3.1

Projekcija neto prihoda od PDV-a za 2009. godinu iznosi 2.925,0 mil KM, što je za 6,2% niže od ostvarenja u 2008. godini. Projekcija za tekuću godinu izrađena je na osnovu podataka o naplati prihoda u prvom kvartalu 2009. godine23, i istorijskoj sezonskoj šemi, a uključuje efekte primjene novog Zakona o akcizama na prihode od PDV-a. Projekcija za naredne godine izrađena je na osnovu procijenjenih makropokazatelja od strane Direkcije za ekonomsko planiranje. Ukupan iznos neto prihoda od PDV-a se očekuje u 2010. godini iznosi 3.035,0 mil KM, što predstavlja porast od 3,7% u odnosu na očekivane prihode od PDV-a u 2009. godini. Osnovni uzrok rasta predstavlja projekovani rast krajnje potrošnje, a time i porezne osnovice, u skladu sa projekcijama DEP-a. Projektovani rast prihoda od PDV-a je nešto veći od projektovanog rasta potrošnje obzirom da projekcija za 2009. godinu uključuje polugodišnje efekte izmjene zakonske regulative, dok projekcija za 2010. godinu uključuje efekte za čitavu godinu. Akcize i putarina U periodu I-III 2009. godine ostvaren je rast prihoda od akciza za 3,3% u odnosu na isti period prethodne godine. Prihodi od domaćih akciza zabilježili su snažan rast od 59,3%, koji je prvenstveno uzrokovan rastom prihoda od domaćih akciza na naftu i naftne derivate, uslijed pokretanja proizvodnje Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu (Grafikon 3.2). Sa druge strane, prihodi od uvoznih akciza, koji imaju visok udio u ukupnim akcizama24, su u prvom kvartalu zabilježili pad od 9,5% u odnosu na prvi kvartal 2008. godine. Kao i u slučaju akciza na naftu i naftne derivate, u prvom kvartalu 2009. godine zabilježeno je prestruktuiranje prihoda od naknada za puteve (putarina). Kod putarine iz cijene uvozne nafte i naftnih derivata zabilježen je pad za 8,6 miliona KM. Za nešto manji iznos porasli su prihodi od putarine iz cijene domaće nafte i naftnih derivata, tako da su ukupni prihodi od putarine ostvareni približno na nivou koji je naplaćen u istom periodu prethodne godine (pad 0,6%).

23 U vrijeme izrade prjekcija bio je dostupan preliminarni izvještaj 24 Udio uvoznih akciza u ukupnim iznosio je 71,4% u prvom tromjesječju 2009. godine, a 82,07% u 2008.g.


35

Akcize na naftu i naftne derivate

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00

120,00

I-III 2008 I-III 2009

Mill

ions

uvozne domaće

Grafikon 3.2.

U 2009. godini projektovan je rast akciza i putarine od 9,6% i 36,7% respektivno. Osnovni faktor rasta predstavljaju procijenjeni efekti primjene novog Zakona o akcizama. U 2010. godini je takođe projektovan snažan rast ovih prihoda (7,2% za akcize i 22,8% za putarinu), čiji je osnovni razlog, kao i kod prihoda od PDV-a, uključivanje godišnjih efekata izmjene zakonske regulative. Carine Odredbe Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (u daljem tekstu SSP) koje su stupile na snagu 1. jula 2008., donijele su značajan pad prihoda od carina. Sporazumom se uspostavlja liberalizacija tržišta sa EU u prelaznom periodu od šest godina. Za značajan dio uvoza iz EU su ukinute ili smanjene carinske stope u već u drugom polugodištu 2008. godine, dok su u narednim godinama predviđene nove faze smanjenja carina. Nakon isteka prelaznog perioda biće ukinute sve carine na uvoz porijeklom iz EU. U prvom polugodištu 2008. godine uvoz je porastao za 23,8% u odnosu na isti period 2007. godine, dok su prihodi od carina u istom periodu porasli za 19,3%. Pretpostavljajući nepromijenjenu elastičnost carina na uvoz može se zaključiti da su efekti primjene SSP-a na prihode od carina u drugom polugodištu iznosili oko 95,2 mil KM. U drugom polugodištu 2008. godine je naplaćeno za 16,8% manje prihoda od carina nego u drugom polugodištu 2007. godine. Na osnovu odredbi SSP-a koje su bile na snazi u 2008. godini, strukture i porijekla uvoza, može se procijeniti da bi, u uslovima nultog rasta uvoza, u drugom polugodištu bilo naplaćeno za oko 23,8% manje prihoda od carina u odnosu na isti period prethodne godine, dok je svaki procentni poen rasta uvoza doprinio manjem padu carina za svega oko 0,62 procentna poena. U prvom tromjesječju 2009. godine naplaćeno je 83,1 mil KM prihoda od carina što je za 48,4% niže u odnosu na isti period prethodne godine. Iako je u istom periodu zabilježen snažan pad uvoza (23,9%), procjenjuje se da je pad prihoda od carina prvenstveno rezultat smanjenja carinskih stopa na uvoz porijeklom iz EU koje nije bilo u primjeni u prvom tromjesječju 2008. godine, sa kojim se vrši poređenje. Do kraja 2009. godine se takođe može očekivati snažan pad prihoda od carina u odnosu na prethodnu godinu (projektovani pad iznosi 36,0%). Pad prihoda će biti znatno veći u prvom


36

polugodištu, obzirom da je osnovica za poređenje u istom periodu prethodne godine značajno veća nego u drugom polugodištu. Grafikon 3.3 ilustruje projekcije carina u uslovima primjene SSP-a, kao i projekcije u uslovima neizmijenjenih carinskih stopa. Razlika predstavlja procjene efekata SSP-a na prihode od carina.

Projekcija carina i SSP efekat 2009-2012

Projekcija carina

SSP efekat

0100200300400500600700800900

2009 2010 2011 2012projekcija carina sa efektima SSP-a SSP efekat

Grafikon 3.3.

U 2010. godini je projektovan dalji pad carina od 6,2% u odnosu na prethodnu godinu. Projekcija ukupnih prihoda po osnovu carina za 2010. godinu iznosi 399,0 mil KM, a bazirana je na istorijskoj sezonskoj šemi naplate ovih prihoda, projekciji uvoza, udjelu preferencijalnog uvoza iz EU u ukupnom uvozu i njegovoj strukturi prema pojedinim aneksima SSP-a. Takođe je uzeta u obzir mogućnost supstitucije uvoza iz trećih zemalja uvozom iz EU.

Raspodjela prihoda sa jedinstvenog računa - Programski scenario - Ukupni planirani prihodi od indirektnih poreza za raspodjelu, prema programskom scenariju, na nivou BiH u 2010. godinu su projicirani na nivou od 4.762,8 miliona KM, što predstavlja rast od svega 3,8% u odnosu na projekciju za 2009. godinu. Međutim, ovaj iznos ne sadrži pretpostavljene iznose putarina od 0,10 KM, što u ukupnom iznosu predstavlja umanjenje od 60,8 mil KM u odnosu na gore izložene ukupne projekcije prikupljenih prihoda po osnovu indirektnih poreza za 2010. godinu. Ova sredstva će ostati isključena iz projekcije prihoda unutar FBiH do donošenja odluke od strane UIO o raspodjeli putarine.25

25 OMA je u projicirane neto prihode sa Jedinstvenog računa uključila i iznos putarina u iznosu od 0,10 KM/l za izgradnju autocesta koju naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Međutim, u skladu sa Zakonom o akcizama, Federalno ministarstvo finansija je radi realne procjene projeciralo neto prihode Jedinstvenog računa sa umanjenim pretpostavljenim iznosima putarina, budući da ti prihodi predstavljaju namjenska sredstva


37

Od ovog iznosa, za finansiranje BiH institucija će biti izdvojeno 689,0 miliona KM, što je u skladu sa Dokumentom globalnog fiskalnog okvira i fiskalnog bilansa, usvojenom od strane Fiskalnog vijeća BiH, a kojim je predviđeno da će Institucije BiH u 2010. godini pridonijeti restriktivnoj politici potrošnje, koja se sprovodi na svim nivoima vlasti, time što će uštedjeti 40,0 mil. KM u odnosu na planirani budžet za 2009. godinu. Preostali iznos od 4.073,8 miliona KM raspoređuje se na entitete i Brčko distrikt. Od preostalog iznosa, 2.630,8 miliona KM se nominalno dodjeljuje Federaciji BiH (koristeći u svrhu ovog dokumenta koeficijente na bazi podataka o prosječnom iznosu prijava za 2008. godinu). Ovaj iznos predstavlja rast od 5,5% u odnosu na 2.493,4 mil. KM, koliko je planirano da će biti raspoloživo vladama u okviru FBiH po ovom osnovu do kraja 2009. godine. Procjena udjela Federacije BiH u prihodima sa Jedinstvenog računa u naredne dvije godine iznosi 2.694,3 mil KM u 2011. i 2.844,4 mil KM u 2012. godini., što predstavlja rast od 4,6% na godišnjem nivou.

Od ukupnog iznosa prihoda sa Jedinstvenog računa koji pripada FBiH, saglasno članu 21. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja („Sl.glasnik BiH“, br. 44/03), umanjuju se sredstva za finansiranje vanjskog duga Federacije. Budući da iznos planiran za servisiranje vanjskog duga Federacije BiH (otplata glavnice i kamata) za 2010.g. iznosi 259,2 miliona KM, za 2011. godinu 280,7 milion KM i za 2012. godinu 292,3 miliona KM, proizilazi da će za raspodjelu korisnicima u Federaciji BiH biti na raspolaganju prihoda od indirektnih poreza u iznosu od 2.371,4 milion KM u 2010. godini, te 2.413,7 mil KM u 2011. i 2.552 mil KM u 2012. godini. U narednom tabelarnom pregledu date su prognoze prihoda sa Jedinstvenog računa po korisnicima tih prihoda u Federaciji BiH. Tabela 3.3.- Prognoza prihoda sa JR korisnicima u Federaciji BiH za period 2009.-11.god.

Naziv 2009. 2010. 2011. 2012.

Projecirani neto prihodi JR 4.589.900.000 4.762.800.000 4.982.100.000 5.214.400.000Država 729.000.000 729.000.000 810.000.000 810.000.000Raspoloživi iznos za raspodjelu 3.860.900.000 4.033.800.000 4.172.100.000 4.404.400.000Vanjski dug /Federacija/ 224.886.678 259.169.631 280.680.934 292.332.527Udio Federacije u prihodima na JR 2.493.369.220 2.630.860.040 2.694.342.180 2.844.361.520Udio Federacije u prihodima na JR nakon otplate vanjskog duga 2.268.482.542 2.371.690.409 2.413.661.246 2.552.028.993Udio Federacije u prihodima na JR za budžet Federacije BiH 821.190.680 858.551.928 873.745.371 923.834.495Udio Federacije u prihodima na JR za budžete kantone 1.167.814.813 1.220.946.223 1.242.552.809 1.313.784.526Udio Federacije u prihodima na JR za budžete općina 191.006.230 199.696.332 203.230.277 214.880.841Udio Federacije u prihodima na JR za Direkcije cesta u FBiH 88.470.819 92.495.926 94.132.789 99.529.131

Izvor podataka: OMA od 26.05.2009. godinaNapomena: Projicirani neto prihodi umanjeni za iznos putarina u iznosu od 0,10KM; u ukupnom iznosu za 2009. 60,8 mil KM, za 2010. 113,7 mil KM, za 2011. 122 mil KM i za 2012. 132,8 mil KM

korisnika, a raspoređivat će se između Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta na osnovu metodologije koju propisuje posebnim aktom Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje.


38

Projekcije o raspodjeli sredstava sa JR UIO su rađene pod pretpostavkom da neće doći do prijenosa nadležnosti (sa nivoa Federacije BiH i kantona na nivo države ili kantona na nivo Federacije BiH) i ne uključuju novi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojim se predlaže nova raspodjela prihoda od indirektnih poreza između korisnika u Federaciji BiH, do roka važenja Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, što bi sve moglo imati uticaja na drugačiju raspodjelu i ukupan obim javnih prihoda između različitih nivoa vlasti u Federaciji BiH, budući da se usvojeni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda na teritoriji Federacije BiH još uvijek razmatra po proceduri predviđenoj za razmatranje zakona za koje je pokrenut vitalni nacionalni interes.

Direktni porezi u Federaciji BH

Drugi najznačajniji prihod budžeta svih nivoa vlasti - porez na dobit, bez obzira na novi Zakon o porezu na dobit (čija je implementacija počela 01.01.2008.g), pokazuje u 2009.g da nije došlo do očekivanog povećanja prihoda u odnosu na 2008. godinu, iako je proširena porezna osnovica i uveden porez po odbitku za nerezidentna pravna lica. Međutim, treba napomenuti da je došlo do prenosa poreznih podsticaja u 2008. godini. Uzimajući u obzir sve dostupne revidirane indikatore koji se odnose na pad bruto društvenog proizvoda od 3%, realno se može očekivati da se po osnovu poreza na dobit u 2009. godini ostvare prihodi u iznosu od 142,9 mil KM, a obzirom na novi pristup, kada je riječ o poreznim olakšicama. Određeno povećanje prihoda po ovom osnovu očekuje se i u narednim godinama, u 2010. godini u iznosu od 147,3 mil KM, u 2011. godini u iznosu od 155,9 mil KM i u 2012. godini u iznosu od 166,2 mil KM.

Tabela 3.4 - Revidirane projekcije prihoda od poreza na dobit za 2009.g. i projekcije za period 2010-2012 godina (kantoni ukupno i FBiH)

Porez na dobit (KM mil) 2008. izvršenje

Projekcije 2009. 2010. 2011. 2012.

Porez na dobit kantona 54,8 87,7 90,5 95,7 102,0

Porez na dobit FBiH 34,5 55,2 56,9 60,2 64,2

UKUPNO 89,3 142,9 147,4 155,9 166,2 Provedena reforma u oblasti direktnog oporezivanja, odnosno sa primjenom Zakona o porezu na dohodak od 01.01.2009.g, porez na dohodak kao sintetički porezni oblik, zamijenio je ne samo porez na platu već i cijeli niz drugih poreza koje su plaćali građani a koji su u većini slučajeva bili prihodi jedinica lokalne samouprave. Uvažavajući izmjene u poreznom sistemu Federacije BiH izvršene su i izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH koje se primjenjuju od 01.01.2009.g. odnosno istovremeno sa Zakonom o porezu na dohodak propisano je da kantonima pripada 65,54% poreza na dohodak uplaćenom u svakom kantonu. Prema projekcijama prihoda od poreza na dohodak koje su prezentirane u okviru Dokumenta okvirnog budžeta 2010.-2012. godina procjenjujemo da će biti ostvareno 250,8 miliona KM u 2009.g., što u odnosu na prihode koji su ostvarivani temeljem:

• poreza na platu;


39

• poreza od samostalnih djelatnosti; • poreza od poljoprivrede; • poreza na prihode od imovine; • poreza od igra na sreću

u iznosu od 329,5 miliona KM u 2008.g. predstavlja smanjenje u iznosu od 78,7 miliona KM odnosno smanjenje od 24%, što je bolje u odnosu na predviđanja prije stupanja na snagu Zakona o porezu na dohodak, koja su bila niža za 34%. Prognoza prihoda za slijedeće tri fiskalne godine je 240,9 miliona KM u 2010. godini, 255,4 mil KM, u 2011. godini i 272,3 miliona KM u 2012 godini. Tabela 3.5. - Revidirane projekcije prihoda od poreza na dohodak za 2009.g. i projekcije za

period 2010-2012 godina

Prihodi centralne Vlade Federacije BiH

Prihodi od indirektnih poreza Budžetu centralne vlade FBiH, shodno Zakonu o pripadnosti prihoda, pripada 36,2% prihoda FBiH po osnovu indirektnih poreza ili 858,5 mil KM neto. Dodamo li ovom iznosu sredstva za otplatu vanjskog duga, ukupni bruto prihodi budžeta centralne vlade FBiH za 2010. godinu iznose 1.117,7 miliona KM. U odnosu na 1.058,8 mil KM planiranih rebalansom budžeta centralne vlade FBiH za 2009. godinu, to predstavlja rast od 5,8%. Procjena udjela prihoda za raspodjelu budžetu centralne vlade Federacije BiH u naredne dvije godine iznosi 873,7 miliona KM u 2011. i 923,8 miliona KM u 2012. godini. Uključimo li sredstva za finansiranje vanjskog duga, ukupni prihodi Federalne Vlade po osnovu indirektnih poreza bi trebali iznositi 1.154,4 miliona KM u 2011. godini i 1.216,2 miliona KM u 2012. godini. Time bi ukupna srestva po osnovu indirektnih poreza u budžetu vlade FBiH porasla za 3,3% u 2011. i 5,3% u 2012. godini.

Direktni porezi centralne vlade FBiH Pored prihoda dostupnih sa Jedinstvenog računa UINO, Vlada Federacije BiH također prikuplja niz drugih poreza uključujući porez na dobit preduzeća, i to banaka, društava za osiguranje i reosiguranje, pravnih lica iz oblasti elektroprivrede, telekomunikacija, pošte, te igara za sreću, kao i čitav niz neporeznih prihoda. Projekcije ovih prihoda zasnovane na

Porez na dohodak (KM mil)

Izvršenje

2008.

Projekcije

2009. 2010. 2011. 2012.

Kanton 164,4 190,2 201,6 214,9

Općine 86,4 50,7 53,8 57,4

Ukupno 329,5 250,8 240,9 255,4 272,3


40

srednjoročnim makroekonomskim prognozama preuzetim od Direkcije za ekonomsko planiranje kao i analizi trendova urađenih od strane Ministarstva. Porez na dobit

Procjena prihoda po osnovu poreza na dobit centralne vlade FBiH u 2009., shodno posljednjim revidiranim projekcijama za ovu godinu iznosi 55,1 miliona KM, što predstavlja porast od 60% u odnosu na izvršenje za 2008. godinu.

Ove procjene visokog rasta prihoda rezultat su izvršenih analiza efekata primjene od 1.1.2008. godine novog Zakona o porezu na dobit uz prilagođavanje makroekonomskih pretpostavki i historijskih trendova ostvarenja prihoda po tom osnovu. Nova zakonska rješenja predvidjela su proširenje porezne osnovice kroz reduciranje poreznih olakšica i smanjenje porezne stope sa 30% na 10%, što predstavlja izazov i rizik projiciranja prihoda zbog pitanja da li će 50% niža stopa moći dati efekte, uz ukidanje poreznih olakšica i proširenje porezne osnovice.

U 2010. godini projiciran je iznos od 56,9 mil KM po osnovu ovih prihoda, odnosno dalji rast od 3,1% u odnosu na 2009. godinu. Očekivani prihodi od poreza na dobit centralne vlade FBiH u 2011. godini iznosi 60,2 miliona KM, te u 2012. godini 64,1 milion KM.

Neporezni prihodi Ukupan očekivani iznos prikupljenih neporeznih prihoda u 2009. godini iznosi 327,9 miliona KM, što predstavlja porast od 58,6% u odnosu na prikupljeni nivo u 2008. godini. Treba imati u vidu da je visok procent rasta ovih prihoda u 2009. godini, u odnosu na prikupljene prihode za 2008. godinu rezultat znatno većeg iznosa planiranog u 2009. godini po osnovu dividendi od BH Telecom-a, te značajnog rasta planiranog po osnovu primljenih otplata datih zajmova. Po osnovu neporeskih prihoda u 2010. godini je planirano 276,9 miliona KM, što izuzmemo li iz ovog iznosa prihode po osnovu dividendi predstavlja rast od 8,3%. Projektovani rast za naredne godine prati historijske trendove i projecirani rast realnog BDP-a i uzimajući u obzir uvođenje i primjenu u 2009. godini, naplate naknade za korištenje cestovnog zemljišta i federalne takse za korištenje autoputa kao i punu implementaciju Zakona o vodama, prema kojem je uvedena opća vodna naknada26: • takse i naknade i novčane kazne - uključuju administrativne takse, putničke takse,

sudske takse, naknade za korištenje cestovnog zemljišta, federalne takse za korištenje autoputa kao i ostale budžetske naknade i novčane kazne po federalnim propisima – ovi prihodi planirani su u 2010. godini u iznosu od 38,5 miliona KM, što predstavlja rast u odnosu na 2009. godinu od 2%; za naredni period po osnovu ovih prihoda projiciran je iznos od 40,8 miliona KM u 2011. i 43,5 miliona KM u 2012. godini.

• posebne naknade - uključuju vodne naknade, naknade za korištenje šuma, veterinarske i sanitarne preglede životinja, korištenje voda, korištenje šuma, itd.; planirane su za 2010. godinu u iznosu od 5,2 miliona KM, dok za naredne godine projekcije iznose 5,5 miliona KM u 2011. i 5,9 miliona KM u 2012. godini.

• ostali neporezni prihodi planirani su u 2010. godinu u iznosu od 233,2 miliona KM od čega:

o dividende u iznosu od 83,2 miliona KM

26 Stupanjem na snagu Uredbe o utvrđivanju vlastitih prihoda krajem 2007. godine, došlo je do preraspodjele tih prihoda sa pozicije prihoda od pružanja javnih usluga na poziciju naknada.


41

o prihode krajnjih korisnika u iznosu od 97,3 miliona KM o grantove za budžetsku potrošnju u iznosu od 9 miliona KM o ostali neporezni prihodi koji uključuju vlastite prihode budžetskih korisnika i

ostale neplanirane uplate u iznosu od 43,7 miliona KM

Projektovani rast ostalih neporeznih prihoda za naredne godine iznosi 244,2 miliona KM u 2011. godini (4,7%) i 250,6 miliona KM u 2012. godini (2,6%).

Prihodi po osnovu dividendi se ubiru isključivo od BH Telekoma i ostalih javnih preduzeća od federalnog značaja, zbog čega je nivo prihoda po osnovu dividendi planiran na nivou izvršenja budžeta za 2008. godinu, a ostvarenje tih prihoda za naredni period zavisit će od plana poslovanja tih kompanija, kao i provođenja plana privatizacije strateških preduzeća od značaja za Federaciju. Dalji očekivani porast ukupnih neporeznih prihoda iznosi 290,5 miliona KM u 2011. (4,9% u odnosu na projekciju za 2010. godinu) i 299,9 miliona KM u 2012. godini (3,2% u odnosu na projekciju za 2011. godinu).

Ukupni raspoloživi prihodi centralne Vlade FBiH Očekivani nivo ukupnih poreznih i neporeznih prihoda (bez financiranja) i sa uključenim sredstvima za izmirenje vanjskog duga, koji su na raspolaganju za financiranje funkcija Federacije BiH iznosi 1.455,5 miliona KM u 2010. godini i u poređenju sa procijenjenim 1.431,8 milion KM za 2009. god., predstavlja porast od skromnih 1,7%. Očekivani porast ukupnih prihoda u 2011. iznosi 1.509,3 miliona KM (3,7% u odnosu na projekciju za 2010. godinu) i 1.584,7 miliona KM u 2012. godini (4,9% u odnosu na projekciju za 2010. godinu). U slijedećoj tabeli su navedene projekcije prihoda centralne Vlade FbiH za period 2009.-2011.god.: Tabela 3.6. Projekcije poreskih i neporeznih prihoda za period 2009.-2011.g. (budžet Vlade FBiH)

1. Porezni prihodi 1.093.603.348 1.129.311.529 1.105.114.618 1.178.559.951 1.218.793.324 1.284.782.264Prihodi od indirektnih poreza 1.048.977.037 1.090.833.447 1.046.077.358 1.117.721.559 1.154.426.305 1.216.167.022Porez na dobit 41.315.736 34.465.907 55.145.451 56.868.747 60.167.134 64.138.165Ostali porezi 3.310.575 4.012.175 3.891.809 3.969.645 4.199.885 4.477.0772. Neporezni prihodi 243.661.657 211.905.275 314.625.536 276.981.011 290.479.543 299.902.510Naknade i takse, novčane kazne i ostali prihodi 26.029.398 38.534.208 37.779.207 38.534.791 40.769.809 43.460.616

Posebne naknade 6.061.614 5.266.868 5.108.862 5.211.039 5.513.280 5.877.156Ostali neporezni prihodi: 211.570.645 168.104.199 271.737.467 233.235.181 244.196.454 250.564.738od čega dividende 141.636.326 83.248.628 149.100.000 83.248.628 83.248.628 83.248.628prihodi krajnjih korisnika 34.228.592 40.722.945 70.823.000 97.315.796 105.249.160 111.264.335grantovi za budžetsku portošnju 0 0 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000Ostalo 35.705.726 44.138.626 42.814.467 43.670.757 46.698.666 47.051.775UKUPNO: 1+2 1.337.265.005 1.341.216.804 1.419.740.154 1.455.540.962 1.509.272.867 1.584.684.774

Napomena: U projiciranim prihoda za FBiH isključena su sredstva na ime putarina u iznosu od 0,10KM/l do donošenja odluke UIO o raspodjeli sredstava od putarine

2008. Projekcije 2010. Projekcije 2012. Naziv prihoda 2007. Projekcije 2009. Projekcije 2011.


42

Kantonalni i općinski prihodi

Prihodi od indirektnih poreza sa jedinstvenog računa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH je detaljno regulirana raspodjela prihoda od indirektnih poreza između Federacije, kantona, jedinica lokalne samouprave i direkcija za ceste, te ugrađene mjere koje se odnose na postepeno uvođenje novog modela raspodjele prihoda po osnovu indirektnih poreza između svih nivoa vlasti u Federaciji BiH. Za projekcije prihoda za kantonalni i općinski nivo vlasti korištena je formula postepenog uvođenja modela raspodjele prihoda od indirektnih poreza. Navedena formula, radi izbjegavanja budžetskog šoka, pri raspodjeli prihoda između kantona i općina polazi od historijskog principa, odnosno učešća kantona u ukupno ostvarenim prihodima od poreza na promet, s tim da se u 2009.g. kao trećoj godini primjene modela, 30% prihoda sa jedinstvenog računa dijeli po historijskom principu (prema koeficijentima učešća koji je određeni kanton imao u prihodima od poreza na promet svih kantona), a 70% prihoda sa jedinstvenog računa dijeli se prema kriterijima. U 2010. godini 10% prihoda sa jedinstvenog računa dijeli se po historijskom principu, a 90% prihoda sa jedinstvenog računa dijeli se prema kriterijima, dok će se u 2011. i 2012. godini kriteriji iz zakona moći implementirati u punom kapacitetu. Raspodjela prihoda od indirektnih poreza sa jedinstvenog računa na kantone i općine očekuje se u iznosu od 1.220,9 miliona KM za kantone i 199,7 miliona KM za općine u 2010. godini. U dvije naredne fiskalne godine ovi iznosi su projicirani na 1.242,5 miliona KM za kantone i 203,2 miliona KM za općine u 2011. godini, te 1.313,8 miliona KM za kantone i 99,5 miliona KM za općine u 2012. godini.

