Broj 11.024, cijena 0,8 KM

Bawa Luka Godina LXIII www.glassrpske.com

zz

Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848�

^etvrtak, 29. jun 2006.

U FBiH SVE JE TE@E DO]I DO TIJELA SRPSKIH @RTAVA

9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1

I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5

PRQAVIM igrama sa tijeli-

ma nestalih u minulom ratu nikad

kraja.

Ekshumacija koju je u Kamenici,

nedaleko od Zavidovi}a, obavila fe-

deralna Komisija za nestale, pono-

vo je potvrdila da }e ovaj proces,

ubudu}e planiran kao zajedni~ki po-

sao u BiH, i}i veoma te{ko.

Pogotovo zbog ~iwenice da se za

ovu i ve}inu sli~nih situacija ve`e

ime prvog ~ovjeka federalnog orga-

na za tra`ewe Amora Ma{ovi}a, ko-

jem je zagarantovana stolica u Kole-

gijumu direktora Instituta za ne-

stale osobe BiH.

Pro{lonedjeqnom nelegalnom

ekshumacijom u Kamenici najgrubqe

je prekr{en Bawalu~ki sporazum

koji je predvidio, u najkra}em, da se

o svim saznawima o postojawu ma-

sovnih i drugih grobnica obavije-

ste nadle`ni. Federalna Komisija

je, u ovom slu~aju, mimoi{la repu-

bli~ku Kancelariju za tra`ewe ne-

stalih i zarobqenih lica, kao i Me-

|unarodnu komisiju za nestale oso-

be. Podsjetimo da je u sekundarnoj

grobnici na ovom lokalitetu fede-

ralna Komisija prona{la osam ti-

jela.

Da bi "ova rabota# federalne st-

rane bila jo{ sumwivija, vaqa zna-

ti da Srpska na ovom

podru~ju traga za 64 ne-

stala civila i vojnika,

koje su u septembru 1995.

godine na Ozrenu zaro-

bili pripadnici Tre-

}eg korpusa Armije

BiH. Zarobqenici su u

selu Kesten predati

brigadi "El muxahe-

din# iz sastava ovog

korpusa, ~iji pripadni-

ci su ih kasnije likvi-

dirali. Tijela su bila

sahrawena u masovnoj

grobnici u Ku~icama,

koja je prema podacima

Kancelarije, izmje{te-

na 1997. godine na vi{e

lokacija.

- Ovo nije jedini

slu~aj arogancije poje-

dinaca iz federalne

Komisije. Na pravo-

slavnom grobqu u Trav-

niku, na primjer, ekshu-

mirano je deset tijela

sa pet lokacija. U jednoj

masovnoj grobnici prona|eno je {est

tijela. Ostaci su preneseni na grad-

sko grobqe u ovom gradu i sahrawe-

ni u pojedina~na grobna mjesta. Jo{

nema rezultata DNK analize ni za

jedno tijelo - istakao je slu`benik

Kancelarije za tra`ewe nestalih i

zarobqenih lica Republike Srpske

Goran Kr~mar navode}i i ovo:

- Iz jame Zveka kod Kladwa od-

nesena su ~etiri tijela, da bi nadle-

`no tu`ila{tvo pozvalo porodice

iz Srpske u Tuzlu da tamo identifi-

kuju svoje srodnike, ~ime su prekr-

{eni svi dogovori i sporazumi. Sje-

timo se Ma{ovi}eve predstave iz

Slavonskog Broda, kada je htio da

odveze 63 ekshumirana tijela, tvr-

de}i - bez ijednog vaqanog razloga -

da su svi Bo{waci. Na kraju mu je do-

zvoqeno da preuzme 23 posmrtna

ostatka. ¥

(Nastavak na 2. strani)

DANAS U PRIJEDORU

PROMOCIJA

"GLASA SRPSKE"

\Hvalospjevi: Francuske

novine veli~aju uspjeh

dr`avnog tima

SVJETSKO PRVENSTVO

U WEMA^KOJ

Osam najboqih

WEMA^KA, Argentina, Italija,

Engleska, Ukrajina, Portugalija, Bra-

zil i Francuska... [est evropskih i

dvije ju`noameri~ke ekipe bori}e se

od sutra za prolaz u polufinale Svjet-

skog fudbalskog prvenstva u Wema~koj.

Dvodnevna pauza izme|u osmine i

~etvrtfinala dobro }e do}i selekto-

rima pomenutih zemaqa da utana~e

strategije pred nove bitke na fudbal-

skim terenima.

Kao i svih prethodnih dana, za

"Glas Srpske# pi{e Dobrivoje Janko-

vi}. ¥

(Op{irnije u sportskom dodatku)

MA[OVI]EVE PRQAVE IGRE

Samo tra`e tijela svojih najmilijih, ni{ta vi{e...

Republi~ka Kancelarija za tra-

`ewe nestalih raspola`e pouzdanim

informacijama da su se qudi, ~ija

imena objavqujemo, nalazili me|u 64

srpska borca i civila ubijena u mu-

xahedinskom kampu u Gostovi}u.

To su: Radomir (Vlade) Blagoje-

vi}, ro|en 1965. godine, ^edo (Mili-

voja) Dabi}, ro|en 1952. godine, Ne-

nad (Bo`e) Gligori}, ro|en 1941. go-

dine, Milivoje (Du{ana) Ili}, ro|en

1944. godine, Milo{ (Srete) Jovi},

ro|en 1935. godine, Mitar (Srete) Jo-

vi}, ro|en 1940. godine, Ranko (Du-

{ana) Lazi}, ro|en 1932. godine, Dra-

gutin (Radenka) Luki}, ro|en 1964.

godine, Drago (Branka) Markovi},

ro|en 1956. godine, Slobodan (Vas-

krsije) Markovi}, ro|en 1937. godi-

ne, Miodrag (Mirka) Mati~i}, ro-

|en 1975. godine, Mirko (Mirosla-

va) Mati~i}, ro|en 1952. godine,

Zdravko (Jove) Pani}, ro|en 1939. go-

dine, Sla|an (Milana) Pavlovi}, ro-

|en 1974. godine, Dejan (Milo{a) Pe-

ji}, ro|en 1939. godine, Milo{ (Mi-

livoja) Peji}, ro|en 1945. godine, Ra-

dovan (Blagoja) Radoj~i}, ro|en 1942.

godine, Milovan (Borislava) Savi},

ro|en 1956. godine, Savo (\or|e) To-

dorovi}, ro|en 1940. godine, Mirko

(Milana) ̂ upeqi}, ro|en 1954. godi-

ne, Branislav (Drage) Staki}, ro|en

1962. godine, Slobodan (Drage) Wego-

mirovi}, ro|en 1933. godine, Mitra

(Branko) Blagojevi}, ro|ena 1953. go-

dine, Marko (Marka) Mari}, ro|en

1946. godine, Janko (Uro{a) Simi},

ro|en 1939. godine i Dragutin (Ra-

dojka) Luki}, ro|en 1964. godine - svi

sa podru~ja Zavidovi}a.

Na spisku se nalaze i Dobojlije:

Novak (Milenka) Ili}, ro|en 1974.

godine, Radojica (Milana) Joti}, ro-

|en 1972. godine, Milanko (Du{ana)

Lazarevi}, ro|en 1966. godine, Zdrav-

ko (Bogdana) Nari}, ro|en 1968. go-

dine, Nedeqko (Steve) Raukovi}, ro-

|en 1959. godine i Bo`idar (Milova-

na) Todorovi}, ro|en 1973. godine.

Me|u izmje{tenim tijelima su i

posmrtni ostaci Bawolu~ana: Dali-

bora (Zdravka) Jorgi}a, ro|enog 1974.

godine, Radenka (Branka) Koxe, ro-

|enog 1966. godine, Vlade (Dragi}a)

Piqagi}a, ro|enog 1957. godine, Sve-

te (^ede) Risti}a, ro|enog 1960. go-

dine, Nedeqka (Branka) Vu~i}a, ro-

|enog 1949. godine i Zo-

rana (Ilije) [ali}a,

ro|enog 1970. godine,

kao i boraca iz Mrko-

wi} Grada: Svetka (Ra-

de) Kaurina, ro|enog

1946. godine, Borislava

(Jove) Kreke, ro|enog

1948. godine, Ne|e (Du-

{ana) Kopawe, ro|enog

1966. godine, Steve (Jo-

vana) Rajaka, ro|enog

1943. godine, Veqka (Pa-

vla) Vasili}a, ro|enog

1944. godine, Miodraga

(Bo`e) \akovi}a, ro|e-

nog 1972. godine, Milana (Jovana) Vu-

~enovi}a, ro|enog 1955. godine i Jo-

vana (Maksima) Vasi}a, ro|enog 1947.

godine.

Me|u 64 nestala nalaze se i `i-

teqi Maglaja: Slobodan (Nedeqka)

Petrovi}, ro|en 1974. godine, Drago

(Petra) Stjepanovi}, ro|en 1940. go-

dine, Branko (Blagoja) Todorovi},

ro|en 1947. godine, te Obrad (\or-

|a) Petru{i}, ro|en 1954. godine u

Kotor Varo{u, Simon (Milana)

Pirc, ro|en 1949. godine u Kikindi,

Ne|o (Milana) Jovi}, ro|en 1950. go-

dine u @ep~u, Nevenko (Spasoja)

@ari}, ro|en 1949. u ^elincu, Bori-

slav (Vojina) Vasi}, ro|en 1964. go-

dine u Lakta{ima, Jovica (Simeuna)

\uki}, ro|en 1957. godine u Modri-

~i i Ranko (Jove) \uri}, ro|en 1941.

godine u Banovi}ima.

