doktrina obuke os rh

7/23/2019 Doktrina Obuke OS RH

1/61

1

PREDGOVOR

Hrvatska vojska izrasla je u Domovinskom ratu i obranila hrvatski narod odvelikosrpske agresije. OS RH postoje iz jednog jedinog razloga sluiti hrvatskom narodu,

ju!er pobjedom u Domovinskom ratu, a danas unaprije"ju#i i odravaju#i mir.

Danas su vojne i nevojne krize i opasnosti u uskoj vezi. OS RH moraju odoljetiizazovima sve ve#eg niza prijetnji i mnogo sloenijih podru!ja djelovanja, primjenju#i novetehnologije. U stratekom smislu, one moraju biti spremne na reakciju u svakom trenutku isposobne da dominiraju u !itavom nizu operacija. Ovim #e izazovima OS RH odgovoriti nasljede#i na!in: oblikovanjem sigurnosnog okruja, brzim odgovorom, mobilizacijom, snanim

po!etnim operacijama, kontinuiranom prevla#u u podru!ju operacije i potporom civilnimvlastima. Borbenu spremnost moramo odravati kao na primarni cilj prilikomtransformiranja u manje, bre, okretnije, ubojitije i spremnije oruane snage.

Obuka priprema pojedince, zapovjednike i postrojbe da se bore i pobjede u borbi temeljnoj misiji OS RH, ali i da razviju sposobnosti za provedbu niza operacija razli!itih odratnih (humanitarne, mirovne i druge operacije) u doma#em i/ili me"unarodnom okruju.Uspjena obuka integrira ljudske i materijalne resurse u !vrsto spojene i borbeno spremne

postrojbe, gradi samopouzdanje, promi!e timski rad i zajedni!ki moral te pove#avaprofesionalizam kod vojnika, vo"a i postrojbi.

Doktrina obuke predstavlja kolektivno razmiljanje OS RH o tome kako se onenamjeravaju obu!avati, opremati i modernizirati za predstoje#e operacije.

Pri razvoju doktrine obuke OS RH koritena su iskustava iz Domovinskog rata i obukeu OS RH te doktrinarna na!ela i rjeenja predstavljena u NATO publikaciji MC 458 Na!eloobuke, vjebi i ocjenjivanja NATO-a i ameri!kim priru!nicima FM 25-100 Obuka snaga iFM 25-101 Borbeno usredoto!ena obuka.

Obuka za misiju je standardizirana doktrina obuke OS RH i primjenjuje se u svimpostrojbama, na svim razinama i u svim sastavnicama OS RH. Primjeri u ovom priru!nikuuglavnom se usredoto!uju na razinu brigade i nie, dok za vie razine osigurava temeljnana!ela za upravljanje procesom obuke.

Ovaj priru!nik sadri Ciklus upravljanja obukom i smjernice o tome kako planirati,

provoditi, ocjenjivati i vriti prosudbu obuke. Razumijevanje kako provoditi obuku zamisiju klju! je za uspjenu provedbu budu#ih operacije. Dok vii zapovjednici odre"ujuusmjerenje i ciljeve obuke, !asnici i do!asnici u bojnama, satnijama i vodovima su ti kojiosiguravaju da je svaka aktivnost u obuci dobro planirana i dosljedno provedena.

Svi zapovjednici su obu!avatelji. Ovaj priru!nik napravljen je za vo"e na svimrazinama te za sve organizacije u OS RH.

Obuka je prioritet OS RH najvieg nivoa, jer je ona temelj borbene spremnosti!

brigadni general

Drago Matanovi#


2/61

2


3/61


4/61

4

doktrine obuke i temeljni priru!nik. Doktrina obuke daje temelje te se primjenjuje ucjelokupnim OS RH, djelatnoj i pri!uvnoj sastavnici, a na temelju nje izra"uju se provedbeni

priru!nici.

1. OP!ENITO O OBUCI

1.1. Vanost obu"avanja

Glavna je zada#a svakog vojnika, do!asnika i !asnika da bude uvjeban i spreman zaborbu5 i pobjedu u njoj. Uspjeh u borbi ne doga"a se slu!ajno, on je izravan rezultat teke,realisti!ne i izazovne obuke. Obuka je proces koji spaja ljudske i materijalne izvore udostizanju zahtjeva operativnih sposobnosti. Svaka se vojska, povijesno gledano, organizirala,opremala i obu!avala za rat i ratne operacije te je morala odravati dostignutu razinuspremnosti, one to !ine i danas, !init #e sasvim sigurno to i u budu#nosti uz pove#anje i

promjenu spektra operacija.

Bez obuke nema spremne vojske. Dokaz tomu moemo prona#i u iskustvima nedavnihratova vo"enih diljem svijeta, a i u Domovinskome ratu, posebno u zavrnim operacijama

Bljesaki Olujagdje relativno male postrojbe, ali dobro obu"ene, s odgovaraju#om opremomi namjenskom organizacijom,mogu posti#i puno vie nego glomazne, spore i neuvjebane ilislabo uvjebane postrojbe koje ne prate suvremene trendove obuke, koje su stati!ne(organizacijski i intelektualno).

Obu!avamo se onako kako se i borimo, budu#i da je nae iskustvo pokazalo izravnupovezanost izme"u realisti!ne obuke i uspjeha na bojitu. Dananje vo"e moraju primjenjivatilekcije iz povijesti pri planiranju obuke za budu#e bitke.

Obuka je iv proces i stalno se mijenja, no odre"ene se stvari nikad ne mijenjaju, a onesu:

! Uvijek "e se obu!avatipostrojbakako bi izvrila dodijeljenu misiju.! Uvijek "e se u sklopu postrojbe obu!avatipojedinac.! Uvijek "e biti potrebna obuka i kolovanje za daljnje napredovanje pojedinaca

kroz postrojbu.! Uvijek "e se postavljati misije pojedincu/instituciji/postrojbi.! Uvijek "e se biti potrebno usmjeriti na misiju/zahtjev koja je postavljena pred

nekog pojedinca/postrojbu bilo koje razine i vanosti.! Uvijek "e se mijenjati uvjeti u kojima "e se zada"e morati izvoditi.! Uvijek "e biti postavljeni standardikoje moramo dosti"i.! Uvijek "e se teiti zada!e izvriti boljenego drugi jer to donosi napredak, nasuprot

stagnaciji i neu!inkovitosti.

Navedeno se ne#e gotovo nikada mijenjati bez obzira na nove tehnologije koje #euvelike utjecati i mijenjati na!ine obuke, ali one #e samo poboljavati obuku.

5

Rije!borba u tekstu se navodi iz razloga naglaavanja !injenice da je vojska prije svega stvorena za oruanuborbu, ona je u biti sinonim za operativne sposobnosti, koje mogu biti ratne i neratne, odnosno razli!ite odratnih.


5/61

5

1.2. Sudionici u obuci

Sudionici u obuci su svi !asnici, do!asnici, vojnici, dravni slubenici i namjetenicikoji su na bilo koju na!in uklju!eni u proces obuke. U odnosu na svoju ulogu sudionici uobuci su svrstani u dvije kategorije i to; a) oni koji obu!avaju i b) oni koji se obu!avaju.

One koji obu!avaju radi lakeg razumijevanja jednom rije!ju zovemo obu"avatelji.Obu!avatelji su na!elno do!asnici ili !asnici6 !ija je zada#a obu!iti one koji se obu!avaju

prema standardima i odrediti njihov stupanj obu!enosti. Ti koji obu!avaju mogu biti u ulozivo"e-zapovjednika ali mogu biti i specijalisti-instruktori za neko specifi!no podru!je..

Oni koji se obu!avaju su vojnici, do!asnici, !asnici7kao pojedinci ili kao pripadnicipostrojbi i drugih vojnih organizacija. Kao to je vidljivo svaki pripadnik vojske moe se na#itijekom svoje karijere u obje uloge, ali je njegova temeljna zada#a obu!avati se kako bi postaodjelotvorniji pripadnik vojske.

1.3. Okruje

U podru!ju sloenih zahtjeva nacionalne sigurnosti, strateke odgovornosti OS RHsada obuhva#aju ve#i raspon misija8, to predstavlja ve#e izazove u naem obu!nom okruju.Promjenjuju#i na!elo Obu!avati onako kako se borimo zapovjednici i vo"e na svimrazinama moraju provesti obuku uzimaju#i u obzir raznolikost operativnih zahtjeva u iremuspektru operacija. Te operacije mogu biti vierodne, zdruene9, vienacionalne10 i operacijekoje provode OS s drugim dravnim tijelima i pravnim osobama11 te obuhvatiti !itav nizmogu#nosti terena i okruja. Zapovjednici moraju teiti tomu da postave svakodnevne uvjeteza obuku to blie onima koji se o!ekuju u stvarnim situacijama.

Operativni zahjevi za vojnim sposobnostima mijenjaju svoj oblik u odnosu na razvojprijetnji i karakter kriza u svjetskom, odnosno regionalnom okruju. OS RH razvoj svojihsposobnosti temelje na vlastitim dokumentima po!evi od Strategije nacionalne sigurnosti

RH, Strategije obrane RHi Vojne strategije RH, na misijama i zada#ama koje im je dodijelilaVlada RH te na obvezama u procesu pribliavanja NATO-u.

Priroda svjetskih kriza zahtijeva da se snage istovremeno obu!avaju, razmjetaju iprovode djelovanja. Vojska se ne moe obu!iti za svaku mogu#u zada#u; ona se obu!ava zaborbu i priprema za specifi!ne zada#e onako kako to vrijeme i okolnosti doputaju.Iskustveno govore#i, vojne operacije obi!no su pratile sljede#i redoslijed:

uzbunjivanje/mobilizacija, obuka, razmjetaj, pove#avanje snaga i oblikovanje, nakon

!ega jeuslijedilo razdoblje djelovanja. Kako biupotpunosti mogle odgovoriti na zahtjeve i ispuniti

obveze, dananje stalno spremne snage12 moraju biti spremne na razmjetaj i sposobnebrzo koncentrirati borbenu mo#u operativnome podru!ju s minimalnom dodatnom obukom.

6U nekim zada#ama kao obu!avatelji mogu se pojaviti i vojnici te slubenici i namjetenici.7Tako"er mogu biti i dravni slubenici i namjetenici.8Izvori: Misije i zada#e Vlade RH, AJP 01 (B).9Joint, pridjev kojim se opisuju djelatosti, operacije i organizacije u kojima sudjeluju elementi najmanje dvijugrana i vie, AAP (6).10Combined, pridjev kojim se opisuju djelatnosti, operacije i organizacije u kojima sudjeluju elementi dviju ivie nacija, AAP (6).11

Na primjer gospodarski subjekti od interesa za obranu.12Opisane u Vojnoj strategiji. Kod pri!uvne sastavnice redoslijed je neto druk!iji i bit #e opisan u dijelu koji seodnosi na pri!uvu.


6/61

6

Zbog toga one trebaju primjenjivati redoslijed: obuka, uzbunjivanje i razmjetaj. Ne moe sera!unati na vrijeme ili priliku da se isprave ili poprave nedostatci u obuci nakon razmjetaja.Odravanje sposobnosti snaga stavlja sve ve#i naglasak na obuku i na prioritet obu!avanja.Ovaj je koncept klju!na veza izme"u doktrine djelovanja i doktrine obuke. Odgovornost zauspjeh na budu#im bojitima lei na dananjim vo"ama na svim razinama. Kako bi se

osigurao uspjeh, svi vo"e moraju usredoto!iti obuku na vjetine ratovanja te tu vrstu obukeu!initi prioritetom.

1.4. Zdruena, vienacionalna obuka i obuka s drugim dravnim tijelima ipravnim osobama

Funkcije su zdruene obuke prema jednakim na!elima postizanje sposobnostiuvjebanih granskih postrojbi za provedbu zdruenih operacija i/ili vienacionalnihoperacija13 te postizanje sposobnosti za zajedni!ko djelovanje s drugim dravnim tijelima i

pravnim osobama u ratnim operacijama i operacijama razli!itima od ratnih. Takve sesposobnosti postiu zajedni!kom takti!kom obukom i vjebama te uvjebavanjem postupaka

komunikacije i zapovijedanja. Zdruena obuka uklju!uje dvije i vie granske sastavnice, atemelji se na zdruenoj doktrini14. Kada dvije ili vie grana zajedno provode obuku koriste#ise svojom granskom doktrinom, taktikom, tehnikama i postupcima u uvjebavanju specifi!nihgranskih zada#a uz pomo#druge/drugih grana, onda je to granski potpomognuta obuka. Iakonije ozna!ena kao zdruena obuka, takva je obuka vana sastavnica dostizanja sposobnosti zazdrueno djelovanje.

Odgovornost za zdruene oblike obuke je na GS OS RH kao zdruenom tijelunadlenom za zapovijedanje, pripremu i uporabu OS RH. Kada se, za neku operaciju,organiziraju zdruene snage i imenuje zapovjednik zdruenih snaga, onda je odgovornost zaobuku na njemu.