Direktni porezi kantona i općina Pored toga, kantoni i općine u skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH prikupljaju niz drugih direktnih poreza, koji uključuju porez na dobit pravnih lica i porez na dohodak, zatim prihode po osnovu kantonalnih propisa o porezima na imovinu i niz neporeznih prihoda, koji im omogućavaju da finansiraju ustavom utvrđene funkcije. Porez na dobit pravnih lica

Porez na dobit preduzeća izuzev banaka i drugih finansijskih organizacija predstavlja u cijelosti prihod kantona. Procjena prihoda po osnovu ovog poreza za 2010. godinu iznosi 90,5 miliona KM, što predstavlja povećanje prihoda od svega 3,1% u odnosu na 87,7 miliona KM, koliko je po ovom osnovu predviđeno za 2009. godinu. Ovakav rast izgleda skromno u poređenju sa skokom od 60% koji se desio u 2009. godini, u odnosu na izvršenje od 54,8 miliona KM po ovom osnovu u 2008., a kao rezultat primjene novog Zakona o porezu na dobit, na snazi od 1.1.2008. godine, kako je to ranije obrazloženo. Očekivani porast prihoda poreza na dobit u 2011. iznosi 95,7 miliona KM (rast od 5,8% u odnosu na projekciju za 2010.g.) i 102,3 miliona KM u 2012. godini (rast od 6,6% u odnosu na projiciran iznos za 2011.).


43

Porez na dohodak Porez na dohodak prema novom Zakonu o porezu na dohodak, koji je počeo sa primjenom 1.1.2009. godine predstavlja sintetički oblik oporezivanja prihoda iz poreza na plaću i poreza na dodatna primanja poreza na dobit od privredne i profesionalne djelatnosti, poreza na prihod od poljoprivrede, poreza na prihod od autorskih prava, izuma i tehnoloških napredaka, poreza na ukupan prihod fizičkih lica, poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava i porez na prihod od igara na sreću.

Budući da je uvođenjem poreza na dohodak nestao niz poreza građana koje su ranije regulirali kantoni i prihodi koje su kantoni oporezivali će postati dio osnovice poreza na dohodak, bilo je potrebno izračunati novu minimalnu stopu za raspodjelu prihoda (između kantona i općina) od poreza na dohodak, sa pretpostavkom neutralnosti prihoda – tj. da prihodi od poreza na dohodak budu na istom nivou prihoda od poreza koji će biti zamijenjeni porezom na dohodak. Izračun novog prosjeka iznosi na osnovu podataka iz 2006. godine 34,46% (sa izuzetkom za Kanton Sarajevo, kod kojeg je definirana stopa od 1,79%), koji je korišten u svrhu projekcija prihoda, za utvrđivanje raspodjele prihoda od poreza na dohodak između kantona i općina.

Projekcije prihoda od poreza na dohodak, sa stopom poreza od 10% uz osnovni osobni odbitak od 300 KM mjesečno, pokazale su znatno smanjenje prihoda (oko 38% manje ukupnih prihoda), po svim izvorima koji su obuhvaćeni porezom na dohodak (poreza od plaće će se prikupiti manje za oko 27%). Projekcije su rađene po konzervativnom pristupu, a imajući u vidu i rizike pri projiciranju i pretpostavci da će doći do modernizacije Porezne uprave uspostavom centralnog registra poreznih obveznika, što bi trebalo obezbijediti i efikasniju naplatu prihoda, može se očekivati i manji pad prihoda. Očekivani nivo prihoda po osnovu poreza na dohodak u 2009. god. iznosi 250,8 miliona KM, što predstavlja pad prihoda od 24% u odnosu na 329,5 miliona KM prikupljenih u 2008. god. U 2010. godini projiciran je ukupan iznos prihoda po osnovu poreza na dohodak od 240,9 miliona KM., što predstavlja dalji pad od 4% u odnosu na očekivani nivo ovih prihoda u 2009. godini. Očekivani porast prihoda od poreza na dohodak iznosi 255,4 miliona KM u 2011. ili 6% i 272,3 mil KM u 2012. godini ili 6,6% u odnosu na projekciju za 2011.g. U slijedećoj tabeli su navedene prognoze prihoda po osnovu poreza na dobit i dohodak za kantone i općine za period 2009.-2011. godine. Tabela 3.7. - Projekcije prihoda po osnovu direktnih poreza (kantoni i općine)

Ostvarenje Ostvarenje Procjena2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Udio kantona 64.134.808 54.828.416 87.725.466 90.466.886 95.713.966 102.031.088

Kantoni 164.397.953 190.184.727 201.562.239 214.865.347Općine 86.438.106 50.725.467 53.849.886 57.403.979Ukupno porez na dohodak 329.477.585 250.836.058 240.910.194 255.412.125 272.269.325

II POREZ NA DOHODAK

Vrsta prihodaI POREZ NA DOBIT

Projekcija

Ostali porezi građana Obuhvataju sve ostale poreze koji će se naplaćivati po kantonalnim propisima nakon implementacije Zakona o porezu na dohodak.


44

Neporezni prihodi Neporezni prihodi kantona uključuju:

• naknade i takse • novčane kazne • ostali neporezni prihodi (uključujući i vlastite prihode budžetskih korisnika)

Potrebno je napomenuti da su najslabija tačka sagledavanja prihoda porez na imovinu i neporezni prihodi kantona i općina koji se regulišu i naplaćuju po kantonalnim odnosno općinskim propisima, te kao takvi različito tretiraju u kantonima, općinama i Federaciji, zbog čega treba da uslijedi njihovo specificirano i unificirano praćenje. Stoga, projekcije sadržane u ovom poglavlju ne sadrže projekcije prihoda po osnovu poreza na imovinu niti neporeskih prihoda kantona i općina. Data je mogućnost kantonima i općinama da revidiraju date projekcije, te u skladu sa budžetskim kalendarom iste će biti uključene u revidirane projekcije, u cilju poboljšanja u sveobuhvatnom planiranju ovih prihoda.

Vanbudžetski fondovi

Ukupni prihodi vanbudžetskih fondova u FBiH, po osnovu doprinosa za mirovinsko, zdravstveno i osiguranje od neuposlenosti bez ostalih neporeznih prihoda i sredstava financiranja, projicirani su za 2010. god. u iznosu od 2.572,5 miliona KM, što predstavlja rast u odnosu na očekivanja za 2009. god. od 1%. Naime, istodobno sa donošenjem Zakona o porezu na dohodak donešen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima. Ovim zakonom stvorene su pretpostavke za jedinstven obračun plaća na bazi bruto principa, izvršena usklađivanja sa odredbama Zakona o porezu na dohodak, te smanjene stope doprinosa iz plaće i na plaću.(iz plaće zbirna stopa je 31%, a na plaću 10,5%). Projekcije prihoda od doprinosa bazirane su na projektovanom kretanju realnog BDP-a i očekivanog nivoa prosječne plate u FBiH. Projekcije prihoda od doprinosa za mirovinsko, zdravstveno i osiguranje od neuposlenosti za 2011. godinu iznose 2.721,6 milion KM, a za 2012. godinu iznose 2.901,3 milion KM. Ove projekcije su uglavnom utemeljene na projekcijama prosječne plaće u Federaciji BiH, prateći predviđena ekonomska kretanja u ovom periodu. Tabela 3.8. - Revidirane projekcije poreznih prihoda vanbudžetskih fondova za 2009. godinu i

projekcije poreznih prihoda vanbudžetskih fondova za period 2010.-2012.god. (konsolidovano)

Napomena: vanbudžetski fondovi uključuju grantove i kapitalne primitke ali su isti izbijeni u konsolidaciji

Prihodi (KM mil) Izvršenje

2007. Izvršenje

2008. Projekcija

2009. Projekcija

2010. Projekcija

2011. Projekcija

2012. Fond zdravstvenog osiguranja 808,8 975,5 985,3 995,1 1.052,8 1.122,3 Fond PIO/MIO 1.148,8 1.397,3 1.439,2 1.453,6 1.537,9 1.639,4 Fond za zapošljavanje 108,6 133,2 122,5 123,8 130,9 139,6 UKUPNO: 2.066,2 2.506,0 2.547,0 2.572,5 2.721,6 2.901,3


45

Direkcija za ceste

Direkcija za ceste se finansira iz tri osnovna izvora javnih prihoda: prihoda od indirektnih poreza, GSM licenci i prihoda od naknada za upotrebu puteva. Sljedeća tabela sadrži projekciju prihoda Direkcije za ceste za naredni trogodišnji period. Tabela 3.9. - Revidirane projekcije prihoda direkcija cesta za 2009. godinu i projekcije prihoda

direkcija cesta za period 2010.-2012.god.

Prihodi (KM mil) Izvršenje 2007.

Izvršenje 2008.

Projekcije 2009.

Projekcije 2010.

Projekcije 2011.

Projekcije 2012.

Ukupni prihodi 175 179 158 164 168 177Prihodi od ind. poreza 118 112 89 93 94 99,5 Federalna DC 45 35 37 38 39,8 Kantonalne DC 67 53 56 57 59,7 GSM licenca (50%) 13 13 13 13 13 13 Ostale cestovne naknade 44 54 56 58 61 64,6 Ostale cestovne naknade-Federalne 27 28 29 30 31,7 Ostale cestovne naknade-Kantonalne 27 29 30 31 32,8 Finansiranje 13 13 13 13 13 13 GSM licenca 13 13 13 13 13 13

Ukupno 188 192 171 177 181 190,1 Zbog nedostupnih podataka o iznosima GSM licence projiciran je isti nivo sredstava kao i u 2007. godini.

Rizici po projekcije prihoda

Rizici po ostvarenje projeciranih prihoda proizilaze iz sljedećeg: • veće usporavanje predviđenog ekonomskog rasta; • nepredviđene promjene poreznih politika (odsustvo stabilnih koeficijenata

raspodjele indirektnih poreza i nepredviđene promjene istih i dr.); • makroekonomske pretpostavke; • razvoj drugih događaja (promjena nivoa zaduženosti, rad porezne administracije i

dr.). Projekcije prihoda su usko vezane za privredni rast. Najveći rizik po projekcije prihoda naveden u ranijem tekstu je neuspjeh u ispunjavanju ciljeva privrednog rasta i drugih makroekonomskih pokazatelja. Rizik po projekcije prihoda je i uticaj reforme direktnih poreza. Trenutna procjena je da će predviđeno smanjenje prihoda po osnovu poreza na dohodak, te povećanje prihoda po osnovu poreza na dobit, rezultirati zajedničkim efektom ova dva zakona koji se ogleda u neutralnosti u prikupljenim prihodima, što u značajnoj mjeri zavisi od uspješne implementacije Zakona o porezu na dohodak.


46

Također, jedan od rizika odnosi se na makroekonomske pretpostavke, koje će u mnogome ovisiti od uticaja vanjskih fakora, prevashodno rasta cijene nafte na svjetskom tržištu i povratnog uticaja na inflatorna kretanja. Ukoliko su rast i drugi makroekonomski pokazatelji ispod procijenjenog nivoa imat će za posljedicu drugačija kretanja projekcije prihoda. Administracija poreznog sistema predstavlja rizik i po projekcije prihoda. Porezni prihodi zavise od unaprjeđenja usklađenosti BiH institucija i entiteta s jedne strane i svih nivoa vlasti unutar Federacije BiH, pogotovo kad su u pitanju prognoze prihoda od indirektnih poreza .

Porezne politike i upravljanje porezima Završena je reforma direktnih poreza donošenjem Zakona o porezu na dohodak (koji je počeo sa primjenom 01.01.2009. godine) i Zakona o porezu na dobit (koji se primjenjuje od 01.01.2008. godine) i koji su najvećim dijelom usklađeni sa rješenjima u RS. Istodobno sa donošenjem Zakona o porezu na dohodak donešen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, a primjena istog je započela 01.01.2009. godine, kada je počela i primjena Zakona o porezu na dohodak. Ovim zakonom stvorene su pretpostavke za jedinstven obračun plaća na bazi bruto principa, izvršena usklađivanja sa odredbama Zakona o porezu na dohodak, te smanjene stope doprinosa iz plaće i na plaću (iz plaće zbirna stopa je 31%, a na plaću 10,5%). I pored toga i dalje su visoka opterećenja plaća, jer u prvoj fazi ne može se očekivati značajno rasterećenje poslodavca. Cilj Vlade je u naredne tri godine smanjiti značajnije ova opterećenja, uz zadržavanje fiskalne stabilnosti izvanproračunskih fondova, povećanjem obuhvata obveznika doprinosa i provedbom mjera i aktivnosti poboljšanja uključenosti u formalnu ekonomiju, stimuliranje bržeg zapošljavanja, smanjenja crnog tržišta radne snage i efikasnijeg ubiranja prihoda od uplaćenih doprinosa. U junu 2009. godine Parlament Vlade Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je Zakon o dopunama Zakona o porezu na dobit, u smislu usklađivanja sa međunarodnim računovodstvenim standardima, jačanja potencijala banaka za odobravanje kredita i reguliranje poslovanja mikrokreditnih društava. Naime, ovom dopunom će se rezerviranja za potencijalne kreditne gubitke kod banaka i drugih finansijskih organizacija u poreznoj bilansi i priznati kao porezno priznati rashod. Pripremljene su izmjene Zakona o Poreznoj upravi FBiH, kojima se usklađuju odredbe sa odredbama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit, sa Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa (ovaj zakon se nalazi u parlamentarnoj proceduri), Zakonom o prekršajima u FBiH (u dijelu kaznenih odredbi).Ove izmjene potrebne su radi stvaranja boljeg ambijenta za rad i poslovanje privrednih subjekata na način da se:

• izmjenama Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine propisuje mogućnost za podnošenje prijava elektronski putem Interneta;

• omogućava se poreznom obvezniku da se hipoteka upisuje na dio imovine u visini dvostrukog iznosa duga;

• omogućava se poreznom obvezniku čija je imovina postala predmetom zakonske hipoteke zbog poreznog duga prodaju iste ukoliko kupac te imovine izvrši uplatu cijene te imovine na odgovarajuće račune javnih prihoda.


47

Poglavlje 4: Upravljanje javnim rashodima na nivou centralne vlade FBiH

Uvod

U ovom poglavlju su sažeta vodeća pitanja iz oblasti upravljanja resursima javnog sektora i budžetske reforme u Bosni i Hercegovini. Takva analiza predstavlja važan element procesa srednjoročnog planiranja budžeta i pruža pregled strukture budžeta po ekonomskoj klasifikaciji, a koristi se za određivanje svih strukturalnih nejednakosti koje treba uzeti u obzir u procesu definiranja prioritetnih rashoda i budžetskih ograničenja budžetskih korisnika. Nastavak restriktivne javne potrošnje na svim nivoima je jedan od prioriteta ekonomske politike za 2010.-2012. godinu, sa osnovnim ciljem održavanja stabilnog fiskalnog sistema i kontrole potrošnje. U ovom periodu Vlada će i funkcionisati u ograničenim fiskalnim kapacitetima, s obzirom na efekte globalne finansijske i ekonomske krize, koja je ostavila trag na ekonomiji BiH, rezultirajući u značajnom padu u prikupljenim prihodima, a dodatno pogoršana postojećim platnim deficitom i fiskalnim debalansom u zemlji. Cilj ekonomske politike u narednom periodu će biti očuvanje kontinuiteta snažnog aranžmana valutnog odbora i ublažavanje efekata sve lošijeg stanja vanjskog okruženja, uz istovremeno usvajanje politika za rješavanje fiskalnog debalansa i jačanje finansijskog sektora. Očekuje se da će se ovakvim pristupom ostvariti uslove za održiv rast i konvergenciju ka EU. U tom cilju bit će neophodno: (i) ojačati fiskalnu politiku kako bi se smanjile potrebe Vlade za finansiranjem iz stranog ili domaćeg bankarskog sektora i poboljšala srednjoročna fiskalna održivost; (ii) ograničiti plate u javnom sektoru; (iii) poduzeti strukturalne fiskalne reforme s ciljem reformisanja sistema socijalnih davanja; i (iv) promovirati druge strukturalne reforme koje će očuvati konkurentnost kroz preusmjeravanje javne potrošnje na kapitalne investicije i razvojnu potrošnju.

Fiskalna konsolidacija i ograničavanje plaća u javnom sektoru osigurat će stabilnost u kratkoročnom periodu, ali i vratiti budžet FBiH na put fiskalne održivosti. Mjere fiskalne politike bit će popraćene mjerama usmjerenim na jačanje financijskog sektora te ambicioznim strukturalnim reformama kako bi se unaprijedilo upravljanje javnim financijama i konkurentnost ekonomije, stvarajući tako okruženje koje vodi ka snažnoj aktivnosti privatnog sektora.

Ovakav pristup javnoj potrošnji u skladu je sa namjerama vlada BiH izraženim u Pismu namjere poslanom MMF-u, te potpisanom Stand-by Aranžmanu sa ovom finansijskom institucijom, kao i Globalnim okvirom fiskalne bilance i politika za razdoblje 2010.-2012. godine, usvojenim od strane Fiskalnog vijeća BiH.


48

Politika javnih rashoda

Zbog oštrog porasta potrošnje i slabog izvršenja prihoda po osnovu indirektnih poreza, fiskalno stanje u BiH se znatno pogoršalo u 2008. godini. Povećanje plaća u javnoj upravi i veća potrošnja na transfere po osnovu prava, zajedno sa rastućim povratima PDV-a, te nižim prihodima od carina, rezultirali su u 2008. godini deficitom od 4% BDP-a na nivou cijele zemlje (samo na nivou centralne vlade FBiH, kantona i općina 1,5%), nakon što je u 2007. godini gotovo postignut balans. Vlade u BiH, svjesne da bi dosadašnji trendovi potrošnje i postojeće izvršenje prihoda moglo dovesti do deficita od 8% BDP-a konsolidirano za cijelu zemlju, čime bi se dalje narušio platni bilans i ugrozila fiskalna održivost u srednjoročnom periodu, odlučile su se primijeniti sveobuhvatnu strategiju usmjerenu ka očuvanju makroekonomske stabilnosti i održivog razvoja, te zatražile pomoć od MMF-a, kroz program Stand-by aranžmana. U tom cilju, Fiskalno vijeće BiH je uputilo Pismo namjere Izvršnom odboru MMF-a u maju ove godine. Mjere opisane u Pismu namjere bi trebale rezultirati rebalansima budžeta za 2009. godinu, a koji bi bili usvojeni od strane parlamenata do kraja avgusta 2009. godine. Mjere prilagodbe biće usmjerene na smanjenje i kontroliranje tekućih rashoda, kako bi se otvorio prostor za potrošnju na investicije i infrastrukturu. S tim u vezi, Vlada FBiH je usvojila Zakon o načinu ostvarivanja ušteda u Federaciji Bosne i Hercegovine - tokom trajanja programa sa MMF-om, te dok novi zakoni kojima se reformira potrošnja po ovim kategorijama ne budu pripremljeni i usvojeni. Ustavni osnov za donošenje ovog Zakona sadržan je u članu III. 1c) prema kojem je u isključivoj nadležnosti Federacije BIH donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije. Zakon uvodi smanjenje mjesečne mase sredstava u iznosu od 10% u poređenju sa nivoom potrošnje iz decembra 2008. godine na kategoriji plaće i doprinosi svih budžetskih korisnika, naknade koje nemaju karakter plaća, tekući grantovi (s posebnim naglaskom na transfere civilnim žrtvama rata, transfere za invalidnine i dobitnike ratnih priznanja, transfere za vojne penzije pod povoljnim uslovima i transfere za neratne invalide) i ostali tekući rashodi. Uštede po osnovu plaća i naknada koje nemaju karakter plaća regulirat će se odredbama Aneksa kolektivnih ugovora grana i djelatnosti. Detaljnije obrazloženje politike ušteda u ovom dijelu javnih rashoda izloženo je u daljem tekstu poglavlja. Nadalje, kroz ovaj Zakon, Vlada FBiH se obavezala da će izvršiti sveobuhvatnu reviziju korisnika socijalnih davanja po osnovu invalidnina, te da će uspostaviti jedinstven registar korisnika svih veteranskih i socijalnih kategorija do kraja 2009. godine, čime bi se omogućila konsolidacija ovih rashoda te unaprijedila efikasnost socijalnih davanja i njihovog uticaja na siromaštvo u FBiH u narednom periodu. Odredbe ovog Zakona se odnose na centralnu vladu FBiH, kao i kantone, socijalne fondove i općine. Vlada je preuzela obavezu održavanja fiskalne discipline u srednjoročnom roku. Stoga će se nastaviti sa konsolidacijom budžeta 2010. godine, daljim smanjenjem konsolidovanog


49

deficita budžeta u okviru BiH na oko 4% BDP-a. Fiskalni napori će se i dalje usmjeravati na rashodovnu stranu, kojoj će koristiti utjecaj reformi poduzetih ove godine.

Stoga, primjena gore opisanog Zakona očekuju se u periodu trajanja Stand-by aranžmana sa MMF-om, odnosno u naredne tri godine.

Opća struktura javnih rashoda i trendovi

Posmatrajući trend i strukturu budžetske potrošnje u periodu 2006.-2009. godina, evidentan je rast budžetskih rashoda od 53,6% ili za 558,7 mil. KM. Pri tom:

• otplate dugova i kamata rasle su za 88,6% odnosno za 161,8 mil.KM, • bruto plate su rasle za 38,9% odnosno za 57,4 mil. KM, • izdaci za materijal i usluge su porasli za 59,7% odnosno za 26,1 mil. KM, • transferi su rasli 45,9% odnosno za 278,5 mil. KM i • dok je kapitalna potrošnja porasla za svega za 9,4% odnosno za 5,8 mil. KM.

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Izvršenje2006

Izvršenje2007

Izvršenje2008

Budžet2009

Rebalansbudžeta

2009

Projekcija2010

Projekcija2011

Projekcija2012

Otplate dugova i kamate

Ostala tekuća potrošnja

Bruto plate i naknade

Kapitalna potrošnja

Transferi

Izdaci za materijal i usluge

Grafikon 4.1. Struktura budžetske potrošnje za period

2006-2012. godine27 Ukupni planirani javni rashodi za 2009. godinu u FBiH iznose 1.600,9 mil KM ili 9,4% BDP-a FBiH. Ovaj iznos predstavlja pad od 4,5% u odnosu na izvršenje budžeta FBiH za 2008. godinu. Najveći udio u javnim rashodima28 pripada transferima (tekući i kapitalni) 65,2% (885,1 mil KM), bruto platama i naknadama 15,1% (204,8 mil KM), izdacima za materijal i usluge 5,1% (69,8 mil KM), i ostaloj tekućoj potrošnji 2,1% (29,1 mil. KM). Na kapitalnu potrošnju se u 2009. godini planira izdvojiti svega 5,0% (67,7 mil. KM) od ukupnih javnih rashoda. Pad rashoda od 4,5% u 2009. godini rezultat je pada prihoda, kao rezultat globalne ekonomske krize. Kako bi ublažila efekte sve lošijeg stanja vanjskog okruženja, te amortizirala pad prihoda i riješila problem fiskalnog debalansa, Vlada Federacije BiH zajedno s ostalim vladama u BiH uputila Pismo namjere MMF-u, za odobrenje programa Stand-by aranžmana. Osnovni cilj Vlade Federacije BiH je da kroz mjere prilagodbe, navedene u Pismu namjere, koje će biti usmjerene na smanjenje i kontroliranje tekućih rashoda da restrukturira trenutno 27 Kategorija ostala tekuća potrošnja sadrži sredstva tekuće rezerve, koja se ne mogu vidjeti u izvršenju budžeta za prethodni period, ali su prikazana u planu budžeta 28 Shodno metodologiji MMF-a, ovaj iznos ne uključuje sredstva planirana za otplatu vanjskog i unutarnjeg duga.