SAD USD 1 1.542879 1.555951 1.573110V. Britanija GBP 1 2.803356 2.833099 2.862882[vajcarska CHF 1 1.237447 1.251251 1.263723Japan JPY 100 1.312548 1.338509 1.366121Australija AUD 1 1.121625 1.135262 1.148317Kanada CAD 1 1.366915 1.383385 1.399444Danska DKK 1 0.258987 0.262274 0.265150Norve{ka NOK 1 0.244284 0.247464 0.250097EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830[vedska SEK 1 0.208961 0.211814 0.214042Hrvatska HRK 100 26.459644 26.928680 27.457103Srbija i Crna Gora CSD 100 2.167000 2.270261 2.347583Slovenija SIT 100 0.799864 0.816153 0.832511Turska TRY 1 0.923605 0.962278 1.000572

78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA

LISTA

Zemlja Oznaka za devize i efekt.

valutu

Jedinica za devize

Kupovni za devize

Srednji

za devize

Prodajni za devize

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 29.6.2006. godineKursevi u konvertibilnimmarkama (BAM)

SAVJET EVROPE DANAS

RASPRAVQA O BiH

Rezolucija po

sarajevskom receptu

STRAZBUR - Srpski ~lanovi delega-

cije Parlamentarne skup{tine BiH u

Parlamentu Savjeta Evrope zatra`ili

su ju~e da se izvje{taj i rezolucija Mo-

nitoring komiteta ovog organa skinu sa

dnevnog reda zasjedawa, potvrdio je za

na{ list ~lan delegacije i predsjedava-

ju}i Doma naroda Parlamentarne skup-

{tine BiH Goran Milojevi}.

Pismo, u kojem se tra`i da se izvje-

{taj i rezolucija povuku ili odbace, pot-

pisali su, osim Milojevi}a, Qiqana Mi-

li}evi} i Tihomir Gligori}. Ono je upu-

}eno predsjedniku Parlamentarne skup-

{tine Savjeta Evrope Reneu van der Lin-

denu, generalnom sekretaru ovog tijela

Teriju Dejvisu i svim poslani~kim gru-

pama u Parlamentu.

Potpisnici pisma su upozorili da bi

eventualno usvajawe ovih dokumenata do-

velo Savjet Evrope u poziciju da se suo-

~i sa ne`eqenim posqedicama, odnosno

politi~kom destabilizacijom BiH i ci-

jelog regiona. ¥

(Nastavak na 2. strani)

NESTALI U KAMPU MUXAHEDINA

Srpska strana na podru~ju Kamenice traga za 64 nestala civila

i vojnika, koje su likvidirali pripadnici brigade

"

El muxahedin".

Tijela bila sahrawena u masovnoj grobnici u Ku~icama, koja

je 1997. godine izmje{tena na vi{e lokacija

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

~etvrtak, 29. jun 2006.NOVOSTI

2

SNA@NI ak-

centi kojima se osli-

kavaju tragi~ne oko-

lnosti nastajawa i

opstajawa dr`ave Bo-

sne i Hercegovine,

sti`u upozoravaju}e

i iz Strazbura, a ov-

dje oni ve} poodavno

`ive, pokazuju}i isto-

vremeno svu nemo} i

banalnost svakodnev-

nog `ivota.

[ef Misije OEBS-a u Bo-

sni i Hercegovini Daglas Dej-

vidson, u intervjuu za "Glas

Srpske#, u drugom kontekstu,

upozorava ovda{we qude svih

vjera i naroda, da je krajwe vri-

jeme, da po~nu "upravqati svo-

jom sudbinom#.

Koliko su ta dva fakta je-

dan drugom suprotstavqena u

zemqi koja je razorena ratom, uz

dominaciju zla i psihopatolo-

{kih tipova kakvi se rijetko

susre}u i u kwi`evnosti, tako

da pred sobom imamo, deset go-

dina nakon zavr{etka rata, jo{

uvijek groteskan svijet, gdje je

~ovjek ni{tavan kao individua.

Ako neko dru{tvene i po-

liti~ke promjene stalno tuma-

~i na svoj na~in i iskqu~ivo

iz svog - nacionalisti~kog -

ugla, {to ~ine Bo{waci, sve

po~iwe da se pretvara u mimi-

kriju, metafori~nu rogobat-

nost, da je svijet skrojen po na-

{oj mjeri, i za na{ -naciona-

listi~ki - interes.

Na taj na~in otvaraju se vra-

ta onog mra~nijeg dijela qudske

psihe, a u bosanskohercegova~-

koj svakodnevici to prakti~no

zna~i novo sukobqavawe, pod-

strekivawe mr`we i `eqe za

dominacijom kao vidom najsu-

rovije osvete.

Kako druga~ije tuma~iti

stalno negirawe Republike

Srpske, stalno isticawe tvrd-

we ko je `rtva a ko xelat mi-

nulog rata, pa sve do op{te haj-

ke protiv premijera Republike

Srpske Milorada Dodika; onog

istog Dodika koji je do pri~e o

referendumu, u istom Saraje-

vu, mawe-vi{e, va`io za "zre-

log i ozbiqnog politi~ara#.

Ko se, u me|uvremenu, pro-

mijenio, Milorad Dodik ili

Sarajevo, nije te{ko zakqu~i-

ti, kao ni doku~iti ~iwenicu ko

je objelodanio tamnu stranu po-

litike.

Pogotovo nije te{ko vidje-

ti da monolitnost dru{tveno-

politi~ke elite Bo{waka, za

novu nacionalnu estetiku, pro-

movi{e sve ono {to prakti~no

u Bosni i Hercegovini ne `i-

vi: multikultural-

nost i multietni~-

nost, a vje{to se pri-

kriva u~e{}e zlogla-

snih muxahedina u bo-

sanskohercegova~kom

ratu i pre}utkuje ko

je sve iz islamskog

svijeta ilegalno do-

bio legalno bosan-

sko-hercegova~ko dr-

`avqanstvo!

Kroz lobirawe, {to je vi-

dqivo i u Strazburu, ti pot-

puno suprotstavqeni svjeto-

vi lansiraju se u Evropu i

Ameriku kao tobo` `eqa da

Bosna i Hercegovina bude dio

svjetske civilizacije. Po is-

toj analogiji, na tom "svetom

putu za Bosnu i Hercegovinu#

stoje Srbi, kao remetila~ki

faktor.

U horskom pjevawu, koje je

trenutno dominantno na bosan-

skohercegova~koj politi~koj

sceni, nije lako strancu ni ra-

zabrati ko "fal{ira#, a ko

"pjesmu nosi#; ostaje jedino po-

jedinac, najmawe kao spas, a kud

i kamo vi{e kao o~ajawe, koji

ima petqu da drekne i ka`e

istinu.

Zato je i zahtjev za refe-

rendumom iz Republike Srpske

bio istovremeno i odgovor i

budu}i odbrambeni mehanizam,

za sva nipoda{tavawa, negira-

wa i prijetwe iz drugog enti-

teta Bosne i Hercegovine.

Nije slu~ajno u ekskluziv-

nom intervjuu za beogradske

"Novosti#, po povratku iz Ru-

sije, premijer Republike Srp-

ske Milorad Dodik rekao:

- Ministar inostranih po-

slova Rusije Sergej Lavrov pre-

nio mi je da je Ruska federaci-

ja privr`ena Dejtonskom spora-

zumu, {to zna~i da se svom sna-

gom zala`e za o~uvawe Repu-

blike Srpske, entiteta zacrta-

nog u tom dokumentu...

U novostvorenoj politi~-

koj nestabilnosti, koja je u ra-

znim oblicima, ve} godinama,

ovdje osnovno obiqe`je, najvi-

dqivije je za Republiku Srp-

sku, ali i uop{te za Bosnu i

Hercegovinu, da }e se iz poli-

ti~kog (ne)ukusa izroditi nova

vrijednost koja }e biti garant

kakvog-takvog podno{qivog

`ivota na ovim prostorima. Tu

vrijednost, na`alost cijele Bo-

sne i Hercegovine, mora}e da

stvori neko drugi, a ne oni ko-

ji u woj `ive...

Zaboravqa se da i tamna

strana politike, kao i sve dru-

go u `ivotu, ima svoje lice i

nali~je. ¥

TAMNA STRANA

POLITIKEPi{e Tomo MARI]

DANAS I OVDJE

BAWA LUKA - Predsjed-

nik Republike Srpske Dragan

^avi} rekao je ju~e da je Na-

crt rezolucije Savjeta bez-

bjednosti na ~udnovat na~in

do{ao na dnevni red monito-

ring tima Savjeta Evrope i da

su predlaga~i o~ito bili

izlobirani od nekoga iz Sa-

rajeva, zapravo od onih koji su

bili protivnici ustavnih pro-

mjena u BiH.

On je novinarima u Bawoj

Luci kazao da je sadr`aj Nacr-

ta rezolucije do te mjere de-

struktivan da ru{i, ne samo

ono {to je bilo pozitivno u

posqedwih nekoliko godina u

BiH, u smislu op{teg dogovo-

ra i sna`ne podr{ke ustavnim

promjenama, nego i sam Dejton-

ski mirovni sporazum.

- To {to rade izlobirane

politi~ke grupe u Parlamen-

tarnoj skup{tini Savjeta

Evrope predstavqa ru{ewe

dejtonskog temeqa i ako se

BiH sru{i na dejtonskim

osnovama, onda ona vi{e ne po-

stoji. Ako se sru{e temeqi,

onda nema ni ku}e i gradi se

nova - slikovito je objasnio

predsjednik ^avi}.