Vienacionalna obuka temelji se na prihva#enoj doktrini, te je oblikovana tako dapripremi postrojbe i pojedince za vienacionalne operacije u sklopu NATO-a, na bilateralnoj imultilateralnoj razini s OS i drugim !imbenicima koji se pojavljuju u provedbi irokogaspektra operacija u kojima OSRH sudjeluju ili #e sudjelovati. Interoperabilnost je temeljnazna!ajka vienacionalne obuke15.

Obuka s drugim dravnim tijelima i pravnim osobama temelji se na SOP-ovima ioblikovana je tako da pripremi OS RH za uskla"eno djelovanje s istima. Nunost jeuklju!ivati druga dravna tijela i pravne osobe u operacije vojnih snaga. Tako"er, OS mogu

sudjelovati i u operacijama koje vode druga tijela kao pomo#ni

!imbenik. Dostizanjezahtjevanih sposobnosti svih sudionika u ovim operacijama name#e potrebu za zajedni!kim

uvjebavanjem. Iako se takva obuka temelji se na vojnoj doktrini, nuno je uskla"ivanje sdrugim sudionicima. To je vrlo sloeno podru!je djelovanja vojske; stoga planiranju takveobuke treba prilaziti odgovorno, analizirati sve !imbenike16od utjecaja na ishod operacije.

13Temeljna na!ela savezni!koga zdruenoga djelovanja opisana u AJP-01 (B) jesu: ciljevi, jedinstvo napora,kooperativnost, podupiranje, usredoto!enost snaga, ekonomi!nost snaga, fleksibilnost, inicijativa, odravanjemorala, iznena"enje, sigurnost i jednostavnost.14Temeljna su na!ela zdruene doktrine OS prema Vojnoj strategiji: zdrueno i uskla"eno djelovanje svih grana,strukturiranje i zdruivanje snaga za provedbu zdruenih operacija, preuzimanje i zadravanje inicijative u svrhunametanja svoje volje protivniku, zamah operacije, uskla"enost udara, usredoto!enje snaga na teine ciljeve

sukladno razvoju stanja prema zahtjevu operacije.15Pogledaj dio 1.5. Intreoperabilnost.16Na primjer pravne, politi!ke i dr.


7/61

7

Doktrina obuke OS RH iz ovog priru!nika je sredstvo pomo#u kojeg zapovjednicirazvijaju iskusne vo"e i prilagodljive organizacije koje su spremne za uvjebavanjezapovijedanja i nadzora zdruenih i multinacionalnih snaga i osiguranje jedinstva napora zaoperacije koje provode OS s drugim dravnim tijelimai pravnim osobama.

1.5. Interoperabilnost

Interoperabilnost je "sposobnost savezni!kih snaga i, kada je potrebno, snaga partnerai drugih nacija u obu!avanju, vjebama i u!inkovitu zajedni!kome djelovanju u provedbidodijeljenih misija i zada#a"17. Ciljevi interoperabilnosti upravljaju razvojem i primjenomzahtjeva interoperabilnosti za uspjenu koordinaciju i suradnju u zdruenim imultinacionalnim stoerima i snagama. To zahtijeva da vienacionalno osoblje sura"uju jednis drugima, djeluju zajedno, podupiru jedni druge te se zajedno obu!avaju i vjebaju nauspjean u!inkovit na!in. Ti ciljevi utje!u jedan na drugi, a neki od temeljnih zahtjevainteroperabilnosti i vie nego samo na jedan.

Sposobnost komuniciranja. Sposobnost me"usobnoga komuniciranja ima tripodru!ja zahtjeva interoperabilnosti koja utje!u jedno na drugo: ljudski odnosi,postupci i oprema za komunikaciju. Ljudski odnosi uklju!uju sposobnost"sporazumijevanja jednim jezikom", zahtijevaju#i znanje jezika, znanje kulturne ivojne povijesti, me"usobno potovanje, isto razumijevanje temeljnih pojmova ispremnost za doprinos u zajedni!kome uspjehu. Prihva#eni su postupci vani kaokostur zajedni!koga rada.

Sposobnost djelovanja. Sposobnost me"usobnoga djelovanja osigurava da sezdruene i multinacionalne operacije mogu pripremati i provoditi na uspjeanu!inkovit na!in. Ovisi o zajedni!kome razumijevanju naravi, sposobnosti, ja!ine iograni!enja slubi i sudjeluju#ih nacija te o zajedni!kome razumijevanju sli!nosti irazlika doktrina, taktika i postupaka za uporabu zdruenih i multinacionalnih borbenihsnaga, snaga borbene potpore i snaga slubi borbene potpore. Zajedni!ki ciljevi tihsnaga odre"uju kako #e one razmiljati i djelovati.

Sposobnost potpore. Sposobnost me"usobne potpore stavlja naglasak na vanostpostupaka, standardizaciju opreme te sposobnost i spremnost pruanja vlastitihmogu#nosti potpore snagama drugih nacija u multinacionalnom okruju.

Sposobnost obu"avanja i vjebanja. Sposobnost me"usobnog komuniciranja,

djelovanja i potpore ne bi bila provediva u zdruenom i multinacionalnom okruju danije iskuana i dokazana tijekom prethodne obuke i vjebi. Stoga zajedni!ke vjebe iobuka omogu#avaju provjeru stupnja interoperabilnosti u razli!itim podru!jima,unaprije"enje me"uljudskih odnosa, postupaka, komunikacija i razumijevanjatemeljne doktrine i taktike te upozoravanje na to gdje interoperabilnost treba biti

poboljana kako bi se pove#ala kohezivnost, efektivnost i u!inkovitost zdruenih imultinacionalnih snaga prije djelovanja.

Dostignuti stupanj interoperabilnosti prije djelovanja utje!e na u!inkovitostmultinacionalnih postrojbi koje u velikoj mjeri ovise o vodstvu, povjerenju u mogu#nosti

podre"enih, razinama obu!enosti i zajedni!kome poznavanju postupaka koji usmjeruju

17EAPC(NCS)N(2004)0006


8/61

8

koheziju postrojbe i mogu biti jedino postignuti i uvjebavani u spremnim postrojbama, akose one moraju premjestiti u kratkom vremenu. U svakom slu!aju, multinacionalne postrojbezahtijevaju ve#i napor (osoblje, opremu i izvore) nego nacionalne postrojbe kako bikompenzirale razli!itosti iskustava, izobrazbe, obuke, administrativnih pravila, pravnihuvjeta, socijalne skrbi i, u nekim slu!ajevima, donoenja odluka.

1.6. Obuka i razvoj vo#a

Vojni poziv je profesija (stalno zanimanje). Borbena spremnost radi obranenacionalnih vrijednosti i interesa temeljni je djelokrug profesije. Profesionalni razvojuklju!uje vie od samoga svladavanja tehni!kih vjetina. Ono to je zaista posebno u vojnoj

profesiji je usaglaavanje ne samo onoga to se treba posti#i, ve# kako je postignuto tepotpuno razumijevanje da vojno zvanje moe zahtijevati od svojih !lanova najvie rtvovanje.Profesionalni razvoj protee se na usa"ivanje vojnih vrijednosti kod svakog vojnika kao to suodanost, dunost, potovanje, nesebi"nost, integritet, "ast i osobna hrabrost.Profesionalna izobrazba prua temelj, uklju!uju#i i niz obu!nih podru!ja koji se proteu od

institucijskog kolovanja, samostalnog rada i operativnog iskustva do osobne interakcije snadre"enima, sebi ravnima i podre"enima. Sve te interakcije vane su u razvoju irazumijevanju obuke i razvoja vo"a.

Osposobljeni i samosvjesni vo"e uvjet su za uspjenu obuku operativno spremnihpostrojba. Vano je shvatiti da su obuka vo"a i razvoj vo"a sastavni dio spremnosti postrojba.Vo"e su prvenstveno vojnici i oni trebaju biti tehni!ki i takti!ki stru!ni u temeljnim vojni!kimvjetinama. Tako"er, trebaju biti prilagodljivi, sposobni razumjeti svoje okruje, prilagoditi

plan kada je to potrebno i na odgovaraju#i na!in primijeniti vjetine ste!ene u obuci.

Obuka vo"a proirenje je tih vjetina i osposobljava ih da vode druge vojnike.Doktrina i na!ela uvjebavanja vo"a isti su kao i za sve druge zada#e i zahtijevaju istu razinu

panje nadre"enih zapovjednika. Obuka vo"a doga"a se u institucijama za obuku, u postrojbi,SimS i SBO te kroz samorazvoj. Obuka vo"a samo je jedan segment razvoja vo"a.

Razvoj vo"a je planiran, trajan, uzastopan i progresivan proces, utemeljen navrijednostima vojske, koji razvija vojnike u sposobne i samosvjesne vo"e sposobne zaodlu!na djelovanja. Razvoj vo"a postie se dugogodinjom sintezom znanja, vjetina iiskustava ste!enih institucijskom obukom i izobrazbom, postrojbenom obukom, operativnimiskustvom i samorazvojem. Zapovjednici igraju klju!nu ulogu u razvoju vo"a, gdje se uidealnu slu!aju stvaraju tehni!ki stru!ni, samosvjesni i prilagodljivi vo"e koji hrabro i s

inicijativom djeluju u dinami!nim i sloenim situacijama kako bi izvrili zapovijedi i ispunilizapovjednikovu namjeru.

1.7. Institucijska obuka

Institucije su usredoto!ene na kolovanje i obuku vojnika, do!asnika i !asnika uznanju, vjetinama i sposobnostima potrebnim za djelovanje u svakom okruju. To uklju!ujerodovske, granske i zdruene oblike izobrazbe.18 kolovanje i obuka pove#avaju vojnoznanje, pojedina!ni potencijal, inicijativu i stru!nost u vjetinama borbene spremnosti.Institucije pou!avaju vojnu doktrinu, pruaju iskustva u obuci, obu!avaju pripadnike vojske

prilagodljivosti te da budu kreativni i inovativni rjeavatelji problema kao !lanovi postrojbi i

18Izobrazba se sastoji od kolovanja i obuke.


9/61

9

stoera u vierodnim snagama i zdruenim stoerima. Institucije omogu#uju obuku u op#im(temeljnim) i odabranim dijelovima vojnostru!nih i povezanih zada#a te nastavljajuomogu#ivati dugotrajni pristup obu!nim materijalima za pojedince i postrojbe.

Elementi institucijske obuke i kolovanja uklju!uju:

1.7.1. Temeljna vojna obuka (TVO)

To je temeljna obuka data svim pripadnicima po ulasku u OS RH, prema istimna!elima i sa zahtjevom dostizanja istih standarda.Ona prua osnovne vjetine, znanje iu!inkovitost u zada#i kako bi civil postao vojnik, istovremeno ga obu!avaju#i da, kao

pripadnik male postrojbe, uspije doprinjeti izvrenju zada#e postrojbe i preivi na bojitu.TVO je tako"er i odabirna, a sastoji se od op#ih pojedina!nih vojnih sadraja pjea!keobuke. Ona osigurava usmjeren prijelaz od civila u vojnika, motivaciju da postane odan i

produktivan !lan OS RH i zadovoljavanje osnovnih klju!nih vojnih vjetina i znanja. TVOnadahnjuje borbeni duh, uspostavlja vrijednosti vojne odanosti, dunosti, potovanja,

nesebi!nosti, !asti, cjelovitost i osobne hrabrosti.

1.7.2. Obuka za VSSp (SVO)

To je obuka koja se naslanja i nastavlja na temeljnu vojnu obuku sa zahtjevomstjecanja potrebnih vojno-stru!nih znanja i vjetina u rodu, slubi odnosno struci. Ona se

provodi u institucijama (sreditima za obuku) i/ili postrojbama koje su nositelji razvojarodova, slubi i struka koje pou!avaju prema njihovoj doktrini. Ova se obuka moe provoditi itijekom razvoja vojne karijere kada je zbog potrebe slube pojedincu potrebno omogu#itidostizanje standarda obu!enosti za dopunski VSSp. Vojnici dostiu svoj VSSp obukom, ado!asnici i !asnici kombinacijom obuke i kolovanja, s time da je ta obuka usredoto!ena nanjihov razvoj kao vo"a i zahtjeva roda, slube, odnosno struke.

1.7.3. Sustav !asni!ke i do!asni!ke izobrazbe

$asni!ka i do!asni!ka izobrazba neprestan je proces u!enja u cijeloj karijeri kojiintegrira strukturirane programe kako u institucijama tako i primjenom sustava u!enja nadaljinu. U njihovu se kolovanju primjenjuje na!elo slijednosti19. Sustav vojne izobrazbe

progresivan je i slijedni proces koji prua doktrinarne temelje, a izgra"uje se na prethodnojobuci, izobrazbi i operativnome iskustvu. On prua prakti!nu tehni!ku, takti!ku iusredoto!enu izobrazbu vo"a da bi bili sigurni da su vo"e pripremljeni za uspjeh u svojim

budu#im dunostima i odgovornostima viih razina.