50

fiskalno neodrživ sistem socijalne zaštite i plata u javnoj administraciji, te otvori prostor za potrošnju na investicije i infrastrukturu. S tim u vezi, Vlada FBiH je usvojila Zakon o načinu ostvarivanja ušteda u FBiH, kojim se nalažu uštede na platama, naknadama, socijalnim transferima i drugim tekućim rashodima tokom trajanja programa sa MMF-om. Na osnovu odredbi ovog Zakona urađen je i rebalans budžeta FBiH za 2009. godinu. Sukladno odredbi člana 1.,2., i 3. Zakona o načinu ostvarivanja ušteda u Federaciji Bosne i Hercegovine, te obećanom u okviru Pisma namjere upućenog MMF-u bruto plaće i doprinosi su umanjeni za 10%, dok je topli obrok umanjen za 50% u odnosu na isplaćeni nivo iz decembra 2008. godine. Sukladno odredbama članova 4., 5., 6. i 7. ovog Zakona izvršeno je umanjenje na transferima za pojedince i neprofitne organizacije za 10% u odnosu na budžet (odnosno izvršenje za 2008. godinu u nekim slučajevima) što je detaljnije obrazloženo u nastavku tekstu. Sukladno odredbi člana 1. istog Zakona tekući grantovi i ostali tekući rashodi smanjeni su prosječno za 10%. Nakon urađenog rebalansa budžeta za 2009. godinu javni rashodi za 2009. godinu u FBiH iznose 1.323,0 KM ili 7,8% BDP-a FBiH, što predstavlja pad od 2,5% u odnosu na javne rashode iz prvobitnog budžeta FBiH za 2009. godinu. Ukupni rashodi, uključujući i otplate unutarnjeg i vanjskog duga, u 2009. godini prema rebalansu iznose 2.133,2 mil. KM ili 12,5% BDP-a FBiH. Slijedeći odredbe Zakona, odnosno obavezano u Pismu namjere, u 2010. godinu javni rashodi po osnovu obaveza budžeta FBiH projicirani su u iznosu od 1.421,0 mil. KM ili 8,2 % BDP-a FBiH, što odražava rast od 7,4% ili 98,0 mil. KM. Javni rashodi su projicirani na nivou od 1.479,0 mil. KM (7,8% BDP-a FBiH) u 2011. godini, i 1.501,2 mil. KM (7,2% BDP-a FBiH) u 2012. godini. Ukupna potrošnja, uključujući i otplate unutarnjeg i vanjskog duga, projicirani su u 2010. godini u iznosu od 1.703,5 mil. KM ili 9,8% BDP-a FBiH. Ovako projicirani ukupni rashodi za 2010. godinu predstavljaju pad od 20,2% ili 429,7 mil. KM u odnosu na 2009. godinu. Ukupna potrošnja u 2011. je projicirana na nivou od 1.788,8 mil. KM, i u 2012. na nivou od 1.796,1 mil KM.


Transferi





Grafikon 4.2. Projekcije budžetske potrošnje za 2010. godine


51

Struktura projekcije budžetske potrošnje za 2010.-2012. godinu izgleda: Bruto plate u 2010. godini su projicirane na nivou od 219,7 mil. KM, što predstavlja smanjenje od 9,3% u odnosu na izvršenje budžeta za 2008. godine, odnosno smanjenje od 3,2% u odnosu na rebalansirani budžet za 2009. godinu. Nivo plaća je planiran na istom nivou i za 2011. i 2012. godinu. Izdaci za materijalne troškove i usluge za 2010. godinu su projicirani na nivou od 82,2 mil. KM, što predstavlja povećanje od 53,4% u odnosu na rebalansirani budžet za 2009. godinu. Iznos predviđen za izdatke za materijalne troškove i usluge u 2011. godini je 88,3 mil. KM i u 2012. godini je 92,8 mil. KM. Transferi (tekući i kapitalni) za 2010. godinu su projicirani na nivou od 829,6 mil. KM, što predstavlja povećanje od 3% u odnosu na 2009. godinu. Iznos transfera predviđen za 2011. godinu iznosi 854,5 mil. KM i 866,3 mil. KM. u 2012. godini. Kapitalna potrošnja u 2010. godini projicirana je u iznosu od 149,7 mil. KM, što predstavlja uvećanje od 121,8% u odnosu na 2009. godinu. Za 2011. godinu kapitalni izdaci su projicirani u iznosu od 160,9 mil. KM, te 166,7 mil. KM u 2012. godini. Otplate dugova i kamata u 2010. godini projicirane su u iznosu od 400,8 mil. KM, što predstavlja smanjenje od 56,4% u odnosu na rebalans budžeta za 2009. godinu. Ovakav pad rezultat je visokog iznosa planiranog rebalansom budžeta za 2009. godinu, kada je predviđen 251 mil. KM po osnovu otplate prenesenih obaveza iz prethodne godine i 154 mil. KM za otplatu duga kod domaćih komercijalnih banaka i 126 mil. KM za kreditno zaduženje kantona u cilju ublažavanja efekata svjetske ekonomske krize i za rješavanje fiskalnog debalansa. Otplata duga i kamate predviđeni za 2011. godinu je 436,3 mil. KM i za 2012. godinu 421,5 mil. KM.

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

Izvrše

nje 20

06

Izvrše

nje 20

07

Izvrše

nje 20

08

Budže

t 200

9

Rebala

ns bu

džeta

2009

Projek

cija 20

10

Projek

cija 20

11

Projek

cija 20

12

Mili

juni

Struktura budžetske potrošnjeza period 2006-2012. godineIzdaci za materijal i usluge

Transferi





Grafikon 4.3. Trend budžetske potrošnje za period 2006-2012. godine.


52

Iz gore iznesenog se vidi da iako javni rashodi rastu po godišnjoj stopi od 7,4% u 2010., 4,1% u 2011. i 1,5% u 2012. godini, ukupan udio ovih rashoda u BDP-u FBiH ima konstantan pad, što je u skladu sa namjerama vlade izraženim kroz Pismo namjere MMF-u i generalnom politikom vlade po pitanju rješavanja problema fiskalnog debalansa. Nadalje, u strukturi javnih rashoda udio bruto plaća bilježi trend stalnog pada, sa 17,1% u rebalansu budžeta za 2009. na 15,4% u 2010. godini, 14,9% u 2011. i 14,6% u 2012. godini. Sličan trend je projiciran i za socijalna davanja – sa 25,2% u 2009. godini na 21,5% u 2012.godini. S druge strane, projekcije materijalnih troškova imaju stalni rast u rashodima – sa 4% u rebalansu budžeta za 2009. na 5,8% u 2010., 5,9% u 2011. i 6,1% u 2012. godini. Takođe, rast je projiciran i na kapitalnim izdacima – sa 5,1% u 2009. godini, na 10,5% u 2010., 10,9% u 2011. i 11,1% u 2012. godini.

Tekući rashodi

Plaće i naknade u javnom sektoru Posmatrajući rast bruto plaća od 2006. godine evidentno je da su iste do 2009. godine porasle za 38,9% odnosno za 57,4 mil. KM. Ukupna planirana potrošnja na bruto plaće i naknade za 2009. godinu u FBiH iznosi 204,8 mil.KM što predstavlja smanjenje od 15,4% u odnosu na izvršenje budžeta FBiH za 2008. godine. Osnovni razlog smanjenja bruto plaća i naknada je što u predloženom nacrtu budžeta Federacije BiH za 2009. godinu Federalno ministarstvo finansija planiralo je na bruto plaćama i naknadama iznos od 266,6 mil. KM, i to na temelju Zaključka Vlade Federacije BiH o visini osnovice za plaće državnih službenika i namještenika državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kojem je navedeno da se obračun plaća vrši po osnovici koja iznosi 60% od prosječne neto plaće zaposlenih u Federaciji BiH, međutim isti je smanjen na zahtjev Premijera i Dopremijera kao i Vlade Federacije BiH za 61,8 mil. KM i tako reduciranog Federalno ministarstvo finansija ga je dostavilo u formi prijedloga budžeta Federacije BiH za 2009. godine. Sukladno Pismu namjere i odredbama Zakona o načinu ostvarivanja ušteda u Federaciji Bosne i Hercegovine Ministarstvo finansija FBiH je sačinilo rebalans budžeta FBiH za 2009. godinu. Sukladno odredbi člana 1.,2., i 3. ovog Zakona, kao i obavezama definiranim u Pismu namjere upućenom MMF-u od strane državne i entitetskih vlada u BiH, bruto plaće i naknade su utvrđene u visini isplaćenih sredstava za plaće u decembru 2008. godine, umanjene za 10%. Naknada za ishranu za vrijeme rada utvrđena je kao 1% od prosječne plaće isplaćene u Federaciji (smanjenje od 50% u odnosu na usvojeni budžet). Naknada za regres za godišnji odmor utvrđena je kao 50% prosječne plaće isplaćene u Federaciji (smanjenje za 30% u odnosu na usvojeni budžet). Ovako izračunate ukupne bruto plaće i naknade zaposlenih iznose 227 mil. KM, što predstavlja uvećanje od 22,2 mil. KM ili 11% u odnosu na usvojeni budžet za 2009., ali i smanjenje od 6% u odnosu na izvršenje budžeta za 2008. godinu. Opće suzdržavanje u prilagođavanju plaća će se, zbog trenutne fiskalne krize, nastaviti i u narednom srednjeročnom periodu. Međutim, u isto vrijeme postoje postupci koje bi Vlada


53

Federacije BiH trebala poduzeti sada da bi sistem postao više usklađen sa evropskim praksama. Pored ograničavanja troškova plaća u narednom periodu i osiguravanja efikasnije javne uprave, Vlada Federacije BiH planira usvojiti sveobuhvatan zakon o plaćama, koji će imati konsolidaciju svih naknada i dodataka u osnovnu plaću. Naknade bi trebale biti smanjene, a ukupna platna struktura dekompresirana tako da postoji veća transparentnost i jače veze između plata i odgovornosti. Novi zakon o plaćama je također potreban da bi se smanjila nesrazmjernost između odgovornosti i plaća na različitim nivima vlasti unutar entiteta. Poboljšavanje tehničkog kapaciteta u javnom sektoru ostat će ključno pitanje na srednje i duge staze, i bitno je da se skromni javni resursi usmjere u rješavanju ovog problema. Pretpostavka je da će novi zakon o plaćama omogućiti priljev i zadržavanje stručnog kadra u državnoj službi. Ukupano planirani broj zaposlenih u FBiH u 2009.g. zaključno sa majem 2009. godine iznosi 7.045 (što predstavlja rast od 0,3 % u odnosu na 2008.g.). Shodno politici Vlade Federacije BiH izraženoj u Pismu namjere broj zaposlenih u narednom periodu bit će zadržan na istom nivou. Prosječna bruto plaća u Federaciji BiH za 2008. godinu iznosila je 2.918 KM po osobi, iznos prosječne bruto plaće u 2009. godine je 2.823 KM što predstavlja smanjenje od 3,4%. Prosječna plaća za 2010. godinu projicirana je u iznosu od 2.682 KM, što predstavlja smanjenje od 5% u odnosu na 2009. godinu, s tim da je isti iznos planiran i za 2011. i 2012. godinu. Slijedeća tabela sadrži prikaz potrošnje na plaće u javnom sektoru i ukupan nivo naknada, te broj zaposlenih u javnom sektoru za period 2008.-12.g. Tabela 4.1. - Plate i naknade i broj zaposlenih u javnom sektoru u FBiH

Izvršenje Plan2008.

mil KM2009.

mil KM2010.

mil KM2011.

mil KM2012.

mil KM

Ukupno plate i naknade

611100 611200 612100 242.238.265 227.020.139 219.665.295 219.665.295 219.665.295

Ukupno zaposlenih u javnom sektoru 7.025 7.045 7.045 7.045 7.045Prosječna (bruto) plata 2.918 2.823 2.682 2.682 2.682

Ek.kodProcjena

Vlada Federacije BiH

Materijalni troškovi U posljednjih 5 godina zabilježen je konstantni rast izdataka na materijalne troškove - od 0,8% u 2005. godini u odnosu na 2004 godinu, odnosno za 14,7% u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu. U 2009. godini rebalansom u poređenju sa materijalnim troškovima iz 2008. godine izvršeno smanjenje od 26,8%. Materijalni troškovi odobreni budžetom u 2009. godini iznosili 69,8 mil KM što je jednako 4,4% ukupne potrošnje sredstava iz budžeta. Rebalansom, ova sredstva su smanjena za 23,2% te prema rebalansu budžeta za 2009. godinu iznose 53,6 KM.


54

Budžetska potrošnja na materijalne troškove je projicirana za 82,2 mil KM u 2010. godini, što je jednako 5,7% ukupne potrošnje sredstava iz budžeta i predstavlja rast udijela ovih troškova u javnim rashodima. Takođe, budžetska potrošnja na materijalne troškove je projicirana na 88,3 mil. KM ili 5,9% u 2011. godini i u 2012. godini 92,8 mil. KM ili 6,1%.

0

50

100

150

200

250

300

2005

.20

06.

2007

.20

08.

2009

. budže

t

2009

. rebala

ns20

10.

2011

.20

12.

bruto plaće i naknade materijalni troškovi

Grafikon 4.3: Komparativni odnos između materijalnih troškova i potrošnje na plate i konsolidovanog budžeta

Odnos između materijalnih troškova i potrošnje na plate je koristan, iako širok pokazatelj za mjerenje opšte adekvatnosti podrške koja se pruža vladi za realizaciju programa i pružanje usluga na efikasan i djelotvoran način. Grafikon 4.3 prikazuje odnos u trendu plata i materijalnih troškova u odnosu na ukupni budžet FBiH u periodu od 2004.-2009.g. i procijenjene promjene u periodu od 2010.-2012.g. Nekonzistentan trend u odnosu između nivoa sredstava koja se izdvajaju za finansiranje bruto plata i materijalnih troškova ukazuje na činjenicu da se materijalni troškovi u budžetu najčešće tretiraju kao rezidualna stavka. Tako je rebalansom budžeta za 2009. godinu, usljed teške budžetske situacije ovaj odnos znatno pogoršan. Neadekvatan nivo potrošnje na materijalne troškove, u odnosu na potrošnju na plate, rezultira manje efikasnim i djelotvornim javnim sektorom. Mogućnost budžeta da pruži adekvatne usluge zajednici je ograničena bez dovoljno resursa za materijalne troškove. Međutim, projekcijom budžeta za period 2010.-2012. godina iznos izdataka na materijalne troškove je u stalnom porastu, dok troškovi na bruto plate i naknade stagniraju, usljed čega se odnos između ove dvije stavke znatno popravlja.

Tekući transferi Shodno standardnoj budžetskoj klasifikaciji i kontnom planu FBiH tekući transferi se dijele:

- Isplate pojedincima (sadrže socijalana davanja i ostale isplate domaćinstvima prema metodologiji MMF-a)


55

- Grantovi drugim nivoima vlasti - Subvencije javnim preduzećima - Transferi za neprofitne organizacije - Transfer za podsticaj razvoja - Ostali transferi

Ukupni transferi u rebalansu budžeta za 2009. godinu su planirani u iznosu od 801,5 mil KM. Transferi za 2010. godinu su projicirani na nivou od 821,2 mil. KM, za 2011. godinu na nivou od 845,5 mil. KM i za 2012. godini na nivou od 857,1 mil. KM. Socijalna davanja i isplate pojedincima Ukupna izdvajanja na transfere pojedincima, uključujući i transfer za civilne žrtve rata u budžetu za 2009. planiran je na nivou od 607,5 mil KM. Najveći dio ovih rashoda predstavljaju socijalna davanja u ukupnom iznosu od 576,2 mil. KM po osnovu:

o Isplate ratnim vojnim invalidima (335,1 mil. KM u 2009.g.) o Transfer za implementaciju Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja

(18,3 mil. KM u 2009.g.) o Isplate civilnim žrtvama rata (38,5 mil KM u 2009.g.) o Transferi raseljenim licima i izbjeglicama (26,5 mil KM u 2009.g.) o Transfer za lica sa invaliditetom- neratni invalidi (157,8 mil.KM u 2009.g.)

Međutim, kao odgovor na sve veći fiskalni debalans u 2009. godini, te neodrživ rast neciljanih socijalnih transfera, Vlada FBiH je pristupila izradi rebalansa budžeta u kom je došlo do smanjenja izdataka po ovom osnovu. Ova odluka Vlade temelji se na dogovorenom sa MMF-om i iznešenom u Pismu namjere MMF-u, te je takođe izdefinirana i kroz donešeni Zakon o načinu ostvarivanja ušteda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ovaj Zakon uvodi smanjenje od 10% u poređenju sa nivoom iz decembra 2008. godine u sljedećim rashodima: transferima civilnim i ratnim invalidima i nosiocima priznanja, transferima za vojne penzije pod povoljnim uslovima, transferima civilnim žrtvama rata. Shodno tome, rebalansom budžeta FBiH za 2009. godinu socijalna davanja na ove osnovne kategorije iz budžeta umanjena su na 515,8 mil. KM, i to:

o Isplate ratnim vojnim invalidima ( 301,6 mil. KM ) o Transfer za implementaciju Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja

(16.4 mil. KM) o Isplate civilnim žrtvama rata (25,0 mil. KM ) o Transferi raseljenim licima i izbjeglicama (20,2 mil KM ) o Transfer za lica sa invaliditetom- neratni invalidi (152,3 mil.KM )

Ukupan revidirani iznos transfera pojedincima zajedno sa grantovima civilnim žrtvama rata planiran rebalansom budžeta za 2009. godini iznosi 546,8 mil. KM. Projekcija transfera pojedincima zajedno sa civilnim žrtvama rata za 2010. godinu iznosi 530,3 mil KM odnosno 37,2% od ukupnih javnih rashoda budžeta FBiH u 2010. g. Ovaj iznos predstavlja značajan pad u odnosu na udio planiran rebalansom budžeta za 2009. godinu, gdje troškovi transfera pojedincima predstavljaju 40,7% ukupnih rashoda. Ukupni transferi pojedincima, zajedno sa civilnim žrtvama rata projicirani su u istom iznosu i za 2011. i 2012. godinu.


56

Najveći dio transfera pojedincima, posebno na nivou FBiH, čine isplate i transfere borcima (28,3% ukupnih rashoda prvobitnog budžeta za 2009. godine, odnosno 23,4% ukupnih projiciranih rashoda za 2010. godinu). Pad u udjelu transfera pojedincima u ukupnim javnim rashodima je u skladu sa generalnom politikom Vlade FBiH definirane kroz Pismo namjere MMF-u i tekuće pregovore sa Svjetskom Bankom, u smislu reformi sektora socijalnih davanja i smanjenja neciljanih transfera pojedincima. Shodno izraženom u Pismu namjere, te odredbama člana 4, 5, i 7 gore navedenog Zakona isplate ratnim vojnim invalidima, transfer za implementaciju Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja, isplate civilnim žrtvama rata, i transfer za lica sa invaliditetom- neratni invalidi je projiciran na istom nivou u naredne tri godine, odnosno dok se ne provede reforma socijalnog sektora. U narednom srednjoročnom periodu Vlada FBiH će poduzeti sveobuhvatne reforme sistema plaćanja po osnovu prava, u konsultacijama sa Svjetskom bankom. U toku naredne 2 godine vlada planira postepeno kompletirati reviziju različitih zakona, uključujući:

• reformisati penzijska prava ratnih vojnih invalida i demobilisanih boraca. • eliminisati posebne beneficije za nezaposlene demobilizirane borce; • uvesti prihodovni prag za ostvarivanje prava na socijalna davanja za civilne invalide,

civilne žrtve rata, ratne invalide i demobilisane borce; • izvršiti sveobuhvatan imovinski i prihodovni popis i uvesti provjeru imovinskog stanja

za sve nosioce civilnih i boračkih prava. • izmijeniti Uredbu o sticanju prava na penziju pod povoljnim uvjetima vojnih

osiguranika Vojske FBiH i Uredbu o sticanju prava na starosnu penziju pod povoljnim uslovima pripadnika bivše vojske i državnih službenika i namještenika bivšeg Ministarstva odbrane FBiH .

Planirana reforma socijalnog sektora detaljnije je izložena u okviru Poglavlja 5 ovog dokumenta. Transferi neprofitnim organizacijama Ukupni transferi neprofitnim organizacijama planirani rebalansom budžeta za 2009. godinu iznose 44,3 mil. KM ili 3,3% javnih rashoda. Najznačajniji transfer u ovoj grupi predstavlja transfer za Zavod zdravstvenog osiguranja i rebalansom iznosi 16,8 mil. KM u 2009. godini, što predstavlja rast od 29,17% u odnosu na 2008 godinu. U 2010. godini ovi transferi projicirani su u iznosu od 50,3 mil. KM, u 2011. godini 52,1 mil. KM i 53,8 mil KM u 2012. godini. Od ovog iznosa transfer za Zavod zdravstvenog osiguranja iznosi u 2010.godini 22,0 mil. KM, u 2011.godini 23,1 mil. KM i u 2012. godini 25,0 mil. KM. Subvencije i podrška preduzećima Ukupno subvencije u rebalansu budžeta za 2009. godinu planirane su u iznosu od 109,8 mil KM, što predstavlja rast od 8,5% u odnosu na 2008. godinu. U 2009. godini rebalansom budžeta glavni korisnici ovih isplata su: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

• Podsticaj za poljoprivredu 50.000.000 mil KM • Transfer za veterinarstvo 2.250.000 mil. KM


57

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije • Konsolidacija rudnika uglja u Federaciji BiH 28.000.000 mil KM • Konsolidacija „Krivaja“ Zvidovići 7.000.000 mil KM • Podsticaj proizvodnji i prestruktuiranje industrije i rudarstva 2. 500.000 mil KM

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija

• Transfer željeznicama FBiH 20.000.000 mil KM

Operativne subvencije za komercijalne firme (uglavnom u sferi poljoprivrede i industrije) su u 2010. godini projicirane na 131,5 mil. KM ili 9,2% od ukupnog iznosa javnih rashoda. Ovaj iznos predstavlja uvećanje od 19,7% u odnosu na iznos planiran rebalansom u 2009. godini. Prema projekcijama za 2011. godinu subvencije i podrška transferima iznose 148,0 mil. KM i u 2012. godini 155,4 mil. KM. Rast izdvajanja na subvencije i podršku preduzećima rezultat je Vladine politike snažnog podsticanja ekonomskog rasta u narednom periodu kroz podršku industriji, poljoprivredi, energiji i razvoju (kako je to obrazloženo i u Poglavlju 2 ovog dokumenta), te kroz uspostavljanje pogodnijeg i predvidljivijeg poslovnog okruženja, i to kroz reformu zakonodavstva i smanjenje poreskih opterećenja na firme. Shodno obrazloženom u poglavlju 2, fokus Vladinih aktivnosti u smislu podrške ekonomskog rasta u narednom periodu bit će na privatizaciji strateških preduzeća u oblasti komunikacija, građevinarstva i industrije. Privatizacijom ovih preduzeća bi se takođe ukinuo i pritisak na budžet u smislu daljeg podržavanju ovakvih firmi kroz sistem subvencija u budućnosti. Transferi drugim nivoima vlasti Ukupna sredstva za transfere drugim nivoima vlasti u budžetu za 2009. godinu iznosila su 24,8 mil KM. Rebalansom budžeta u 2009. godini ovaj iznos je umanjen za 0,3 mil. KM i iznosi 24,5 mil. KM. Značajan udio u transferima drugim nivoima vlasti ima i transfer za PIO/MIO29 koji je planiran u budžetu za 2009. godinu u iznosu od 63,5 mil. KM, a rebalansom budžeta za 2009. godinu umanjen na 57,1 mil. KM. U 2010. godini ovaj transfer projiciran je u istom iznosu od 57,1 mil. KM, a isti iznos je projiciran i za 2011. i 2012. godinu. Projekcija ukupnih transfera drugim nivoima vlasti za 2010. godinu iznosi 28,1 mil. KM, za 2011.godinu 30,9 mil. KM i za 2012. godinu 31,8 mil. KM.

Kapitalni grantovi Ukupni kapitalni grantovi odobreni budžetom za 2009. godinu iznosili su 4,9 mil. KM, od čega su kapitalni grantovi drugim nivoima vlasti iznosili 1,5 mil. KM i kapitalni grantovi pojedincima 3,4 mil. KM. Ukupni kapitalni grantovi rebalansom budžeta za 2009. godinu revidirani su na 3,6 mil. KM.u 2010. godini projicirani kapitalni grantovi iznose 8,4 mil. KM, u 2011. godini 9,0 mil. KM i u 2012. godini su 9,3 mil. KM.

29 Ovaj transfer je u budžetu za 2009. godinu prikazan kao transfer pojedincima.


58

FBiH kapitalno budžetiranje - Javne investicije i projekti finansirani izvana

Kapitalni izdaci iz budžeta FBiH Kapitalni izdaci su u budžetu za 2009. godini planirani u iznosu od 67,5 mil. KM što čini 5% od ukupnih rashoda. Od ovog iznosa 59,5 mil. KM odnosi se za nabavku stalnih sredstava, a 8,0 mil. KM na učešće u projektima. Iako rebalansom budžeta kapitalni izdaci nisu umanjeni ovako planirani iznosi predstavljaju smanjenje za 19,9 mil. KM ili 22,8% u odnosu na izvršenje za 2008. godinu. U narednom periodu budžetska potrošnja biti će restruktuirana, te će se sredstva ušteđena kroz smanjenje potrošnje na socijalna davanja preusmjeriti na kapitalne izdatke, čiji bi udio u ukupnim rashodima trebao imati konstantni rast u narednom periodu. Prema projekcijama u 2010. godini kapitalni izdaci bi iznosili 149,7 mil. KM, od čega za nabavku stalnih sredstava 136,1 mil. KM, i za učešće u projektima 13,6 mil. KM. Ovako projiciran iznos kapitalnih izdataka predstavlja 10,5% od ukupnih rashoda u 2010. godini. U 2011. godini ukupno kapitalni izdaci su projicirani na 160,9 mil. KM, od čega 149,7 mil. KM za nabavku stalnih sredstava i 11,2 mil. KM za učešće u projektima. Ukupni kapitalni izdaci predstavljaju 10,9% od ukupnih rashoda u 2011. godini. U 2012. godini ukupno prema projekcijama kapitalni izdaci su projicirani u iznosu od 166,7 mil. KM, od čega 157,2 mil. KM za nabavka stalnih sredstava i 9,5 mil. KM za učešće u projektima. Ovako projicirani iznos kapitalnih izdataka predstavlja 11,1% od ukupnih rashoda u 2012.godini.