Da li }e od te jedne ku}e

biti napravqena jedna, tri ili

pet novih, to je veliko pita-

we, naglasio je predsjednik Re-

publike.

- Ali, onda sve dolazi u ta-

ko strahovitu krizu za koju je

jasno da ne mo`e ostati u lokal-

nom okviru ve} }e biti regio-

nalnog karaktera - istakao je

^avi} dodav{i da }e u tom slu-

~aju svaki konstitutivni narod

imati pravo da bira svoj put.

Premijer Srpske Milorad

Dodik ocijenio je da se treba

baviti univerzalnim princi-

pima i biti realan, a da ta re-

alnost govori da BiH mo`e da

egzistira na dejtonskim prin-

cipima.

- Wihovo ru{ewe predsta-

vqa problem oko novog dogo-

vora do kojeg je vjerovatno te-

{ko do}i. Ovo se mo`e gleda-

ti vi{e kao udarac odre|enim

krugovima, ne samo u Sarajevu

ve} i u Evropi, koji `ele da

razbiju dogovoreni ustavni

koncept u okviru rukovo|ewa

ameri~ke administracije - pod-

vukao je premijer Dodik i za-

kqu~io:

- Ukoliko se donese takva

rezolucija, ima}emo jasan od-

govor!

¥ M. XEPINA

PREDSJEDNIK I PREMIJER SRPSKE O PRIJEDLOGU REZOLUCIJE

SAVJETA EVROPE

RU[EWE TEMEQA BiHAko se sru{e temeqi, onda nema ni ku}e i gradi se nova,

rekao predsjednik ^avi}. Realnost govori da BiH mo`e

da egzistira samo na dejtonskim principima,

ocijenio premijer Dodik

\Predsjednik ^avi} i premijer Dodik: Ima}emo

jasan odgovor

(Nastavak sa 1. strane)

PREMA rije~ima Gorana Mi-

lojevi}a, srpski poslanici su raz-

govarali sa velikim brojem dele-

gata, kojima je - tako|e - dostavqe-

no pismo, ali i upozorewe pred-

sjednika i premijera Republike

Srpske Dragana ̂ avi}a i Milora-

da Dodika.

- Poku{ali smo da im objasni-

mo da je tekst izvje{taja, a i rezo-

lucije koja je sa~iwena na wegovom

temequ, pisan zlonamjernim jezi-

kom. Pozvali smo ih da ne glasaju

po inerciji, jer bi se vrlo lako mo-

glo desiti da zbog neobavije{te-

nosti podr`e ove dokumente - re-

kao je za na{ list Milojevi}.

Srpski poslanici su ju~e do-

bili i odgovor na pismo iz kabi-

neta generalnog sekretara Parla-

mentarne skup{tine Savjeta Evro-

pe, u kojem se faktografski navo-

di da }e se o ovoj ta~ki danas, ipak,

raspravqati.

- Konsultuju}i se sa drugim de-

legatima, zakqu~ili smo da nema

smisla da ula`emo amandmane na

ovaj tekst, jer bismo tako samo po-

tvrdili wegov legitimitet, a ne

bismo promijenili su{tinu. Pre-

ostaje nam da tokom diskusije uka-

`emo na sve kontradiktornosti

koje se nalaze u tom prijedlogu re-

zolucije - istakao je Milojevi}.

A u woj se, izme|u ostalog, na-

lazi i odredba prema kojoj za neu-

spjeh inicijative za promjenu

Ustava BiH nisu krivi oni koji su

glasali protiv, ve} entitetski na-

~in glasawa u Predstavni~kom do-

mu. Pored toga, pomiwu se i bosan-

ska nacija, revidirawe postojawa

tri jezika u BiH, a srpski posla-

nici u Predstavni~kom domu op-

tu`uju se da su bojkotovali rad

ovog organa, kako ne bi bio usvo-

jen Zakon o visokom obrazovawu!

- ^iwenica je da bi ovi doku-

menti, ako se usvoje, najvi{e ko-

ristili protivnicima ustavnih

promjena i onima koji zagovaraju

unitarnu BiH. U tom slu~aju, ima-

li bi va`an dokument, na koji bi

mogli da se pozivaju tvrde}i da

"tako misli Evropa# - zakqu~io

je Goran Milojevi} u izjavi za

"Glas Srpske#.

Predvi|eno je da se izvje-

{taj i Nacrt rezolucije Moni-

toring komiteta Parlamentar-

ne skup{tine Savjeta Evrope na

dnevnom redu zasjedawa na|u da-

nas oko 11 ~asova.

¥ @. MARKOVI]

SAVJET EVROPE DANAS RASPRAVQA O BiH

REZOLUCIJA PO SARAJEVSKOM RECEPTU

^lan Predsjedni{tva BiH

iz Republike Srpske Borislav

Paravac ocijenio je kao nepri-

hvatqiv i opasan Nacrt rezo-

lucije komiteta Parlamentar-

ne skup{tine Savjeta Evrope o

BiH, koji }e danas biti razmo-

tren u Strazburu.

Paravac je rekao da je pred-

lo`ena rezolucija u jednom di-

jelu tendenciozna, neprihvatqi-

va i opasna za BiH i wene naro-

de, i da podsje}a na stavove "onih

snaga u BiH, koje su pokazale

`estoko protivqewe paketu

ustavnih promjena#.

"U woj je prepoznatqiva po-

dudarnost gledi{ta sa onim par-

lamentarnim strankama koje su

sru{ile predlo`ene promjene

Ustava BiH#, naveo je Paravac u

pismu, koje je ju~e upu}eno amba-

sadama ~lanica Kontakt grupe,

generalnom sekretaru Parlamen-

tarne skup{tine Savjeta Evrope,

ambasadi BiH pri Savjetu Evro-

pe, OHR-u i svim ambasadama ze-

maqa Evropske unije u BiH.

BORISLAV PARAVAC

Inicijative u Parlamentar-

noj skup{tini Savjeta Evrope ko-

jima je ciq pokretawe novih me-

toda pritiska, prije svega na Re-

publiku Srpsku, kako bi se u{lo

u novi krug razgovora o Ustav-

nim promjenama u BiH, ju~e je osu-

dila i Socijalisti~ka partija.

Ako za ustavne promjene ni-

je bilo odlu~uju}eg politi~kog

konsenzusa u BiH, onda je veoma

~udno da se on poku{ava stvori-

ti u nekoj instituciji me|una-

rodne zajednice. Krajwe je vrije-

me da se u BiH uspostavi slobo-

dan i otvoren dijalog o svim pi-

tawima wene sada{wosti i bu-

du}nosti u kome bi u~estvovali

legitimni politi~ki predstav-

nici gra|ana BiH, navodi se u sa-

op{tewu Socijalisti~ke parti-

je.

SOCIJALISTI^KA PARTIJA

(Nastavak sa 1. strane)

SQEDE]I slu~aj, spomiwe

slu`benik Kancelarije Goran

Kr~mar, jeste ekshumacija u Sije-

kovcu, gdje je federalna Komisi-

ja ekshumirala 59 tijela, od kojih

se za osam pouzdano zna da su Sr-

bi. U prvi mah, federalna strana

je tvrdila da je rije~ o starim ko-

stima, pa su one zavr{ile u Bri-

taniji na analizi. Tamo je utvr|e-

no da je rije~ o kostima ̀ rtava iz

ovog rata...

Osim bahatog pona{awa pre-

ma nadle`nim institucijama iz

Srpske, Amor Ma{ovi} se tako

pona{a i prema porodicama ne-

stalih. Vi{e se niko i ne sje}a

{ta se desilo 1997. godine, na ko-

ti Paqenik, gdje je prona|eno 12

tijela vojnika Srba~ke brigade

Vojske Srpske. Ubrzo po{to su

tijela pokupqena, Komisiji iz

Srpske je javqeno da su put, kojim

su weni ~lanovi do{li, blokira-

le ̀ ene Srebrenice. Iako su se na-

lazili pod pratwom tada{weg

IFOR-a, ~lanovi republi~ke Ko-

misije morali su da se izvuku sa

Paqenika za 15 minuta. Tijela su

ostala, jer nije bilo vremena da se

transportuju. A sqede}i put, ka-

da su ponovo do{li na Paqenik,

~lanovi Komisije zatekli su stra-

vi~an prizor: tijela, pokupqena u

vre}e, dovu~ena su na jednu gomi-

lu i spaqena na loma~i. Sva, sem

jednog na nosilima, pod kojim je po-

stavqena eksplozivna naprava.

Iako su svi znali {ta se to-

ga dana de{avalo na Paqeniku,

ni do danas nije pokrenuta istra-

ga i utvr|ena odgovornost za spa-

qivawe tijela, a te{ko je vjero-

vati da federalna strana ne zna

ko je kriv za ovaj gnusni zlo~in.

Potpredsjednik Saveza logo-

ra{a Srpske Slavko Jovi~i} pod-

sje}a da je bezbroj puta upozoravao

na to ko je Amor Ma{ovi}.

- Wegov ciq je sasvim jasan i

on ga se ~vrsto dr`i: bori se za

sliku o ratu u BiH koju su, sasvim

neopravdano, stvorili on, Tadeu{

Mazovjecki i razne Nata{e Kan-

di} i ina druga svjetska bulumen-

ta. Drugim rije~ima, ciq je okri-

viti Srbe za sve, po sistemu do-

brih i lo{ih momaka - izri~it je

Jovi~i}.