Sustav !asni!ke izobrazbe.$asnici OS RH moraju voditi i boriti se; biti takti!ki itehni!ki stru!ni; posjedovati vjetine vo"e; razumjeti kako grane OS RH funkcionirajusamostalno te kao sastavnice zdruenih i vienacionalnih snaga; pokazatisamopouzdanje, cjelovitost, sposobnost prosu"ivanja i odgovornost; funkcionirati usloenu i nesigurnu okruju koje se neprestano mijenja; graditi u!inkovite timovezbog neprestanih organizacijskih i tehnolokih promjena i kreativno rjeavati

probleme. Sustav izobrazbe !asnika razvija !asnike koji su samosvjesni i prilagodljivida vode postrojbe OS prema kona!nu uspjehu misije.

19

Pravilnik o na!inu i uvjetima kolovanja za potrebe OS na vojnim u!ilitima, kolama u gra"anstvu iinozemstvu; MORH, Zagreb 16.06.2003. godine. Podrazumijeva ciklus kroz koji prolazi do!asnik i !asnik nakonuspjena kolovanja na nioj razini i obnaanja odre"ene dunosti u propisanu vremenu.


10/61

10

Sustav do!asni!ke izobrazbe. Vojnom izobrazbom do"asnici se prioritetnoobu"avaju da vode i obu!avaju vojnike, posade, i podre"ene vo"e koji djeluju podnjihovim vodstvom. Ona prua prakti!nu tehni!ku, takti!ku i usredoto!enu obukuvo"a kako bi osigurali da su do!asnici pripremljeni za uspjeh u svojim budu#imdunostima i odgovornostima svojih i viih razina.

Funkcionalna obuka.Funkcionalnim te!ajevima nastavlja se razvoj vjetina i znanjaste!enih na vojnoj izobrazbi, u cilju uve#avanja funkcionalnih vjetina za odre"enudunost. Primjeri su !asnik S-2 u bojni, !asnik za transport, prvi do!asnik, stoernido!asnik u bojni, padobranski te!ajevi, rad u vienacionalnim stoerima i sl.

Obveza je svih stoera i zapovjednitava na svojoj razini planirati i provoditifunkcionalnu obuku u cilju podizanja razine osposobljenosti stoernih !asnika za izvravanje

poslova i zada#a svoje dunosti, te razvoj osobina stoernih !asnika kao timskih djelatnika,menadera i u!inkovitih komunikatora.

Cilj provedbe funkcionalne obuke na niim razinama je osiguranje me"usobnepovezanosti, razumljivosti te jedinstva ciljeva i djelovanja po stru!noj uspravnici od UpravaGS OS RH do Odjela u Granama, Odjela i Odsjeka u korpusima, Odsjeka i pododsjeka u

brigadama, dok na viim razinama (na!elnici Uprava GS OS RH ) provedbu funkcionalneobuke osiguravaju kroz seminare, te!ajeve i savjetovanja u Granama OS RH i pristoernim

postrojbama sukladno Planu funkcionalne obuke.

1.8. Operativno podru"je

Obuka u postrojbama usredoto!ena je na misiju i PZVM postrojbe. Koriste#i seinstitucionalnim temeljima potuje pojedina!ne i timske vjetine i znanja, obuka uoperativnom podru!ju prua novo iskustvo u razvoju vojnika, vo"a i postrojbi. Uklju!ujeobuku postrojbi u podru!ju razmjetaja, na lokalnom vjebalitu i strijelitu te rotacije uSimulacijskome sreditu i SBO. U operativnom se podru!ju postrojbe obu!avaju dau!inkovito izvode svoje zada#e s PZVM-a i budu spremne izvriti dodijeljenu misiju.

1.8.1. Odgovornosti zapovjednika

Zapovjednik postrojbe odgovoran je za borbenu spremnost svih elemenata u postrojbi.Stoga je zapovjednik primarni obu!avatelj postrojbe, odgovoran je omogu#iti da svaka obuka

bude provedena u skladu s PZVM postrojbe i prema standardima. To je zapovjednikov

prioritet broj jedan. Zapovjedna klima mora odraavati taj prioritet. Zapovjednik analiziramisiju postrojbe i razvija PZVM. Koriste#i se odgovaraju#om doktrinom i programima obuke,zapovjednik planira obuku i izvje#uje nadre"enoga. Nadre"eni zapovjednik odgovoran je zaosiguravanje izvora, stabilnost i predvi"anja, titi obuku od ometa!a, provodi i prosu"ujeobuku. Zapovjednici su odgovorni da planirana obuka prema PZVM bude provedena dostandarda. Ako nije, postrojba mora pro#i dodatnu obuku dok sve planirane zada#e ne izvededo standarda. Klju!je za u!inkovitu obuku postrojbe zapovjednikova uklju!enost i nazo!nostu planiranju, pripremanju, provedbi i prosudbi obuke postrojbe. Dostizanja standarda uzada#ama s PZVM puno je vanija nego sama provedba i zavretak obu!nog doga"aja.Usredoto!iti se na odravanju u!inkovitosti u PZVM klju!ni je !imbenik kojeg sezapovjednici trebaju drati kad uvjebavaju postrojbe. U obuci je najvanije na!elo obu"avaj

se do standarda, ne do vremena.


11/61

11

1.8.2. Odgovornosti do!asnika

Velika je snaga OS RH njihov profesionalni do!asni!ki potporni lanac, koji jeodgovoran za pojedina!nu obuku vojnika i malih timova. On osigurava kontinuitet procesa

prilagodbe novih vojnika kada do"u u postrojbu. Unutar postrojba do!asni!ki potporni lanac

istodobno prati i dopunjava zapovijedni lanac. To je kanal komunikacije i nadzora od prvogado!asnika do niega i onda do ostalih do!asnika i vojnika. Uz to do!asnici bespogovornoobu!avaju vojnike do utvr"enih standarda obuke. Do!asnici instruktori za pojedina podru!ja,mogu se na#i u ulozi obu!avatelja i !asnicima.

Zapovjednici #e definirati dunosti i ovlasti svojih do!asnika za svoje stoere ipodre"ene.

1.8.3. Odgovornosti postrojbe

Obuka postrojbe sastoji se od tri dijela:zajedni!ke obuke, koja je proizala izravno izPZVM i Plana obuke; razvoja vo#a,koji je ugra"en u zajedni!ku obuku i usredoto!enu obuku

vo"a; pojedina!ne obuke, kojom se uspostavlja, poboljava i odrava pojedina!nau!inkovitost u zada#ama izravno povezanim s PZVM postrojbe. Zapovjednici provode obuku

postrojbe kako bi pripremili svoje podre"ene za zada#e postrojbe. Sve postrojbe usredoto!ujuse na poboljavanje i odravanje u!inkovitosti misije postrojbe.

Cilj je postrojbene obuke razvoj i odravanje sposobnosti za brzo razmjetanje iuspjenu provedbu operacija kao dio zdruenoga vierodnoga tima u razli!itim operativnim iorganizacijskim okrujima. Obuka u instituciji i obuka u postrojbi zajedni!ki tee prema

postizanju toga cilja. Institucije osiguravaju temeljnu izobrazbu koja kombinirana sindividualnim iskustvom postrojbe, osigurava vojnicima i vo"ama potrebna znanja i vjetinekako bi uspjeli u svakoj narednoj razini slube kroz karijeru, prilago"ene novim i ve#imrazinama odgovornosti. Institucije tako"er osiguravaju sposobnost za funkcionalnu obuku iobuku povezanu s dunosti ili stru!nu literaturu kroz vojni!ku slubu u vojsci. Zapovjednicikroz podre"ene vo"e i instruktore nastavljaju usavravanje znanja koje su dobili uvojnokolskim institucijama kako bi nastavili razvijati vjetine i znanja potrebna za uspjehmisije, kao to je navedeno u PZVM postrojbe.

1.9. Podru"je samorazvoja

Podru!je samorazvoja usredoto!eno je na poduzimanje djelatnosti potrebnih zasmanjenje ili uklanjanje raskoraka izme"u operativnog i institucijskog iskustva. Teite nae

profesije zahtijeva opseno samou!enje i samoobu

!avanje. Ni u jednoj drugoj profesiji cijenanepripremljenosti nije tako velika. Vojnici i vo"e na svim razinama neprestano prou!avaju

nau profesiju u pripremanju za provedbu operacija. To zahtijeva da zapovjednici na svimrazinama stvore okruje koje #e poticati podre"ene u ostvarenju ciljeva profesionalnogarazvoja. Daljnja potpora dostizanju tih interesa treba se pojaviti kroz osobno pra#enjezapovjednika njegovih podre"enih. Primjena profesionalno razvojnih programa usredoto!enjana misiju za !asnike i do!asnike najbitnija je za razvoj vo"a. Koritenje postignu#a, u!enje nadaljinu (distribuirano u!enje) i nastavljanje izobrazbe trebaju poduprijeti te programe.

Uspjean samorazvoj zahtijeva timski rad. Samorazvoj po!inje prosudbom osobnihjakosti, slabosti, potencijala i zahtjeva. Zapovjednici osiguravaju povratnu vezu da bi

omogu#ili podre"enima utvrditi razloge njihovih jakosti i slabosti. Zapovjednici i podre"eni


12/61

12

zajedno daju prioritet ciljevima samorazvoja i odre"uju smjerove djelovanja radi poboljanjakvalitete izvedbe.

Samorazvoj je:

! Planirani proces koji uklju!uje vo#u i podre#ene. Poja!ava prethodnodostignute vjetine, znanje, ponaanje i iskustvo. Doprinosi profesionalnomrazvoju i naglaava potencijal za progresivno postavljanje na dunost na viojrazini. Usredoto!uje se na pove"avanje individualnih jakosti, smanjivanje

slabosti i postizanje osobnih razvojnih ciljeva

! Inicijalni samorazvoj je strukturiran i op"enito usko usredoto!en. Usredoto!enjese proiruje kada osobe razumiju svoje jakosti i slabosti, odrede svoje osobnepotrebe i postanu iskusnije. Svako vojni!ko znanje i perspektive pove"avaju se siskustvom, institucionalnom obukom i operativnim postavljanjem na dunost. On

se ubrzava i proiruje specifi!nim, ciljno-usmjerenim samorazvojnim

djelovanjima.

1.10. Uloga viih zapovjednitava u obuci

Zapovjednitva, bilo da su usmjerena na operativne, funkcionalne ili zada#e pospecijalnosti, imaju jednake odgovornosti za upravljanje i potporu obuke. Njihov je najvanijidoprinos obuci uspostava stabilnosti u okruju u kojemu se ona odvija odravaju#i usmjerenjena misiju postrojba, odre"uju#i i osiguravaju#i izvore, tite#i planiranu obuku i osiguravaju#i

povratnu informaciju koja proizvodi dobru obuku i razvija dobre obu!avatelje i vo"e.

Temeljna je zada#a viih zapovjednitava planiranje i provedba operacija vierodnihsastava. Borbena je spremnost glavni prioritet. Zapovjednici tih zapovjednitava imajustoernu (sredinju) ulogu u sustavu upravljanja obukom, pruaju#i smjernice i odlukezapovjednicima brigada i bojni koje direktno utje!u na planiranje i provedbu obuke na razinisatnije.. Ti zapovjednici moraju integrirati snage za posebne operacije u svoje planove obuke.To prua mogu#nost za istraivanje novih kombinacija koncepta, ljudi, organizacija itehnologija koje proiruju njihove sposobnosti, uve#avaju interoperabilnost i osnauju ostalegranske sposobnosti.

1.11. Programi obuke

Program obuke je doktrinarni priru!nik koji opisuje kako obu

!avati i ocjenjivati. Jasnoopisuje koga i kako obu!avati radi postizanja zahtijevane razine obu!enosti u zada#ama.

Sadri oko 90 % zada#a koje #e pojedinac ili postrojba u stvarnosti i izvoditi. Definira kriti!neinformacije i obu!na pomagala (npr. potrebne vjebe, klju!ni resursi, tehnike ocjenjivanja.Postoje programi obuke za pojedince i postrojbe. Podijeljeni su po razinama, pojedina!nim i

postrojbi, a mogi biti rodovski i vierodni.Program obuke obi!no sadri slijede#a poglavlja:

!!!! Op"enito o obuci temelj je za druga poglavlja i objanjava uporabuprograma.

!!!! Matrice obuke pokazuju i objanjavaju odnos izme"u zada#a.!!!! Razvoj planova obuke opisuje kako razviti plan obuke za misiju PZVM.!!!! Vjebe u obuci opisuje koje se vjebe mogu koristiti u programu obuke te

prua smjernice za njihovo planiranje, pripremu i provedbu.


13/61

13

!!!! Orisi obuke i ocjenjivanja (OOO) klju!no poglavlje svakog programa, dajukriterije obuke i ocjenjivanja i omogu#uju standardizaciju obuke.

Prednosti Programa obuke su viestruke. Prije svega, upotrebljavaju se isti standardiza cijelokupne OS. Zapovjednici imaju na raspolaganu liste mogu#ih obu!nih aktivnosti koje

su povezane sa svakom zada#om vanom za misiju. Uspostavlja se veza izme"uraspoloivosti resursa i obu!enosti izravan utjecaj na SPREMNOST. Osiguravaju realno ikvalitetno programiranje i planiranje prora!una.