Javna ulaganja u kapitalne projekte Počevši sa 1996. godinom, u FBiH implementiran je značajan broj javnih investicija vezanih za poslijeratnu obnovu, koja su većinom bila finansirana sredstvima iz donacija i kredita međunarodne zajednice i koja nisu činila dio budžeta. Finansiranje poslijeratne obnove je počelo opadati nakon 2000. godine, a međunarodna zajednica je nastavila sa kreditima po povoljnim koncesionim uslovima, koja su uglavnom bila usmjerena ka institucionalnim reformama. Obzirom na pomenuti pad ulaganja u obnovu, javila se potreba za većim stepenom prioritizacije pri raspodjeli i usmjeravanju javnih sredstava na kapitalna ulaganja (pogotovo imajući u vidu ograničenja potrošnje radi izmirenja domaćih potraživanja). Ovakav pristup je nezaobilazan ukoliko se želi postići modernizacija i razvoj javne infrastrukture, koja je imperativ za održiv ekonomski rast i razvoj. U toku proteklih godina, FBiH je uvela Program javnih investicija (PIP), koji se oslikava u srednjoročnom rolling dokumentu. PIP uzima u obzir kako javna ulaganja predviđena unutar srednjoročnog fiskalnog okvira unutar Dokumenta okvirnog budžeta (DOB-a), tako i sektorske politike i prioritete naznačene u Srednjoročnoj razvojnoj strategiji (SRS-u).

Projekti finansirani od strane međunarodne zajednice (ino sredstva)

Prema stanju sa 31.12.2008.g. nerealizovana sredstva po osnovu projekata koji se implementiraju na nivou FBiH iznosila su 1,128 mlrdl. KM. U periodu 2009.–2012. g. agencije


59

za implementaciju projekata su planirale završetak svih tekućih projekata u iznosu od 809,7 mil KM. Projekti koji na nivou FBiH imaju status pregovora i odobrenih iznose 959,6 mil. KM. Od ovog iznosa za navedeni period planirana je implementacija u iznosu od 634,5 mil. KM. Time, ukupno planirana implementacija projekata na nivou FBiH u periodu 2009.-2012. godina iznosi oko 1,4 mlrd KM.

0

500.000.000

1.000.000.000

1.500.000.000

2.000.000.000

2.500.000.000

Stanje2008

Plan2009

Plan2010

Plan2011

Plan2012

Projicirane obavezeFederacijeProjicirana potrošnjaFederacijeProjicirane obavezeKantonaProjicirana potrošnjakantona i općina

Grafikon 4.4: Javna ulaganja međunarodne zajednice u FBiH za period 2008.- 2012.

Programom javnih investicija planirane su ukupno nove investicije na nivou FBiH u vrijednosti od svega 79,1 mil. KM, od čega se kompletan iznos planira implementirati u navedenom periodu. Moramo napomenuti da, pri izradi programa javnih investicija federalna ministarstva nisu kandidirala projekte za finansiranje iako je stvarni okvir mogućeg zaduživanja za FBiH mnogo veći. Važno je naznačiti da je u ovom periodu došlo do znatnijeg povećanja ino sredstava, a ista se odnose na oblast finansiranja koridora VC sa EBRD-om i EIB bankom te Kuvajtskim fondom, što je uvećalo kreditno zaduženje za blizu 1,0 mlrd. KM. Također, značajna ulaganja se planiraju i u energetskom sektoru na projektu BH Gasa, za što se očekuju znatna sredstva EBRD-a. Programom javnih investicija planirane su ukupno nove investicije na kantonalnim nivoima u iznosu od 392,4 mil. KM, od čega se u navedenom periodu planira implementirati oko 76,8 mil. KM. Tabela 4.2. - Javna ulaganja finansirana iz vanjskih izvora za period 2008.- 2012.

Ulaganja (u Mil KM) Stanje Plan Projekcije potrošnje po projektima 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

FEDERACIJA Projicirane obaveze Federacije 2.166.706.342 Projekti u fazi implementacije 1.128.000.392 Projekti u fazi pripreme i odobreni 959.645.976 Novi projekti (kandidovani - visoki prioritet) 79.059.974 Projicirana potrošnja Federacije 641.965.313 472.674.079 293.931.389 114.724.485 Projekti u fazi implementacije 416.771.062 250.757.704 125.028.016 17.185.481 Projekti u fazi pripreme i odobreni 218.530.024 205.066.628 140.633.373 70.263.004


60

Novi projekti (kandidovani - visoki prioritet) 6.664.227 16.849.747 28.270.000 27.276.000 KANTONI I OPĆINE

Projicirane obaveze Kantona 553.180.245 Projekti u fazi implementacije 24.062.463 Projekti u fazi pripreme i odobreni 136.751.925 Novi projekti (kandidovani - visoki prioritet) 392.365.857 Projicirana potrošnja kantona i općina 40.931.118 33.175.688 46.026.707 55.410.000 Projekti u fazi implementacije 2.895.583 2.995.688 1.793.251 2.650.000 Projekti u fazi pripreme / pregovora 32.714.535 22.750.000 21.650.000 11.200.000 Novi projekti (kandidovani - visoki prioritet) 5.321.000 7.430.000 22.583.456 41.560.000 UKUPNO 2.719.886.587 682.896.431 505.849.767 339.958.096 170.134.485

* Od čega su krediti: 1.943.008.648 610.664.553 422.029.511 235.774.900 82.911.782 Tabela 4.3. - Domaće učešće u investicionim projektima za period 2009.-2012.

FEDERALNI PROJEKTI

Status projekta / Finansijer Osigurana sredstva Plan 2009. Plan 2010. Plan 2011. Plan 2012.

Implementacija

Budžet FBiH 44.281.100 12.769.800 7.828.809 6.894.011 7.674.192

Budžet grada 145.500 29.106 29.082 0 87.312 Budžet kantona 5.147.213 1.168.680 963.670 800.000 822.318 Budžet općina 10.769.512 1.563.102 2.098.103 2.260.001 2.191.120

Ukupno 60.343.325 15.530.688 10.919.664 9.954.012 10.774.942

Odobren Budžet FBiH 36.026.547 27.041.557 4.248.408 2.879.279 0 Budžet kantona 3.575.379 1.775.000 1.240.379 0 0

Ukupno 39.601.926 28.816.557 5.488.787 2.879.279 0 U pripremi / pregovorima

Budžet FBiH 4.356.377 759.273 1.056.104 900.000 1.091.000 Budžet kantona 350.000 0 100.000 100.000 150.000

Ukupno 4.706.377 759.273 1.156.104 1.000.000 1.241.000 Federalni projekti - Ukupno 104.651.628 45.106.518 17.564.555 13.833.291 12.015.942

KANTONALNI I OPĆINSKI PROJEKTI

Status projekta/Finansijer Osigurana sredstva Plan 2009. Plan 2010. Plan 2011. Plan 2012.

Implementacija

Budžet FBiH 6.346.397 180.000 500.000 500.000 740.000 Budžet grada 1.800.000 30.000 45.000 60.000 150.000 Budžet kantona 163.565.685 51.485.819 18.838.400 5.700.000 0 Budžet općina 33.185.134 4.083.436 5.104.193 4.201.892 4.001.337

Ukupno 204.897.216 55.779.255 24.487.593 10.461.892 4.891.337 Odobren Budžet kantona 9.000.000 1.000.000 3.000.000 3.000.000 2.000.000

Ukupno 9.000.000 1.000.000 3.000.000 3.000.000 2.000.000 U pripremi / pregovorima Budžet kantona 3.000.000 0 1.000.000 1.000.000 1.000.000

Ukupno 3.000.000 0 1.000.000 1.000.000 1.000.000 Kantonalni i općinski projekti - Ukupno 216.897.216 56.779.255 28.487.593 14.461.892 7.891.337

SVE UKUPNO (FEDERALNI I KANTONALNI PROJEKTI) 321.548.845 101.885.773 46.052.148 28.295.183 19.907.279


61

Federalni, kantonalni, gradski i općinski budžeti - UKUPNO

Osigurana sredstva Plan 2009. Plan 2010. Plan 2011. Plan 2012.

Budžet FBiH 91.010.421 40.750.63030 13.633.321 11.173.290 9.505.192 Budžet Grada 1.945.500 59.106 74.082 60.000 237.312 Budžet kantona 184.638.277 55.429.499 25.142.449 10.600.000 3.972.318 Budžet općina 43.954.646 5.646.538 7.202.296 6.461.893 6.192.457 Sve ukupno 321.548.845 101.885.773 46.052.148 28.295.183 19.907.279

Upravljanje javnim dugom

Unutarnji dug Unutarnji dug FBiH, osim Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama u FBiH („Službene novine Federacije BiH“, br: 86/07 i 24/09), reguliran je i Zakonom o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obaveza Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, br: 66/04, 49/05, 35/06, 31/08 i 32/09), Zakonom o izmirenju obveza po osnovu stare devizne štednje („Službeni glasnik BiH“, br: 28/06, 76/06 i 72/07) i Zakonom o utvrđivanju i ostvarivanju potraživanja nastalih za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti („Službene novine Federacije BiH“, broj 43/01).

Tabela 4.4. - Preostale neizmirene obaveze po osnovu unutarnjeg duga FBiH, sa stanjem na dan 31.12.2008.godine (u mil. KM)

Potraživanja* Ukupne

obveze po Zakonu

Potraživanja potvrđena u

postupku verifikacije/ sudske

presude

Ukupno izmireno (ili dati nalozi za

izmirenje) do 31.12.2008.

Neizmirene obveze

1 2 3 4 5(2-4) 6(2-4) ** Opće obveze , od čega 62,5 47,4 15,1 15,1 dobavljači 25,0 17,4 7,6 7,6 plaće i naknade FMO 37,5 30,0 7,5 7,5 Stara devizna štednja 1.150,0 420,9 74,2 1.075,8 346,7 Ratna potraživanja 500,0 1,4 498,6 488,6 Ukupno 1.712,5 420,9 123,1 1.589,4 860,3

Napomena: Neizmirene obveze po osnovu stare devizne štednje odnose se na neizmirene verificirane obveze (3-4) Zakonom o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obaveza FBiH procijenjen je unutarnji dug FBiH prema pravnim i fizičkim osobama u iznosu od 1.463,1 mil. KM, i to kao opće obaveze (954,1 mil. KM)31, obaveze na osnovu kredita komercijalnih banaka (9 mil. KM) i obaveze za tražbine nastale u ratu ili tokom neposredne ratne opasnosti (500 mil. KM).

30 Od ovog iznosa 30,5 mil. KM je uvršteno u rebalans budžeta za 2009. godinu na kontu 591 - Neizmirene obaveze, a ne eksplicitno na Učešće vlade u projektima koje finansira međunarodna zajednica. Usljed toga i nekonzistentnost u ukupnom iznosu na kontu 822 - Učešće vlade u projektima koje finansira međunarodna zajednica sa rebalansom budžeta za 2009. godinu. 31 Obveze po osnovu neisplaćenih invalidnina, obveze na osnovu neisplaćenih mirovina, obveze po osnovu neisplaćenih naknada dobavljačima za robe, materijale i usluge (25 mil. KM), obveze na osnovu neisplaćenih plaća i dodataka Federalnog ministarstva odbrane i Vojske Federacije BiH (37,5 mil. KM) i ostale obveze (uzajamne obveze fondova penzionog osiguranja i fondova zdravstvenog osiguranja, potraživanja Federalnog zavoda za PIO na osnovu umanjenja stope doprinosa za rudarska poduzeća, a na osnovu odluka Vlade, obveze budžetskih korisnika koje nije prihvatio Ured za reviziju proračuna FBiH)


62

Do kraja 2008. godine izmirene su obaveze u ukupnom iznosu od 289,1 miliona KM32. Procijenjene obveze po osnovu potraživanja za staru deviznu štednju u FBiH iznose oko 1.150 mil. KM, dok će se konačna potraživanja utvrditi nakon završetka postupka verifikacije za svakog pojedinačnog vlasnika računa stare devizne štednje. Obveze po osnovu ratnih tražbina podliježu procesu verificiranja, odnosno registriranja ukoliko postoje izvršne odluke donesene u sudskom i upravnom postupku. Neisplaćene naknade dobavljačima bivšeg Federalnog ministarstva obrane za robe, materijale i usluge Do 2007. godine obaveze prema dobavljačima izmirivane su samo na temelju rješenja o izvršenju i po tom osnovu je isplaćeno 4,5 mil. KM. Nakon izvršene verifikacije od strane komisije imenovane od strane Vlade FBiH sa zadatkom konačnog utvrđivanja i verificiranja neizmirenih obveza prema dobavljačima bivšeg Federalnog ministarstva odbrane za robe, materijale i usluge, prijavljenih na OBK obrascima, Federalno ministarstvo finansija je počelo sa isplatama33 obaveza po osnovu neisplaćenih naknada dobavljačima, te je, do 31.12.2008. godine, izmireno ukupno 17,4 mil. KM. Na teret budžeta za 2008. godinu izmireno je 4,4 mil KM (u budžetu planirano 5 mil KM). Tabela 4.5. - Plaćene obaveze po osnovu naknada dobavljačima za robe, materijale i usluge do 31.12.2008. godine (u KM)

Ukupan dug Način

plaćanja Plaćeno po godinama Plaćeno

ukupno Nerealizirano ( 31.12.2008) do 2006. 2007. 2008.

25.000.000

presude 4.536.446 561.486 524.338 5.622.270

7.570.257 po pozivu 0 7.964.423 3.843.049 11.807.473 UKUPNO 4.536.446 8.525.909 4.367.387 17.429.743

U budžetu za 2009. godinu predviđeno je 1,0 mil. KM za izmirenje obaveza prema dobavljačima po osnovu izvršnih sudskih odluka, a do 30.06.2009. godine (iz budžeta 2009. godine) izmireno je 154.537 KM.

Obaveze po osnovu neisplaćenih plaća i dodataka Federalnog ministarstva obrane i Vojske Federacije BiH

Odlukom o utvrđivanju prioriteta izmirenja općih obaveza unutarnjeg duga iz temelja neisplaćenih neto plaća i naknada i neisplaćenih obaveza prema dobavljačima za robe, materijale i usluge u 2008. godini („Službene novine Federacije BiH“, broj: 41/08 ) utvrđeni su dinamika i kriteriji prioriteta isplate dijela obaveza unutarnjeg duga koji se odnose na neisplaćene neto plaće i naknade uposlenika prijašnjeg Federalnog ministarstva obrane i Vojske FBiH, a sredstva za isplatu obaveza po tom osnovu planirana su godišnjim budžetom FBiH.

32 Obaveze po osnovu neisplaćenih invalidnina (u cjelosti 28 miliona KM), obaveze na osnovu neisplaćenih penzija (u cjelosti 129 miliona KM), obaveze po osnovu neisplaćenih naknada dobavljačima za robe, materijale i usluge (17,43 mil. KM),obaveze na osnovu neisplaćenih plaća i dodataka Federalnog ministarstva odbrane i Vojske Federacije BiH (30,00 miliona KM), obaveze na osnovu kredita komercijalnih banaka (u cjelosti 9 miliona KM), obaveze po osnovu stare devizne štednje (74,19 mil KM), obaveze po osnovu ratnih potraživanja (1,44 KM) 33 U skladu sa Odlukom o utvrđivanju prioriteta izmirenja općih obveza unutarnjeg duga iz temelja neisplaćenih plaća i naknada i neisplaćenih obveza prema dobavljačima za robe, materijale i usluge u 2007. godini („Službene novine Federacije BiH“, br: 37/07 i 80/07),


63

U 2008. godini, po osnovu neisplaćenih plaća i naknada, plaćeno je 3,8 mil. KM, čime je namireno 3.667 tražilaca. Ukupno izmirene obaveze po ovom osnovu, do 31.12.2008.godine, iznosile su 30,0 mil. KM (za 24.425 vojnika od ukupno njih 29.668). Tabela 4.6. - Plaćene obaveze po osnovu neisplaćenih plaća i dodataka Federalnog ministarstva odbrane i Vojske FBiH do 31.12.2008. godine (u KM)

Način plaćanja

Plaćeno po godinama (u KM) Ukupno (u KM)

Nerealizirano (u KM) 2006. 2007. 2008.

Iznos Broj

vojnika Iznos Broj

vojnika Iznos Broj

vojnika Iznos Broj

vojnika Iznos Broj

vojnika presude 9.500.000 7.000 3.655.332 2.870 2.106.221 2.125 15.261.553 11.995 javni poziv 12.978.288 10.888 1.761.817 1.542 14.740.105 12.430 UKUPNO 9.500.000 7.000 16.633.620 13.758 3.868.038 3.667 30.001.658 24.425 7.498.342 5.243

U budžetu FBiH za 2009. godinu planirano je 2,0 mil. KM za izmirenje obaveza prema uposlenicima bivšeg FMO i Vojske FBiH po osnovu izvršnih sudskih odluka. Na teret budžeta za 2009. godinu (do 30.06.), temeljem sudskih presuda, izmireno je potraživanje u iznosu od 776.256 KM (za 600 vojnika). Kamate na izvršne sudske odluke po osnovu potraživanja za neisplaćene neto plaće i naknade, sukladno Izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obaveza FBiH, obračunavaju se kao i kod dobavljača34.

Stara devizna štednja

Za izmirenje obveza po osnovu računa stare devizne štednje, na osnovu Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje („Službeni glasnik BiH“, br: 28/06, 76/06 i 72/07) odgovorna je Bosna i Hercegovina, dok sredstva za izmirenje obveza za štednju deponiranu u bankama na teritoriji Federacije osigurava FBiH. Obaveze FBiH po osnovu računa stare devizne štednje, procijenjene navedenim zakonom, iznose 1.150,0 mil. KM, dok će se tačan iznos utvrditi nakon završetka postupka verifikacije potraživanja. Postupak verifikacije predstavlja preduslov za izmirenje obaveza po ovom osnovu i neophodan je postupak za identificiranje tražilaca, provjeru iznosa računa stare devizne štednja svakog tražioca i registraciju svih potraživanja po osnovu računa stare devizne štednje. Postupak, način i rokovi verificiranja tražbina, kao i postupak i rokovi gotovinskih isplata u FBiH uređuju se Uredbom o postupku verificiranja tražbina i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje (“Službene novine FBiH”, broj 33/06, 66/06, 5/07, 65/07 i 7/09), koja je donesena na osnovu navedenog zakona. Do 31.12.2008. godine ukupno je verificirano 420,9 mil KM za 54.890 vlasnika računa stare devizne štednje. Uz verificiranih 377,7 mil KM u redovnom postupku (za 50.861 vlasnika računa stare devizne štednje), u drugostepenom postupku pozitivno je riješeno 4.029 žalbi u iznosu od 43,2 mil. KM (od ukupno 6.249 riješenih). U novim roku za verifikaciju35 u 2009. godini verificirano je 33,5 mil KM za 5.419 vlasnika računa, dok je u drugostepenom postupku do 31.05.2009. godine pozitivno riješeno 1.537 žalbi (od ukupno 2.006 riješenih) u iznosu od 13,4 mil. KM.

34 Otpisuju se od dana stupanja na snagu ovog zakona - 28.11.2004. - do konačne isplate, izuzetno od dana izvršnosti odluke do konačne isplate se plaća po stopi od 2,5%


64

Izmirenje dijela obveza po osnovu verificiranih računa stare devizne štednje vršeno je gotovinskim isplatama i to isplatom maksimalnog iznosa od 1.000,00 KM ili ukupnog iznosa do 1.000,00 KM po jednom vlasniku računa, plaćanjem obaveza prema onim vlasnicima računa stare devizne štednje (2.880), čija su ukupna potraživanja manja od 100,00 KM, čime su obaveze prema njima izmirene u cjelosti, kao i plaćanje obaveza po osnovu neizvršene emisije obveznica u 2008. godini (glavnica + kamata)36.

Tabela 4.7. - Plaćene obaveze po osnovu stare devizne štednje do 31.12.2008. godine

Isplate po godinama

Isplata do 1.000 KM Isplata po osnovu

neemitiranih obveznica u 2008 (glavnica +

kamata) Isplata do 100 KM Sve

ukupno

Broj štediša

Iznos (u KM) Br. šted

Iznos (u KM)

Br.šted

Iznos (u KM) Iznos (u KM)

2006. 6.973 6.168.813,2 6.168.813,22007. 41.934 35.980.494,9 35.980.494,92008. 1.868 1.662.151,8 32.673 30.198.206,2 2.880 177.657,9 32.038.016,1UKUPNO 50.775 43.811.460,0 32.673 30.198.206,2 2.880 177.657,9 74.187.324,2 U budžetu za 2009. godinu planirano je 89,0 mil. KM za izmirenje obaveza po osnovu stare devizne štednje, od čega se na gotovinske isplate odnosi 10 mil. KM, na obaveze po osnovu izvršnih sudskih rješenja (glavnica) 18,0 mil. KM, na glavnicu po osnovu emisije obveznica 50,0 mil. KM i 11,0 mil. KM za kamatu po osnovu emisije obveznica. Tražbine nastale u ratu ili tokom neposredne ratne opasnosti

Tražbine pravnih i fizičkih lica nastale na osnovu mobiliziranih ili ustupljenih materijalno-tehničkih sredstava i opreme, isporuke materijala, proizvoda, roba i izvršenih usluga za potrebe odbrane, te ustupljenih novčanih sredstava, nastalih u razdoblju od 08.04.1992. godine do 23.12.1996. godine registrirale su se i verificirale u skladu sa odredbama Zakona o utvrđivanju i ostvarivanju tražbina nastalih za vrijeme ratnog stanja i izravne ratne opasnosti ("Službene novine Federacije BiH”, broj:43/01), te Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obaveza Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj: 66/04, 49/05, 35/06, 31/08 i 32/09). Izmirenje ovog duga, sukladno Zakonu o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obaveza Federacije BiH, vršit će se emisijom vrijednosnih papira, koji će se amortizirati do 2027. godine (umjesto ranije utvrđenog roka do 2047. godine). Utvrđivanje konačnih podataka o visini obaveza za tražbine nastale u ratu ili tokom direktne ratne opasnosti zadatak je Komisije za konačnu verifikaciju ratnih potraživanja koju je osnovala Vlada FBiH. Prema podacima Komisije, verificirana, odnosno evidentirana su potraživanja u ukupnom iznosu od 206,9 mil. KM, od čega se na pravna lica odnosi 172,5

35 Uredbom o izmjenama Uredbe o postupku verificiranja tražbina i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u FBiH (Službene novine Federacije BiH , broj: 7/09) utvrđen novi rok za verifikaciju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje (od 01.04. do 01.06.2009. godine). 36 Do 31.12.2008. godine isplaćeno je 43,9 mil. KM za 53.655 vlasnika računa stare devizne štednje. Obzirom da do 31.12.2008. godini nije izvršena emisija obveznica za staru deviznu štednju, po osnovu neemitiranih obveznica je, na teret budžeta za 2008. godinu, izvršeno plaćanje u iznosu od 30,198 mil KM za 32.673 vlasnika računa SDŠ. U navedeni iznos uključeni su glavnica i kamata na ostatak duga (25,8 mil. KM se odnosi na glavnicu).


65

mil. KM, a na fizička lica 34,4 mil. KM. Od navedenog iznosa za emisiju vrijednosnih papira, kroz prvu tranšu, podobno je 190,7 mil. KM. Ostatak verificiranih potraživanja, kao i obaveze po izvršnim sudskim odlukama dostavljenim nakon prestanka rada Komisije, izmiriće se emisijom obveznica kroz više tranši37.