Savez logora{a, dodao je Jovi-

~i}, jedini se protivio formira-

wu Instituta za nestala lica BiH,

{to se svakim danom pokazuje kao

opravdano razmi{qawe. Tim pri-

je, naveo je on, jer }e u wemu sjedi-

ti Amor Ma{ovi}, za kojeg se na-

{lo mjesto i u Komisiji za Sara-

jevo. Zato, zakqu~io je Slavko Jo-

vi~i}, "te{ko istini kojoj se po-

rodice nestalih nadaju od ovog ~o-

vjeka#. Tako, na`alost, misli i

Rajka Staki}, koja jo{ tra`i si-

na Branislava. Kada je ~ula da je

federalna Komisija tijela iz Ka-

menice odvezla u Visoko, ova ne-

sre}na `ena je rekla da }e se za-

paliti, jer je uga{ena i posqedwa

nada da }e, napokon, sahraniti svog

mrtvog sina... ¥ G. KLEPI]

U FBiH SVE JE TE@E DO]I DO TIJELA SRPSKIH @RTAVA

Ma{ovi}eve prqave igreDOKAZI

- Sjedio sam s Amorom Ma{ovi-

}em u nekoliko navrata i ukazivao

mu na to da ne}e biti trajnog mira

u BiH, dok se ne razjasni sudbina

svih stradalih u minulom ratu. Jer,

sasvim je sigurno da niko nema bo-

qe i potpunije podatke i dokaze o

stradawu Srba od Amora Ma{ovi-

}a i wegovih saradnika - veli Slav-

ko Jovi~i}.

REPUBLI^KA organiza-

cija porodica zarobqenih i po-

ginulih boraca i nestalih civi-

la uputila je, po drugi put, Iz-

bornoj komisiji BiH zahtjev za

opoziv Amora Ma{ovi}a iz Ko-

legijuma direktora Instituta za

nestala lica BiH.

U ponovqenom zahtjevu pod-

sje}a se da su 12. marta ove godi-

ne ve} obrazlo`ili da, prema od-

redbama Zakona o sukobu intere-

sa i Zakona o nestalim licima

BiH, Ma{ovi} potpada pod udar

ovog zakona jer je poslanik u Par-

lamentu Federacije BiH na listi

Stranke demokratske akcije.

- U svom zahtjevu pomenuli

smo i to da je tokom svog dosada-

{weg rada Ma{ovi} opstruisao

proces tra`ewa nestalih Srba

i tako ispoqio nacionalnu is-

kqu~ivost - navodi se u pismu

Republi~ke organizacije poro-

dica zarobqenih i poginulih

boraca i nestalih civila Iz-

bornoj komisiji BiH od 26. juna.

Ekshumacija u Kamenici, ka-

ko se navodi u pismu, potvr|uje

da je Amor Ma{ovi} spreman

"na sve oblike nelegalnosti ako

ocijeni da je to u interesu poli-

tike, ~iji je on zagovornik#. ¥

ORGANIZACIJA PORODICA POGINULIH

Nacionalna iskqu~ivost

~etvrtak, 29. jun 2006. NOVOSTI

3

KOZARA }e se u nedjequ, 2. jula,

jo{ jednom prisjetiti stra{nih da-

na krvavog qeta 1942. godine i veli-

ke neprijateqske ofanzive, koja je

srpski narod ovog kraja prije 64 go-

dine zavila u crno.

Organizatori nedjeqnog

okupqawa na Mrakovici su,

kao i do sada, Savez udru`ewa

boraca Narodnooslobodila~-

kog rata Republike Srpske i

Nacionalni park "Kozara#, a

pokroviteq manifestacije

Vlada Republike Srpske.

Predstavnici SUBNOR-a

nagla{avaju da su na Kozari

dobrodo{li svi oni, koji

iskreno `ele da se poklone

sjenima kozara~kih junaka i

stradalnika, ~ije su kosti

ostale razasute {irom biv{e

Jugoslavije i tada porobqene

Evrope. Zato, nadaju se oni,

put Kozare u nedjequ bi tre-

balo da krenu ne samo pre`i-

vjeli borci i u~esnici Narod-

nooslobodila~kog rata, ve} i

svi potomci i po{tovaoci ko-

zara~kih `rtava.

Koliko je Kozaru ko{tala

neprijateqska ofanziva, na`a-

lost, nikada nije ta~no utvr|eno.

Prije rata na prostoru Kozare, od-

nosno na 2.500 kvadratnih kilometa-

ra, bilo je 33.687 doma}instava, u ko-

jima je ̀ ivjelo oko 199.289 stanovni-

ka, od ~ega 137.719 Srba. Kozara je ve}

u qeto 1941. godine prerasla u skro-

vi{te desetina hiqada qudi iz pot-

kozarskih sela i op{tina, koji su se

sklawali pod wene kro{we, bje`e-

}i pred pomahnitalim usta{kim zvi-

jerima.

Neprijateq, odnosno Nijemci,

Italijani, usta{e, domobrani i ~et-

nici, predvo|eni general-majorom

Fridrihom [talom, nisu dopustili

da Kozara ostane oaza slobode i mi-

ra. Ofanziva je po~ela 10. juna 1942.

godine i trajala je dvadesetak dana.

Poslije ofanzive, zapisano je na

jednoj internet-stranici posve}enoj

Narodnooslobodila~koj borbi, svi

putevi sa Kozare vodili su prema Ja-

senovcu i drugim usta{kim i naci-

sti~kim koncentracionim logori-

ma. Preko 68 hiqada Kozar~ana od-

vedeno je u logore, a me|u wima je

bilo i 23 hiqade najmla|ih.

U tome je, smatraju istori~ari,

najve}a tragedija Kozare, koja je za

sva vremena ostala osaka}ena i pre-

polovqena. Jedan od nekada{wih ko-

zara~kih uznika, istori~ar i publi-

cista, pokojni Dragoja Luki} u svom

`ivotnom djelu "Bili su samo djeca

- Jasenovac, grobnica 19.432 djevoj~i-

ce i dje~aka#, poslije 40 godina tra-

gawa, do{ao je do ovog broja umore-

nih mali{ana sa Kozare. U usta{kim

kazamatima zauvijek je ostalo 10.268

dje~aka i 9.128 djevoj~ica, dok se za

36 malih jasenova~kih `rtava nije

mogao utvrditi pol. Prosje~na sta-

rost ubijenih

bila je 7,3 godi-

ne. Me|u stra-

dalima najvi-

{e je bilo srp-

ske djece, wih

11.888, zatim

romske 5.469 i

jevrejske 1.911.

Luki} je u sva-

koj prilici

isticao da ovaj

usta{ki zlo-

~in, po~iwen

nad najmla|i-

ma, nikada ne

z a s t a r i j e v a ,

ve} vremenom

postaje sve ve-

}i i ve}i.

- Da je tih

19.432 mali{a-

na imalo pri-

liku da pre`i-

vi i poraste,

danas bi oni ~inili grad od 140.000

stanovnika. Koliko bi tu veseqa i

radosti bilo. Koliko bi me}u wima

bilo pjesnika i nau~nika. Za

sqede}ih hiqadu godina taj zlo~in

bi}e hiqadu puta ve}i - kazao je po-

kojni Luki} na jednoj od promocija

svoje kwige.

Zato je, smatraju upu}eni, svaka

pri~a o Kozari prvenstveno pri~a o

wenoj ugasloj mladosti.

¥ D. MAJSTOROVI]

Preko 68 hiqada Kozar~ana odvedeno

u koncentracione logore, a me|u wima bilo i 23

hiqade djece. Prosje~na starost 19.432 umorena

kozara~ka mali{ana bila 7,3 godine

U SUSRET GODI[WICI HEROJSKE BITKE NA KOZARI

\Mrakovica: Vje~ni simbol `rtve i pobjede

DALI MLADOST ZA SLOBODU

PREMA srpskom

narodu Srebrenice i sus-

jednih op{tina u kojima

su, od 1992. do 1995. go-

dine stradala 3.282 srp-

ska civila i vojnika

po~iwen je veliki zlo~-

in, a potom i nepravda,

zbog pre}utkivawa is-

tine o svemu tome.

Ovo za na{ list ka-

`e predsjednik Odbora

porodica poginulih u

Bratuncu Radojka Fil-

ipovi}.

- Sve ove Srbe, dje-

cu, `ene, starce i vo-

jnike pobile su musli-

manske snage iz Srebr-

enice kojim je koman-

dovao Naser Ori}. Ka-

kvu istinu o Srebrenici

tra`e mo}nici sa Zapada

kad 14 godina poslije

masovnih ubistava srp-

skog naroda nisu podignute optu`nice

protiv velikog broja Bo{waka za ~ija ned-

jela se zna, na osnovu svjedo~ewa i mater-

ijalnih dokaza - pita se Filipovi}eva i

isti~e da su u wenoj porodici 14. decem-

bra 1992. godine ubijeni suprug Dragan i

svekar Dragoqub. Wena jetrva Mira odve-

dena je tog dana u srebreni~ki logor sa

sedmomjese~nim sinom Nemawom i trogo-

di{wom k}erkom Oliverom. Sa wima je

odveden i Brano Vu~eti} (9) kome su ubi-

jeni otac, majka i brat.

U i{~ekivawu presude ratnom ko-

mandantu Srebrenice koji bi, da ima

pravde, trebalo da odgovora za masovna

ubistva Srba i uni{tewe 156 sela u Bir~u,

Bora~ka organizacija u Srebrenici i

porodice `rtava tra`e istinu i pri-

vo|ewe svih Bo{waka koji su po~inili

zlo~ine nad wihovim najmilijim.

