Mentor: Student:Prof.dr. Salko Muratović Aida Hajdar

*Sistemi ishrane laktirajućih krava

*Tehnološki proces

proizvodnje mlijeka

*Tehnološki proces proizvodnje mlijeka zbog različitih prehrambenih zahtjevakrava u pojedinim razdobljima proizvodnog ciklusa, dijeli se u dvije faze:Pripremnu fazu, koja obuhvata suhostaj i ranu laktaciju (prva 2-3 mjeseca nakon teljenja krava). U toj fazi dolazi do tranzicije krava iz nelaktirajućeg i gravidnog u negravidno i laktirajuće stanje, a rezultat je ponovno formiranje proizvodnog kapaciteta mliječnosti.

Fazu iskorištavanja proizvodnog kapaciteta formiranog u pripremnoj fazi laktacije koja traje od završetka pripremne faze do kraja laktacije.

*Ishranom zasušenih krava treba zadovoljiti njihove uzdržne potrebe i potrebe ploda koji se intenzivno razvija. U ishrani zasušenih krava treba zadržati njihovu odgovarajuću kondiciju i na taj način izbjeći negativnu energetsku ravnotežu i pad tjelesne mase nakon teljenja zbog ketoze.*Prema postavkama savremene ishrane obrok u prvom dijelu suhostaja od šezdesetog do dvadesetog ili petnaestog dana prije teljenja treba sadržavati manje energije a više vlakana. U završnom dijelu, od dvadesetog ili petnaestog dana do teljenja, obrok treba sadržavati više energije a manje sirovih vlakana.

*Ishrana krava u suhostaju

*Neumjereno konzumiranje energije i bjelančevina prije teljenja uzrokuje nepoželjno debljanje krava, a posljedica je:• Smanjenje apetita nakon teljenja i pojava ketoza• Zaostajanje posteljice, upala maternice i ciste na jajnicima• Teško teljenje • Produženi puerperij

*U svijetu su primjenjive, i primjenjuju se, različite metode ishrane suhih krava u suhostaju zavisno o proizvodnom kapacitetu za mliječnost.1. Za krave nižeg kapaciteta za mliječnost (do 4500 kg mlijeka godišnje po kravi). Po ovoj metodi ishrana krava u suhostaju podijeljena je u 6 dekada. U zadnje dvije dekade energetska vrijednost obroka pada da bi se spriječilo prejako nalijevanje vimena i pojava mastitisa. Po toj metodi prosječni obrok za zasušene krave sadržavao je hranjive materije koje su odgovarale potrebama na uzdržnoj hrani prema tjelesnoj masi i hranjive materije kao da krave proizvode prosječno dnevno 10 kg mlijeka.

2. Za krave kapaciteta mliječnosti od 4500 do 6000 kg mlijeka godišnje. Dnevna količina voluminozne hrane jednaka je u cijelom suhostaju. Koncentrat se upotrebljava u istoj dnevnoj količini, tj. 3 kg u zadnjih 15 dana suhostaja. Prosječni obrok, zadovoljava potrebe zasušenih krava na uzdržnoj hrani te hranjive materije za proizvodnju 8 kg mlijeka dnevno.

3. Ishrana krava visokog kapaciteta mliječnosti (više od 6000 kg mlijeka). Dnevni obroci za krave u suhostaju trebaju sadržavati količinu energije potrebnu za uzdržne potrebe krava tjelesne mase 650 kg i potrebe energije za prosječnu dnevnu proizvodnju od 6 do 7 kg mlijeka. U razdoblju od šezdesetog do petnaestog dana prije teljenja, obroci za krave u suhostaju temelje se na voluminoznoj hrani i ne sadrže koncentrat. Od petnaestog dana prije teljenja pa do teljenja, krave dobivaju koncentrat uz dnevno povećavanje za 0,5 kg. Ta metoda ishrane krava u suhostaju naziva se 'steaming up' i sastavni je dio metode pospješene ili izazivajuće ishrane.

*Po 'steaming up' metodi dnevni obrok zasićenih krava mora sadržavati:

2 % suhe materije (SM) od tjelesne mase (za kravu 600 kg tjelesne mase dnevno 12 kg suhe

materije)

12-13% sirovih proteina u suhoj materiji obroka, od šesnaestog do petnaestog dana prije teljenja

13-14% sirovih proteina u suhoj materiji obroka, od petnaestog dana prije teljenja do

teljenja

25% vlakana u suhoj materiji

obroka

odnos voluminozne i koncentratne hrane = 90:10 u suhoj materiji

obroka

*Primjer dnevnog obroka po 'steaming up' metodi ishrane krava u suhostaju:

Krmivo Od 60. do 15. dana

Od 15. dana do teljenja

Lucerkino sijeno, kg

6 6

Suhi repini rezanci, kg

3 3

Kukuruzna silaža, kg

10 5

Koncentrat prosjek, kg

3

*Zasušene krave od šezdesetog do petnaestog dana prije teljenja mogu se hraniti zelenom hranom i različitim vrstama silaže.Krmivo Zimski obrok Ljetni

obrokKukuruzna silaža, kg

12 - -

Travna silaža, kg

- 20 -

Djetelinsko-travna

smjesa, kg

- - 35

Livadno slijeno, kg

6 4 3

Kukuruzna prekrupa,

kg

1 1 -

Slama, kg 3 3 2

*Ishrana krava u periodu rane laktacije i ishrana u suhostaju utiče na konzumiranje i proizvodnju krava u 90 dana rane laktacije.Razdoblje Količina energije u hrani

Od 200. do 300. dana laktacije

Norma +17% +19%

Od 60. dana do teljenja

Norma Norma +18%

Konzumiranje hrane i proizvodnja do 90. dana laktacijeKol. pojedene

hrane, kg ST/dan

18,4 15,3 14,2

Dnevna kol. mlijeka, kg

32,4 26,2 21,9

Kol. proteina u mlijeku, kg/dan

1,14 0,96 0,81

Kol. m.m. U mlijeku, kg/dan

1,45 1,28 1,09

Gubitak TM,kg -18 -42 36

*Ishrana krava u ranoj laktaciji

*U ranoj laktaciji krave se zavisno od kapaciteta proizvodnje, mogu hraniti na više načina:

Ishrana krava nižeg proizvodnog kapaciteta mliječnosti, do 4500 kg mlijeka

Ishrana krava

srednjeg kapaciteta mliječnost, od 4500 do

6000kg mlijeka

Ishrana krava

visokog kapaciteta mliječnosti

, iznad 6000 kg mlijeka

Ishrana visokomliječnih krava

u tranzicijskom periodu

*Ishrana krava u ranoj laktaciji po

metodi razdoja

*Ovom metodom, u prvih 30 dana laktacije u uvodnom razdoblju, odgovarajućim načinom ishrane krava treba spriječiti naglo nalijevanje vimena i omogućiti postepeno uvođenje krava u mliječnost. To se provodi na slijedeći način:

A. Prvi do šesti dan nakon teljenja dijetalnom ishranom krava uz primjenu obroka sastavljenog

od:- Livadnog sijena po volji (oko 6 kg/dan)- Posija dnevno od 0,5-3 kg šesti dan (uz

postepeno povećavanje).Mliječnost se kontroliše šesti dan.B. Postepenim povećavanjem hranjive vrijednosti

obroka prema normativima za prognoziranu proizvodnju mlijeka 24. dan. Prognozirana ili očekivana proizvodnja mlijeka izračunava se povećanjem za 25% količine mlijeka dobivene

kontrolom 6. dan. Razdoblje od 18 dana dijelilo se na 3 dijela po 6 dana, u kojima se nivo obroka

postepeno povećava do nivoa koji krava treba dobiti prema očekivanoj proizvodnji mlijeka 24.

dan.C. Dvadeset četvrti dan obavlja se kontrola

mliječnosti. Ako je krava ostvarila prognoziranu proizvodnju, hranjjiva vrijednost obroka povećava se za 10% (najčešće sa 2 kg koncentrata). To je

tzv. avansiranje. Trideseti dan ponovo se kontroluše mliječnost. Ako je krava reagovala na avnsiranje, nisvo obroka povećava se za josš 10% slijedećih 6 dana. Trideseti dan kontroliše se

mliječnost.

*Ishrana krava u ranoj laktaciji po

modifikovanoj metodi razdoja

*Šesti dan nakon teljenja krave dobivaju obrok istog sastava kao u suhostaju u razdoblju 15 dana do teljenja. Primjer obroka:- Livadno sijeno do 6 kg- Kukuruzna silaža 10 kg- Suhi repini rezanci 3 kg- Koncentrat do 3 kg

*Šesti dan nakon teljenja obavlja se kontrola mliječnosti. Prognozirana količina mlijeka 24. dan izračunava se povećavanjem izmjerene količine mlijeka za 30%.*Od 7. do 24. dana laktacije ishrana krava provodi se bez uvodnog razdoblja i po normativima za prognoziranu količinu mlijeka 24. dan. Kontrola mliječnosti obavlja se 24. dan laktacije.*Ako je krava 24. dan proizvela očekivanu proizvodnju mlijeka, provodi se šestodnevno avansiranje dodatkom još 2 kg koncentrata dnevnom obroku.*Trideseti dan obavlja se kontrola mliječnosti. U nastavku laktacije ishrana krava provodi se po normativima za utvrđenu količinu mlijeka.