Tabela 4.8. - Izmirenje obaveza po osnovu unutarnjeg duga FBiH

Vanjski dug Vanjski dug FBiH regulisan je Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije BiH», br: 86/07 i 24/09 ), Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine (« Službene novine Federacije BiH», broj 19/06) i Zakonom o trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije BiH», broj :19/03 i 79/07). Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda («Službeni glasnik BiH», broj 55/04) i Zakonom o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH» broj 61/04) propisan je način osiguranja prihoda za servisiranje vanjskog duga i način izmirivanja obaveza po vanjskom dugu Bosne i Hercegovine. 37 Zakonom utvrđeni grace period ze emitirane obveznice je 9 godina od datuma emisije (uračunat u rok otplate), dospijeće prve emitirane tranše (190,67 mil KM) će biti 14 godina, uz kamatu na ostatak duga od 2,5% godišnje. Dospijeće glavnice (počev od 2019. do 2023. godine) po godinama će biti: 45,75 mil. KM, 39,81 mil. KM, 34,99 mil. KM, 34,99 mil. KM i 35,14 mil. KM. 38 S obzirom da je zakonski rok za izmirenje obaveza prema dobavljačima bivšeg FMO, kao i prema pripadnicima Vojske FBiH i uposlenicima bivšeg FMO bio 31.12.2008.g., te da uprkos nastojanjima navedene obaveze nije bilo moguće izmiriti u roku, Izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obaveza FBiH («Službene novine FBiH» br. 32/09) propisano je da se kamate na izvršene sudske odluke po ovom osnovu obračunaju kao i do 31.12.2008. (2,5%), ovi troškovi su uvršteni u rebalans budžeta za 2009.g. Kamate po oosnovu obaveza za vojničke plaće i dobavljače FMO u Budžetu su planirane na kontu 613900: Ugovorene usluge – za sudske troškove i zatezne kamate 39 Troškovi zateznih kamata i sudskih troškova u iznosu od 2,5 mil. KM u budžetu za 2009. godinu planirane su na kontu 613900: Ugovorene usluge – za sudske troškove i zatezne kamate

Potraživanja (u mil. KM)

Plan 2009. Procjena 2010.. Plan 2011. Procjena 2012. Glavnica Kamata Ukupno Glavnica Kamata Ukupno Glavnica Kamata Ukupno Glavnica Kamata Ukupno

Opšte obaveze38

-Vojničke plaće 2,0 0,6 2,6 5,0 1,4 6,4 0,5 0,2 0,6 0,0 0,0 0,0

-Dobavljači FMO 1,0 0,4 1,4 3,0 1,0 4,0 3,6 1,1 4,7 0,0 0,0 0,0 Stara devizna štednja39 78,0 12,5 90,5 88,0 15,5 103,5 102,0 17,2 119,2 85,0 13,0 98,0

Ratna potraživanja 0,0 0,0 0 0,0 5,5 5,5 0,0 5,5 5,5 0,0 5,5 5,5

Sindicirani kredit 153,9 7,9 161,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Ukupno 234,9 21,4 256,4 96,0 23,4 119,4 106,1 24,0 130,0 85,0 18,5 103,5


66

Za sve obaveze po vanjskom dugu sredstva osigurava Federacija BiH, bilo da Uprava za indirektno oporezivanje raspoređuje prihode (iz pripadajućeg dijela bruto prihoda od indirektnih poreza za FBiH) u korist budžeta BiH na podračun za servisiranje vanjskog duga FBiH, bilo da se sredstva uplaćuju sa Jedinstvenog računa Trezora, iz budžeta FBiH, za direktne obaveze FBiH po vanjskom dugu. U skladu sa članom 49. Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH» broj 52/05) entiteti i Distrikt mogu se zaduživati po osnovu vanjskog duga uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupštine, u skladu s uslovima iz Ustava Bosne i Hercegovine. Izvršenje vanjskog duga za 2008.godinu i ostvareni prihodi od krajnjih korisnika kredita:

• otplata dugovanja.primljenih kroz državu –relevantne obaveze 74.706.154 KM • otplate direktnih ino obaveza Federacije BiH 22.234.053 KM • kamate na pozajmice za relevantne obaveze 64.492.418 KM • kamate na pozajmice za direktne obaveze 1.874.326 KM • izdaci za negativne kursne razlike 164.432 KM • izdaci bankarskih usluga 60.834 KM • povrat anuiteta od krajnjih korisnika kredita 40.722.945 KM

Planirano servisiranje vanjskog duga i prihodi od krajnjih korisnika kredita za 2009. godinu:

• otplata dugovanja.primljenih kroz državu –relevantne obaveze 138.075.055 KM • otplate direktnih ino obaveza Federacije BiH 3.236.267 KM • kamate na pozajmice za relevantne obaveze 99.892.703 KM • kamate na pozajmice za direktneobaveze 2.824.366 KM • izdaci za negativne kursne razlike 250.000 KM • izdaci bankarskih usluga 25.000 KM • povrat anuiteta od krajnjih korisnika kredita 75.641.490 KM

Na dan 31.12.2008. godine stanje vanjskog duga (relevantni i direktni) iznosi 2.901,6 mil. KM40. Relevantni dug nastao je po osnovu kredita koje je sa kreditorom ugovorila Bosna i Hercegovina (supsidijarnim sporazumima obaveza prenesena na FBiH) i iznosi 2.812,7 mil. KM. Direktni vanjski dug nastao je po osnovu kredita koje je direktno, u skladu sa Zakonom o vanjskom dugu, sa kreditorom ugovorila FBiH i isti iznosi 88,9 mil. KM.

Ukupne obaveze po osnovu servisiranja duga u narednom periodu

Prema stanju duga na dan 31.12.2008. godine (vanjski 2,9 milijardi KM i unutarnji 1,7 milijardi KM), ukupan dug FBiH u odnosu na BDP (za 2008. godinu) iznosi 27,1%, dok se taj odnos u prvom polugodištu ove godine nešto pogoršava i u odnosu na projicirani BDP za 2009. godinu iznosi 28,4%. Izmjenama Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obveza FBiH iz 2008. godine, korekcijama visina pojedinih obaveza FBiH (obaveze prema dobavljačima, devizna štednja, ratne tražbine, kamate), kao i izmirivanjem Zakonom utvrđenih obaveza, došlo je do značajnog smanjenja unutarnjeg duga, što je bitno utjecalo na ukupnu zaduženost na kraju 2008. godine. Međutim, usljed zaključenog kratkoročnog sindiciranog kredita početkom 2009. godine došlo je do povećanja ukupne zaduženosti po osnovu tog kredita za 153,9 mil KM. Kako projekcije 40 U navedeni iznos nisu uključene kamate niti drugi pripadajući troškovi


67

pokazuju stagnaciju BDP-a u odnosu na prethodnu godinu, i ovako relativno malo povećanje zaduženosti dovelo je do rasta u odnosu duga prema (projiciranom) BDP-u. Servis duga FBiH (konsolidirani centralne vlade FBiH i kantona) u odnosu na ostvareni konsolidirani prihod iznosi 9,2% i u okviru je ograničenja iz člana 7. Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji BiH. Tabela 4.9. – Stanje duga FBiH po godinama (u mil. KM)

Godina BDP

Stanje duga Federacije BiH Odnos duga prema BDP

ukupno vanjski dug

unutarnji dug

(procijenjeni) Ukupno Vanjski

dug Unutarnji

dug

1 3 4 5 6 (3:1) 7 (4:1) 8 (5:1) 30.06.2009. 17.027 4.829,19 2.962,71 1.866,48 28,4% 17,4% 11,0% 31.12.2008. 17.027 4.614,14 2.901,64 1.712,50 27,1% 17,0% 10,1% 31.03.2007. 15.434 4.584,00 2.553,00 2.031,00 29,7% 16,5% 13,2%

Projekcija vanjskog duga i prihoda od krajnjih korisnika kredita za period 2009.-2011. godine (sa korektivnim faktorom 5%) sa aktiviranim opcionim iznosom Londonskog kluba

Aktiviranje opcionog iznosa kredita po Londonskom klubu (284.787.183 KM) uslovljeno je dostizanjem određenog stepena ekonomske razvijenosti. Opcioni iznos će se dodati osnovnom iznosu duga na dan plaćanja, kada, na osnovu saopštenja Svjetske banke, BiH ostvari BDP po glavi stanovnika od 2.800 USD, uvećano za postotak inflacije u Njemačkoj od 1997. godine za narednih 10 godina. Iako je servisiranje vanjskog duga za 2009. godinu planirano pod pretpostavkom da će se navedeni uslovi steći u 2009. godini, opcioni iznos do 30.06.2009. godine nije aktiviran. Plan za 2009. godinu, kao i procjena, odnosno projekcije za period 2010.-2012. godine, pod pretpostavkom aktiviranja opcionog duga Londonskog kluba u decembru 2009. godine, prikazane su u tabeli 4.10. Tabela 4.10. – Projekcije pod pretpostavkom aktiviranja opcionog duga Londonskog kluba

Naziv Plan 2009. 41 Procjena 2010.

P r o j e k c i j e 2011. 2012.

Izdaci bankarskih usluga 25.000 30.000 35.000 35.000 Izdaci za neg. kursne razlike 250.000 250.000 250.000 400.000 Kamate na poz. primljene kroz Državu42 91.404.055 115.927.585 130.420.614 143.446.954 Kamate na poz. direktnih ino-obaveza FBiH 2.824.366 3.206.524 3.125.432 3.048.884 Povrat anuiteta od krajnjih kor. za otplatu kredita 75.641.490 97.315.796 105.249.160 111.264.335 Otplate dugova primljenih kroz državu43 125.615.569 153.087.672 167.767.498 211.992.790 Otplate direktnih ino-obaveza FBiH 3.236.267 3.392.454 3.392.454 3.629.183

41 Za procjene (plan 2009, procjena 2010. i projekcija 2011 i 2012. godine) primijenjeni su kursevi iz kursne liste broj 076 Centralne banke BiH od 21.04.2009.godine. Predviđena rezerva-korektivni faktor u iznosu od 5% od ukupno planiranih obaveza odnosi se na nova zaduženja, pokriće troškova servisiranja i evidentiranih zaduženja 42 U slučaju da do ostvarenja procjena aktiviranja opcionog iznosa za Londonski klub ne dođe u decembru 2009. godine, tada bi plan za 2009. godinu bi bio manji u dijelu koji se odnosi na kamate na pozajmice primljene kroz Državu i iznosio bi 83.269.100 KM 42 U slučaju da do ostvarenja procjena aktiviranja opcionog iznosa za Londonski klub ne dođe u decembru 2009. godine, tada bi plan za 2009. godinu bi bio manji i u dijelu koji se odnosi na otplate dugova primljenih kroz državu i iznosio bi 113.156.083 KM.


68

Tabela 4.11. sadrži projekcije servisiranja ukupnog javnog duga budžeta FBiH za period 2010.-12.

Tabela 4.11. – Projekcija servisiranja javnog duga FBiH za period 2010.-2012.

Servisiranje (u milionima KM)

Izvršenje Plan 2009.

Projekcije 2007. 2008. 2010. 2011. 2012.

Vanjski dug (sa opcionim iznosom)44 148,7 163,5 299,0 373,2 410,2 472,8

Unutarnji dug, od čega 61,1 40,4 256,4 119,4 130,1 103,5Neizmirene plaće i naknade (VFBiH i FMO) 16,6 3,9 2,6 6,4 0,7 0

Dobavljači bivšeg FMO 8,5 4,4 1,4 4,0 4,7 0 Stara devizna štednja 35,9 32,1 90,5 103,5 119,2 98,0 Ratne tražbine 0 0 0 5,5 5,5 5,5 Sindicirani kredit 161,9 0 0 0

UKUPNO 209,8 203,8 555,4 492,6 540,3 576,3Napomena: U izvršenje obaveza po osnovu unutarnjeg duga u 2007. i 2008. godini nisu uključene kamate

44 Ukoliko se opcioni dug ne aktivira u decembru 2009. godine planirana obaveza po osnovu vanjskog duga u 2009. godini bi bila manja i iznosila bi 290,87 mil. KM


69

Tabela 4.12: Procjena rashoda po ekonomskoj klasifikaciji za period 2009.-2012.godine

Plate, naknade, doprinosi


Tekući transferi (bez unutarnjeg

duga)Kapitalni grantovi

Izdaci za kamate i ostale naknade

Tekuća rezerva

Nabavka stalnih

sredstava

Pozajmljivanje i učešće u

dionicama

Otplata dugova primljenih kroz

DržavuDirektne

obaveze FBiHOstale otplate

unutarnjeg duga

Otplate domaćim finansijskim institucijama UKUPNO

611000-2000 613000 614000 615000 616100 600000 821000 822000 823100 823200 823400 823300

Izvršenje 2008. 242.237.265 73.173.083 984.171.556 81.328.111 66.366.744 82.003.544 5.380.890 74.706.154 22.234.053 40.215.353 4.663.018 1.676.479.771

Plan 2009. 227.016.100 54.011.478 908.645.270 3.658.008 109.334.135 79.232.574 59.154.900 8.000.000 138.075.055 3.236.267 342.767.386 200.155.786 2.133.254.771

Projekcije 2010. 219.665.295 82.173.083 821.271.264 8.408.008 118.251.439 21.492.364 136.129.018 13.633.321 156.124.716 3.392.454 117.500.000 5.500.000 1.703.540.962

Projekcije 2011. 219.665.295 88.336.064 845.535.223 9.038.609 126.501.821 29.053.978 149.741.919 11.173.290 170.804.545 3.392.454 130.100.000 5.500.000 1.788.843.198

Projekcije 2012. 219.665.295 92.752.867 857.069.035 9.363.732 126.596.527 29.053.978 157.229.015 9.505.192 182.284.844 3.629.183 103.500.000 5.500.000 1.796.149.669

Otplata unutarnjeg dugaOtplata vanjskog dugaKapitalni izdaciTekući rashodi


70

Poglavlje 5: Finansiranje budžeta centralne vlade FBiH i ciljani fiskalni bilans

Uvod

U ovom poglavlju su izložene projekcije primitaka iz domaćih i stranih izvora potrebnih za finansiranje budžeta u toku narednog srednjoročnog perioda, a na osnovu ranije izložene projekcije ukupnih raspoloživih prihoda, okvira rashoda u narednom srednjeročnom periodu, te projiciranog fiskalnog cilja za naredne tri godine. Iako su u naredne tri godine, kao i u 2009. godini, planirana značajna sredstva po osnovu finansiranja (naročito iz stranih izvora, odnosno prvenstveno iz sredstava MMF SBA), budući da će se sva sredstva primljena po ovom osnovu trošiti za izmirivanje obaveza unutrašnjeg i vanjskog duga, planirano je da će budžet centralne vlade FBiH, i pored teške makro-ekonomske i fiskalne situacije, kontinuirano ostvarivati primarni fiskalni suficit.

Finansiranje budžeta centralne vlade FBiH

Finansiranje iz inostranih izvora U proteklim godinama, nivo koncesionalnog finansiranja (tj. uslovnjenog finansiranja pod izrazito povoljnim terminima) je doživio značajan pad. U 2007. godini je primljeno 25,9 miliona KM po osnovu kredita budžetske podrške Svjetske banke, dok u 2008. primitaka po osnovu kredita nije bilo. U 2009. godini, s druge strane, usljed ekonomske kriza i značajnog pada u prikupljenim prihodima, Vlada FBiH je bila primorana posegnuti za kreditnim sredstvima međunarodnih finansijskih institucija, prvenstveno MMF-a, kako bi dalje ograničila uticaj negativnih efekata finansijske i ekonomske krize na makroekonomsku stabilnost i dugoročnu perspektivu FBiH. U julu 2009. godine Odbor MMF-a je odobrio kreditna sredstava Bosni i Hercegovini, po osnovu Stand-by aranžmana, u ukupnom iznosu od 1,2 mld. EUR koja bi trebala biti povučena u naredne tri godine, a od čega se dvije trećine odnose na Federaciju BiH. Sredstva MMF-a su odobrena za podršku budžetima u cilju ublažavanja efekata ekonomske krize i pokriće budžetskog deficita, ali i za očuvanju kontinuiteta aranžmana valutnog odbora. Stoga, ova sredstva će se koristiti za finansiranje budžetskog deficita po osnovu obaveza, i povlačit u iznosu koji bude neophodan za finansiranje održivog nivoa javnih rashoda, dok će preostali iznos biti ostavljen na računu Centralne banke BiH, za povećanje rezervi, a u cilju jačanja aranžmana valutnog odbora. U 2009. godini planirano je da će biti povučena sredstva prve i druge tranše, koja za FBiH iznose 396 miliona KM. Od ovog iznosa 126 miliona KM će biti proslijeđeno kantonalnim Vladama za


71

pokriće deficita kantonalnih budžeta u 2009. godini, i to u vidu kreditne pozajmice od strane Vlade FBiH, sa sljedećom strukturom:

• Sarajevski kanton 49,9 miliona KM • Tuzlanski kanton 17,6 miliona KM • Zeničko-dobojski kanton 15,0 miliona KM • Srednjebosanski kanotn 6,0 miliona KM • Posavski kanton 4,5 miliona KM • Zapadno-hercegovački kanton 2,7 miliona KM • Hercegovačko-neretvanski kanton 5,1 miliona KM • Kanton 10 4,0 miliona KM • Unsko-sanski kanton 12,5 miliona KM • Bosansko-podrinjski kanton 8,7 miliona KM

U vremenskom periodu 2010.-12., projicirana su sredstva budžetske podrške za FBiH po osnovu Stand-by aranžmana MMF-a u iznosu od 248 miliona KM u 2010., 347,3 miliona KM u 2011. i 248 miliona KM u 2012. godini. U toku su takođe i pregovori sa Svjetskom bankom o potpisivanju novog kredita budžetske podrške. Međutim, s obzirom da bi konačna odluka trebala biti donesena u septembru 2009., te da u ovom trenutku iznos kredita nije utvrđen, ova sredstva nisu unesena u projekcije Dokumenta okvirnog budžeta za period 2010.-2012. godina.

Domaće finansiranje Domaće finansiranje u periodu 2007.-08., je bilo ograničeno na korištenje sredstava sa ESCROW računa, koja se sastoje od prihoda od privatizacije i sredstava sukcesije, u svrhu isplate zaostalih potraživanja prema vladi, a u skladu sa Strateškim planom isplate domaćih potraživanja. U 2007. godini je primljeno 10 miliona KM po osnovu privatizacije, dok su primitci po ovom osnovu u 2008. godini iznosili svega 53.000 KM. U 2009. godini, s druge strane, usljed akumuliranih obaveza iz 2008. godine u iznosu od 251 milion KM koje je bilo potrebno izmiriti iz budžeta za 2009. godinu, a koje zbog pada u redovnim prihodima kao rezultat ekonomske krize nije bilo moguće izmiriti iz tekućih prihoda, Vlada FBiH je bila primorana posegnuti za kreditnim sredstvima kod domaćih komercijalnih banaka, u iznosu 185,4 milion KM. Međutim, ovi krediti bi trebali biti vraćeni iz sredstava MMF SBA, već u toku 2009. godine, kako bi se izbjeglo dalje plaćanje kamata. U istoj godini planirana su i sredstva po osnovu sukcesije u iznosu od 120 miliona KM, a koja će takođe biti korištena za pokriće prenesenih obaveza iz prethodnog perioda. U periodu 2010.-2012. godina, sredstva po osnovu domaćeg finansiranja nisu planirana. Ukupno neto finansiranje

Prema MMF metodologiji, neto finansiranje se izračunava kao: • pozitivne stavke - ukupni primici po osnovu: (i) stranog i domaćeg zaduženja, (ii)

privatizacija i prodaja stalnih sredstava, (iii) prenos viška prihoda iz prethodnog perioda


72

• negativne stavke – (i) otplate unutarnjeg duga, (ii) otplate vanjskog duga, i (iii) otplate prenesenih obaveza iz prethodnog perioda

Pod stavkom finansiranje rebalansa budžeta FBiH za 2009. godinu nalazi se iznos od -108,8 mil KM. Od ovog iznosa, primici (pozitivne stavke) iznose 701,4 mil. KM i to po osnovu:

• primici po osnovu prve i druge tranše MMF SBA u iznosu od +396 mil. KM • primici po osnovu zaduživanja kod domaćeg bankarskog sektora centralne vlade FBiH u

iznosu od +185 mil KM, • primici po osnovu prodaje stalnih sredstava centralne vlade FBiH u iznosu od +120 mil

KM. Ova sredstva u potpunosti će biti utrošena na otplatu vanjskog i unutarnjeg duga, u iznosu od 810,2 mil. KM i to:

• Otplata glavnice po osnovu domaćeg zaduživanja vlade FBiH od 200,1 mil KM (od čega 153,9 miliona KM po osnovu otplate novog komercijalnog kredita uzetog u 2009. godini),

• Otplata unutarnjeg duga centralne vlade FBiH u iznosu od 91,5 mil KM, • Otplata glavnice ino duga primljenog kroz državu u iznosu od 138,1 mil KM, • Otplata glavnice direktnog ino duga centralne vlade FBiH 3,2 mil KM, • Otplata prenesenih obaveza iz 2008. godine centralne vlade FBiH od 251,2 mil KM, • Pozajmica kantonima za pokriće viška rashoda nad prihodima, a iz iznosa MMF SBA

sredstava, od 126,0 mil. KM. Neto finansiranje za 2010. godinu projicirano je na nivou od -34,5 mil. KM. Od ovog iznosa, primici (pozitivne stavke) iznose 248 mil. KM i to po osnovu:

• primici po osnovu treće tranše MMF SBA u iznosu od +248 mil. KM

Ova sredstva u potpunosti će biti utrošena na otplatu vanjskog i unutarnjeg duga, u iznosu od 791,3 mil. KM i to:

• Otplata glavnice po osnovu domaćeg zaduživanja vlade FBiH od 5,5 mil. KM, • Otplata unutarnjeg duga centralne vlade FBiH u iznosu od 117,5 mil KM, • Otplata glavnice ino duga primljenog kroz državu u iznosu od 156,1 mil KM, • Otplata glavnice direktnog ino duga centralne vlade FBiH 3,4 mil KM,

Neto finansiranje za 2011. godini je projicirano u iznosu od 37,5 mil. KM, a u 2012. godini - 46,5 mil. KM.


73

Fiskalni bilans i primarni fiskalni cilj

U 2010. godini, kao i u 2009. godini sva sredstva primljena po osnovu finansiranja trošit će se za izmirivanje obaveza po osnovu unutrašnjeg i vanjskog duga. Stoga će budžet FBiH prema projekciji, i pored teške makroekonomske i fiskalne situacije, ostvariti primarni fiskalni suficit: Budžet centralne vlade FBiH po rebalansu za 2009. godinu ima bilans po obračunskoj osnovi (MMF metodologija: ukupni prihodi i grantovi minus ukupni rashodi i kapitalni izdaci) u iznosu od +108,8 mil KM ili suficit od 0,6% BDP-a FBiH.45 Uzmemo li u obzir ukupan iznos troškova kamata od 109,3 mil KM u 2009. godini, primarni fiskalni bilans centralne vlade FBiH iznosi +218,1 mil KM, odnosno ostvaren je primarni fiskalni suficit od +1,3% BDP-a FBiH. Za 2010. godinu projiciran je bilans po obračunskoj osnovi u iznosu od +34,5 mil. KM ili 0,2% BDP-a FBiH. Dodamo li ovom iznosu ukupan iznos troškova kamate projiciran za 2010. godinu od 118,2 mil. KM, primarni fiskalni bilans centralne vlade FBiH u 2010. godini bi iznosio 152,8 mil. KM, odnosno ostvario bi se primarni fiskalni suficit od +0,9% BDP-a FBiH. Primarni fiskalni bilans centralne vlade FBiH je projiciran na nivou od 156,7 miliona KM (0,8% BDP-a FBiH) u 2011. godini i 210,0 miliona KM (ili 1,0% BDP-a FBiH) u 2012. godini. Na osnovu svega naprijed izloženog, u slijedećoj tabeli su navedene konsolidovane projekcije budžeta centralne vlade FBiH za period 2010.-12., na kojima se zasniva izračunavanje primarnog fiskalnog bilansa.

45 Ovaj iznos ne uključuje kreditnu pozajmicu kantonalnim vladama za pokriće budžetskog deficita kantona, iz sredstava MMF SBA, u iznosu od 126,0 mil. KM


74

Tabela 5.1. - Okvirna fiskalna tabela za Federaciju BiH za period 2008.- 2012.g.

OstvarenoRevidirana procjena

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.Ukupni prihodi i grantovi 1.338.479.707 1.431.799.012 1.455.540.962 1.509.290.867 1.584.684.775Ukupni prihodi 1.214.514.134 1.273.699.012 1.363.292.334 1.417.042.239 1.492.436.147

710000 Poreski prihodi 1.130.051.855 1.103.831.745 1.178.559.951 1.218.793.324 1.284.782.264720000-721111 Neporeski prihodi 84.462.279 169.867.267 184.732.383 198.248.915 207.653.883

730000 Grantovi 40.722.945 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000721111 Dividende 83.242.628 149.100.000 83.248.628 83.248.628 83.248.628

Ukupni rashodi po osnovu obaveza 1.534.661.193 1.323.020.304 1.420.917.393 1.478.929.160 1.501.115.092823400 Otplata unutarnjeg duga 40.215.353 342.767.386 117.500.000 130.100.000 103.500.000

Ukupni rashodi po gotovinskom osnovu 1.574.876.546 1.665.787.690 1.538.417.393 1.609.029.160 1.604.615.092616000 Kamate 66.366.744 109.334.135 118.251.439 126.501.821 126.596.527

Ostali tekući rashodi 1.421.125.368 1.488.907.185 1.270.403.615 1.321.612.130 1.311.284.357Investicije 87.384.434 67.546.370 149.762.339 160.915.209 166.734.207

822500 Projekti finansirani izvana821000 Domaće investicije 87.384.434 67.546.370 149.762.339 160.915.209 166.734.207

Bilans po osnovu obaveza -196.181.486 108.778.708 34.623.569 30.361.707 83.569.683Budžetski bilans na gotovinskoj osnovi -236.396.839 -233.988.678 -82.876.431 -99.738.293 -19.930.317Finansiranje 196.181.486 -108.778.708 -34.517.170 37.536.334 -46.914.027

Strani krediti -96.817.624 254.688.678 88.482.830 173.136.334 62.085.973814100 Krediti budžetske podrške 122.583 396.000.000 248.000.000 347.333.333 248.000.000

Strane investicije 0 0 0 0 0823100 823200 (-) Otplata glavnice -96.940.207 -141.311.322 -159.517.170 -174.196.999 -185.914.027

Domaće finansiranje -44.723.607 13.800.000 -123.000.000 -135.600.000 -109.000.000814300 Domaće zaduživanje 0 185.455.786 0 0 0823300 (-) Otplata glavnice -4.663.018 -200.155.786 -5.500.000 -5.500.000 -5.500.000811120 ESCROW račun 154.764 120.000.000 0 0 0823400 (-) Otplata unutarnjeg duga -40.215.353 -91.500.000 -117.500.000 -130.100.000 -103.500.000

591300 Prenesene obaveze iz prethodne godine 337.722.717 -251.267.386 0 0 0

822100 Prenos sredstava kantonima za pokriće deficita 0 -126.000.000 0 0 0Višak prihoda nad rashodima 0 0 106.399 67.898.041 36.655.656

PRIMARNI BILANS -129.814.742 218.112.843 152.875.008 156.863.528 210.166.210Memo stavka: BDP Federacije BiH 17.027.000.000 17.027.000.000 17.369.000.000 18.892.000.000 20.652.000.000SUFICIT IZRAŽEN U % BDP-a -0,76 1,28 0,88 0,83 1,02

Iznosi u KMPrognoza

Konto


75

Poglavlje 6: Budžetski prioriteti za period 2010.-2012.g.