- Centar javne bezbjednosti Bijeqina

podnio je nadle`nom Tu`ila{tvu izv-

je{taj protiv 16 lica zbog osnovane sumwe

da su po~inili {est krivi~nih djela

ratnog zlo~ina nad

srpskim narodom

na podru~ju Sre-

brenice. O~eki-

vali smo da }e

biti pokrenuta

istraga i da }e

neko biti pozvan

na odgovornost

ali uzaludna su,

na`alost, svje-

do~ewa pre`iv-

jelih i materi-

jalni dokazi o

stradawu srpskog

naroda - rekao je

Milo{ Milo-

vanovi}.

Da istina o

Srebrenici nije

"crno-bijela#,

kako se predsta-

vqa javnosti, uk-

azao je prvi ko-

mandant mirovn-

ih snaga Ujediwenih nacija u Sarajevu,

kanadski general Luis Mekenzi. On je u au-

torskom tekstu za list "Glob end mejl#

napisao da su "muslimanske snage, pod ko-

mandom Nasera Ori}a, ubile nekoliko

hiqada bosanskih Srba#.

- Muslimanskom vojnom lideru iz Sre-

brenice, Naseru Ori}u, trenutno se u Hagu

sudi za ratne zlo~ine po~iwene tokom

"odbrane# grada. Dokazi pokazuju da je on

odgovoran za ubistvo isto onoliko srp-

skih civila iz okoline Srebrenice, ko-

liko je bosanskosrpska armija ubila u Sre-

brenici - napisao je general Mekenzi.

Uz podsje}awe da je bio svjedok rat-

nih de{avawa na ovim prostorima, Luis

Mekenzi je zakqu~io:

- Dva zlo~ina ne ~ine pravdu, ali,

ovakvi trenuci u istoriji, koji sramote

sve, zbog na{e ravnodu{nosti, ne smiju

biti posmatrani izolovano, izvan kon-

teksta koji ih je stvorio!

¥ K. ]IRKOVI]

(Kraj)

U I[^EKIVAWU PRESUDE RATNOM KOMANDANTU

MUSLIMANSKIH SNAGA U SREBRENICI (4)

Pravda nijema pred zlo~inom

"

Muslimanske snage, pod Ori}evom komandom, ubile

nekoliko hiqada bosanskih Srba", napisao general

Luis Mekenzi u listu

"

Glob end mejl", podsje}aju}i da

je bio svjedok ratnih de{avawa na ovim prostorima

\Radojka Filipovi}: Mnogi

zlo~inci nisu ~ak ni

optu`eni

~etvrtak, 29. jun 2006.DOGA\AJI

4

VIDOVDAN, krsna slava

Vojske Republike Srpske i Tre-

}eg pje{adijskog (Republika

Srpska) puka Oru`anih snaga

BiH, koji }e ba{tiniti wenu

tradiciju, proslavqena je ju~e

{irom Srpske.

Povodom ovog velikog srp-

skog praznika u Sabornom hra-

mu Svete trojice u Bawoj Luci,

saslu`ewem sve{tenika bawo-

lu~ke eparhije, slu`ena je sveta

liturgija i parastos poginulim

borcima u posqedwem otaxbin-

skom i svim prethodnim oslobo-

dila~kim ratovima srpskog na-

roda.

Centralnoj sve~anosti u ba-

wolu~koj kasarni "Kozara# i

slavskom obredu, osve{tawu i

lomqewu slavskog kola~a, pri-

sustvovali su srpski ~lan Pred-

sjedni{tva BiH Borislav Pa-

ravac, predsjednik i premijer

Srpske Dragan ^avi} i Milo-

rad Dodik, ministar odbrane

BiH Nikola Radovanovi}, mi-

nistri u Vladi Srpske, visoki

oficiri Oru`anih snaga BiH

i Vojske Srpske, predstavnici

me|unarodnih civilnih i vojnih

organizacija u BiH...

^estitaju}i pripadnicima

Vojske slavu, srpski ~lan Pred-

sjedni{tva BiH Borislav Pa-

ravac po`elio im je da Vidov-

dan slave i ubudu}e dodav{i da

}e tako i biti ako budu po{to-

vali svoje vrijednosti i sje}a-

li se te{kih, ali slavnih dana

istorije.

- Ne smijemo zaboraviti sve

one koji su u proteklom ratu da-

li svoje `ivote i obe}awa koja

smo im dali, da }emo braniti i

odbraniti Republiku Srpsku -

kazao je Paravac dodav{i da su

Oru`ane snage u BiH danas re-

zultat kompromisa i spoqnopo-

liti~ke orijentacije BiH koji

vodi ka Evropskoj uniji i Part-

nerstvu za mir, koji nema alter-

nativu.

Predsjednik Republike Srp-

ske Dragan ^avi} po`elio je

svim pripadnicima Vojske da u

profesionalom sastavu na|u svo-

je mjesto, da vrijeme koje slije-

di bude ono u kojem }e biti stvo-

ren sistem sa pukom Republike

Srpske.

- Pukom kao bitnim fakto-

rom stabilnosti i identiteta

srpskog naroda u okviru Oru`a-

nih snaga BiH - istakao je on.

Premijer Milorad Dodik

istakao je da je dana{wi dan va-

`an datum u istoriji Republi-

ke Srpske i prilika za sje}awe

na sve one koji su dali `ivote

za wu.

- Ali i prilika da poka`e-

mo i demonstriramo na{e pra-

vo da o~uvamo tradiciju koja se

zove Vojska Republike Srpske.

Nadam se da }emo idu}e godine,

kada za`ive sve odredbe Zakona

o odbrani BiH, slavu obiqe`i-

ti jo{ zna~ajnije - zakqu~io je

Dodik.

Ministar odbrane BiH Ni-

kola Radovanovi} po`elio je, po-

vodom krsne slave, pripadnici-

ma Tre}eg pje{adijskog (Repu-

blika Srpska) puka i svim drugim

pripadnicima pravoslavne vje-

roispovijesti Oru`anih snaga

BiH upornost, istrajnost i pro-

fesionalizam u budu}em radu.

Na~elnik General{taba

Vojske Republike Srpske gene-

ral-major Dragan Vukovi} rekao

je da Vojska Srpske ve} godina-

ma slavi Vidovdan, kada se sje}a

velikomu~enika cara Lazara i

svih srpskih junaka.

¥ M. XEPINA

PROSLAVQENA KRSNA SLAVA VOJSKE REPUBLIKE SRPSKE

OTAXBINA ZAUVIJEK U SRCU Predsjednik Dragan ^avi} po`elio

je svim pripadnicima Vojske da

u profesionalnom sastavu na|u svoje

mjesto. Ovo je prilika za sje}awe na sve

one koji su dali `ivote za Republiku

Srpsku, rekao premijer Milorad Dodik

Bawolu~ka kasarna

"

Kozara": Lomqewe slavskog kola~a (Snimio M. [UKALO)

JUNA[TVO

Predsjednik Bora~ke or-

ganizacije Republike Srpske

Pantelija ]urguz napomenuo

je da Vidovdan vijekovima

podsje}a na juna{tvo i hra-

brost predaka koji i danas

opomiwu na potrebu jedinstva

i sloge srpskog naroda. On je

kazao da borci Vojske Srpske

danas, u svakom pogledu dije-

le sudbinu svog naroda. ^i-

ni}e to, naglasio je, i ubudu-

}e ali nosioci vlasti u Srp-

skoj moraju da se potrude da

isprave ono {to do sada nije

ra|eno kako treba.

WEGOVA svetost patri-

jarh srpski gospodin Pavle

slu`io je ju~e pomen kosovskim

junacima na Gazimestanu uz sa-

slu`ewe vladika ra{ko-pri-

zrenskog i lipqanskog Arte-

mija i Teodosija, kao i mona-

{tva i sve{tenstva ra{ko-

prizrenske eparhije, preno-

si Beta.

- Pomozi i na{im nepri-

jateqima da shvate istinu. Go-

spode pomozi nam da kad izla-

zimo pred na{e pretke, da nas

oni poznaju i priznaju za svo-

je potomke, a pogotovu da nas

pozna i prizna Gospod na{ -

rekao je patrijarh srpski Pa-

vle obra}aju}i se okupqeni-

ma poslije spomena.

Pomenu na Gazimestanu

su, pored nekoliko stotina

vjernika i gra|ana, prisu-

stvovali i ministri u Vla-

di Srbije Slobodan Vuksa-

novi}, Velimir Ili} i Mi-

lan Radulovi}, kao i pred-

sjednika Koordinacionog

centra Sandra Ra{kovi}-

Ivi}.

Na putu koji vodi do Gazi-

mestana bilo je primjetno po-

ja~ano obezbje|ewe Kosovske

policijske slu`be, a skup na

Gazimestanu su pored snaga

KPS-a obezbje|ivali i vojni-

ci Kfora.

Predsjednik Vlade Srbije

Vojislav Ko{tunica poru~io

je ju~e da je Gra~anica "pravo

mjesto da se ponovi ono {to sva-

ki Srbin mora da zna - da je Ko-

sovo bilo i da }e zauvijek biti

dio Srbije#.

Premijer, koji je na Kosovo

do{ao da bi prisustvovao tra-

dicionalnoj proslavi Vidovda-

na, rekao je gra|anima okupqe-

nim u porti manastira da je "da-

nas prilika i da se sa ovog mje-

sta objavi {ta Srbija ho}e#.