1.12. Obuka pri"uve

Temeljna uloga pri!uve je poja!avanje ukupnih potencijala OS RH i pove#avanjeobrambenih sposobnosti zemlje u slu!aju ugroavanja teritorija RH. Pri!uvne snage tako"ermogu sluiti za poja!avanje snaga angairanih u me"unarodnim misijama. Osim sudjelovanjau tim misijama pri!uvne snage imat #e u budu#nosti vanu ulogu pri izvravanju zada#a u

potpori gra"anskim institucijama u zemlji.

Iako je pri!uvna sastavnica OS RH organizirana po drugim pravilnicima i imajedinstvene i zasebne karakteristike, ona koristi istu doktrinu i proces obuke kao iprofesionalni sastav, obu!ava se do istih standarda. Me"utim, pri!uva se uvjebava na niimrazinama, broj obu!nih zada#a obi!no #e biti smanjen kao rezultat raspoloivog vremena zaobuku i mogu#nostima potpore obuci, a uvjeti provedbe mogu se mijenjati (manje sloeni izahtjevni u odnosu na profesionalni sastav).

Obuka pri!uve provodi se u jedinstvenom sustavu obuke koji !ine:predmobilizacijskaobukaiposlijemobilizacijska obuka.

Predmobilizacijska obukaprovodi se kada ne predstoji opasnost od vojne ugroze, azahtijevane su sposobnosti u situaciji strateke sigurnosti. Ona je usredoto!ena na zada#eobuke kriti!nih VSSp, obuku vo"a i stoera te paljbene i takti!ke zada#e do razine satnije.

Poslijemobilizacijska obuka provodi se kada su zahtjevi za sposobnostima viihsastava u situaciji strateke nesigurnosti nakon mobilizacije, a prije uklju!ivanja u borbenadjelovanja. Ona je usredoto!ena na paljbene i takti!ke zada#e satnije i zajedni!ke zada#e viihrazina.

Vrijeme za obuku pri!uve odre"uje se dokumentima obrambenoga planiranja, koji su

jamstvo osiguranja izvora za obuku (vrijeme i financijska sredstva). Budu#i da je obukapri!uve drasti!no ograni!ena vremenom, vrijeme za obuku razli!ito je za sve kategorije

pri!uvnika (vojnici, do!asnici i !asnici). Na!elo je da vojnici provode najmanje vremena naobuci, dok do!asnici i !asnici provode vie vremena na obuci radi pripreme obuke i osobne

pripreme kao izvo"a!a obuke.

1.13. Planiranje izvora za obuku

Razvoj suvremene obuke uvjetuje potrebu kvalitetnoga planiranja obuke i pra#enjeutroka tvarnih i financijskih sredstava u obuci.

Temelj za dugoro!no, kratkoro!no i bliskoro!no planiranje i izra!unavanje trokovaobuke i obu!nih doga"aja !ine:


14/61

14

- pravilnik SPPP-a- metodologija SPPP-a- smjernice programiranja SPPP-a- obrambeni program.- godinji vojni prioriteti

- plan OS RH

1.13.1. Financijska potpora obuci

Financijska potpora obuci uvjetovana je dosljednom provedbom metodologije ismjernica SPPP-a u procesu planiranja i programiranja obu!nih doga"aja. Za izradufinancijske podloge u prora!unu Ministarstva obrane i Oruanih snaga potrebno je razvijati

programe obuke i obuku ra!laniti na predvi"ene konkretne obu!ne doga"aje. Za svaki obu!nidoga"aj jasno definirati nositelja i sudionike u pripremi i izvrenju te predvidjeti i definiratimogu#e trokove u ostvarenju, koje grupirati sukladno propisanim programima idjelatnostima za izradu prora!una. Svaki od predvi"enih trokova mora se mo#i utvrditi

financijskim programom ili djelatno#u kako bi se uklopio u metodologiju izrade i donoenjaprora!una. Financijska sredstva odobravaju se samo za poznata nositelja i sudionike te zapoznatu zada#u.

Nakon odobrenja financijskog plana za obuku, potrebno je na svim razinama uskladitiobu!ne planove s financijskim planom.

1.13.2. Tvarna potpora obuci

Tvarna se potpora obuci ostvaruje na dva na!ina: koritenjem sredstava sa zaliha inabavom potrebnih sredstava. Postrojba, nositelj planiranja, po donoenju financijskoga plana

prora!una postrojbe i odobrenju tromjese!nih kalendara obuke, koji moraju biti u suglasju sodobrenim financijsdkim sredstvima, duna je pravodobno poslati zahtjev po uspravnici zanabavu tvarnih sredstava sukladno planiranim potrebama. Via razina daje nalog nositeljulogisti!koga osiguranja radi osiguranja traene logisti!ke potpore. Nositelj logisti!kogaosiguranja nakon osiguranja i nabave dostavlja traena sredstava nositelju planiranja uzodgovaraju#e materijalne isprave.

2. USREDOTO$ENJE NA MISIJU

Zapovjednici obu!avaju svoje postrojbe da budu borbeno spremne. Obuka je njihovprvi prioritet. Zapovjednici to postiu koriste#i se tekom, realisti!nom i izazovnom obukom.Zapovjednici na svim razinama moraju obu!avati svoje postrojbe do standarda. Usredoto!enjena misiju i s njome povezane zada#e omogu#uje zapovjedniku da obu!ava postrojbe za uspjehu operaciji. Koriste#i se krugom upravljanja obukom, zapovjednik stalno planira i provodiobuku te prosu"uje status obu!enosti postrojbe. Taj krug prua zapovjednicima okvir zarazvoj PZVMnjihove postrojbe, omogu#uje im da utvrde obu!ne prioritete i osiguraju izvore.

Zapovjednici koriste na!ela obuke kako bi razvili i proveli u!inkovitu obuku. Dokzapovjednici obu!avaju svoje postrojbe prema PZVM, dotle nadre"eni zapovjednici pruaju

potporu obuci odobravaju#i i tite#i obu!ne prioritete i osiguravaju#i izvore.


15/61

15

2.1. Na"ela obuke

Na!ela obuke su:! Zapovjednici su glavni obu"avatelji i odgovorni za obuku.! $asnici obu"avaju "asnike i do"asnike, a do"asnici vojnike, do"asnike i

male timove.! Obu"avati se kao vierodne snage i zdrueni tim.! Obu"avati se do borbene spremnosti, odnosno do spremnosti za misiju:

o realisti!ni uvjeti,o usmjereni na izvedbu.

! Obu"avati se do standarda koriste%i odgovaraju%u doktrinu.! Obu"avati se za prilagodljivost.! Obu"avati se u odravanju i opstojnosti.! Obu"avati se koriste%i vierazinske tehnike.! Obu"avati se da bi se odrala u"inkovitost.! Obu"avati i razvijati vo#e.

Zapovjednici su glavni obu"avatelji i odgovorni za obuku. Zapovjednici suodgovorni za obuku svih pripadnika postrojbe kao pojedinaca i postrojbe kao cjeline. Oni suglavni obu!avatelji, aktivno su uklju!eni u proces obuke i slijede na!ela obuke. Da bi

postignuli sve ciljeve, zapovjednici moraju:

! biti nazo!ni na obuci koliko god je mogu"e! temeljiti obuku na zahtjevima misije! izraditi i provesti planove obuke koji rezultiraju uvjebanim pojedincima i

postrojbama! osigurati potrebna sredstva za obuku! obu!avati do standarda! prosu#ivati trenuta!nu razinu obu!enosti

Zapovjednici prenose ovlasti na instruktore za obu!avanje specifi!nih vojnih zada#a tena do!asnike u potpornome lanacu kao na primarne obu!avatelje vojnika i malih timova.Zapovjednici dre do!asnike odgovornima za provedbu obuke koja je utemeljena nastandardima, usmjerena na provedbu i usredoto!ena na zada#u te za pruanje povratneinformacije o u!inkovitosti.

$asnici obu"avaju "asnike i do"asnike, a do"asnici vojnike, do"asnike i male

timove.$

asnici (bilo kao vo"

e ili kao instruktori) odgovorni su za obuku svih!asnikapostrojbe i prvopodre"enih do!asnika kao pojedinaca.Do!asnici su odgovorni za provedbu

pojedina!ne obuke vojnika i podre"enih do!asnika koja je utemeljena na standardima,usmjerena na provedbu i usredoto!ena na zada#u. Oni:

! odre#uju specifi!ne zada"e vojnika, do!asnika i malih timova koje podupiruzajedni!ke zada"e i PZVMpostrojbe

! planiraju, pripremaju i provode obuku! ocjenjuju obuku i provode RND kako bi osigurali povratnu obavijest

zapovjedniku o pojedina!noj u!inkovitosti, u!inkovitosti malih timova.

Obu"avati se kao vierodne snage i zdrueni tim. Snage rijetko djeluju jednostrano.Zdruena me"uovisnost od pojedina!ne, posadno-timske i do operativno-postrojbene razine


16/61

16

zahtijeva obuku za spremnost sudjelovanja sa zdruenim i vienacionalnim snagama te zapruanje jedinstva napora izme"u raznih sudionika operacije.

Temeljna osnova za organiziranje i operacije OS RH su vierodne snage. Vierodne susnage integrirana primjena nekoliko rodova da bi se postignuli u!inci na neprijatelja koji su

ve#i nego kada bi se svaki rod rabio odvojeno. Integracija uklju!uje uskla"ivanje borbenihdjelovanja u vremenu, prostoru i sa svrhom kako bi se stvorili maksimalni u!inci borbenemo#i na odlu!nome mjestu i vremenu. Kroz organizirane snage zapovjednici i njihovi stoeriintegriraju i uskla"uju borbene funkcije kako bi se postignuli u!inci vierodnih snaga iizvrila zada#a.

Dananja doktrina zahtijeva timski rad na svim razinama. Dobro obu!eni timovivierodnih sastava mogu spremno djelovati u zdruenome i vienacionalnome okruju. Svaka

postrojba mora biti spremna za provo"enje operacija bez dodatne obuke ili duljega razdobljaprilagodbe. Vo"e moraju stalno uvjebavati uobi!ajene sposobnosti borbenih rodova, rodovaborbene potpore, slubi borbene potpore. U!inkovitost i povezanost vierodnih sastava moe

se posti#i samo kada se zajedno uvjebavaju. Istovremeno, mirnodopski odnosi morajuodraavati ratnu namjensku organizaciju do najve#e mogu#e mjere.

Puna integracija vierodnih timova postie se pristupom namjenskoga organiziranja zazada#u u upravljanju obukom. Namjensko je organiziranje privremeno grupiranje snagaoblikovanih za izvravanje odre"ene zada#e. Taj pristup potvr"uje da zapovjednici integrirajui uskla"uju borbene funkcije. Ukratko, zapovjednici, potpomognuti od viih zapovjednihrazina, ustrojavaju vierodne timove.

Zapovjednik namjenski organiziranih snaga mora razviti plan obuke koji #e pokritidva komplementarna (nadopunjuju#a) izazova. Njegov plan obuke mora postignutiu!inkovitost vierodnih snaga i osigurati funkcionalnu obu!nu u!inkovitost postrojba

borbenih rodova, rodova borbene potpore, slubi i struka tih namjenski organiziranih snaga.U!inkovitost vierodnih snaga zahtijeva u!inkovitu integraciju i uskla"ivanje borbenihfunkcija. Zapovjednikov plan obuke mora integrirati vierodne snage i funkcionalne obu!nedoga"aje.

Obuka vierodnih snaga temelji se na standardima. Samostalna obuka u funkcionalnimzada#ama vierodnih snaga do standarda ne#e jam!iti eljene u!inke primjene borbene mo#ina odlu!nome mjestu i u odlu!nome vremenu. Standard za u!inkovitu obuku u zada#amavierodnih snaga zahtijeva slijednu i neprestanu provedbu funkcionalnih zada#a vierodnih

snaga do standarda s ciljem postizanja "integrirane povezane borbene mo#i" na odlu

!nomemjestu i vremenu.

Funkcionalna u!inkovitost zahtijeva stru!nost po pojedina!nim borbenim funkcijama,njihovih sposobnosti i njihovih zahtijeva. Organizacije koje osiguravaju elemente specifi!nih

borbenih funkcija, moraju se obu!avati da bi odravale svoju funkcionalnu u!inkovitost.Integracija uklju!uje stru!nost u koordinaciji izme"u funkcionalnih zapovjednika postrojba istoera te drugih funkcionalnih zapovjednika i stoera.

Izazovi vierodne obuke isti su za sve razine zapovijedanja. Sloenost se pove#ava nasvakoj vioj razini zapovijedanja. Tempo, djelokrug i opseg operacija na vioj zapovjednoj

razini pove#avaju koordinacijske zahtjeve u planiranju i provedbi vierodne, zdruene i


17/61

17

vienacionalne misije. Zapovjednici na svim razinama usmjeravaju vierodnu obuku naspecifi!ne integracijske i uskla"uju#e zada#e temeljene na njihovim PZVM.