Uvod

Budžet je primarni instrument za izradu politika vlade. On je sredstvo putem kojeg se strateški ciljevi vlade prenose na usluge, programe i aktivnosti koje ispunjavaju socijalne i ekonomske potrebe njenih građana. Sve se vlade širom svijeta suočavaju sa dilemom zahtjeva za sredstvima za programe i usluge koje nadmašuju nivo raspoloživih sredstava. Ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak u tom smislu. Suočena sa zahtjevima budžetskih korisnika i prioritetima koji nadilaze nivo raspoloživih sredstava, Vlada Federacije BiH je obavezna da donosi odluke o tome koje su njene najvažnije prioritetne politike. U ovom poglavlju su izložene preporuke Ministarstva finansija u pogledu srednjoročnih budžetskih prioriteta koji se mogu finansirati iz raspoloživih sredstava u narednom periodu i početnih budžetskih ograničenja (gornjih granica rashoda budžetskih korisnika) za 2010., 2011. i 2012. godinu, zasnovanim na prethodnoj analizi Tabela pregleda prioriteta budžetskih korisnika poduzetoj od strane Ministarstva finansija. Analiza uzima u obzir informacije budžetskih korisnika po pitanju prioritetnih politika za naredni period i indikativnih procjena sredstava potrebnih za njihovu implementaciju. Ove politike su ocjenjene naspram federalnih prioritetnih politika izloženih u dokumentima i iskazima odobrenim od strane Vlade Federacije BIH. Budući da je Vlada FBiH odabrala, te počela implementirati, strategiju za ublažavanje efekata krize i uvela ograničenja potrošnje, analiza je rađena u skladu sa postojećim rebalansom budžeta FBiH za 2009. godinu koji je zasnovan na osnovnim načelima Vlade izloženim u Pismu namjere upućenog MMF-u, te iskazanim kroz odredbe Zakona o načinu ostvarivanja ušteda koji tretira oblast javnih rashoda u narednom periodu. Početne gornje granice rashoda za 2010., 2011. i 2012. godinu su namijenjene za osiguranje realnog okvira unutar kojeg resorna ministarstva i budžetski korisnici mogu razviti detaljne zahtjeve budžetskih korisnika. Ministarstvo finansija će krajem augusta poslati Budžetske instrukcije br. 2 koje će resornim ministarstvima i budžetskim korisnicima ponuditi dalje smjernice za pripremu njihovih detaljnih budžetskih zahtjeva za 2010. godinu. Treba naglasiti da će se ove godine Budžetske instrukcije broj 2 poslati budžetskim korisnicima u novom formatu. Nove instrukcije će predstavljati kombinaciju ranijih instrukcija br. 2 i br. 3. To znači da će se u novim instrukcijama zahtijevati od budžetskih korisnika da pripreme svoje zahtjeve po ekonomskoj klasifikaciji, ali i u programskom formatu, odnosno po programima. Cilj koji se želi postići jeste ojačati fokus na programski budžet, odnosno odgovornost budžetskih korisnika za postignute rezultate, što prestavalja novi korak ka punoj implementaciji programskih budžeta u budućnosti.


76

Srednjoročni planovi potrošnje u Dokumentu okvirnog budžeta, kao što su predloženi od strane Ministarstva finansija, se sastoje od tri osnovne tabele, u kojima su prikazane: • Ukupne procjene budžeta po osnovnim ekonomskim kategorijama (vidi Poglavlje 4, tabela

4.12); • Planove funkcionalne (sektorske) potrošnje i ograničenja budžetskih sredstava po sektorima

(Tabela 6.2); i • Početne gornje granice rashoda za resorna ministarstva/budžetske korisnike (Tabela 6.4).

Pregled tabela prioriteta budžetskih korisnika FBiH

Kroz Budžetske instrukcije br.1, upućene budžetskim korisnicima u martu ove godine, od budžetskih korisnika se tražilo da kompletiraju ”Tabele pregleda prioriteta budžetskih korisnika” i dostave ih Ministarstvu finansija najkasnije do 30. aprila. Oni su u tim tabelama trebali prikazati svoje osnovne prioritete za alokaciju budžetskih sredstava za 2010.g. i naredne dvije fiskalne godine, a koji bi bili u skladu sa ciljevima ekonomskim i socijalnim politika Vlade FBiH. Svrha tabela je da se budžetskim korisnicima pruži mogućnost da dostave informacije koje bile korištene kao osnov za izradu projekcije javnih rashoda u okviru DOB-a za period 2010.-2012.g. Kao dio ovog procesa, od budžetskih korisnika se tražilo da pripreme četiri zasebne tabele koristeći jednostavan programski format u kojem su sredstva namijenjena za svaki program izložena po ekonomskoj klasifikaciji:

• Tabela 1 prikazuje sažetak postojećih programa i usluga koje proizvodi ili pruža bu-džetski korisnik navodeći odobreni budžet za 2009.g. i procjenu sredstava potrebnih za period 2010.-2012.g. (pod pretpostavkom da neće biti promjena u politici rashoda ili nivou pružanja usluga)

• Tabela 2 prikazuje listu mogućih novih prijedloga visokoprioritetne potrošnje koje će Vlada razmatrati i koji su u skladu sa ekonomskim i socijalnim prioritetnim politikama

• Tabela 3 predstavlja sažetak potencijalnih opcija ušteda od nisko prioritetnih programa i programa koji ne ostvaruju željene rezultate. Svrha opcija uštede je oslobađanje sredstava za nove moguće programe visokog prioriteta.

• Tabela 4a i 4b konsolidira sve informacije koje su dostavljene u Tabelama 1-3 i po programima i po ekonomskoj klasifikaciji.

Informacije dostavljene u ovim tabelama imaju za svrhu podstaknuti određivanje prioriteta za alokaciju budžetskih sredstava shodno najvažnijim ciljevima ekonomskih i socijalnih politika Vlade. Kao i u protekloj godini, Ministarstvo finansija je aktivno surađivalo sa budžetskim korisnicima u samoj pripremi i izradi Tabela prioriteta. Do kraja zadatog roka za dostavljanje istih svih 62 budžetska korisnika su dostavili svoje prijedloge. Međutim, potrebno je spomenuti da je samo 16 korisnika ispunilo Tabelu 2. Svi ostali budžetski korisnici su ukupan zahtjev za sredstvima za 2010. godinu i 2 naredne godine uvrstili u Tabelu 1, odnosno nisu prikazali šta bi bila postojeća potrošnja, a šta novi prioriteti potrošnje, niti su te nove prioritete obrazložili. Od 16 korisnika koji su ispunili Tabelu 2, najbolja obrazloženja novih zahtjeva za potrošnju dali su sljedeći korisnici: Federalno ministarstvo nauke i obrazovanja i Federalni zavod za statistiku,


77

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalna uprava za civilnu zaštitu, Gender centar FBIH, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo zdravstva i Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta. Nadalje, veliki broj ministarstava nije uopće podijelio svoje aktivnosti, odnosno budžet, na programe, niti su definirali ciljeve ili očekivane rezultate svojih aktivnosti, odnosno svojih programa. Za ove korisnike nije bilo moguće ocijeniti uspješnost ili učinak njihovog rada, a time niti ocijeniti bitnost finansiranja njihovih zahtjeva za budžet za naredni period. Najkvalitetnije Tabele pregleda prioriteta dostavili su Federalni zavod za statistiku i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, a slijede ih: Federalna uprava za civilnu zaštitu, Gender centar FBIH, Federalna direkcija za civilnu avijaciju, Ured Vlade za odnose sa javnošću, Federalni zavod za javno zdravstvo, Agencija za državnu službu, JU Centar za edukaciju sudija i tužilaca, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Kazneno-popravni domovi, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta. Prihvatljive tabele, sa stanovišta kvaliteta, dostavili su i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo finansija, Federalni zavod za programiranje razvoja, Federalna uprava policije, Ustavni sud FBIH, Vrhovni sud FBIH, Sudska policija, Federalno pravobranilaštvo i Federalno tužilaštvo. Međutim, 15 budžetskih korisnika dostavilo je Tabele pregleda prioriteta vrlo lošeg kvaliteta, koje kao takve nisu niti mogle biti uzete u obzir prilikom analize prioriteta budžetskih korisnika, te konsekventno i izračuna gornjih granica rashoda. Ovi korisnici su: Arhiv FBIH, Federalna direkcija robnih rezervi, Federalno ministarstvo za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, Ured za reviziju institucija u FBIH, Federalna novinska agencija, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Odbor državne službe za žalbe, Federalni poljoprivredni zavod, Federalni agromediteranski zavod, te Zastupnički dom Parlamenta FBiH, Dom naroda Parlamenta FBiH, Federalna komisija za koncesije, Služba za zajedničke poslova organa i tijela u FBIH i Glavni ured Vlade FBIH. Kako bi u narednoj godini obezbijedilo bolji kvalitet Tabela pregleda prioriteta budžetskih korisnika, a kao osnov za izradu kvalitetnijeg Dokumenta okvirnog budžeta za period 2011.-2013., Ministarstvo finansija FBIH je već po završetku aktivnosti na izradi rebalansa budžeta za 2009. godinu započelo sa opsežnim programom obuke kroz pojedinačne radionice, pripremu modela programskog budžeta za svako pojedino resorno ministarstvo, te niz sastanaka sa ograničenim brojem strateških resornih ministarstava i budžetskih korisnika Vlade FBiH. Iste aktivnosti Ministarstvo finansija planira nastaviti i sa svim ostalim budžetskim korisnicima do kraja 2009. godine.

Analiza budžetskih prioriteta po sektorima za period 2010.- 2012. godine Ministarstvo finansija je analiziralo zahtjeve budžetskih korisnika dostavljene kroz njihove Tabele pregleda prioriteta budžetskih korisnika i na osnovu kvalitete informacija koje su sadržane u tim tabelama, kao i ukupnog okvira raspoloživih prihoda, utvrđen je preliminarni nacrt srednjoročnih projekcija budžeta Vlade FBiH. Određene su početne gornje granice rashoda za svakog budžetskog korisnika za naredne tri godine, uzimajući u obzir pri tom identificirane ciljeve i predložene prioritete potrošnje. Kao polazna tačka izračuna korišten je rebalans budžeta za 2009. godinu.


78

U Prilogu 3: Zahtjevi budžetskih korisnika iskazani su ukupni zahtjevi za potrebnim sredstvima za postojeće i dodatne programe u narednom periodu. Tabele pregleda prioriteta budžetskih korisnika uključuju zahtjeve kako za tekućom tako i kapitalnom potrošnjom. Zahtjevi za kapitalnom potrošnjom odražavaju zahtjeve za kapitalnim sredstvima finansiranim iz domaćih izvora kao i zahtjeve za kapitalom finansiranim od strane donatora. Ukupni zahtjevi za budžetskim sredstvima iznose 3.015,7 miliona KM za 2010. godinu, što predstavlja uvećanje od 141% (više nego dvostruko) u odnosu na iznos iz rebalansa budžeta za 2009. godinu. Ukoliko bi se ovi zahtjevi u potpunosti isfinansirali, budžet FBiH bi u 2010. godini ostvario primarni fiskalni deficit od -8,3% BDP-a FBiH. Ukupni zahtjevi za 2011. godinu iznose 3.182,0 miliona KM i 3.426,0 miliona KM za 2012. godinu. Osnovni zahtjevi za dodatnim sredstvima izloženi u Tabelama pregleda prioriteta budžetskih korisnika odnose se na oblast socijalne zaštite, poljoprivrede, transporta i komunikacija, te oblast energije, rudarstva i industrije. Iz projekcija budžeta Vlade FBiH za 2010. i naredne dvije godine se može jasno vidjeti da budžetski zahtjevi samo 10 korisnika budžeta Vlade FBiH (Tabela 6.1.) premašuju projekciju ukupnih prihoda budžeta Vlade FBiH za 415,9 miliona KM u 2010., odnosno 597,7 milionu KM u 2011. i 775,8 u 2012. god. Međutim, nastavi li se sa dosadašnjim trendovima potrošnje i postojećim izvršenjem prihoda rastući deficit budžeta FBiH46 bi postao ozbiljna prijetnja i fiskalnoj održivosti u srednjoročnom periodu. U namjeri da zaustavi rastući fiskalni debalans, Vlada FBiH opredijelila se u narednom periodu za održavanje oprezne fiskalne politike i ograničenje deficita. Stoga se projekcije rashoda budžeta Vlade FBiH u narednom srednjoročnom periodu moraju uklopiti u raspoložive prihode FBiH, što će imati za posljedicu velike restrikcije po svim tekućim izdvajanjima. Mjere prilagodbe biće usmjerene prevashodno na kontroliranje tekućih rashoda, čime će se otvoriti prostor za potrošnju na itekako potrebnu infrastrukturu. S obzirom da su plaće u javnom sektoru zabilježile značajan rast u proteklih nekoliko godina, neophodno je obuzdati rast plaća, te značajno smanjiti nenamjenske transfere pojedincima i reformirati cijeli sistem socijalnih davanja, o čemu će biti govora u nastavku ovog poglavlja. Uštede ostvarene na tekućoj potrošnji, prevashodno kroz reformu socijalnog sektora, u narednom periodu bit će potrebno usmjeriti na kapitalne investicije, prvenstveno u infrastrukturu i razvojnu potrošnju kroz podršku razvoju industrije, rudarstva, energije, poljoprivrede i turizma. Ovakav pristup je u skladu sa makroekonomskom politikom Vlade izloženom u Poglavlju 2, i trebao bi rezultirati generiranjem ekonomskog rasta FBiH u narednom periodu. Ministarstvo finansija se vodilo upravo ovim smjernicama Vlade FBiH prilikom analize prioriteta potrošnje budžetskih korisnika iz dostavljenih Tabela pregleda prioriteta i izračuna gornjih granica rashoda.

46 Prema izvršenju budžeta FBiH za 2008. godinu, uključimo li i projekte finansirane izvana, deficit budžeta iznosio je 1,8% BDP-a FBiH.


79

Tabela 6.1. Budžetski zahtjevi najvećih korisnika budžeta Vlade Federacije BiH Budžet za

R.br.

Org. kod

2009.

2010. 2011. 2012. 2010. 2011. 2012. 2010. 2011. 2012.

1 5101Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku 267.118 588.544 583.534 635.109 0 0 0 588.544 583.534 635.109

NISU DOSTAVILI OBRAZLOŽENJA ZAHTJEVA ZA DODATNIM SREDSTVIMA

2 3201 Federalno ministarstvo za pitanja boraca 397.342 585.811 644.393 708.832 0 0 0 585.811 644.393 708.832NISU DOSTAVILI OBRAZLOŽENJA ZAHTJEVA ZA DODATNIM SREDSTVIMA

3 1804Federalna direkcija za izgradnju,upravljanje i održavanje autocesta 26.841 117.385 125.168 128.168 76.421 189.702 300.340 193.807 314.870 428.508

Izgradnja autoceste generalnim pravcem Tuzla-rijeka Sava dužine 71 km, povezivanje regiona centralne BIH sa Koridorom 5c i poboljšanje uslova prometa

4 2401Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 56.930 58.532 58.541 58.541 85.664 93.390 94.876 144.196 151.931 153.417

Unapređenje održive poljoprivredne proizvodnje radi zadovoljenja potreba domaćeg i inostranog tržišta, unapređenje sistema upravljanja šumama i zaštiti eko-sistema uz korištenje modernih naučnih metoda, unapređenje sistema snadbijevanja i upravljanja vodenim resursima zasnovanog na modernim evropskim standardima.

5 1801Federalno ministarstvo prometa i komunikacija 30.465 30.465 30.465 30.465 189.030 100.260 100.643 219.495 130.725 131.108

Podrška domaćem autoprevozniku i strukovnim udruženjima, postizanje evropskih standarda nivoa željene infrastrukture, podrška Vlade FBIH održavanju i izgradnji magistralnih i reg.cesta

6 6101 Federalno ministarstvo turizma i okoliša 14.842 33.450 38.015 43.545 39.910 45.827 59.824 73.360 83.842 103.369 Unapređenje stanja okoliša

7 2301 Federalno ministarstvo prostornog uređenja 4.075 9.352 8.045 7.531 57.725 57.090 55.550 67.077 65.135 63.081

Obnova i zaštita nacionalnih spomenika u FBIH, izvršavanje zakonskih obaveza FBIH prema bivšim vlasnicima nacionalnih spomenika, izrada detaljne planske dokumentacije za dijelove područja posebnih obilježja

8 1502 Kazneno-popravni domovi 41.869 43.962 46.160 48.468 20.253 21.530 21.562 64.215 67.690 70.030

Povećanje smještajnih kapaciteta unutar Zavoda, smanjenje prebukiranosti KPZ-a u cjelini, poboljšanje životnog standarda osuđenih osoba, kvalitetnija primjena zakona i poboljšsanje sigurnosti unutar zavoda i izvan njih, a u cilju približavanja međunarodnim standardima.

9 1701Federalno ministarstvo energije,rudarstva i industrije 41.566 49.997 50.009 50.021 638 640 641 50.635 50.649 50.663

Teritorijalna disperzija funkcije mjeriteljstva u cilju efikasnosti i ekonomičnosti, nadzor nad energetskim objektima i integracija energetskih resursa u jedinstven sistem u cilju obezbjeđenja stabilnog energetskog bilansa

10 5001Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta 10.577 11.624 12.319 12.419 19.500 25.500 25.500 31.124 37.819 37.919

Realizacijom programa osigurati će se : povećanje izvoza, povećanje broja novoosnovanih preduzeća, povećanje konkurentnosti sektora malog poduzetništva, veća upotreba tehnologija koje ne zagađuju okoliš, očuvanje starih tradicionalnih zanata

UKUPNO 891.624 1.529.123 1.596.648 1.723.100 489.141 533.939 658.937 2.018.264 2.130.586 2.382.037

Budžetski korisnik (u hiljadama KM)

Osnovna sredstva za nastavak rada

Zahtjevi za dodatnim sredstvima Objašnjenje/komentarUKUPAN ZAHTJEV


80

Gornje granice rashoda budžetskih korisnika Vlade FBiH za period 2010.– 2012.godine po sektorima

Gornje granice rashoda su najprije uspostavljene na nivou sektora, a zatim prenesene na nivo budžetskih korisnika. Sažetak sektorskih gornjih granica rashoda za svaki sektor i početne gornje granice rashoda za svakog budžetskog korisnika izloženi su u daljem tekstu. Na osnovu analiza i preporuka spomenutim u prethodnom poglavlju u ovom dijelu se daju gornje granice rashoda budžetskih korisnika za slijedeću budžetsku i naredne dvije fiskalne godine. Sažetak budžetskih ograničenja za svaki sektor i početna budžetska ograničenja za svakog budžetskog korisnika su izloženi u daljem tekstu. U periodu od naredne tri godine, ukupne projicirane gornje granice rashoda iz budžeta Vlade FBiH za 2010. godinu iznose 1.703,5 mil KM, za 2011. godinu 1.788,8 mil KM i za 2012. godinu 1.796,1 mil KM. U Tabeli 6.2. je dat pregled sažetih sektorskih gornjih granica rashoda FBiH za period 2010.-2012., dok Tabela 6.4. sadrži detaljne gornje granice rashoda za svakog budžetskog korisnika posebno, za 2010. i naredne 2 godine. Tabela 6.2. - Sektorske projekcije rashoda Vlade Federacije BiH za period 2010.-2012.

Izvršenje Rebalans2008. % BDP 2009. % BDP 2009. % BDP 2010. % BDP 2011. % BDP 2012. % BDP

UKUPNI RASHODI 1.674.502 9,83% 1.601.090 9,40% 2.133.200 12,53% 1.703.500 9,81% 1.788.800 9,47% 1.796.100 8,70%Opšte Vladine usluge 532.951 3,13% 639.090 3,75% 1.247.081 7,32% 711.500 4,10% 754.800 4,00% 746.200 3,61%

Opšte javne usluge 398.978 2,34% 515.090 3,03% 1.121.781 6,59% 570.800 3,29% 609.000 3,22% 598.400 2,90%Javni red i sigurnost 133.973 0,79% 124.000 0,73% 125.300 0,74% 140.700 0,81% 145.800 0,77% 147.800 0,72%

Služba zajednice i komunalne službe 896.994 5,27% 771.000 4,53% 697.711 4,10% 701.000 4,0% 708.500 3,8% 711.600 3,4%Obrazovanje 37.235 0,22% 7.000 0,04% 6.370 0,04% 6.500 0,04% 6.800 0,04% 7.000 0,03%Zdravstvo 55.674 0,33% 35.000 0,21% 33.330 0,20% 42.100 0,24% 44.400 0,24% 45.700 0,22%Socijalno staranje i zaštita 739.328 4,34% 695.000 4,08% 626.900 3,68% 614.000 3,53% 615.500 3,26% 616.900 2,99%Stanovanje i službe zajednice 29.178 0,17% 21.000 0,12% 20.140 0,12% 27.200 0,16% 30.300 0,16% 30.200 0,15%Kultura, rekreacija i religija 35.579 0,21% 13.000 0,08% 11.120 0,07% 11.200 0,06% 11.500 0,06% 11.800 0,06%

Ekonomske usluge 240.197 1,41% 188.000 1,10% 185.100 1,09% 287.600 1,7% 321.800 1,7% 334.400 1,6%Gorivo i energija 19.803 0,12% 42.000 0,25% 41.130 0,24% 41.900 0,24% 46.800 0,25% 49.000 0,24%Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 86.990 0,51% 62.000 0,36% 63.100 0,37% 80.500 0,46% 91.700 0,49% 93.900 0,45%Rudarstvo i mineralni resursi 1.534 0,01% 1.000 0,00% 1.190 0,00% 1.200 0,0% 1.200 0,0% 1.300 0,0%Transport i komunikacije 113.460 0,67% 66.000 0,39% 62.700 0,37% 142.500 0,82% 157.000 0,83% 163.100 0,79%Ostali ekonomski poslovi i službe 18.410 0,11% 17.000 0,10% 16.840 0,10% 22.200 0,13% 25.100 0,13% 27.100 0,13%

Ostala potrošnja 4.360 0,03% 3.000 0,02% 3.300 0,02% 3.400 0,02% 3.700 0,02% 3.900 0,02%BDP Federacije BiH (nominalni) 17.027.000 17.027.000 17.027.000 17.369.570 18.892.000 20.652.000

Sektor/funkcija (u hiljadama KM)ProjekcijePlan

Opće Vladine usluge Osnovne javne usluge/javna administracija Budžet sektora opštih javnih usluga za 2009. godini utvrđen je u iznosu od 1.121,8 mil. KM, što predstavlja uvećanje od 120% ,odnosno 611,8 mil. KM u odnosu na budžet za 2008. godinu. Osnovni razlog naglog povećanja potrošnje u sektoru opštih javnih usluga u 2009. godini je jednokratno povećanje ukupne potrošnje kod budžetskog korisnika Federalno ministarstvo finansija, i to na pozicijama:

• pozajmice vladama kantona u iznosu od 126,0 mil. KM – kreditna pozajmica kantonima za pokriće budžetskog deficita iz sredstava MMF SBA i


81

• otplata duga i kamata u iznosu od 585,4 mil. KM

Gornja granica rashoda za sektor osnovne javne usluge/javna administracija projicirana je u iznosu od 571 mil. KM u 2010. godini, 609,0 mil. KM u 2011. godini i 598,4 mil. KM u 2012. godini. U narednoj godini, kao jedan od osnovnih prioriteta u okviru ovog sektora koji će se finansirati iz budžeta identificiran je popis stanovništva i domaćinstava u BIH, za čiju pripremu Federalnom zavodu za statistiku FBiH planiran je dodatan iznos sredstava od 6,2 mil. KM. Aktivnosti koje će biti finansirane iz ovih sredstava se odnose na obezbjeđenje ažurne kartografske dokumentacije koja je neophodna za planiranje, realizaciju i prikaz statističkih rezultata, te probni popis 2010. godine.