- Srbija ho}e pravdu, pra-

vo i mir i ho}e da razgovara,

da se dogovori, ho}e kompro-

mis i pravi~no rje{ewe za Ko-

sovo i Metohiju - kazao je on

i dodao da je "Kosovo u na{em

narodu druga rije~ za pravdu,

pravo i slobodu#.

Premijer Srbije je po`e-

lio gra|anima da se i ubudu-

}e proslavqa Vidovdan, "naj-

ve}i i najpresudniji dan na{e

istorije u najsvetijim dijelo-

vima na{e zemqe#.

Ko{tunica je upitao i "da

li ima primjerenijeg mjesta

da se danas proslavi Vidovdan

od Gra~anice, o kojoj su ispje-

vani mnogi stihovi#.

- Gra~anica pamti Lazara

i Milo{a i svjedo~i o tome ko

smo bili i kako smo nastali -

rekao je on i dodao da je "isti-

na i to da se danas ne bismo mo-

gli pomoliti Bogu i poklo-

niti sjenima na{ih velikih

predaka, da nas ne {tite voj-

ska i tenkovi#. ¥

NA GAZIMESTANU SLU@EN POMEN SRPSKIM JUNACIMA

SRBIJA HO]E PRAVDU

Pomozi i na{im neprijateqima da shvate istinu,

rekao patrijarh Pavle. Kosovo i Metohija je druga

rije~ za pravdu, poru~io Vojislav Ko{tunica

Patrijarh Pavle: Da nas preci poznaju

i priznaju

[IROM Republike Srpske, od No-

vog Grada do Trebiwa prigodnim sve-

~anostima obiqe`ena je krsna slava

Vojske Republike Srpske - Vidovdan.

Cvije}e na spomenik braniocima

na vi{egradskom Trgu palih boraca i

na Vojni~kom spomen-grobqu na Megda-

nu polo`ile su delegacije op{tine Vi-

{egrad i op{tinske Bora~ke organi-

zacije.

- Dok je bora~ke organizacije sla-

vi}e se krsna slava Vojske Republike

Srpske i odavati pomen caru Lazaru i

svim srpskim junacima od Kosova do da-

na{wih dana. Niko nam ne mo`e zabra-

niti da pomenemo imena onih koji su pa-

li za Republiku Srpsku - poru~io je

predsjednik Op{tinske bora~ke orga-

nizacije Dra`an Perendija.

Bora~ka organizacija op{tine Pa-

le Vidovdan je obiqe`ila polagawem

vijenaca na spomenik poginulim srp-

skim borcima u nasequ Gorwi Pribaw.

Sve~ana liturgija i parastos za po-

ginule borce Vojske Republike Srpske

povodom Vidovdana slu`ena je u spo-

men-crkvi Svetog mu~enika kneza La-

zara i svetih srpskih mu~enika na Vu-

~ijaku u prwavorskom naseqe Kremna.

Kod plo~a sa uklesanim imenima

376 poginulih boraca sa podru~ja op-

{tine Prwavor vijence su polo`ili

na~elnik op{tine Vlado @ivkovi},

predsjednik Skup{tine op{tine Dra-

gomir \ur|evi} i predsjednik op-

{tinske Bora~ke organizacije Miro

[ikarac.

Manifestacije kojima je u Sokocu

obiqe`en Vidovdan po~ele su liturgi-

jom i parastosom u crkvi Romanijska

Lazarica, a nastavqene polagawem vi-

jenaca na centralni spomenik poginu-

lim borcima otaxbinskog rata. Vladi-

ka bawolu~ki Jefrem uz saslu`ewe sve-

{tenstva ju~e je u crkvi Svetog veli-

komu~enika kneza Lazara u Jezeru slu-

`io svetu arhijerejsku liturgiju i pa-

rastos za sve poginule srpske junake od

Kosovskog boja do posqedwih ratova.

Vidovdan je proslavqen i u Herce-

govini, gdje je u crkvi kneza Lazara i

kosovskih junaka u starom dijelu Bile-

}e slu`ena liturgija i pomen poginu-

lim u oslobodila~kim ratovima.

U crkvi kneza Lazara i kosovskih

junaka u krugu trebiwske kasarne

slu`ena je liturgija i parastos Tre-

biwcima poginulim u posqedwem otax-

binskom ratu.

Predstavnici Bora~ke organiza-

cije u Petrovu Vidovdan su obiqe-

`ili polagawem vijenaca i paqewem

svije}e ispred spomenika palim bor-

cima, a za deset porodica poginulih

boraca, koje su u te{koj materijalnoj

situaciji uru~eni su prigodni po-

klon paketi.

U Novom Gradu, Vidovdan je obi-

qe`en okupqawem veterana Prve no-

vogradske brigade i polagawem vijena-

ca na spomen-obiqe`je za 388 pripad-

nika ove brigade, koji su dali ̀ ivot za

Republiku Srpsku. ¥ N. G. S.

Putevima na{ih slavnih predaka Spomen-soba

U PRISUSTVU vi{e od hiqadu

~lanova porodica poginulih boraca i

sugra|ana u Zvorniku je otvorena i osve-

{tana spomen-soba sa fotografijama

1.080 poginulih boraca ovog kraja.

Sobu je otvorio na~elnik ove op-

{tine Budimir A}imovi}, koji je is-

takao da }e lokalna uprava u~initi

sve da prostor ispred spomen-sobe ubr-

zo postane Trg mladih, koji }e vje~no

~uvati uspomenu na poginule borce. ¥

Tuqa

U SELU Tuqa u Popovom poqu u

op{tini Trebiwe, osve{tane su dvi-

je novopodignute spomen-plo~e. Jed-

na je posve}ena dobrovoqcima iz bal-

kanskih i Prvog svjetskog rata, a u

spomen na Tuqane poginule u posqed-

wem otaxbinskom ratu. ¥

MODRI^A - Povodom Vidov-

dana, Dana op{tine Modri~a ju~e

je odr`ana sve~ana sjednica lokal-

nog parlamenta.

Prije sjednice, u svim pravo-

slavnim hramovima u ovom gradu

slu`ene su molitve i parastosi, a

nakon toga na centralno spomen-

obiqe`je polo`eno je cvije}e.

Na~elnik op{tine Mladen

Kreki} je istakao da je postignu-

to mnogo i da se Modri~a otvori-

la prema Evropi. Prema Kreki}e-

vim rije~ima, modri~ki sportisti

su jo{ jednom pronijeli slavu svo-

ga grada. Na sve~anoj sjednici uru-

~ena su op{tinska priznawa.

Poveqa, kao najvi{e prizna-

we, dodijeqeno je Op{tinskoj bo-

ra~koj organizaciji, a op{tinske

plakete za postignute rezultate

dobili su Srpski kulturni centar

i Petar Jeli}, kapiten Fudbal-

skog kluba Modri~a.

Tri najboqa poqoprivredna

proizvo|a~a Stevo Simi} iz Rije-

~ana, Nedeqko Stoji} iz Skugri-

}a i [eval Zili} iz Trevaca pre-

ma ocjeni Komisije nagra|eni su sa

po 1.000 marka. Op{tinske diplo-

me dobili su Udru`ewe "Budu}-

nost# Dom zdravqa, Danica Jeki}

i Majda Despotovi} iz Modri~e,

Ilija Sedli} iz Skugri}a.

Za posebno zalagawe uru~ene su

pohvale u~enicima Borivoju Jova-

novi}u iz Osnovne {kole "Sveti

Sava# i Dra`enu @ari}u u~eniku

generacije modri~ke Gimnazije.

¥ V. B.

SVE^ANA SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE MODRI^A

Modri~a:

"

Glas Srpske" uvijek sa narodom

Sportisti najve}i ponos

ISPIT SAVJESTI

BR^KO - Wegovo preosve{ten-

stvo episkopom tuzlansko-zvorni~-

ki Vasilije poru~io je ju~e u Br~-

kom "da niko u distriktu ne bude fa-

vorizovan ali ni poni`avan, ve} da

svi izgra|uju sre}niju i boqu budu}-

nost#.

Obra}aju}i se vjernicima, epi-

skop Vasilije je rekao "da Vidovdan

bude ispit sveukupne na{e savjesti#.

¥ M. \.

VIDOVDANSKE SVE^ANOSTI [IROM SRPSKE

BEOGRAD - Kabinet pred-

sjednika Srbije Borisa Tadi}a

demantovao je ju~e informaci-

ju sarajevskih medija da je "Ta-

di} u prekju~era{wem razgovo-

ru sa hrvatskim predsjednikom

Stjepanom Mesi}em predlo`io

podjelu BiH na tri federalne

jedinice#.

U Pres-slu`bi predsjedni-

ka Srbije Srni je re~eno da ap-

solutno nije istina da je o to-

me bilo rije~i na sastanku Ta-

di}a i Mesi}a.

- Predsjednik se zala`e za

cjelovitost BiH i nepromjen-

qivost granica. Poznato je da

se Tadi} zala`e za konsenzus

sva tri naroda u BiH i to je we-

gov stav odavno - re~eno je u

Pres-slu`bi. I ambasada Re-

publike Srbije u BiH demanto-

vala je ju~e pisawe "Dnevnog

avaza# da je predsjednik Srbije

Boris Tadi} u razgovoru sa hr-

vatskim predsjednikom Stjepa-

nom Mesi}em u Zagrebu ponu-

dio nagodbu o podjeli BiH.

Iz Ambasade Srbije deman-

tuju pisawe sarajevskog lista

da je Tadi} u razgovoru sa Me-

si}em "u ~etiri oka# ocijenio

da je sada{wa situacija u BiH

komplikovana, te da bi se BiH

mogla urediti kao federacija

sa tri jedinice.