Obu"avati se do borbene spremnosti, odnosno spremnosti za misiju. Cilj je svakeobuke dostizanje standarda. To razvija i odrava borbenu osposobljenost. Da bi to postigle,

postrojbe se moraju obu!avati do standarda u uvjetima to sli!nijim realnima. Dostizanjestandarda trai vrlo teak rad zapovjednika, stoernih !asnika, do!asnika i vojnika. Unutargranica sigurnosti i zdravog razuma zapovjednici i vo"e moraju bi spremni u po!etku

prihvatiti nie rezultate od izvrsnoga i zahtijevati realizam u obuci. Oni moraju integriratirealisti!ne okolnosti kao to su nedovoljno informacije, oteana komunikacija, dim, buka,

pravila djelovanja, simulirano nuklearno, bioloko i kemijsko okruje; gubitak klju!nogaosoblja; civili na bojitu; zdrueni i vienacionalni zahtjevi; promjena vremena. Oni morajuiskoristiti svaku priliku da izvedu vojnike iz u!ionica na teren; ga"ati iz oruja; izvoditimanevar kao vierodne snage; ugraditi zatitne mjere protiv neprijateljskih djelovanja.Programi SBO pruaju najrealisti!niju i najizazovniju obuku i iskustvo, oni ne smiju bitigledani kao "zadnja to!ka" u ciklusu obuke postrojba. Radije, oni pruaju "iskustvo odlaska

na zada#u", kojim zapovjednici mogu prosuditi u!inkovitost svojih PZVM i odreditidjelotvornost njihovih programa obuke.

Realisti"nost. Teka, realisti!na, intelektualno i fizi!ki izazovna obukapokre"e i motivira. Realisti!na obuka stvara stru!nost i pouzdanjerazvijaju"i i usavravaju"i vjetine; poti!e izvrsnost podupiru"i inicijativu,entuzijazam i elju za u!enjem. Uspjean zavretak svake faze obuke

pove"ava sposobnost i motivaciju pojedinaca i postrojba za jo savrenija iizazovnija postignu"a u obuci. To je zapovjednikov neprekidan izazov.

! Usmjerenost na izvedbu.Postrojbe postaju u!inkovite u izvo#enju vanihzada"a uvjebavaju"i ih. Pojedinci najbolje u!e rade"i i koriste"i seiskustvenim prakti!nim radom. Zapovjednici i podre#eni vo#e planirajuobuku koja "e pruiti te na!ine rada. Sva obu!na sredstva i izvoriuklju!uju"i obu!na pomagala, simulatore i simulacije, moraju se uklju!iti u

strategiju obuke postrojbe.

Obu"avati se do standarda koriste%i odgovaraju%u doktrinu. Obuka se izvodi dostandarda uz uporabu odgovaraju#e doktrine. Ako zada#a postrojbe uklju!uje nove ilinestandardizirane doktrinarne postupke, zapovjednici postavljaju zada#e, uvjete i standardekoriste#i se smjernicama, nau!enim lekcijama iz sli!nih operacija i njihovim prosudbama.

Nadre"

eni zapovjednik odobrava stvaranje standarda za te zada#e. Priru

!nici opisuju op

#etaktike, tehnike, postupke koji doputaju zapovjedniku i postrojbama da se prilagode vrlo brzo

na novonastale situacije. Doktrina prua temelje koji se rabe u cjelokupnim OS. Dokprimjenjuju vojnu doktrinu, postrojbe se moraju obu!avati za zada#e prema programimaobuke. Kada se provodi zdruena obuka, postrojbe se koriste zdruenom doktrinom izdruenim taktikama, tehnikama i postupcima. Zdruena doktrina postavlja temelje zazdruene operacije i daje smjernice kako se najbolje koristiti zdruenim snagama.Razumijevanje veze izme"u doktrine djelovanja i doktrine obuke vrlo je vano za uspjenuobuku.

Obu"avati se za prilagodljivost. Zapovjednici obu!avaju i razvijaju prilagodljive

vo"e i postrojbe, pripremaju#i podre"ene da uspjeno djeluju u novonastalim uvjetima isituacijama pove#ane odgovornosti. $esto ponavljana obuka temeljena na standardima prua


18/61

18

vano iskustvo. Zapovjednici poja!avaju obu!na iskustva mijenjaju#i okolnosti obuke.Obu!no iskustvo spojeno s pravovremenim povratnim informacijema izgra"uje stru!nost.Vo"e izgra"uju postrojbu, stoer i vojni!ko samopouzdanje. Stru!nost, pouzdanost i stega

promi!u inicijativu i omogu#uju vo"ama da se prilagode na novostvorene situacije iokolnosti. Oni improviziraju s izvorima koje imaju, iskori#uju prilike i izvravaju dodijeljene

zada#e. Zapovjednici na svakoj razini integriraju obu!ne doga"aje u planovima obuke da birazvili i obu!avali matovite, prilagodljive vo"e i postrojbe.

Obu"avati se u odravanju i opstojnosti. Odravanje opreme vaan je dio svakogaplana obuke. Vo"e i vojnici odgovorni su za odravanje cjelokupne opreme i sredstava navisoku stupnju spremnosti kako bi poduprli obuku ili operativne zada#e. Postrojbe moraju bitisposobne djelovati dulje vrijeme s opremom koju su dobili. Vojnici moraju biti eksperti i uoperacijama i u odravanju svoje opreme. Ova veza izme"u obuke i opstojnosti je klju!na zauspjeh misije.

Obu"avati se koriste%i vierazinske tehnike. Vierazinska je obuka naju!inkovitiji i

najisplativiji na!in odravanja u!inkovitosti u provedbi zada#a vanih za misiju s ograni!enimvremenom i izvorima. Zapovjednici se koriste vierazinskom obukom:

! da istovremeno obu!avaju vo#e, stoere, postrojbe i pojedince na svimrazinama organizacije

! da maksimiziraju uporabu dodijeljenih izvora i raspoloiva vremena! da smanje u!inke personalnih promjena.

Obu!ni doga"aji velika opsega pruaju izvrsnu priliku za vrijednu i korisnu obukupojedinaca, vo"a, posada i malih postrojbi. Vierazinska se obuka moe pojaviti kada se cijelapostrojba obu!ava na jednoj zada#i s PZVMili kad se razli!ite razine u postrojbi istovremenoobu!avaju u povezanim zada#ama s PZVM. Sve vierazinske tehnike obu!avanja:

! zahtijevaju podrobno planiranje i uskla#ivanje zapovjednika i vo#a na svimrazinama

! unutar velika opsega obu!nih doga#aja iz PZVModravaju usredoto!enjena zada"u povezuju"i pojedina!ne i zajedni!ke borbene zada"e s

postrojbenim PZVM.

Obu"avati da bi se odrala u"inkovitost. Jednom kada su pojedinci i postrojbeuvjebani do traene razine u!inkovitosti, zapovjednici moraju oblikovati zajedni!ke i

pojedina!ne planove obuke kako bi ponavljali obuku vanih zada

#a i to s minimalnomu!estalosti potrebnom radi odravanja postignute razine u!inkovitosti. Obuka odravanja

u!inkovitosti klju! je za odravanje postrojbene u!inkovitosti kroz personalne promjene ioperativne razmjetaje. Planovi su obuke na svim razinama alati koji pomau u postizanju iodravanju zajedni!ke i pojedina!ne u!inkovitosti.

Obuka odravanja u!inkovitosti mora se odvijati dovoljno !esto kako bi se obu!avalinovi pripadnici postrojbe i kako bi se na najmanju mjeru svelo opadanje razine uvjebanosti.Postrojbe moraju !estom obukom odravanja u!inkovitosti provoditi kriti!ne zada#e.

Obuka odravanja u!inkovitosti omogu#uje postrojbama da odgovaraju#im

ponavljanjima kriti!nih zada#a odre u!inkovitost unutar trake izvrsnosti (slika 1). Trakaizvrsnosti raspon je u!inkovitosti unutar kojega je postrojba sposobna izvoditi zada#e iz


19/61

19

PZVM. Za pri!uvne je postrojbe traka izvrsnosti raspon u!inkovitosti unutar kojega jepostrojba sposobna izvoditi predmobilizacijske zada#e.

Obu!avati se da bi se odrala u!inkovitost u traci izvrsnosti, uklju!uje obuku vo"a,stoera i u!inkovitih postrojbi. Puna crna crta pokazuje rezultate u!inkovite strategije obuke

postrojbe koja odrava u!inkovitost kroz vrijeme, odravaju#i ju unutar trake izvrsnosti.To!kasta crna crta pokazuje neu!inkovitu strategiju obuke koja !esto uzrokuje izlaskepostrojbe izvan trake izvrsnosti te je stoga potrebno dosta dodatne obuke prije nego topostrojba bude sposobna za izvo"enje zada#a iz PZVM. Personalne promjene i raspoloivostizvora stalni su izazovi odravanja u!inkovitosti zada#a iz PZVM unutar trake izvrsnosti.

U$INKOVITOSTOCJENJIVANJE PREMA

PROGRAMU OBUKE I

OCJENJIVANJA

VJEBA NA

ZEMLJITU

ODLAZAK U SBO ILI

GODINJA OBUKA

Sred-nja

P vrijed-nost

O

B

O

LJ

A

OBUKA

ODRAVANJA

NJ

E

TRADICIONALNA

OBUKA

VRIJEME

Slika $- Traka izvrsnosti

Prijelaz postrojbe od mjesta obu!avanja do operativnoga podru!ja vri se slijedomobu"avaj- uzbuni- razmjesti. Zapovjednici znaju da krize rijetko daju dovoljno vremena dase isprave nedostatci u obuci izme"u uzbune i razmjetanja. Oni nastoje osigurati spremnostsvojih postrojba da izvre zada#e vane za misijuprije uzbune, a poslije provedu obuku za

specifi!nu zada#u u raspoloivu vremenu. Sukladno tomu, primjenjuju#i na!ela obuke,zapovjednik provodi obuku da bi odrao u!inkovitost izvo"enja zada#a s PZVMunutar trakeizvrsnosti i osigurao spremnost za zada#u. Specifi!na obuka za zada#u moe se provesti doksu postrojbe uzbunjene i razmjetene sukladno raspoloivom vremenu.

Pri!uvne postrojbe trebaju poslijemobilizacijsku obuku da postignu u!inkovitost napostrojbenoj razini. Poslijemobilizacijsko vrijeme za obuku moe se smanjiti usmjeravaju#i sena osposobljavanje prema VSSp i na u!inkovitost posada, desetina i vodova za vierodnesnage te na u!inkovitost satnija, bitnica i vodova za postrojbe borbene potpore i slubi

borbene potpore tijekom predmobilizacijske obuke.

Obu"avati i razvijati vo#e. Zapovjednici imaju klju!nu ulogu i dunost u obuci vo"ai u njihovu razvoju. Oni u!e podre"ene kako se boriti i kako obu!avati. Oni prate,

TRAKA IZVRSNOSTI


20/61

20

usmjeravaju, oslukuju i "misle s" podre"enima. Zapovjednici u!e vo"e da podrobnoplaniraju, potpuno se pripremaju za obuku, da obuku provode agresivno i ocjenjujukratkoro!nu u!inkovitost s obzirom na eljene dugoro!ne rezultate. Obuka i razvoj vo"augra"eni su u svaki obu!ni doga"aj. Za vojsku nita nije vanije nego izgradnja pouzdanih,stru!nih, za budu#nost prilagodljivih vo"a.

2.2. Zapovjednici i obuka

U!inkovita je obuka zapovjednikov prioritet broj jedan. Zapovjednik je glavniobu"avatelj i on je odgovoran za spremnost svoje postrojbe.Tijekom operacije se obukanastavlja i postaje prioritet samo za vo"enje operacije ili za potporu provedbi operacija.Zapovjednici i nadre"eni vo"e moraju izvu#i najve#u mogu#u vrijednost obuke u svakoj

prilici i u svakoj obu!noj aktivnosti. Uspjena obuka trai neprekidan utroak zapovjednikovaosobnoga vremena da bi se ostvarilo sljede#e:

! Razviti i priop!iti jasnu viziju

Dati usmjerenje, svrhu i motivaciju za pripremu pojedinaca i postrojbarazumijevanjem:

- zada"e, doktrine i iskustva- neprijatelja i mogu"ih prijetnja- operativnoga okruja- organizacijskih i personalnih jakosti i slabosti- okruja u kojemu se provodi obuka.

! Obu"avati jednu razinu nie i ocjenjivati dvije razine nieOdgovornost zapovjednika za obu!avanjem vlastite postrojbe iocjenjivanjem dvije razine nie.(Npr. zapovjednik brigade obu!ava bojne i ocjenjuje satnije, a zapovjednicibojna obu!avaju satnije i ocjenjuju vodove.)

! Traiti od podre#enih da razumiju i ispunjavaju svoje uloge u obuciNau!iti podre#ene kako obu!avati i kako se boriti. Dodijeliti !asnicimatemeljnu odgovornost za zajedni!ku obuku, obuku !asnika i prvopodre#enihdo!asnika, a do!asnicima za pojedina!nu obuku i obuku malih timova.

Prepoznati preklapanja u odgovornostima za obuku (slika 2). Koristiti sevierazinskim tehnikama za spoj vo#a, stoera i pojedina!ne obuke u

zajedni!ku obuku.