Gornje granice rashoda budžetskih korisnika sa najvećim udjelom potrošnje u sektoru uključuju: • Federalno ministarstvo finansija s budžetom od 937,0 mil. KM u 2009. godini (83,5% ukupne

potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 439,1 mil. KM u 2010. godini (76,9% sektorske potrošnje), 470,3 mil. KM u 2011.godini ii 458,1 mil. KM u 2012.godini,

• Vlada Federacije BiH s budžetom od 87,2 mil. KM u 2009. godini (7,8% ukupne potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 32,0 mil. KM u 2010.godini (5,6% sektorske potrošnje), 37,2 mil. KM u 2011.g. i 37,4 mil. KM u 2012.godini,

• Porezna uprava s budžetom od 39,7 mil. KM u 2009.godini (3,5% sektorske potrošnje), te gornjom granicom rashoda od 39,9 mil. KM u 2010.godini (7,0% sektorske potrošnje), 40,2 mil KM u 2011.godini i 40,5 mil. KM u 2012.godini,

• Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH s budžetom od 17,7 mil. KM u 2009. godini (1,6% ukupne sektorske potrošnje), te gornjom granicom rashoda od 17,1 mil. KM u 2010. godini (3,0% ukupne sektorske potrošnje), 17,6 mil. KM u 2011. godini i 18,0 mil. KM u 2012. godini.

• Federalni zavod za statistiku s budžetom od 5,8 mil. KM u 2009. godini (05,% ukupne sektorske potrošnje), te gornjom granicom rashoda od 9,5 mil. KM u 2010. godini (1,7% ukupne sektorske potrošnje), 9,9 mil. KM u 2011. godini i 10,1 mil. KM u 2012. godini.

Udio sektora opštih javnih usluga u BDP FBiH za 2009. godinu iznosi 6,6%, u 2010. godini 3,3% BDP-a FBiH, u 2011. godini 3,2% BDP-a FBiH i u 2012. godini 2,9% BDP-a FBiH. Javni red i sigurnost Budžet centralne vlade FBiH za ovaj sektor je planiran u iznosu od 125,3 mil. KM u 2009.godini. Ovaj iznos predstavlja smanjenje potrošnje u sektoru javnog reda i sigurnosti od 1,3% ,odnosno 1,7 mil. KM u odnosu na budžet za 2008. godinu. Gornja granica rashoda za ovaj sektor je projicirana u iznosu od 140,7 mil KM u 2010. godini, 145,8 mil. KM u 2011. godini i 147,8 mil. KM u 2012.g. Najznačajniji prioritet koji bi se trebao finansirati iz budžeta za 2010. godinu u okviru sektora javnog reda i sigurnosti predstavlja povećanje smještajnih kapaciteta unutar Kazneno-popravnih zavoda, odnosno smanjenje prebukiranosti KPZ u cjelini. Za ovu svrhu planirano je izdvojiti dodatnih 10,0 mil. KM za kapitalne izdatke i materijalne troškove u okviru Kazneno popravnih zavoda, a u cilju poboljšavanja sigurnosti u Zavodu i izvan njega, te poboljšavanja životnog standarda osuđenih osoba u skladu sa međunarodnim standardima.


82

Gornje granice rashoda budžetskih korisnika sa najvećim udjelom potrošnje u sektoru uključuju:

• Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova s budžetom od 11,6 mil KM u 2009. godini (9,2% ukupne potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 14,1 mil. KM u 2010.godini (10,0 % ukupne potrošnje sektora), 14,8 mil. KM u 2011. godini i 15,3 mil. KM u 2012. godini,

• Federalna uprava policije s budžetom od 31,5 mil KM u 2009.godini (25,1%ukupne potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 31,6 mil. KM u 2010.godini (22,4% ukupne potrošnje sektora), 32,1 mil. KM u 2011. godini i 32,4 mil. KM u 2012. godini,

• Kazneno popravni zavodi s budžetom od 43,4 mil. KM u 2009.godini (34,6% ukupne potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 57,8 mil. KM u 2010.godini (41,0% ukupne potrošnje), 60,1 mil. KM u 2011. godini i 61,7mil. KM u 2012. godini,

• Sudska policija s budžetom od 16,7 mil. KM u 2009. godini (13,3% ukupne potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 16,1 mil. KM u 2010. godini (11,4% ukupne potrošnje sektora), 16,3 mil. KM u 2011. godini i 16,4 mil. KM u 2012. godini.

Udio sektora javnog reda i sigurnost u BDP-u FBiH za 2009. godinu iznosi 0,7%, u 2010. i 2011. godini 0,8% BDP-a FBiH i u 2012. godini 0,7% BDP-a FBiH. Najveći udio u kapitalnoj potrošnji u ovom sektoru u 2010. godini ima Kazneno popravni zavod u iznosu od 12,2 mil. KM ili 8,7% ukupne potrošnje sektora.

Službe zajednice i komunalne službe Obrazovanje Budžet centralne vlade FBiH na obrazovanje je utvrđen u iznosu od 6,4 mil. KM u 2009. godini, dok je gornja granica rashoda projicirana na nivou od 6,5 mil. KM u 2010. godini, 6,8 mil. KM u 2011. godini i 7,0 mil. KM u 2012. godini. Kako je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke jedino u sektoru to je ujedno i gornja granica rashoda ovog budžetskog korisnika. Udio sektora obrazovanja u BDP-u FBiH za 2009. godinu iznosi 0,04%, u 2010. i 2011. godini 0,04% BDP-a i u 2012. godini 0,03% BDP-a. Zdravstvo Većina zdravstvenih usluga u FBiH se pruža preko Zavoda za zdravstveno osiguranje, tj. vanbudžetskog fonda, te ovi rashodi kao takvi nisu zabilježeni u budžetu Vlade FBiH. Budžetska potrošnja centralne vlade FBiH na zdravstvo je planirana u iznosu od 33,3 mil. KM u 2009. godini, što predstavlja smanjenje potrošnje u sektoru zdravstva od 7,5%, odnosno 2,7 mil. KM u odnosu na budžet za 2008.godinu. Gornja granica rashoda za ovaj sektor je projicirana u iznosu od 42,0 mil. KM u 2010. godini, 44,4 mil. KM u 2011.godini i 45,7 mil. KM u 2012. godini. Prioriteti koji se planiraju finansirati iz budžeta za 2010. godinu u okviru sektora zdravstva odnose se na aktivnosti Federalnog ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo.


83

Za Federalno ministarstvo zdravstva planirano je dodatnih 6,0 mil KM za transfer za zdravstvene ustanove od značaja za Federaciju BIH u cilju ravnomjerne i kvalitetne regionalne zastupljenosti u ostvarivanju zdravstvene zaštite tj. za investiciona ulaganja u cilju poboljšanja kvaliteta medicinskih usluga i postizanja sveobuhvatnosti, kontinuiranosti kao i cjelovitog pristupa u ostvarivanju zdravstvene zaštite na cijelom području Federacije BIH. Zavodu za javno zdravstvo FBIH planira se dodatnih 0,8 mil KM u svrhu monitoringa zdravstvenog stanja stanara Općine Hadžići čije je područje kontaminirano osiromašenim uranijem, zatim monitoringa jonizirajućeg zračenja, organiziranja kratkih kurseva iz oblasti javnog zdravstva i unapređenja kvaliteta programa vakcinacije. Gornje granice rashoda budžetskih korisnika u sektoru uključuju:

• Federalno ministarstvo zdravstva s budžetom od 23,7 mil. KM u 2009.godini (71,1% ukupne potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 31,1 mil. KM u 2010.godini (74,0% ukupne potrošnje sektora), 32,8 mil. KM u 2011.godini i 33,8 mil. KM u 2012. godini.

• Zavod za javno zdravstvo s budžetom od 6,3 mil. KM u 2009.godini (18,9% ukupne potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 7,5 mil. KM u 2010.godini (17,8% ukupne potrošnje sektora), 7,9 mil. KM u 2011.godini i 8,1 mil. KM u 2012. godini.

Potrošnja u okviru sektora zdravstva kao udio u BDP-a FBiH za period 2009.-2012. godine iznosi 0,2% BDP-a FBiH. Socijalna zaštita Potrošnja budžeta centralne vlade FBiH na socijalnu zaštitu je rebalansom budžeta planirana u iznosu od 626,9 mil. KM u 2009. godini, što predstavlja smanjenje potrošnje u sektoru socijalne zaštite od 11,3% odnosno 80,1 mil. KM u odnosu na budžet za 2008. godinu. Gornja granica rashoda za sektor socijalne zaštite je projicirana u iznosu od 614,0 mil. KM u 2010. godini, 615,5 mil. KM u 2011. godini i 616,9 mil. KM u 2012. godini. Reforma socijalnog sektora predstavlja jedan od najznačajnijih prioriteta Vlade FBiH u narednom srednjeročnom periodu. Naime, usljed stalnih fiskalnih pritisaka vršenih na budžet Vlade FBiH po pitanju postojeće sheme socijalnih izdvajanja, ovaj sektor je u budžetu za 2009. godinu, prije rebalansa, dosegao iznos od 695,0 mil KM, što je predstavljalo 44,7% ukupnih javnih rashoda budžeta FBiH u 2009. godini, prije rebalansa. Međutim, prema najnovijim istraživanjima Svjetske banke47, iako se u BiH na socijalna davanja iz budžeta konsolidirano izdvaja oko 4% BDP-a, najveći dio naknada za socijalnu zaštitu u BiH su po svojoj prirodi regresivne – što znači da veći udio ukupnih rashoda na ove naknade odlazi osobama koje statistički gledano spadaju u 20% bogatije populacije. Nasuprot tome, onih 20% najsiromašnijih primaju samo 18% od ukupnih novčanih naknada za socijalnu zaštitu. Novčane naknada koje se odnose na borce su najregresivnije, tako što 27% naknada za borce odlazi osobama koje čine najbogatiji segment populacije (20%), dok onih 20% najsiromašnijih primaju manje od 15% naknada vezanih za borce.

47 Svjetska banka, 30. april 2009, godine: «Bilješka o politici - Socijalna davanja u BiH: Kreiranje održivog sistema socijalne zaštite zasnovanog na stvarnim potrebama»


84

Na osnovu datih rezultata može se vidjeti da je učinak socijalnih davanja, naročito onih koje se odnose na borce, i pored izrazito visokog nominalnog iznosa i udjela u ukupnim rashodima budžeta, gotovo zanemarljiv na smanjenje stanovništva, i ispod je regionalnih i međunarodnih normi. Prema procjeni, stopa siromaštva po glavi stanovnika je prema izvještaju HBS (Anketi o potrošnji domaćinstava) za 2007. godinu iznosila oko 18% stanovništva koji prima naknade i koje ulaze u ukupnu potrošnju tih domaćinstava. Ukoliko bi se te naknade ukinule stopa siromaštva po glavi stanovnika bi se povećala na 19,2% . Nasuprot tome, učinak isplata socijalnih doprinosa (penzija) na siromaštvo je dosta veći – bez ovih isplata, stopa siromašnih bi porasla na 25,8% stanovništva. Međutim, za reformu sadašnjeg kompleksnog sistema socijalnih davanja bit će potrebno vremena. U srednjoročnom periodu Vlada FBiH planira implementirati u cijelosti reformu socijalnog sektora, kroz:

• Propisivanje cenzusa za recertifikaciju i registraciju ukupnih prihoda i ukupne imovine, • Provođenje revizije ispunjavanja uslova za socijalne naknade zasnovane na pravima

(pregled svih ratnih vojnih invalida sa stopom invalidnosti od 60% do 80%), • Uspostavljanju jedinstvene baze podataka za raspodjelu svih socijalnih naknada na svim

nivoima vlasti, • Provođenje funkcionalnog pregleda trenutnih postupaka registracije na lokalnim i

središnjim nivoima, • Ponovno uvođenje naknada za civilne invalide sa stepenom invalidnosti iznad 60%, • Eliminisanje naknada za dobitnike ratnih priznanja, • Eliminisanje posebnih naknada za nezaposlene demobilisane borce, • Ukidanje svih naknada za ratne vojne invalide sa stepenom invalidnosti ispod 60%, • Usvajanje zakona kojim se ukidaju naknade porodicama civilnih žrtava rata, • Reformu penzijska prava vojnih osiguranika Vojske FBiH.

U međuvremenu, sve do punog provođenja reforme socijalnog sektora, Vlada će smanjiti sva plaćanja po osnovu ovih prava za 10% i ukinuti indeksaciju. Ove aktivnosti bi za rezultat imale prelazak sa sistema socijalne pomoći zasnovane na pravima na sistem ciljane socijalne mreže, ukidanje dupliciranja u socijalnim davanjima i poboljšanje pokrivenosti socijalnim davanjima najsiromašnije petine stanovništva. Svjetska banka priprema i kredit budžetske podrške koji bi doprinio naporima vlade FBIH u ovoj oblasti. Već je pripremljen nacrt reformske matrice koja se tiče socijalnih naknada tj. set aktivnosti koje Vlada FBiH treba poduzeti prije odobrenja kredita od strane Odbora direktora ove banke kao i u toku trajanja samog kreditnog aranžmana, kao preduslov za dobijanje sredstava. Predviđanja Svjetske banke su da bi se implementacijom ovih aktivnosti ostvarile uštede u budžetu Vlade FBiH od 155,0 mil KM, i to : • Ukidanjem naknada za nosioce priznanja – 19,0 mil KM • Ukidanjem naknada za demobilisane borce – 108,0 mil KM • Ukidanjem naknada za nosioce sa invaliditetom ispod 60% - 19,0 mil KM • Ukidanjem naknada za porodice civilnih žrtava rata – 9,0 mil KM


85

Gornje granice rashoda budžetskih korisnika u ovom sektoru uključuju:

• Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-osobodilačkog rata s budžetom od 361,3 mil. KM u 2009.godini (57,6% ukupne potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 344,0 mil. KM u 2010. godini (56% ukupne potrošnje sektora), 344,4 mil. KM u 2011. godini i 344,5 mil. KM u 2012. godini.

• Federalno ministarstvo rada i socijalne politike s budžetom od 241,2 mil. KM u 2009. godini (38,4% ukupne potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 245,6 mil. KM u 2010. godini (40% ukupne potrošnje sektora), 246,4 mil. KM u 2011. godini i 247,6 mil. KM u 2012. godini.

• Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica s budžetom od ili 24,3 mil. KM u 2009. godini (3,8% ukupne potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 24,4 mil. KM u 2010. godini (4% ukupne potrošnje sektora), 24,7 mil. KM u 2011. godini i 24,8 mil. KM u 2012. godini.

Potrošnja na sektor socijalne zaštite kao udio u BDP-a FBiH za 2009. godinu iznosi 3,7% BDP-a FBiH, da bi ovaj udio postepeno padao u narednom periodu i to na 3,5% BDP-a FBiH u 2010. godini, 3,3% BDP-a FBiH u 2011. godini i 3% BDP-a FBiH u 2012. godini. Stambene i komunalne usluge Budžet centralne vlade FBiH za ovaj sektor je planiran u iznosu od 20,1 mil. KM u 2009. godini, što predstavlja smanjenje od 43,4% odnosno za 15,4 mil. KM u odnosu na budžet u 2008. godini. Gornja granica rashoda za sektor stambene i komunalne usluge je projicirana u iznosu od 27,2 mil. KM u 2010. godini, 30,3 mil. KM u 2011.godini i 30,2 mil. KM u 2012. godini. U okviru ovog sektora osnovni prioritet koji se planira finansirati u 2010. godini predstavlja unapređenje turizma u FBiH, kao jednog od nosioca budućeg ekonomskog rasta. Dodatna izdvajanja su planirana za zaštitu i unapređenje Nacionalnog parka Una, područja posebnih obilježja od značaja za FBIH (Igman, Bjelašnica, Treskavica i kanjon rijeke Rakitnice), Nacionalnog park Prenj, te Nacionalnog park Čvrsnica, Čabulja, Vran. U tu svrhu planirano je dodatnih 3,0 mil KM za Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Takođe su planirana dodatna sredstva i za Federalno ministarstvo prostornog uređenja, a po osnovu učešća Vlade FBiH u sufinansiranju obnove i zaštite nacionalnih spomenika, koji su Odlukom komisije za zaštitu nacinalnih spomenika proglašeni nacionalnim spomenikom BIH. Planirano je izdvojiti dodatna sredstva u iznosu od 3,2 mil KM u 2010. godini, u cilju njihove obnove i zaštite. Ovako definirane, gornje granice rashoda budžetskih korisnika u sektoru stambenih i komunalnih usluga iznose:

• Federalno ministarstvo okoliša i turizma s budžetom od 13,8 mil. KM u 2009.godini (68,6% ukupne potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 17,6 mil. KM u 2010.godini (64,7% ukupne potrošnje sektora), 19,1 mil. KM u 2011.godini i 19,7 mil. KM u 2012. godini.

• Federalno ministarstvo prostornog uređenja s budžetom od 4,0 mil. KM u 2009.godini (19,9% ukupne potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 7,5 mil. KM u 2010. godini (27,5% ukupne potrošnje sektora), 8,0 mil. KM u 2011. godini i 8,2 mil. KM u 2012. godini.


86

Potrošnja sektora za stambene i komunalne usluge kao udio u BDP-a FBiH za period 2009.-2012. godine iznosi 0,2% BDP-a FBiH. Kultura, rekreacija i religija Budžet centralne vlade FBiH na ovaj sektor je utvrđen u iznosu od 11,1 mil. KM u 2009.godini, što predstavlja smanjenje potrošnje od 64,2%, odnosno 19,9 mil. KM u odnosu na budžet za 2008. godinu. Gornja granica rashoda za ovaj sektor je projicirana u iznosu od 11,2 mil. KM u 2010. godini, 11,5 mil. KM u 2011.godini i 11,8 mil. KM u 2012. godini. Gornje granice rashoda budžetskih korisnika sa najvećim udjelom u sektoru uključuju:

• Federalno ministarstvo kulture i sporta s budžetom od 8,6 mil. KM u 2009. godini (77,4% ukupne potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 8,7 mil. KM u 2010.godini (77,6% ukupne potrošnje sektora), 9,0 mil. KM u 2011.godini i 9,3 mil. KM u 2012. godini.

Ekonomske usluge Gorivo i energija Budžet centralne vlade FBiH za ovaj sektor je planiran u iznosu od 41,1 mil. KM u 2009. godini, što predstavlja povećanje od 105,5% odnosno 21,1 mil. KM u odnosu na budžet za 2008. godinu. Gornja granica rashoda za ovaj sektor je projicirana u iznosu od 41,9 mil. KM u 2010. godini, 46,8 mil. KM u 2011. godini i 49,0 mil. KM u 2012. godini. U okviru ovog sektora kao prioritet u narednoj godini je identificirano unapređenje teritorijalne disperzije funkcije mjeriteljstva u cilju unaprijeđenja efikasnosti i ekonomičnosti, unapređenje nadzora nad energetskim objektima, te integracija energetskih resursa u jedinstven sistem radi obezbjeđenja stabilnog energetskog bilansa. U tom smislu je predviđeno dodatnih 0,6 mil. KM za Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. Kako je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije jedini budžetski korisnik u sektoru to je sektorska gornja granica rashoda ujedno i gornja granica rashoda ovog ministarstva. Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov Budžet centralne vlade FBiH na ovaj sektor planiran je u iznosu od 63,0 mil. KM u 2009. godini, što predstavlja povećanje potrošnje u ovom sektoru od 80%, odnosno za 28 mil. KM u odnosu na budžet za 2008. godinu. Gornja granica rashoda za ovaj sektor je projicirana u iznosu od 80,5 mil. KM u 2010. godini, 91,7 mil. KM u 2011. godini i 93,9 mil. KM u 2012. godini. Osnovni prioritet koji će se finansirati iz budžeta u 2010. godini u okviru sektora poljoprivrede, šumarstva i ribolova je dodatni podsticaj za poljoprivredu u cilju unapređenja održive poljoprivredne proizvodnje u FBiH, a radi zadovoljenja potreba domaćeg i inostranog tržišta. U tom smislu u 2010. je planirano dodatnih 17,1 mil KM za Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.


87

Gornje granice rashoda budžetskih korisnika sa najvećim udjelom u sektoru uključuju:

• Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva s budžetom od 57,1 mil. KM u 2009. godini (90,6% ukupne potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 74,6 mil. KM u 2010. godini (92,6% ukupne potrošnje sektora), 83,5 mil. KM u 2011. godini i 87,5 mil. KM u 2012. godini.

Potrošnja sektora kao udio u BDP-u FBiH za period 2009.-2012. godine iznosi 0,4% BDP-a FBiH. Rudarstvo i mineralni resursi Budžet centralne vlade FBiH za ovaj sektor je planiran u iznosu od 1,2 mil. KM za 2009. godinu, što predstavlja povećanje potrošnje u ovom sektoru od 20% odnosno 0,2 mil. KM u odnosu na budžet za 2008. godinu. Gornja granica rashoda za sektor je projicirana u istom iznosu i za period 2010.-2012. godina. U okviru ovog sektora nalazi se samo Federalni zavod za geologiju, te sektorska gornja granica rashoda ujedno predstavlja i gornju granicu rashoda ovog budžetskog korisnika. Transport i komunikacije Budžet centralne vlade FBiH na ovaj sektor se planira u iznosu od 62,6 mil. KM u 2009. godini, što predstavlja smanjenje potrošnje od 48,7%, odnosno za 59,4 mil. KM u odnosu na budžet za 2008. godinu. Za 2010. godinu projicirana je gornja granica rashoda za ovaj sektor u iznosu od 142,3 mil. KM, te za 2011. godinu 157 mil. KM i 2012. godinu 163,1 mil. KM. Prioriteti koji će se finansirati iz budžeta FBiH u 2010. godini u ovom sektoru uključuju sljedeće: U okviru Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta planirana su dodatna sredstva u iznosu od 38 mil. KM koja će se koristiti za izgradnju autoceste generalnim pravcem Tuzla – rijeka Sava dužine 71 km (povezivanje regiona sjeveroistočne BIH sa regionom Dunav-Drava-Sava sa prometnom komunikacijom visokog nivoa usluga, sigurnost prometa kao i ušteda vremena putovanja) kao i 30 mil. KM za izgradnju brze ceste Lašva-Donji Vakuf (povezivanje regiona centralne BIH sa Koridorom 5c i poboljšanje uslova prometa) U okviru Federalnog ministarstva komunikacija i prometa, transfer JP Željeznice FBIH planira se uvećati za dodatnih 4,0 mil KM u cilju održavanja željezničke infrastrukture i sufinansiranja obavljanja uslužnog željezničkog, putničkog i kombinovanog saobraćaja, 1,0 mil KM planiran je za projektnu dokumentaciju za elektrifikaciju pruge Doboj-Tuzla-Zvornika, 1,0 mil KM za elektrifikaciju pruge Brčko-Tuzla-Banovići; na kapitalnim grantovima JP Direkcije cesta FBIH dodatnih 1,0 mil KM planirano je i za projekat strategije prometne infrastrukture, 0,5 mil KM za strategiju sigurnosti i 1,0 mil KM za održavanje magistralne ceste. Gornje granice rashoda budžetskih korisnika sa najvećim učešćem u sektoru uključuju:

• Federalno ministarstvo prometa i komunikacija s budžetom od 26,4 mil. KM u 2009. godini (42,1% ukupne potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 36 mil. KM u 2010. godini (25,3% ukupne potrošnje sektora), 40 mil. KM u 2011. godini i 41,5 mil. KM u 2012. godini.


88

• Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta s budžetom od 27,2

mil. KM u 2009. godini (43,4% ukupne potrošnje sektora), te gornjom granicom rashoda od 97,1 mil. KM u 2010. godini (68,2% ukupne potrošnje sektora), 106,6 mil. KM u 2011. godini i 111,9 mil. KM u 2012. godini.

Potrošnja sektora kao udio u BDP-a FBiH za 2009. godinu iznosi 0,4% BDP-a FBiH, a u periodu za 2010.-2012. godine projicirana je na 0,8% BDP-a FBiH. Ostali ekonomski poslovi i službe Budžet centralne vlade FBiH za ovaj sektor je planiran u iznosu od 16,8 mil. KM u 2009. godini što predstavlja smanjenje potrošnje za 55,8%, odnosno 21,2 mil. KM u odnosu na budžet za 2008. godinu. Za 2010. godinu projicirana je gornja granica rashoda za ovoj sektor u iznosu od 22,2 mil. KM, za 2011. godinu 25,1 mil. KM i za 2012. godinu 27,1 mil. KM. Osnovni prioritet koji će se finansirati iz budžeta za 2010. godinu u okviru sektora ostalih ekonomskih poslova predstavlja poticaj razvoja poduzetništva, kroz osiguranje većeg stupnja povezivanja-uključivanja MSP-a u „Cluster“-e, poduzetničke zone, inkubatore i tehnološke parkove, a u cilju povećanja broja novih preduzeća i generalno radnih mjesta, te unaprjeđenja konkurentnosti sektora malog i srednjeg poduzetništva, postizanja većeg stepena finalizacije proizvoda i veće upotrebe tehnologija koje ne zagađuju okoliš. U tom smislu planirano je dodatnih 5,0 mil KM za Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. Gornje granice rashoda budžetskih korisnika sa najvećim udjelom u sektoru uključuju:

• Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta s budžetom od 10,6 mil. KM u 2009. godini (63% ukupnih rashoda sektora), te gornjom granicom rashoda od 15,7 mil. KM u 2010. godini (70,7% ukupnih rashoda sektora), 18,5 mil. KM u 2011. godini i 20,2 mil. KM u 2012. godini.

Ostala potrošnja Budžet centralne vlade FBiH za ovaj sektor planiran je u iznosu od 3,3 mil. KM u 2009. godini, dok je gornja granica rashoda projicirana u iznosu od 3,4 mil. KM u 2010. godini, 3,7 mil. KM u 2011. godini i 3,9 mil. KM u 2012. godini. U sektor ostale potrošnje uključena je samo Federalna direkcija robnih rezervi, tako da i iznosi projicirani za sektor za period 2010.-2012. godina predstavljaju ujedno i gornju granicu rashoda iste.