- Predsjednici Tadi} i Me-

si} istakli su da }e se odnosi

Srbije i Hrvatske sa svim su-

sjednim zemqama razvijati u du-

hu dobrog susjedstva i nemije-

{awa u unutra{we stvari, pri

~emu }e se odlu~no suprotstavi-

ti svakom poku{aju da se rje{e-

wa otvorenih pitawa u me|u-

sobnim odnosima tra`e putem

teritorijalnih pretenzija - na-

vodi se u saop{tewu.

Iz ambasade Srbije u BiH

ukazuju na {tetnost, tendenci-

oznost i zlonamjernost objavqe-

nih tekstova u "Dnevnom avazu#

dan uo~i zvani~ne posjete BiH

predsjednika Tadi}a, posebno

imaju}i u vidu izra`enu sprem-

nost da se posjetom potvrdi

opredjeqewe Srbije da sa BiH

razvija dobrosusjedske odnose i

svestranu saradwu.

- Ovakvo pisawe ne doprino-

si zajedni~kom ciqu dvije ze-

mqe da unapre|ewem me|usob-

nih odnosa doprinesu stabilno-

sti cijelog regiona - navodi se

u saop{tewu ambasade Srbije u

BiH.

"Dnevni avaz#, pozivaju}i

se na pouzdane izvore, objavio

je da je Tadi} ju~e tokom posje-

te Hrvatskoj u razgovoru sa Me-

si}em ponudio svojevrsnu na-

godbu o novom ure|ewu BiH kao

federacije sa tri jedinice. ¥

~etvrtak, 29. jun 2006. POLITIKA

5

POSJETA

Boris Tadi} danas }e do-

putovati u prvu zvani~nu posje-

tu Sarajevu u okviru turneje u

regionu, od kada je Srbija po-

stala nezavisna dr`ava.

Tadi} }e se sastati sa ~la-

novima Predsjedni{tva BiH,

predsjedavaju}eg Savjeta mini-

stara BiH Adnanom Terzi}em

i {efom diplomatije BiH

Mladenom Ivani}em, re~eno

je Srni u Pres-slu`bi pred-

sjednika Srbije.

BRISEL - Visoki pred-

stavnik i specijalni predstav-

nik Evropske unije Kristijan

[varc [iling ju~e se u Bri-

selu, zajedno sa {efom Poli-

cijske misije Evropske unije u

BiH generalom Vi}encom Ko-

polom, obratio Politi~kom i

bezbjednosnom odboru Savjeta

Evropske unije.

U saop{tewu Kancelari-

je visokog predstavnika se na-

vodi da je, drugoga dana dvo-

dnevne posjete Briselu, Kri-

stijan [varc [iling Savje-

tu predo~io najnovije infor-

macije u vezi sa politi~kom

situacijom u Bosni i Herce-

govini.

On se dotakao i posqedi-

ca pro{lonedjeqne odluke Sa-

vjeta za primjenu mira o zatva-

rawu Kancelarije visokog

predstavnika, koje }e uslije-

diti 30. juna 2007. godine.

[iling je citirao tekst

kominikea Savjeta za primjenu

mira u vezi sa zatvarawem Kan-

celarije visokog predstavni-

ka, naglasiv{i da se Upravni

odbor Savjeta "saglasio da u

februaru 2007. godine razmo-

tri i potvrdi svoju odluku o

zatvarawu Kancelarije viso-

kog predstavnika, pri ~emu }e

uzeti u obzir ukupnu situaci-

ju u BiH i regionu#.

U svom obra}awu visoki

predstavnik je tako|e izlo`io

argumente za{to bi Evropska

unija trebala osna`iti svoju

prisutnost u BiH.

[iling je naveo da treba

poja~ati prisutnost Kancela-

rije specijalnog predstavnika

Evropske unije i osigurati do-

voqne resurse za wegovo ne-

smetano funkcionisawe, s tim

da }e se ove aktivnosti odvi-

jati paralelno sa aktivnosti-

ma na postepenom smawewu

broja osobqa Kancelarije vi-

sokog predstavnika.

- Smatram da se u okviru

aktivnosti na obezbje|ewu re-

sursa za nesmetano funkcio-

nisawe Kancelarija specijal-

nog predstavnika Evropske

unije treba uzeti u obzir i pro-

ces smawewa broja osobqa Kan-

celarije visokog predstavni-

ka - rekao je [varc [iling u

svom obra}awu Politi~kom i

bezbjednosnom odboru.

Kristijan [varc [iling

je tako|e govorio o reformi

policije naglasiv{i da je to

jedan od preduslova za potpi-

sivawe Sporazuma o stabiliza-

ciji i pridru`ivawu sa Evrop-

skom unijom.

Tri principa Evropske ko-

misije za reformu policije,

navodi se u saop{tewu su: sve

zakonodavne i buxetske nadle-

`nosti za sva pitawa polici-

je moraju biti na nivou BiH,

nema politi~kog uplitawa u

operativni rad policije i

funkcionalna lokalna poli-

cijska podru~ja moraju se utvr-

diti na temequ tehni~kih kri-

terijuma za rad policije, pri

~emu se operativno komando-

vawe sprovodi na lokalnom ni-

vou.

¥ @. MARKOVI]

POSJETA KRISTIJANA [VARC [ILINGA BRISELU

\ Obra}awe odboru Evropske unije: Tri principa za reformu policije

EVROPA OSTAJE U BiHReforma policije jedan od preduslova za potpisivawe

Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu

sa Evropskom unijom, rekao [varc [iling

SARAJEVO - Regionalni

odbor Saveza nezavisnih soci-

jaldemokrata Sarajevo za nosi-

oca liste za Skup{tinu Sara-

jevskog kantona prelo`io je

Branka Haxistevi}a. U saop{te-

wu Regionalnog odbora SNSD-

a Sarajevo navodi se da su na

preksino}woj sjednici za nosio-

ce listi za Predstavni~ki dom

Federacije BiH iz izbornih je-

dinica 7, 11 i 3 predlo`eni Zo-

ran Mi}anovi}, Milan Jovano-

vi} i Mirko Todorovi}. ¥

SNSD SARAJEVO

Utvr|ena lista

BEOGRAD DEMANTOVAO TVRDWE

"

DNEVNOG AVAZA"

NI RIJE^I O PODJELI

Boris Tadi} i Stjepan Mesi} u razgovoru nisu ni pomenuli

podjelu BiH na tri federalne jedinice, kako tvrdi

sarajevski list, navodi Pres-slu`ba predsjednika Srbije

BRISEL - Visoki pred-

stavnik Evropske unije za

spoqnu politiku i bezbjed-

nost Havijer Solana dao je ju-

~e podr{ku BiH da do kraja

godine potpi{e Sporazum o

stabilizaciji i pridru`iva-

wu sa Evropskom unijom, re-

kao je poslije sastanka sa So-

lanom predsjedavaju}i Savje-

ta ministara BiH Adnan Ter-

zi}, prenosi Srna.

On je naveo da je Solana

tokom sastanka u Briselu po-

dr`ao dobro vo|ewe pregovo-

ra o Sporazumu o stabiliza-

ciji i pridru`ivawu i ukup-

ne napore da BiH bude efika-

sna, demokratska i samoodr-

`iva zemqa.

- Solana je insistirao da

bez obzira na izbore nasta-

vimo sa reformama i proce-

som stabilizacije i pridru-

`ivawa, te da potpi{emo ugo-

vor - rekao je Terzi} BH ra-

diju 1.

Prema wegovim rije~ima,

Solana smatra da je to vrhun-

sko politi~ko pitawe u BiH

i da nikakva predizborna re-

torika i borba za vlast ne bi

trebalo da odvu~e pa`wu od

procesa stabilizacije i pri-

dru`ivawa. Solana i Terzi}

razgovarali su o odnosima

Evropske unije i BiH, naja-

vqenom ga{ewu Kancelarije

visokog predstavnika i re-

formama u BiH sa posebnim

akcentom na reformu poli-

cije.

Terzi} }e razgovarati i

sa potpredsjednikom Evrop-

ske komisije i komesarom za

bezbjednost Frankom Frati-

nijem i komesarom za pro{i-

rewe Evropske unije Olijem

Renom o viznim olak{icama

i ukupnom progresu BiH na

putu do Brisela. ¥

PRIBLI@AVAWE BiH EVROPSKOJ UNIJI

Sporazum do kraja godine?

BAWA LUKA - U okviru

priprema za predstoje}u sjed-

nicu republi~kog parlamenta

koja }e se odr`ati 4. jula, Vla-

da Republike Srpske razmatra-

}e danas vi{e prijedloga i na-

crta zakona kao i analiti~ko

informativnih materijala ko-

ji }e biti predmet skup{tinske

rasprave.

Pred ministrima }e se na-

}i prijedlog Zakona o utvr|i-

vawu i prenosu prava raspola-

gawa svojinom na jedinice lo-

kalne samouprave, Zakona o ve-

rifikaciji i izmirewu obave-

za po osnovu ra~una stare devi-

zne {tedwe, Zakona o {tedno

kreditnim organizacijama, Za-

kona o u~eni~kom standardu,

Zakon o trgovini...

Vlada bi danas trebalo da

utvrdi i prijedlog izmjena i

dopuna Zakona o notarima i Za-

kona o sudskim taksama, a u for-

mi nacrta i Zakona o prosvjet-

noj inspekciji. Od informa-

tivnih materijala, na dnevnom

redu je izvje{taj o radu Fonda

penzijsko-invalidskog osigura-

wa Republike Srpske za 2005. i

plan rada i finansijskog po-

slovawa za ovu godinu. Pred mi-

nistrima }e se na}i i Infor-

macija o stawu u bankarskom

sektoru za pro{lu godinu, a bi-

}e upoznati i sa stawem za{ti-

te od po`ara za prvih pet mje-

seci ove godine.