Slika 2 - Preklapanje odgovornosti u obuci

ZAPOVJEDNIKZAPOVJEDNIK

!ASNICI DO!ASNICI

KOLEKTIVNA

IZOBRAZBA IZOBRAZBAZAPOVJEDNIKA

POJEDINA!NAIZOBRAZBA

ZAJEDNI KAOBUKA OBUKA

VO"AOBUKAVOJNIKA


21/61

21

! Obu"avati sve dijelove postrojbe da bi bili u"inkoviti u provedbi PZVMIntegrirati sve borbene funkcije i obu!avati se do standarda. Dati potporupodre#enim zapovjednicima u odabiru njihovih PZVM. Izraditi planoveobuke dovoljno rano i pravovremeno osigurati dodjelu izvora.

! Razviti podre#eneGraditi !vrsto povezane organizacije s jakim zapovjednim lancem, visokimmoralom i dobrom stegom. Razvijati samopouzdanje podre#enih i izazivatiih da donose samostalno odluke. Pomagati podre#ene u programu

samorazvoja. U!iti podre#ene podrobnom planiraju obuke, dobroj pripremiobuke, odlu!noj provedbi i ocjenjivanju kratkoro!nih postignu"a obuke, to"e utjecati na razvoj vojske uz napredovanje niih vo#a i zapovjednika kviim razinama odgovornosti.

! Osobno se uklju"iti u planiranje, pripremanje, provedbu i prosudbu obukeOdgovornost je nadre#enoga zapovjednika osiguranje izvora za obuku i

njezina zatita od ometa!a, uz aktivno sudjelovanje u planiranje budu"eobuke. tititi odobrene planove obuke i vrijeme svojih podre#enih. Poticati

podre#ene zapovjednike da pribivaju obuci. Nadre#eni zapovjednici tako#ermoraju biti nazo!ni provedbi obuke i davati iskustvene povratne informacije

svim sudionicima.

! Traiti da se postignu standardi u obuciTeiti potpunoj provedbi do standarda te ostaviti pri!uvno vrijeme zadodatnu obuku za zada"e koje nisu provedene prema standardima.Uvjebavati se postupno i u manjem broju kriti!nih zada"a.

! Osigurati odgovaraju!e obu"ne doga#aje i steguPlanirati odgovaraju"e obu!ne doga#aje sukladno vremenu. Previe sezada"a ne"e mo"i uvjebati do standarda i ne"e biti vremena za dodatnuobuku, to moe rezultirati neprikladnim pripremama i popravcima.

! Stvarati i njegovati zapovjednu klimu koja pogoduje dobroj obuciNagra#ivati podre#ene koji su poduzetni i kreativni obu!avatelji koji poti"uorganizaciju i svakoga pojedinca na provo#enje obuke punom snagom.

! Uklanjati negativne utjecaje i ometa"e obuke

Zapovjednici su odgovorni za osiguranje nazo!nosti maksimalna brojavojnika na obuci. Nadre#eni zapovjednici moraju pomagati napore svojih

podre#enih da se uspjeno obu!avaju uklanjaju"i negativne utjecaje iometa!e i poja!avaju"i zahtjeve da sve dodijeljeno ljudstvo bude nazo!nona obuci.

2.3. Pristup obuci "od vrha do dna" i "od dna do vrha"

Taj je pristup timski napor u kojemu nadre"eni zapovjednici usredoto!enjem obuke,odre"ivanjem prioriteta i omogu#ivanjem u!inkovite komunikacije izme"u razinazapovijedanja osiguravaju usmjerenje i izvore za obuku, a podre"eni zapovjednici daju

povratne informacije o u!inkovitosti obuke postrojbe, odre"uju specifi!ne obu!ne zahtjevepostrojbe i provode obuku do standarda u skladu s odobrenim planom.


22/61

22

Smjernice, temeljene na misiji postrojbe i prioritetima, idu od vrha prema dnu irezultiraju time da podre"ene postrojbe odrede svoje zajedni!ke i pojedina!ne zada#e koje

podupiru misiju nadre"ene postrojbe. Ulazne informacije koje idu od dna prema vrhu, klju!nesu jer utvr"uju obu!ne potrebe da bi se postignula u!inkovitost svih odre"enih zajedni!kih i

pojedina!nih zada#a. Zapovjednici na svim razinama komuniciraju me"usobno o zahtjevima,

planiranju, pripremanju, provedbi i ocjenjivanju obuke.

Nadre"eni zapovjednici centraliziraju planiranje kako bi pruili dosljedno i !vrstousredoto!enje obuke kroz !itavu organizaciju. Provedba je decentralizirana kako bi osigurali

provedbu zada#a uz zadravanje jakosti i nadvladavanje slabosti koje se mogu pojaviti.Decentralizirana provedba promi!e inicijativu podre"enih zapovjednika da obu!avaju svoje

postrojbe, ali to ne zna!i da nadre"eni zapovjednici odustaju od svoje odgovornosti da nadziruobuku, razvijaju vo"e i osiguravaju povratne informacije.

2.4. Usredoto"enje

To je koncept koji omogu#uje razvoj mirnodopskih zahtjeva obuke iz misije postrojbei obu!avanje do standarda prema njima. Usredoto!enje na misiju usmjerava planiranje,

pripremu, provedbu i prosudbu obuke svake postrojbe kako bi se osiguralo da se pripadnicipostrojbe obu!avaju onako kako %e se boriti u ratu ili izvravati svoje dunosti u drugimzada#ama. Usredoto!enje na misiju nuno je kroz cijeli proces obuke i ujedno koristizapovjednicima za dodjelu izvora za obuku na temelju ratnih i operativnih zahtjeva misije.Primjena ovoga koncepta omogu#uje zapovjednicima i stoerima na svim razinama dastrukturiraju takav plan obuke koji daje prednost najvanijim obu!nim djelatnostima vezanimza misiju. Postrojba ne#e uvijek postignuti u!inkovitost do standarda u svakoj zada#i zbogvremena ili drugih ograni!enja u izvorima. Stoga zapovjednici mogu napraviti uspjean planobuke svjesno se usmjerivi na ograni!en broj zada#a koje su vane za provedbu misije

postrojbe.

Kriti"na je to"ka koncepta usredoto"enja razumijevanje odgovornosti zapovezivanje najvanijih zajedni"kih i pojedina"nih zada%a koje podupiru misijupostrojbe.

Zapovjednik i prvi do!asnik zajedno uskla"uju vane zajedni!ke zada#e i pojedina!nezada#e na koje postrojba teino usmjerava svoje napore tijekom odre"enoga obu!nogarazdoblja. Prvi do!asnik i ostali do!asnici u do!asni!kome potpornome lancu odabiruodre"ene pojedina!ne zada#e koje #e podupirati svaku zajedni!ku zada#u za koju #e se

obu!avati. Iako do

!asnici imaju teinu ulogu u obuci i odravanju pojedina

!nih vojni

!kihvjetina, !asnici na svim razinama ostaju odgovorni za obuku prema utvr"enim standardima

tijekom zajedni!ke i pojedina!ne obuke.


23/61

23

2.5. Krug upravljanja obukom

Temelj je razumijevanja konceptausredoto!enja u procesu obuke razumijevanje krugaupravljanja obukom (slika 3). U procesu razvoja

PZVM obuka mora biti vezana uz planove uporabe.Raspolaganje izvorima ne utje!e na razvoj PZVMneograni!en je popis zada#a potrebnih za provedbumisije postrojbe. Izvori su za obuku ograni!eni inatje!u se s ostalim zada#ama i zahtjevima.Zapovjednici razvijaju dugoro!ne, kratkoro!ne i

bliskoro!ne planove obuke kako bi korisno iu!inkovito upotrijebili raspoloive izvore u obuci zamisiju. Nakon to se planovi obuke izrade, postrojbeizvode obuku kroz pripremu, provedbu i oporavak

od obuke. Proces se nastavlja ocjenjivanjem koje daje ulazne informacije od dna k vrhu za

organizacijsku prosudbu. Organizacijske prosudbe pruaju potrebne povratne informacijenadre"enomu zapovjedniku, koji pomae u pripremi prosudbe obuke.

2.6. Misija

Misija je glavna zada#a dodijeljena postrojbi ili snazi. Koncipirana je na na!in daodgovori na pitanja tko, to, kada, gdjeizato, ali gotovo nikada kako.

Misiju postrojbi ili snazi dodjeljuje nadre"eni zapovjednik. Zapovjednik postrojbe nemaovlasti mjenjati zada#u, moe ju preformulirati na na!in da ne mijenja bit dodijeljene misije.

Primjer misije brigade:Na dan D u sat S prebaciti se zrakom i kopnom, posjesti odre#ena u!ekuju"a podru!ja

i pripremiti se za borbu.Na zapovijed zauzeti dodijeljeno podru!je obrane, biti spreman zaprovedbu protunapada.

Dijelom snaga ja!ine motorizirane pjea!ke satnije biti spreman za provedbume#unarodnih vojnih operacija.Dijelom snaga ja!ine satnije biti spreman pruiti potporu u

protupoarnoj sezoni.

2.7. Razvoj popisa zada%a vanih za misiju (PZVM)

Zada#a vana za misiju zajedni!ka je zada#a koju postrojba treba u!inkovito provoditi

da bi mogla izvriti dio svoje dodijeljene misije. Vojne postrojbe, bilo da su djelatne,pri!uvne, borbene ili u slubi potpore, ne mogu postignuti i odrati u!inkovitost u svimmogu#im obu!nim zada#ama. Zapovjednik mora odrediti zada#e vane za izvrenje misije ione su temelj razvoja plana obuke postrojbe.

Sve postrojbe od razine satnije do grane razvijaju PZVM koji odobrava njihovnadre#eni zapovjednik.

2.7.1. Proces razvoja PZVM

Proces je razvoja PZVM postupak kojim se smanjuje broj zada#a za koje se postrojba

mora obu!avati i usmjerava sve napore na najvanije zajedni!ke zada#e potrebne za izvrenjemisije.

Slika 3 - Krug upravljanja obukom


24/61

24

Razvoj PZVM katalizator je koji dri obuku usredoto!enom na misiju. Primjenjuju#ipostupak razvoja PZVM:

! usredoto!ujemo obuku postrojbe na najvanije zada"e! dajemo prostor za profesionalnu raspravu i razvoj vo#a izme#u nadre#enih,

podre#enih i njima ravnih zapovjednika uzimaju"i u obzir povezanostizme#u misije i obuke! pruamo podre#enim zapovjednicima i klju!nim do!asnicima da pro#u kroz

sve zajedni!ke i pojedina!ne zada"e.

2.7.2. Ulazni podatci za razvoj PZVM

Postoji pet glavnih vrsta ulaznih podataka za razvoj PZVM (slika 4).

Slika 4 - Razvoj PZVM

! Planovi uporabePlanovi uporabe najvaniji su ulazni podatci za razvoj popisa. Zada"e iinformacije vezane uz njih, dane u tim planovima, klju! su u odre#ivanju

zada"a vanih za obu!avanje.

! Odrivost borbenih sposobnostiTemeljni je cilj postrojbene obuke nastanak u!inka vierodnih snaga s

ciljem doprinosa uspjenoj provedbi misije. Da bi to napravili, zapovjedniciorganiziraju borbene snage, snage borbene potpore i snage sluba borbenepotpore u jedinstvene timove kroz obuku da bi postignuli borbenuu!inkovitost. Odrive su borbene sposobnosti jedinstven doprinos svake

postrojbe koja !ini sve i osigurava da snage izvre bilo koju zada"u bilogdje i bilo kada.

! Operativno okrujeOperativno okruje ima nekoliko dimenzija: prijetnja, politika, zdrueno

jedinstveno zapovijedanje i djelovanje, vrste operacija, informacije itehnologija. Svaka dimenzija utje!e na to kako snage kombiniraju, kojim

slijedom i kako provode vojne operacije. Zapovjednici kroje, tj. organiziraju

PLANOVIUPORABE

ODRIVOSTBOJNIH

SPOSOBNOSTI

OPERATIVNOOKRUJE

NAMETNUTEZADA%E

VANJSKE

SMJERNICE

SMJERNICENADRE&ENOGAZAPOVJEDNIKA

ZAPOVJEDNIKOVARA$LAMBA

MISIJE

ODOBRENJENADRE&ENOGAZAPOVJEDNIKA

(PZVM)

RA$LAMBAMISIJE

PODRE&ENIHZAPOVJENIKA


25/61

25

snage, koriste se razli!itim sposobnostima i podupiru razli!ite zada"e da biuspjeli u tako sloenu okruju.

! Nametnute zada!eVojnim je postrojbama !esto nametnuto i zapovje#eno da izvode zada"e

druk!ije od svoje misije. Opseg se tih zada"a kre"e od velikih operacija dojednostavnih operacija ili pruanja neke vrste potpore.

! Vanjske smjerniceVanjske su smjernice dopunski izvori zada"a obuke koje se odnose na misiju

postrojbe. Neki su primjeri:- smjernice nadre#enoga zapovjednitva- programi obuke- planovi integracije snaga.