89

Tabela 6.3 – Unakrsni pregled gornje granice rashoda po sektorima i ekonomskim kategorijama za period 2010.-2012. godina

Bruto plaće i naknade 611100 611200 612100

Materijalni troškovi 613000

Transferi 614000 615000

Kapitalni rashodi i učešće u projektima

820000

UKUPNO 2010. GODINA

Tekući rashodi 610000

Kapitalni rashodi 820000

UKUPNO 2011. GODINA

Tekući rashodi 610000

Kapitalni rashodi 820000

UKUPNO 2012. GODINA

UKUPNI RASHODI 218.435.479 82.173.082 830.158.278 149.645.637 1.704.743.449 1.965.923.812 597.085.657 1.787.979.361 1.178.727.438 588.109.970 1.795.891.387 Opšte Vladine usluge 168.593.598 57.504.054 29.412.776 37.360.638 711.702.039 230.935.278 473.572.158 763.759.538 264.738.601 458.420.797 752.213.376 Opšte javne usluge 83.849.074 30.270.928 20.593.304 17.390.113 570.934.392 127.619.743 451.604.581 618.681.748 139.980.505 435.354.840 604.389.324 Javni red i sigurnost 84.744.524 27.233.126 8.819.472 19.970.525 140.767.647 103.315.534 21.967.578 145.077.790 124.758.096 23.065.956 147.824.052 Služba zajednice i komunalne službe 25.315.600 16.696.274 652.576.160 6.768.738 701.356.772 1.383.648.086 7.445.611 707.522.820 703.812.697 7.817.892 711.630.589 Obrazovanje 1.420.508 494.320 4.501.083 43.000 6.458.911 11.070.294 47.300 6.810.323 6.933.927 49.665 6.983.592 Zdravstvo 5.708.902 3.928.194 28.553.904 3.929.663 42.120.662 66.513.138 4.322.629 44.363.129 41.154.904 4.538.760 45.693.665 Socijalno staranje i zaštita 11.321.014 7.594.976 595.389.377 216.075 614.521.442 1.247.128.321 237.683 615.487.022 616.664.152 249.567 616.913.719 Stanovanje i službe zajednice 3.499.541 3.774.869 17.401.799 2.445.625 27.121.834 41.267.204 2.690.188 29.308.442 27.392.975 2.824.697 30.217.672 Kultura, rekreacija i religija 3.365.635 903.915 6.729.997 134.375 11.133.922 17.669.129 147.813 11.553.903 11.666.739 155.203 11.821.942 Ekonomske usluge 23.958.757 7.288.218 148.169.342 103.334.011 288.250.328 350.772.924 113.667.412 312.993.128 208.835.946 119.350.783 328.186.729 Gorivo i energija 2.553.757 1.235.908 38.140.000 - 41.929.665 86.461.757 - 46.789.858 49.001.663 - 49.001.663 Rudarstvo i mineralni resursi 909.268 211.046 - 107.500 1.227.814 909.268 118.250 1.254.393 1.147.486 124.163 1.271.649 Transport i komunikacije 9.212.596 2.306.976 25.882.001 99.434.288 142.335.861 66.041.708 109.377.716 150.076.273 42.232.735 114.846.602 157.079.337 Ostali ekonomski poslovi i službe 5.593.392 1.315.760 13.982.341 1.351.974 22.243.467 37.346.948 1.487.171 25.217.544 25.436.772 1.561.530 26.998.301 Ostala potrošnja 567.524 684.536 - 2.182.250 3.434.310 567.524 2.400.475 3.703.875 1.340.194 2.520.499 3.860.693 Federalna direkcija robnih rezervi 567.524 684.536 - 2.182.250 3.434.310 567.524 2.400.475 3.703.875 1.340.194 2.520.499 3.860.693

Sektor/funkcije

PROJEKCIJA 2011. GODINA PROJEKCIJA 2012. GODINA PROJEKCIJA 2010.GODINA

Napomena: U iznos opštih javnih službi (Vlada) uključena je i tekuća rezerva za svaku od godina; U ukupan iznos opštih javnih službi (Ministarstvo finansija) uključena je i otplata glavnice i kamata po osnovu duga, na poziciji kapitalnih izdataka


90

6.4. Gornje granice rashoda budžetskih korisnika Vlade FBiH za period 2010.-2012.

Izvršenje Rebalans

Budžetski korisnik (u hiljadama KM) 2008. 2009. 2009. 2010. 2011. 2012. 2010. 2011. 2012.1 1001 Dom naroda Parlamenta FBIH 4.928 6.150 5.350 7.900 7.900 7.900 4.600 4.700 4.7002 1002 Predstavnički dom Parlamenta FBIH 7.412 9.000 8.900 11.500 11.500 11.500 8.000 8.100 8.1003 1003 Zajedničke službe Parlamenta FBIH 1.584 1.000 1.190 2.100 2.100 2.100 1.200 1.200 1.2004 1101 Ured predsjednika FBIH 977 960 911 1.900 1.900 1.900 900 900 1.0005 1102 Ured podpredsjednika FBIH 870 790 790 1.400 1.400 1.400 800 800 8006 1103 Ured podpredsjednika FBIH 832 750 700 1.200 1.200 1.200 700 700 7007 1201 Vlada FBIH 10.276 38.000 87.220 39.300 40.100 40.400 32.000 37.200 37.4008 1202 Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBIH 21.113 17.000 17.690 27.500 28.500 29.000 17.100 17.600 18.000

9 1203Ured Vlade FBIH za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima EU 670 1.000 670 700 800 800 700 700 700

10 1204 Ured Vlade FBIH za odnose sa javnošću 419 440 370 500 500 500 400 300 40011 1205 Glavni ured Vlade FBIH 1.028 1.000 500 700 700 700 500 600 60012 1601 Federalno ministarstvo finansija 280.030 383.000 936.960 438.700 464.200 439.900 439.100 470.300 458.10013 1603 Porezna uprava 45.721 36.000 39.650 58.900 62.500 72.800 39.900 40.200 40.50014 1604 Finansijska-financijska policija 2.291 2.000 1.850 3.400 3.700 4.000 1.800 1.800 1.90015 3401 Federalni zavod za statistiku 6.058 5.000 5.840 14.100 25.700 8.500 9.500 9.900 10.10016 3601 Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine 787 1.000 670 1.900 1.900 1.800 700 800 80017 5601 Agencija za državnu službu FBIH 2.531 2.000 2.200 2.700 2.900 3.100 2.300 2.300 2.30018 5602 Odbor državne službe za žalbe 233 0 260 300 400 400 200 200 30019 6201 Federalna uprava za inspekcijske poslove 8.176 8.000 7.400 11.600 14.600 18.100 7.700 7.900 8.00020 4401 Ured za reviziju institucija u FBIH 3.042 2.000 2.660 3.700 3.900 4.100 2.700 2.800 2.80021 1401 Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova 13.624 12.000 11.640 27.300 17.700 16.200 14.100 14.800 15.30022 1403 Federalna uprava policije 37.205 31.000 31.530 47.200 50.200 56.200 31.600 32.100 32.40023 1501 Federalno ministarstvo pravde 3.775 3.000 2.760 8.800 8.300 8.300 3.200 3.300 3.40024 1502 Kazneno popravni zavodi 43.294 42.000 43.390 64.200 67.700 70.000 57.800 60.100 61.70025 2501 Ustavni sud FBIH 1.433 1.000 1.060 1.800 1.900 2.000 1.000 1.000 1.00026 2601 Vrhovni sud FBIH 4.845 5.000 4.520 5.800 6.000 6.100 4.400 4.400 4.50027 2602 Sudska policija 16.552 14.000 16.660 22.500 23.100 23.700 16.100 16.300 16.40028 2801 Federalno tužilaštvo FBIH 1.264 1.000 1.090 1.600 1.600 1.700 1.100 1.100 1.10029 2901 Federalno pravobranilaštvo 1.640 2.000 1.670 2.300 2.400 2.400 1.600 1.600 1.60030 4601 Federalna uprava za civilnu zaštitu 8.435 8.000 7.620 22.000 18.400 18.500 7.500 7.700 7.90031 4602 Štab civilne zaštite 69 0 110 200 200 200 100 1.100 10032 4701 Gender centar FBIH 574 1.000 480 1.100 1.200 1.400 500 500 50033 5501 JU Centar za edukaciju sudija i tužilaca 1.263 2.000 1.260 2.300 2.700 3.200 1.500 1.600 1.60034 5401 Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke 37.235 7.000 6.370 36.200 39.900 43.700 6.500 6.800 7.00035 2001 Federalno ministarstvo zdravstva 48.035 25.000 23.720 65.500 68.500 71.500 31.100 32.800 33.80036 2002 Zavod za javno zdravstvo FBIH 5.236 7.000 6.290 7.700 8.800 7.500 7.500 7.900 8.10037 2003 Zavod za kontrolu lijekova FBIH 2.403 3.000 3.320 4.200 4.600 5.100 3.500 3.700 3.800

38 3201Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata 407.253 397.000 361.230 585.800 644.400 708.800 344.100 344.400 344.500

39 5101 Fedraralno ministarstvo rada i socijalne politike 292.494 267.000 241.211 588.500 583.500 635.100 245.900 246.400 247.60040 5301 Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica 39.581 31.000 24.310 37.400 37.600 37.700 24.500 24.700 24.80041 6101 Federalno ministarstvo okoliša i turizma 16.223 15.000 13.760 73.400 83.800 103.400 17.600 19.100 19.70042 2301 Federalno ministarstvo prostornog uređenja 10.800 4.000 3.960 67.100 65.000 63.100 7.500 8.000 8.20043 3301 Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne p 2.155 2.000 2.420 4.400 4.800 5.000 2.100 2.200 2.30044 4901 Federalna novinska agencija 2.892 2.000 2.500 2.600 2.700 2.900 2.500 2.500 2.50045 5201 Federalno ministarstvo kulture i sporta 32.687 11.000 8.620 15.000 17.100 19.600 8.700 9.000 9.30046 1701 Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije 19.803 42.000 41.130 50.600 50.600 50.700 41.900 46.800 49.00047 2401 Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i š 79.813 57.000 57.090 114.200 151.900 153.400 74.600 83.500 87.50048 5801 Federalni zavod za agropedologiju 1.231 0 890 2.000 2.600 2.900 900 900 1.00049 5901 Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo 1.822 2.000 1.980 3.500 4.400 5.600 2.100 2.200 2.20050 6001 Federalni Agromediteranski zavod Mostar 4.124 3.000 3.060 6.400 5.900 6.500 2.900 3.100 3.20051 5701 Federalni zavod za geologiju 1.534 1.000 1.190 2.100 2.200 2.200 1.200 1.200 1.30052 1801 Federalno ministarstvo prometa i komunikacija 51.824 31.000 26.410 102.600 107.200 109.600 36.000 39.500 41.10053 1803 Federalna direkcija za civilno zrakoplovstvo 9.342 8.000 9.020 11.700 12.900 14.200 9.200 9.400 9.600

54 1804Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta 52.294 27.000 27.180 193.800 314.800 425.800 97.100 106.600 111.900

55 2201 Federalno ministarstvo trgovine 2.015 2.000 2.290 2.200 2.500 2.700 2.300 2.400 2.50056 3701 Federalni zavod za programiranje razvoja 977 1.000 420 800 900 900 800 800 1.00057 5001 Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta 11.647 11.000 10.560 31.100 37.800 37.900 15.700 18.500 20.20058 1206 Federalna komisija za koncesije 524 0 660 800 900 900 400 400 40059 3501 Federalni hidrometeorološki zavod 3.247 3.000 2.910 3.600 3.700 3.700 3.000 3.000 3.00060 3801 Federalna direkcija robnih rezervi 4.360 3.000 3.300 15.000 18.500 17.900 3.400 3.700 3.900

Ukupno korisnici 1.674.502 1.600.900 2.133.200 2.865.300 3.155.300 3.398.300 1.703.500 1.788.800 1.796.100

R.br.

Budžet Ukupan zahtjevIndikativne gornje granice

rashoda

Org. kod


91

Prilog 1: Okvirna fiskalna tabela za centralnu Vladu Federacije BiH za period 2008.-2012. (u KM) Konto Stavka 2011. 2012.

Izvršenje Usvojeni Budzet Rebalans Zahtjevi Projekcija Projekcija Projekcija

Prihodi 1.338.479.707 1.600.917.600 1.431.799.012 1.455.540.962 1.455.540.962 1.509.290.867 1.584.684.775Poreski prihodi 1.130.051.855 1.272.950.360 1.103.831.745 1.178.559.951 1.178.559.951 1.218.793.324 1.284.782.264

717000 Indirektni prihodi 1.091.280.134 1.198.891.932 1.058.792.657 1.117.721.559 1.117.721.559 1.154.426.305 1.216.167.022711000 719000 Direktni porezi 38.771.721 74.058.428 45.039.088 60.838.392 60.838.392 64.367.019 68.615.242720000-721100 Neporeski prihodi 84.462.279 99.044.240 99.044.267 87.416.587 87.416.587 92.999.755 96.389.548730000 Grantovi 0 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000721111 Dividende 83.242.628 149.100.000 149.100.000 83.248.628 83.248.628 83.248.628 83.248.628721192 Primljene otplate datih zajmova (neto) 40.722.945 70.823.000 70.823.000 97.315.796 97.315.796 105.249.160 111.264.335

Rashodi 1.534.661.193 1.357.600.216 1.323.020.304 2.873.843.826 1.420.917.393 1.478.929.160 1.501.115.092611000 612000 Bruto plate i naknade troskova uposlenih 242.237.265 204.826.119 227.016.100 319.480.099 219.665.295 219.665.295 219.665.295613000 Izdaci za materijal i usluge 73.173.083 69.824.049 53.637.075 120.235.386 82.173.083 88.336.064 92.752.867

Subvencije i transferi 695.258.103 682.769.340 631.623.191 707.861.958 636.893.191 653.392.216 660.814.070614200 Socijalna davanja (transferi) 397.171.539 380.455.520 338.773.958 434.273.958 322.303.958 322.303.958 322.303.958

transfer za invalidnine 344.741.071 335.155.000 301.639.500 393.001.080 301.639.500 301.639.500 301.639.500transfer za... posebnim odlikovanjima 18.132.813 18.300.000 16.470.000 20.765.010 0 0 0transfer za pomoc u lijecenju 502.010 500.520 382.998 382.998 382.998 382.998transfer za raseljena lica 33.795.645 26.500.000 20.281.460 20.281.460 20.281.460 20.281.460

614200 Ostali transferi pojedincima 196.877.763 188.563.820 183.014.233 183.014.233 183.066.383 183.087.143transfer za neratne invalide 169.304.847 157.728.820 152.374.362 157.000.000 152.374.362 152.374.362 152.374.362transfer za e. nepogode 0 10.000 7.652 8.035 8.276 8.524potpora udruzenjima potrosaca 70.000 150.000 114.801 120.541 124.157 127.882ured (pot)predsjednika 247.797 175.000 134.750 141.488 145.732 150.104transfer za osnovno osiguranje 265.238 500.000 382.668 401.801 413.855 426.271transfer za kantonalnu sluzbu za zaposljavanj 26.989.881 30.000.000 30.000.000 30.000.000 30.000.000 30.000.000

614400 Subvencije i transferi 101.208.801 113.750.000 109.835.000 273.588.000 131.575.000 148.021.875 155.422.969Grantovi drugim nivoima vlasti 158.372.252 86.865.500 82.820.741 172.199.300 91.002.741 94.240.565 95.353.282

614100 transferi drugim nivoima 80.742.442 21.865.500 24.522.733 27.954.733 30.750.206 31.672.712614200 transfer za PIO/MIO 63.500.000 63.500.000 57.150.000 121.124.300 57.150.000 57.150.000 57.150.000615100 kapitalni grant drugim nivoima vlasti 14.129.810 1.500.000 1.148.008 51.075.000 5.898.008 6.340.359 6.530.569616000 Kamate (domace i strane) 66.366.744 101.174.775 109.334.135 118.251.439 118.251.439 126.501.821 126.596.527

Ostala tekuca potrosnja 211.869.312 144.485.533 151.042.692 1.146.240.990 123.169.305 135.877.990 139.198.843614300 civilne zrtve rata 27.821.758 38.500.000 25.039.582 40.000.000 25.039.582 25.039.582 25.039.582614300 transfer za zavod zdravstvenog osiguranja 13.069.132 22.000.000 16.882.405 22.000.000 23.100.000 23.793.000614300 ostali transferi neprofitnim organizacijama 45.740.357 30.801.700 27.450.505 28.250.505 29.098.020 29.970.961614800 ostali grantovi 48.055.264 12.149.855 10.376.854 1.046.267.512 10.376.854 10.688.160 10.688.160614900 transfer za podsticaj razvoja 9.984.500 8.500.000 8.500.000 13.500.000 16.200.000 17.820.000615200 kapitalni grantovi pojedincima 67.198.301 3.480.000 2.510.000 30.919.500 2.510.000 2.698.250 2.833.163600000 tekuca rezerva 29.053.978 60.283.346 29.053.978 21.492.364 29.053.978 29.053.978

Kapitalni izdaci 87.384.434 67.654.900 67.546.370 289.574.654 149.762.339 160.915.209 166.734.207821000 nabavka stalnih sredstava 82.003.544 59.654.900 59.546.370 263.729.212 136.129.018 149.741.919 157.229.015822500 ucesce u projektima 5.380.890 8.000.000 8.000.000 25.845.442 13.633.321 11.173.290 9.505.192

Bilans -196.181.486 243.317.384 108.778.708 -1.418.302.864 34.623.569 30.361.707 83.569.683

Financiranje 196.181.486 -243.311.322 -108.778.708 -280.017.170 -34.517.170 37.536.334 -46.914.027Domace -44.723.607 203.455.786 13.800.000 -120.500.000 -123.000.000 -135.600.000 -109.000.000

814300 Finansiranje od strane bankarskog sektora 0 185.455.786 185.455.786 0 0Prihodi od privatizacije 52.922 0

823300 Otplata glavnice -4.663.018 -4.500.000 -200.155.786 -5.500.000 -5.500.000 -5.500.000 -5.500.000823400 Otplata unutarnjeg duga -40.215.353 -97.500.000 -91.500.000 -115.000.000 -117.500.000 -130.100.000 -103.500.000811120 Prihodi od sukcesije 101.842 120.000.000 120.000.000

Vanjsko 240.905.093 -141.311.322 254.688.678 -159.517.170 88.482.830 173.136.334 62.085.973Otplata glavnice -96.940.207 -141.311.322 -141.311.322 -159.517.170 -159.517.170 -174.196.999 -185.914.027

823100 otplata dugova primljenih kroz drzavu -74.706.154 -138.075.055 -138.075.055 -156.124.716 -156.124.716 -170.804.545 -182.284.844823200 otplata obaveza Federacije - ino dug -22.234.053 -3.236.267 -3.236.267 -3.392.454 -3.392.454 -3.392.454 -3.629.183814100 Krediti budzetske potpore* 0 396.000.000 248.000.000 347.333.333 248.000.000591300 Prenesene obaveze (+/-) 337.722.717 -305.455.786 -251.267.386822100 Prenos sredstava kantonima za pokriće deficita -126.000.000 0 0 0

Visak rashoda nad prihodima 0 0 0 1.698.320.034 -106.399 -67.898.041 -36.655.656

PRIMARNI BILANS (129.814.742) 344.492.159 218.112.843 (1.300.051.425) 152.875.008 156.863.528 210.166.210

* Za period 2009.-2012. planirana su samo sredstva po osnovu MMF SBA

2010.2008. 2009.


92

Prilog 2: Okvirna fiskalna tabela za centralnu Vladu Federacije BIH za period 2008.-2012. (% u BDP-u FBiH)

Konto 2011. 2012.

IzvršenjeUsvojeni Budzet Rebalans Zahtjevi Projekcija Projekcija Projekcija

Prihodi 7,86% 9,40% 8,41% 8,38% 8,38% 7,99% 7,67%Poreski prihodi 6,64% 7,48% 6,48% 6,79% 6,79% 6,45% 6,22%

717000 Indirektni prihodi 6,41% 7,04% 6,22% 6,44% 6,44% 6,11% 5,89%711000 719000 Direktni porezi 0,23% 0,43% 0,26% 0,35% 0,35% 0,34% 0,33%720000-721100 Neporeski prihodi 0,50% 0,58% 0,58% 0,50% 0,50% 0,49% 0,47%730000 Grantovi 0,00% 0,05% 0,05% 0,05% 0,05% 0,05% 0,04%721111 Dividende 0,49% 0,88% 0,88% 0,48% 0,48% 0,44% 0,40%721192 Primljene otplate datih zajmova (neto) 0,24% 0,42% 0,42% 0,56% 0,56% 0,56% 0,54%

Rashodi 9,01% 7,97% 7,77% 16,55% 8,18% 7,83% 7,27%611000 612000 Bruto plate i naknade troskova uposlenih 1,42% 1,20% 1,33% 1,84% 1,26% 1,16% 1,06%613000 Izdaci za materijal i usluge 0,43% 0,41% 0,32% 0,69% 0,47% 0,47% 0,45%

Subvencije i transferi 4,08% 4,01% 3,71% 4,08% 3,67% 3,46% 3,20%614200 Socijalna davanja (transferi) 2,33% 2,23% 1,99% 2,50% 1,86% 1,71% 1,56%614200 Ostali transferi pojedincima 1,16% 1,11% 1,07% 0,00% 1,05% 0,97% 0,89%614400 Subvencije i transferi 0,59% 0,67% 0,65% 1,58% 0,76% 0,78% 0,75%

Grantovi drugim nivoima vlasti 0,93% 0,51% 0,49% 0,99% 0,52% 0,50% 0,46%614100 transferi drugim nivoima 0,47% 0,13% 0,14% 0,00% 0,16% 0,16% 0,15%614200 transfer za PIO/MIO 0,37% 0,37% 0,34% 0,70% 0,33% 0,30% 0,28%615100 kapitalni grant drugim nivoima vlasti 0,08% 0,01% 0,01% 0,29% 0,03% 0,03% 0,03%616000 Kamate (domace i strane) 0,39% 0,59% 0,64% 0,68% 0,68% 0,67% 0,61%

Ostala tekuca potrosnja 1,24% 0,85% 0,89% 6,60% 0,71% 0,72% 0,67%614300 civilne zrtve rata 0,16% 0,23% 0,15% 0,23% 0,14% 0,13% 0,12%614300 transfer za zavod zdravstvenog osiguranja 0,08% 0,13% 0,10% 0,00% 0,13% 0,12% 0,12%614300 ostali transferi neprofitnim organizacijama 0,27% 0,18% 0,16% 0,00% 0,16% 0,15% 0,15%614800 ostali grantovi 0,28% 0,07% 0,06% 6,02% 0,06% 0,06% 0,05%614900 transfer za podsticaj razvoja 0,06% 0,05% 0,05% 0,00% 0,08% 0,09% 0,09%615200 kapitalni grantovi pojedincima 0,39% 0,02% 0,01% 0,18% 0,01% 0,01% 0,01%600000 tekuca rezerva 0,00% 0,17% 0,35% 0,17% 0,12% 0,15% 0,14%

Kapitalni izdaci 0,51% 0,40% 0,40% 1,67% 0,86% 0,85% 0,81%821000 nabavka stalnih sredstava 0,48% 0,35% 0,35% 1,52% 0,78% 0,79% 0,76%822500 ucesce u projektima 0,03% 0,05% 0,05% 0,15% 0,08% 0,06% 0,05%

Bilans -1,15% 1,43% 0,64% -8,17% 0,20% 0,16% 0,40%

Financiranje 1,15% -1,43% -0,64% -1,61% -0,20% 0,20% -0,23%Domace -0,26% 1,19% 0,08% -0,69% -0,71% -0,72% -0,53%

814300 Finansiranje od strane bankarskog sekto 0,00% 1,09% 1,09% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%Prihodi od privatizacije 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%

823300 Otplata glavnice -0,03% -0,03% -1,18% -0,03% -0,03% -0,03% -0,03%823400 Otplata unutarnjeg duga -0,24% -0,57% -0,54% -0,66% -0,68% -0,69% -0,50%

Preneseni visak 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%811120 Prihodi od sukcesije 0,00% 0,70% 0,70% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%

Vanjsko 1,41% -0,83% 1,50% -0,92% 0,51% 0,92% 0,30%Otplata glavnice -0,57% -0,83% -0,83% -0,92% -0,92% -0,92% -0,90%

823100 otplata dugova primljenih kroz drzavu -0,44% -0,81% -0,81% -0,90% -0,90% -0,90% -0,88%823200 otplata obaveza Federacije - ino dug -0,13% -0,02% -0,02% -0,02% -0,02% -0,02% -0,02%814100 Krediti budzetske potpore 0,00% 0,00% 2,33% 0,00% 1,43% 1,84% 1,20%591300 Prenesene obaveze (+/-) 1,98% -1,79% -1,48% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%822100 Prenos sredstava kantonima za pokriće def 0,00% 0,00% -0,74% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%

Visak rashoda nad prihodima 0,00% 0,00% 0,00% 9,78% 0,00% -0,36% -0,18%

PRIMARNI BILANS -0,76% 2,02% 1,28% -7,48% 0,88% 0,83% 1,02%

17.027.000.000 17.027.000.000 17.027.000.000 17.369.000.000 17.369.000.000 18.892.000.000 20.652.000.000

2010.

Stavka

2008 2009. Budžet

Memo stavka: BDP Federacije BiH

dokument okvirnog budŽeta 2010 – 2012. godine 2009/dokument... · dokumenta je sektor za budžet...

Documents