*Pospješena ishrana visokomliječnih

krava u ranoj laktaciji

*Najveći je problem ishrani visokomliječnih krava u 90 dana rane laktacije obezbjeđivanje dovoljnih količina energije i vlakana. U razdoblju od teljenja do vrha laktacije potrebe hranjivih materija, povećavaju se za 300-700%, što vrlo jasno upućuje na problem obezbjeđenosti krava hranjivim materijama u ranoj laktaciji.*U ranoj laktaciji visokomliječne krave proizvode u mlijeku znatno više energije od količine koju mogu pojesi normalno sastavljenim obrocima.

*Posljedica je toga pothranjenost krava i negativan energetski bilans, što rezultuje mobiliziranjem tjelesnioh masti i proteina zbog čega se smanjuje tjelesna masa i nastaju metabolički poremećaji, od kojih najčešće ketoza.*Da bi spriječili pothranjenost krava i pojavu ketoza, obroci visokomliječnih krava moraju sadržavati veću koncentraciju energije. To se postiže većom količinom koncentrata u obroku, što smanjuje mogućnost obezbjeđivanja krava vlaknima koji su jako potrebni za rad buraga, masnoću mlijeka i dobre rezultate plodnosti krava.*Veća koncentracija energije u obrocima visokomliječnih krava može se postići dodavanjem zasićenih masti bez prekomjernog povećavanja udjela koncentrata u suhoj materiji čime se izbjegava daljenje snižavanje postotka vlakana u obrocima. Prema rezultatima istraživanja svaki postotak povećavanja masti u obroku povećava dnevnu proizvodnju mlijeka za 0,9 kg. Najveća proizvodnja mlijeka postiže se uz 5-6% masti u suhoj materiji obroka.*Većina autora drži da udio koncentrata u suhoj materiji obroka u ranoj laktaciji visokomliječnih krava, ne treba prelaziti 70%

*Metoda ishrane krava u

tranzicijskom periodu

*Tranzicijski period krava traje 20 dana u suhostaju, što je dovoljno za prijelaz s visokovlaknastog obroka na visokoškrobni obrok i 20 dana nakon teljenja, jer se u tom razdoblju javljaju metaboličke i zdravstvene smetnje.*U tranzicijskom periodu mora se osigurati visoko konzumiranje suhe materije, energije i hranjivih materija potrebnih za razvoj ploda i sintezu mlijeka nokn teljenja. To se postiže kvalitetnom hranom i raznim dodacima koji stimulišu apetit krava, sintezzu mlijeka te priječavaju metaboličke poremećaje.*Po metodi 'pospješene ili izazivajuće' ishrane krava, da bi se izbjegao negativan energetski bilans u ranoj laktaciji, daju se velike količine koncentrata.

*Primjenom pospješene ishrane postiže se visoka proizvodnja mlijeka praćena metaboličkim i probavnim poremećajima. Pažljivim odabirom metode ishrane krava u tranzicijskom periodu postiže se visoka proizvodnja mlijeka s najmanje metaboličkih i zdravstvenih poremećaja. To se ostvaruje upotrebom dodataka u tranzicijskom periodu kojima se stabilizira unos hrane i spriječava ili ublažavaju metabolički poremećaji.

*Tri sedmice nakon teljenjam, ekonomski je isplativa upotreba posebnih izvora energije:- Posebno prerađenih žitarica- Visoko probavljivih vlakana- Masti- Nerazgradljivih proteina i aminokiselina.

*Ishrana u srednjoj i kasnoj

laktaciji

*Nakon rane slijede i srednja i kasna laktacija u kojima se iskorištava proizvodni kapacitet mliječnosti formiran u pripremnoj fazi laktacije. Kao i u pripremnoj fazi laktacije krmi obroci moraju biti sastavljeni od kvalitetnih krmiva. Samo kvalitetnim obrocima odgovarajuće količine, krave mogu dobiti hranjive materije potrebne za održavanje života (uzdržna hrana) i za proizvodnju mlijeka (proizvodna hrana).

*Kvalitetna krmiva omogućavaju konzumiranje dovoljne količine suhe materije obroka, u količini 2,5 do 4 kg na 100 kg tjelesne mase krave, što zavisi od stadija laktacije dnevne količine mlijeka. I srednjoj i kasnoj laktaciji krave hranimo prema dnevnoj proizvodnji mlijeka ustanovljenoj na kontroli mliječnosti krajem rane laktacije. Osnovni obrok sastavljen je od voluminozne hrane. Osnovnim obrokom podmiruju se potrebe krava uzdržnom hranom i hranjivim materijama potrebnim za određenu količinu mlijeka. Potrebna krmiva za mlijeko proizvedeno iznad količine koja se podmiruje osnovnim obrokom, nadoknađuju se smjesom ili koncentratom.

*Hvala na pažnji!