2.7.3. Zapovjednikova ra!lamba

Zapovjednikova ra!lamba planova uporabe i drugih glavnih ulaznih podatakapotrebnih za PZVM odre"uje samo one zada#e koju su vane za provedbu misije. Nadre"enizapovjednici daju smjernice kako bi pomogli podre"enim zapovjednicima da se usmjere na tura!lambu. Zapovjednici koordiniraju s podre"enima i njima ravnim zapovjednicima kako bira!lanili rezultate svojih ra!lamba. PZVM odobrava nadre"eni zapovjednik. Ovaj proces

prua na!ine kako koordinirati, povezivati i integrirati usredoto!en PZVM kroz cijelupostrojbu.

Da bismo ocrtali proces razvoja popisa, sljede#i primjer misije brigade daje polaznuto!ku za odre"ivanje najvaniji obu!nih zada#a:

Na dan D u sat S izvriti razmjetaj brigade i po zapovijedi provesti borbene operacijedodijeljene/zapovje#ene od nadre#enog zapovjednitva.

Zapovjednik vri ra!lambu misije i ostalih glavnih ulaznih podataka za razvoj PZVMte odre"uje sve zada#e obuke. Zajedno prethodno nabrojeni izvori pruaju ukupan popismogu#ih zada#a obuke. Nakon to se izradi prethodni PZVM, zapovjednik suava i skra#uje

popis od svih izvedenih zada#a na one vane za izvrenje i kompletiranje misije. Te zada#epostaju PZVMpostrojbe.

2.7.4. Razvoj PZVM za profesionalne posrojbeProces razvoja PZVM za profesionalne postrojbe je slijede#i. Zapovjednik postrojbe: Prima misiju vie postrojbe i njezin PZVM (npr. zapovjednik bojne prima misiju

brigade i brigadni PZVM), provodi ra!lambu misije kako bi odrediozapovje"enje i podrazumijevaju#e zada#e. Tako"er pregledana ratne planove idruge vanjske upute koje mu poma u odre"ivanju tih zada#a.

Ponovo utvr"uje misiju svoje postrojbe (moe preformulirati misiju, ali je nesmije promijeniti).

Odre"uje i odabire zada#e koje su vane za provedbu misije. Te zada#e postajuPZVM postrojbe.

Dobiva odobrenje za PZVM od strane nadre"enog zapovjednika. Dostavlja odobreni PZVM svojem stoeru i podre"enim zapovjednicima.


26/61

26

2.7.5. Razvoj PZVM za pri!uvnu sastavnicu

Proces razvoja PZVM za pri!uvnu sastavnicu isti je kao i za djelatnu. Pri razvojuPZVM za pri!uvne postrojbe mora se uzeti u obzir da one imaju manje vremena za obuku odonoga kojim raspolau djelatne postrojbe.

Zbog toga je usredoto!enje na zada#u jo vanije kako bi zapovjednici pri!uvnihpostrojba usredoto!ili svoje ograni!eno vrijeme na obuku najkriti!nijih zada#a. Unato!tomuzapovjednici pri!uvnih postrojba moraju biti sposobni u kratku vremenu organizirati svojestoere i podre"ene zapovjednike kako bi zavrili proces razvoja PZVMi krenuli s obukom.Radi uskla"ena djelovanja s djelatnim postrojbama procesi razvoja PZVM moraju bitiistovjetni.

2.7.6. Razvoj PZVM za neborbene organizacije

Koncept usredoto!enja na misiju jednako je primjenljiv na raznolike uvjete u kojima

djeluju pojedine neborbene organizacije. Vii zapovjednici u neborbenim organizacijamaizvode PZVM iz kriti!nih mirnodopskih ili ratnih misijia. Zna!ajne zada#e za misiju mogu

biti kriti!ne zada#e obuke ili operativne aktivnosti. Ukratko, one predstavljaju zada#epotrebne za ostvarenje trajnih zada#a neborbene organizacije.

Primjer PZVM-a postrojbe opslune bojne u vojarni:

# Uzbunjivanje, prikupljanje i mobilizacija.

# Zapovijedanje i nadzor postrojbama potpore, mobiliziranim i demobiliziranimpostrojbama.

# Uve#anje potpore u provedbi operacija u bazi.# Pruiti potporu u procesu mobilizacije i demobilizacije.

# Provoditi operacije zatite snaga.

2.7.7. Razvoj PZVM za nametnute misije

Kada je postrojbi nametnuto da provodi zada%u druk"iju od temeljne misije,krug upravljanja obukom i dalje se primjenjuje.

Koriste#i se postoje#im PZVM kao temeljem, zapovjednici kojima je nametnuto dapromijene misiju, vre ra!lambu, odre"uju PZVM i prosu"uju uvjebanost i spremnost zanametnutu misiju. Ra!lamba novododijeljene misije moe promijeniti postrojbeni PZVM,usredoto!enost i strategiju s ciljem postizanja obu!enosti za novu, nametnutu misiju.

Kada zada#e za misiju uklju!uju novu doktrinu ili nestandardne zada#e, zapovjedniciodre"uju zada#e, uvjete i standarde koriste#i se zapovijedima i smjernicama, nau!enimlekcijama iz sli!nih operacija i standardima za te zada#e kao dio normalna procesa razvoja iodobrenja PZVM. Ako vrijeme prije razmjetaja omogu#uje, postrojbe trebaju provestiuvjebavanje za misiju sa svim sudjeluju#im postrojbama.

Po povratku iz nametnute misije zapovjednici provode ra!lambu primjenjuju#i procesupravljanja obukom kako bi izgradili u!inkovitost temeljnih operativnih PZVM postrojbe.


27/61

27

Nadre"eni zapovjednici moraju uzeti u obzir dodatno vrijeme, jer proces reintegracije moepotrajati. Usredoto!enje na misiju usmjerava planiranje, pripremanje, provedbu i prosudbucjelokupne obuke postrojbe kako bi se osiguralo svim pripadnicima da se obu!avaju onakokako #e se boriti.

2.7.8. Razvoj PZVM zdruenih snaga (PZVM-ZS)

Zada#e obuke zdruenih snaga utemeljene su na jedinstvenom PZVM zdruenih snagakoji je do odre"ivanje posebne namjenske organizacije za provedbu zdruene operacije dao

NGS OS RH, a po po odre"ivanju posebnog zapovjednika zdruenih snaga taj zapovjednik.Na razvoj PZVM zdruenih snaga primjenjuju se ista pravila kao i za razvoj PZVM.

2.7.9. Temeljna pravila razvoja PZVM

Na razvoj PZVM odnose se sljede#a temeljna pravila:

a) Popis je izveden iz planova uporabe postrojbe i s njima povezanim zada#ama izvanjskih smjernica.

b) PZVM mora se odnositi na cijelu postrojbu. On ne uklju!uje zada#e koje sudodijeljene isklju!ivo pojedinim podre"enim dijelovima postrojbe.

c) PZVM mora podupirati i biti uskla"en s PZVMnadre"enoga zapovjednitva.d) Raspolaganje sredstvima ne utje!e na proces razvoja PZVM. On je slobodan

iskaz zada#a potrebnih za provedbu misije.e) Zapovjednici usmjeravaju operacije i integriraju borbene funkcije kroz planove i

zapovijedi. Primjenjuje se sedam borbenih funkcija kako bi osigurali da sveme"uovisne postrojbene zada#e generiraju, odravaju i primjenjuju elemente

borbene mo#i postrojbe te da budu usmjerene prema provedbi cjelokupne misije.Ti su sustavi fizi!ka sredstva (vojnici, organizacije i oprema) koja se rabe zaizvrenje misije. Borbene funkcije su:

Manevar.Zapovjednici izvode manevar snaga da bi stvorili uvjete za takti!ki ioperativni uspjeh. Manevar uklju!uje kretanje kako bi se zauzeli poloaji kojidaju prednost u odnosu na protivni!ke snage. Kroz manevar prijateljske snage

stje!u sposobnost da unite protivnika ili sprije!e njegovo kretanje izravnom ilineizravnom paljbenom mo"i ili prijetnjom njezine primjene.

Paljbena potpora. Sastoji se od paljbe koja izravno podupire kopnene,

pomorske, amfibijske i posebne snage u borbi s protivnikom, njegovimpostrojbama, sredstvima i objektima s ciljem postizanja postavljenih takti!kihi operativnih ciljeva. Ona integrira i uskla#uje paljbu i njezine u!inke s ciljem

zadravanja, ometanja ili unitenja protivni!kih snaga, sustava ili objekata.Sustav paljbene potpore uklju!uje uskla#eno koritenje podataka o ga#animciljevima, orujima za neizravnu paljbu, zrakoplovima, elektroni!kimdjelovanjima i ostalim ubojitim i neubojitim sredstvima.

Obavjetajno djelovanje. Obavjetajni sustav planira, usmjerava, prikuplja,obra#uje, proizvodi i distribuira obavjetajne podatke o prijetnjama i okruju;

priprema obavjetajnu pripremu bojita; provodi druge obavjetajne poslove.

Obavjetajni su poslovi razvijeni kao dio kontinuirana procesa i oni su temeljza operacije OS.


28/61

28

Pokretljivost protupokretljivost preivljavanje (zatita). Operacijepokretljivosti daju slobodu manevriranja naim snagama. Zada"epokretljivosti uklju!uju probijanje zaprjeka, pove"anje protoka na bojitu,poboljanje ili izgradnju cesta, izgradnju mostova ili pontona te odre#ivanjekretnice oko kontaminiranih podru!ja. Protupokretljivost sprje!ava kretanje i

pokretljivost protivniku. Operacije preivljavanja tite nae snage od u!inakaprotivni!kih oruanih sustava te od prirodnih pojava. Nuklearne, bioloke ikemijske obrambene mjere klju!ne su zada"e preivljavanja.

Protuzra"na obrana. titi snage od napada iz zraka, napada projektilima iprovodi zra!no motrenje i navo#enje20. Protuzra!na obrana ne doputaprotivniku da sprije!i nae snage u namjeri, a istovremeno daje sloboduzapovjednicima za uskla#ivanje manevra i paljbene mo"i.

Slube borbene potpore. Uklju!uje irok raspon tehni!kih specijalnosti ifunkcionalnih djelatnosti u svrhu opskrbe i zatite snaga tijekom borbenih

djelovanja. Tako#er moe uklju!ivati pove"avanje uporabe infrastrukture iugovorenu potporu.

Zapovijedanje i nadzor (sustav C2). Ima dvije sastavnice: zapovjednika isustav C2. Tajsustav podupire zapovjednikove sposobnosti da donosi odluke spravim informacijama, prenosi ovlasti i uskla#uje borbene funkcije. to vie,sustav C2 podupire zapovjednikove mogu"nosti da uskla#uje planove zabudu"e operacije, !ak i dok je usredoto!en na trenuta!ne operacije. Pouzdane

su komunikacije klju!ne za sustav zapovijedanja i nadzora. On poti!e radstoera unutar zapovjednikove namjere kako bi usmjerio postrojbe i nadzirao

dodjelu izvora. Kroz ovaj sustav zapovjednici pokre"u i integriraju sve borbenefunkcije prema temeljnomu cilju - izvrenju misije.

Elementi stoera u svakome zapovjednitvu razvijaju PZVM da bi pokrili zada#e usvojim podru!jima i odgovornostima. Uz PZVM stoera postrojbe mogu razviti PZVM zasvako odvojeno zapovjedno mjesto (npr. takti!ko, glavno i pozadinsko). PZVM stoeraodobrava zapovjednik ili na!elnik stoera.

2.7.10. Veza PZVM i obu!ne strategije

PZVM prua temelje za planove obuke postrojbe. Popis je stabilan onda kada se

odobri. Zapovjednik je odgovoran za razvijanje strategije obuke koja #e odravati postrojbenuu!inkovitost za sve zada#e koje su odre"ene kao vane za misiju.

Zapovjednici uklju!uju podre"ene zapovjednike i prve do!asnike u razvoj PZVM kakobi stvorili timski pristup obuci usredoto!enoj na misiju. Sudjelovanje podre"enih razvija op#erazumijevanje bitnih borbenih zahtijeva postrojbe tako da se PZVM podre"enih kroz cijelu

postrojbu me"usobno podupiru. Podre"eni zapovjednici mogu istovremeno primjenjivatirezultate dobivene tijekom priprema nadre"enoga zapovjednitva i njegovih PZVM kako birazvili svoj popis. Prvi do!asnici i ostali do!asnici moraju razumijeti zajedni!ke PZVM tako

20MIN - Motrenje i navo"enje; Odluka Ministra obrane o rodovima, slubama, strukama i njihovimspecijalnostima, MORH, Zagreb 22.10.2004. godine


29/61

29

da budu sposobni integrirati pojedina!ne/vojni!ke zada#e u svaku zajedni!ku zada#u tijekomobuke utemeljene na PZVM.

Kada zapovjednik odobri PZVM potrebne za izvrenje misije postrojbe, prvi do!asnicis ostalim do!asnicima prema programima obuke razvijaju popis pojedina!nih zada#a koje

podupiru svaku od zada#a na popisu.

Ne treba pokuavati postavljati zada#e prema prioritetima unutar PZVM. Sve suzada#e jednako vane za osiguranje izvrenja misije. A isto tako sve one ne#e trebati jednakovrijeme za obuku ili ista sredstva. Zapovjednik dodjeljuje sredstva za obuku kako bi osiguraou!inkovitost postrojbenih PZVM ostaju#i unutar trake izvrsnosti.

Kada dodjeljuju sredstva i vrijeme za obuku, zapovjednici shva#aju da postoje nekizahtjevi nevezani za misiju, a vani su za zdravlje, osobnu spremnost, socijalnu skrb i

povezanost svih dobro obu!enih postrojba. Zapovjednici skupa s prvim do!asnicima morajupaljivo odabrati koji su zahtjevi vani za postrojbu. Oni naglaavaju prioritet obuke u

zada#ama iz PZVM te pronalaze mogu#nosti da uklju!e te zahtjeve u plan obuke.

Zapovjednici razvijaju obu!nu strategiju prilikom analiziranja zajedni!kih,pojedina!nih i zada#a vo"a za svaki PZVM sa svojim podre"enim zapovjednicima, prvimdo!asnicima i ostalim !asnicima i do!asnicima.

2.8. Ciljevi obuke

Nakon to je odobren PZVM, zapovjednici odre"uju ciljeve obuke koji #e poduprijetisvaku od zada#a. Rezultiraju#i se obu!ni ciljevi sastoje od sljede#ega:

! zada%e jasno odre#ena i mjerljiva djelatnost koju izvode postrojbe ipojedinci;

! uvjeta okolnosti i okruje u kojem se zada"a izvodi;! standardaminimum prihvatljive u!inkovitosti potrebne u provedbi svake

obu!ne zada"e.

2.8.1. Borbene zada#e

Nakon pregleda i odobrenja PZVM podre"enih postrojba, vii zapovjednik odabireborbene zada#e. Borbena je zada#a zada#a vana za provedbu misije zapovjedne skupine,

stoera ili podre"

ene postrojbe, koja je toliko kriti!na da njezina provedba odre

"uje uspjehprovedbe zada#e vane za provedbu misije vie postrojbe. Borbene se zada#e odabiru za svaki

PZVM s popisa zada#a. Borbene zada#e omogu#uju zapovjedniku da odredi zada#e obukekoje:

! integriraju borbene funkcije! dobivaju prednost u dodjeli sredstava kao to su strjeljivo,

vjebalita/poligoni i tvarna i nov!ana sredstva! dobivaju teite tijekom ocjenjivanja koja provode via zapovjednitva.


30/61

30

3. PLANIRANJE

3.1. Proces planiranja

Planiranje je obuke u OS proces koji na

strategijskoj razini povezuje zahtjeve za potrebnimsposobnostima definiranima u vojnoj strategiji tedodijeljenim misijama i zada#ama. Dugoro!nim isrednjoro!nim planovima prema metodologijiobrambenoga planiranja razvija se strategija obukete se daju smjernice i odre"uju najvaniji obu!nidoga"aji. Plan OS je dokument koji kratkoro!no, adijelom i srednjoro!no sagledava problematiku

potrebnih zahtjeva sposobnosti i preta!e to u najvanije obu!ne doga"aje.

NGS OS RH kao dokument koji povezuje obrambeno planiranje s planiranjem obuke

i daje jasne upute podre"enim zapovjednicima o ciljevima i prioritetima obuke izdajedvogodinje Smjernice za obuku i kolovanje koje uz ostale dokumente obrambenog

planiranja pruaju najkonkretnije inpute podre"enim zapovjednicima za izradu njihovihnaputaka za obuku.

Smjernice za obuku i kolovanje NGS OS RH donose se krajem svibnja svakegodine za naredno dvogodinje razdoblje.

Na razini zapovjednitava podre"enih GS OS RH i njihovih postrojbi planiranje jeproces koji povezuje PZVM postrojbe s pripremom, provedbom i ocjenjivanjem naredneobuke. To je razmjerno centraliziran proces koji, na svim razinama unutar jedne postrojbe,razvija uzajamnu potporu obuke utemeljene na PZVM postrojbe. Proces planiranja osiguravakontinuiranu koordinaciju od dugoro!noga, preko kratkoro!noga i bliskoro!noga procesa

planiranja i izravno vodi do provedbe. Zapovjednikova prosudba daje smjernice iusredoto!uje se na proces planiranja.

PZVM PROSUDBAOBUKE

ZAPOVJEDNINAPUTCI

PLANOVIOBUKE

!planovi uporabe!odravanje borbenih

sposobnosti!operativno okruje!nametnute zada#e! vanjske smjernice

! ocjenjivanje obuke! prosudba postrojbe

! priprema prosudbeobuke

! vizija obuke! ciljevi

! prioriteti obuke

! dugoro!ni! kratkoro!ni

!bliskoro!ni

Zapovjednici osiguravaju dva glavna ulaza na po!etku procesa planiranja: PZVM iprosudbu obu!enosti postrojbe. Oni utvr"uju zada#e koji podupiru PZVM. Prosudba obukeuspore"uje trenutnu razinu obu!enosti postrojbe sa eljenom razinom obu!enosti za misiju.Ova eljena razina odre"ena je uProgramima obukei drugoj doktrinarnoj literaturi.

Zapovjednici odre"uju trenuta!nu razinu obu!enosti ra!lanjuju#i sva dostupnaocjenjivanja obuke. Me"utim, svako ocjenjivanje odnosi se samo na dio ukupne obu!enosti

Slika 5 - Proces planiranja obuke


31/61

31

postrojbe u to!no odre"enu vremenu, zato se zapovjednici moraju koristiti svim dostupnimpodatcima (osobna zapaanja, povratne informacije stoera i podre"enih vo"a) kako biprosudili ukupne sposobnosti postrojbe da izvri svaku zada#u s PZVM. Oni se koristevelikim iskustvom i znanjem podre"enih zapovjednika kako bi odredili razinu trenuta!neobu!enosti postrojbe. Iako podre"eni pruaju i daju svoje procjene kao ulazne podatke za

razmatranje, samo zapovjednik moe prosuditi obu!enost postrojbe.

Osim ocjenjivanja provedene obuke, i informacije o budu#im doga"anjima utje!u naprosudbu. Na primjer, projekcija stupnja promjene ljudi u postrojbi ili uvo"enje nove oprememoe znatno utjecati na zapovjednikovu prosudbu statusa obu!enosti tijekom narednogaobu!noga razdoblja. Zapovjednici nadogra"uju prosudbu na po!etku svakoga dugoro!noga ikratkoro!noga ciklusa planiranja te nakon glavnih obu!nih doga"aja.

Zapovjednik se koristi ulaznim podatcima podre"enih u donoenju kona!ne prosudbetrenuta!ne obu!enosti postrojbe za svaku zada#u, (slika 6).

Slika 6 - Primjer izvatka iz zapovjednikove prosudbe obuke

Zapovjednici prosu"uju trenuta!nu obu!enost u zada#ama s PZVM dodjeljuju#i imslijede#e oznake:

! U (uvjebano) postrojba je obu!ena, pokazala je sposobnost da izvrizada"u do standarda.

! PU (potrebno uvjebati) postrojba treba uvjebavati zada"u. Izvedba jepokazala da postrojba ne postie standard bez teko"a ili nije izvela nekekorake do standarda.

! N (neuvjebano) postrojba nije obu!ena, ne moe pokazati sposobnost daizvri zada"u do standarda.

Obu!ni je zahtjev potreba da se postigne i odri obu!enost u zada#ama s PZVM unutar

trake izvrsnosti.

Zada%e vaneza misiju

Trenuta"ni status obu"enosti Ukupnaprosudba

Strategija za poboljanje iliodravanje u"inkovitosti obuke naeljenoj razini potrebnoj za ratne

zada%e

MAN PP OD PPPPZO iMIN

SBP ZN

Uzbunjivanje irazmjetanje

PU PU PU PU PU U PU PU

Tromjese!no: uvjebavati postrojbe upostupcima urnoga razmjetanja ispremnosti.

Mjese!no: uvjebavati postrojbe upostupcima.

Odravati postignut stupanj obu!enosti uzada#ama logisti!ke potpore godinjetijekom vjebi zapovjednitva na zemljitu.

Provedbaplaniranog

napadaU PU PU PU PU PU PU PU

Tromjese!no: obu!avati tijekom vjebiviega zapovjednitva - vjebi nazapovjednom mjestu ili vjebi nazemljovidu.

Traiti od viega zapovjednitvaodgovaraju#i tim za svaku vjebu za

poboljanje C2(zapovijedanje i nadzor).

Ve#i naglasak na obavjetajne poslove iosiguranje borbenih djelovanja


32/61

32

Zapovjednik, pomognut od stoera, razvija strategiju za ostvarenje svih obu!nihzahtjeva. To uklju!uje poboljanje obu!enosti u nekim zada#ama i odravanje obu!enosti udrugima. Strategijom obuke zapovjednik postavlja prioritete u obuci odre"uju#i najmanjuu!estalost provedbe (najmanji broj ponavljanja) svake zada#e vane za misiju tijekomnarednoga planskoga razdoblja. Strategija tako"er uklju!uje iroke naputke koji povezuju

PZVM s narednim glavnim obu!nim doga"ajima. Po!etna prosudba obuke uklju!ujezapovjednikove smjernice, !ime po!inje proces podrobnoga planiranja.

Prosudba obuke svake pojedine zada#e vane za misiju omogu#uje zapovjedniku darazvije svoju viziju i strategiju obuke. To je irok koncept obuke postrojbe za postizanje iodravanje borbene spremnosti. Klju!ni elementi koji oblikuju zapovjednikovu viziju istrategiju obuke, jesu potpuno razumijevanje doktrina obuke i operacija, prosudba razineobu!enosti u zada#ama s PZVM te poznavanje sposobnosti potencijalnoga neprijatelja.Zapovjednikovu viziju obuke podupiru ciljevi postrojbe koji daju op#e usmjerenje.

Zapovjednici uklju!uju svoje stoere i podre"ene zapovjednike u razvoj ciljeva kako

bi osigurali op#e razumijevanje i stvorili timsko okruje. Primjeri ciljeva postrojbe:

! uspostaviti i poduprijeti zapovjednu klimu pogodnu za razvoj visoke razineborbene spremnosti pojedinaca, vo#a i postrojbe;

! integrirati snage neprekidno odravaju"i zahtijevanu razinu spremnostipostrojbe;

! razviti i ugraditi standardne operativne postupke potrebne u obucivierodnih i viegranskih sastava.

U procesu planiranja obuke zapovjednikove smjernice (vizija i strategija obuke, ciljevii prioriteti) stapaju se zajedno s PZVM i prosudbom obuke u provedive planove obuke.

3.2. Planovi obuke

Postoje tri vrste planova obuke: dugoro"ni, kratkoro"ni i bliskoro"ni.Njihova jeusporedba prikazana na slici 7.

Pravilno razvijeni planovi obuke trebaju:

! Odrati usredoto"enje na misiju. Svako zapovjednitvo uklju!uje svojapodre#ena zapovjednitva u razvoj planova obuke. Oslanjaju"i se na plan

viega zapovjednitva, podre#eni zapovjednici pripremaju uskla

#eneplanove usredoto!ene na misiju.

! Biti uskla#eni unutar namjenski organiziranih postrojba. Zapovjednicibrigada i bojna planiraju vierodnu obuku svojih namjenski organiziranih

snaga. Zapovjednici namjenski organiziranih postrojba aktivno sudjeluju uprocesu planiranja i razvijaju sukladne planove obuke.

! Biti usredoto"eni na to"no odre#en vremenski obzor.Razdoblja planiranjapotrebno je uskladiti s rokovima. Ovo je vano iz razloga to svaka razinaplaniranja mora podre#enima ostaviti dovoljno vremena za donoenje i

objavu njihovih planova obuke.


33/61

33

! Usmjereni na podizanje/odravanje razine obu"enosti u budu!nosti.Planovi obuke moraju biti usredoto!eni na podizanje ili odravanje razineobu!enosti u zada"ama vanima za misiju prema vojnim standardima.

! Sadravati upravljanje rizikom. U prirodi je vojne profesije stalna opasnost.

Zapovjednici moraju obu!avati svoje postrojbe do standarda u to jemogu"e stvarnijim okolnostima. Primjena procesa upravljanja rizikom ne"eometati cilj obuke, ve""e poboljati provedbu visoko u!inkovite, realisti!neobuke. Upravljanje je rizikom proces koji utvr#uje, prosu#uje i nadzirerizike polaze"i od operativnih !imbenika i donesenih odluka s ciljem

stvaranja ravnotee izme#u cijene rizika i koristi obuke. Vo#e i vojnici nasvim razinama rabe upravljanje rizikom da bi odrali borbenu mo"i izvore.Vo#e i stoeri neprestano utvr#uju opasnosti i prosu#uju mogu"e nezgode itakti!ki rizik. Razvijaju i koordiniraju sigurnosne mjere kako bi smanjili iliuklonili opasnosti. Upravljanje je rizikom neprestan proces za svaku zada"uili obu!ni doga#aj, on mora biti sastavni dio vojnih odluka, ugra#en u svaki

plan obuke i postati sastavni dio priprema za

doktrina obuke os rh

Documents