Vlada bi danas trebalo da

donese odluku o formirawu

Savjeta za djecu Republike

Srpske, odluku o prestanku ra-

da Kancelarije za tra`ewe ne-

stalih i zarobqenih lica i

zakqu~ak o davawu saglasnosti

za izdavawe u zakup dijela po-

slovnog prostora "Glasa Srp-

ske# Bawa Luka.

O~ekuje se da }e Vlada Srp-

ske danas odobriti sredstva za

otvarawe ste~ajnog postupka

nad preduze}em "Proleks# Ko-

tor Varo{. ¥ G. D.

UTVR\IVAWE STRUKTURE

ORU@ANIH SNAGA BiH

Posao

pri kraju

BAWA LUKA - Srpski ~lan

Predsjedni{tva BiH Borislav

Paravac rekao je da bi ovaj organ

trebalo da u zakonskom roku, do

30. juna, potpi{e strukturu Oru-

`anih snaga BiH koju je predlo-

`ilo Ministarstvo odbrane BiH.

On je ju~e novinarima u Ba-

woj Luci kazao da su ~lanovi

Predsjedni{tva ve}im dijelom

usaglasili veli~inu i strukturu

Oru`anih snaga dodav{i da su

ostale "male nejasno}e oko naci-

onalne strukture, pogotovo kod

za{tite nacionalnog minimuma

hrvatskog naroda#.

- Osnov popune strukture je

popis stanovni{tva iz 1991. godi-

ne. O~igledno je da on ne odgova-

ra sada{woj situaciji. To je jo{

jednom pokazalo da to {to popis

od tada nije ura|en pravi mnogo

problema. Nadam se da }e to u BiH

svi shvatiti i u najskorije vrije-

me taj posao uraditi - pojasnio je

Paravac.

Ministar odbrane BiH Ni-

kola Radovanovi} rekao je da se

nada da }e veli~ina, struktura i

lokacije Oru`anih snaga BiH da-

nas biti odobrena. On je kazao da

"nekih problema ima# ali da o

wima za sada ne bi govorio.

Radovanovi} je kazao da se tre-

nutno radi i na dono{ewu vi{e

od 60 pravila i propisa, me|u ko-

jima je trenutno najva`niji i naj-

aktuelniji Pravilnik o unutra-

{woj sistematizaciji i organi-

zaciji radnih mjesta. ¥ M. X.

DANAS SJEDNICA VLADE REPUBLIKE SRPSKE

Prijedlozi zakona na tapetu

ISTO^NO SARAJEVO -

Predstavnici regionalnog od-

bora Saveza nezavisnih socijal-

demokrata Isto~no Sarajevo za-

kqu~ili su na preksino}noj sjed-

nici da }e promocija kandidata

stranke za naredne op{te izbo-

re iz ovog regiona biti odr`a-

na na platou ispred dvorane

"Slavija#.

- Prema na{im o~ekivawi-

ma, konvenciji u Isto~nom Sa-

rajevu prisustvova}e vi{e od

3.000 ~lanova stranke sa ovog

podru~ja - rekao je za "Glas Srp-

ske# predsjednik regionalnog

odbora SNSD Grujo Vjekovi}.

On je zakqu~io da }e veliki skup

u Lukavici potvrditi da SNSD

trenutno najja~a politi~ka par-

tija na ovim prostorima te da

posjeduje onu snagu koja mo`e

ostvariti izbornu pobjedu.

¥ S. [.

SOCIJALDEMOKRATI ISTO^NOG SARAJEVA

Sigurni u pobjedu

STRANA^KA HRONIKA

BAWA LUKA - Pred-

sjednik Gradskog odbora Sa-

veza nezavisnih socijaldemo-

krata Bawa Luka Slobodan

Gavranovi} najavio je da }e

se danas, povodom konvenci-

je stranke, u Bawoj Luci odr-

`ati bogat kulturno-zabav-

ni i sportski program.

Gavranovi} je na ju~era-

{woj konferenciji za novi-

nare podsjetio da je konven-

cija, na kojoj }e biti predsta-

vqeni kandidati i liste kan-

didata za predstoje}e parla-

mentarne izbore u BiH, pla-

nirana za 20.30 ~asova u dvo-

rani "Borik#.

On je dodao da }e konven-

ciji prisustvovati specijal-

ni gost, ali nije mogao da po-

tvrdi da li je rije~ o lideru

Demokratske stranke i predsjed-

niku Srbije Borisu Tadi}u.

Konvencija je posve}ena dese-

togodi{wici od osnivawa SNSD

i na woj }e, osim kandidata, gra-

|ani mo}i da ~uju i predsjednika

stranke Milorada Dodika koji

}e im re}i {ta im to stranka mo-

`e da ponudi.

- Manifestacija }e po~eti u

11 ~asova na pla`i kod Zelenog

mosta gdje }e se odr`ati turni-

ri u malom fudbalu, odbojci na

pla`i i basketu, a uslijedi}e

rok-koncerti, nastupi plesnih

grupa, rafting-~amaca... - saop-

{tio je Gavranovi} dodav{i da

}e program trajati do 19 ~asova.

Prema wegovim rije~ima, od

17 do 20 ~asova u parku "Petar

Ko~i}# tako|e }e biti uprili-

~eni razni sadr`aji za djecu, ali

i predstavqawe umjetni~kih

slika, mjerewe krvnog pritiska.

- U 20 ~asova kod robne ku}e

"Boska# formira}emo kolonu u

kojoj }e, osim simpatizera stran-

ke, biti bubwari, folklora{i

koji }e krenuti put dvorane "Bo-

rik# - precizirao je Gavranovi}.

Predsjednik Izvr{nog odbo-

ra Gradskog odbora SNSD Ranko

[krbi} podsjetio je da }e putem

linka na trgovima {est gradova

Srpske pristalice stranke mo}i

pratiti konvenciju. Rije~ je od

Prijedoru, Doboju, Bijeqini,

Zvorniku, Trebiwu i Isto~nom

Sarajevu. ¥ M. X.

SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA

Tadi} specijalni gost?

\Slobodan Gavranovi}:

Konvencija u Bawoj Luci

KANDIDATI

Slobodan Gavranovi} po-

novio je da }e Neboj{a Rad-

manovi} biti kandidat stran-

ke za srpskog ~lana Predsjed-

ni{tva BiH, Milan Jeli} za

predsjednika Srpske, a potvr-

dio je da }e predsjednik

SNSD Milorad Dodik biti

nosilac liste u izbornoj je-

dinici 1 za Narodnu skup{ti-

nu Republike Srpske.

~etvrtak, 29. jun 2006.EKONOMIJA

6

BAWA LUKA - Neuobi~aje-

no visoke temperature vazduha,

koje ovih dana u ve}em dijelu Re-

publike Srpske dosti`u, pa ~ak

i prema{uju, 35 stepeni Celziju-

sa, nepovoqno utje~u na ratarske

i druge poqoprivredne usjeve.

Poqoprivredni stru~waci

ka`u da je poslije gotovo dvo-

mjese~nih ki{a toplo i sun~ano

vrijeme bilo potrebno usjevima,

povr}u i vo}kama. Me|utim, naj-

mawe su po`eqne ekstremno vi-

soke temperature, koje mogu da

prouzrokuju toplotne udare i

pri~ine {tetu na biqkama.

Ovakvi uslovi ne pogoduju,

izme|u ostalih ni najzastupqe-

nijoj strnoj `itarici - p{eni-

ci, ~ija ̀ etva u Republici Srp-

skoj treba da po~ne za deset do

petnaest dana.

Stru~wak za oplemewivawe

i selekciju strnih `ita Poqo-

privrednog instituta Republi-

ke Srpske u Bawoj Luci dr Dra-

gan Mandi} ka`e za "Glas Srp-

ske# da bi usqed visokih tempe-

ratura moglo da nastupi prije-

vremeno zrewe, odnosno skra}i-

vawe faze od klasawa do potpu-

ne zrelosti `ita.

Problem je {to u tom slu~a-

ju lako mo`e da do|e do smawe-

wa prinosa od deset do 20 odsto,

a ne mo`e da se o~ekuje ni uobi-

~ajeni kvalitet zrna, smatra dr

Mandi}.

- Ovakve posqedice su mogu-

}e, naro~ito na wivama sa lo-

{ijim zemqi{tem i tamo gdje je

sjetva znatno kasnila, a uz to

nisu primijewene ni odgovara-

ju}e agrotehni~ke i druge mje-

re. Na parcelama gdje su biqke

rijetke sada postoje uslovi za

bujawe takozvanih termofil-

nih korova, koji mogu da dostig-

nu visinu i do dva metra - ka`e

dr Dragan Mandi}.

Prema wego-

vim rije~ima, usje-

vi nisu li{eni ni

odre|enih biqnih

bolesti, od kojih je

na p{enici tre-

nutno izra`ena

`itna r|a.

Podsjetimo da

su doma}i poqo-

privredni stru~-

waci, na nedavno

odr`anim mani-

festacijama "Da-

ni poqa strnih

`ita# u Bijeqi-

ni, Mahovqanima

kod Lakta{a i

Deliba{inom Se-

lu nadomak Bawe

Luke, procijeni-

li da bi prosje~-

ni prinos p{eni-

ce mogao da iznosi oko tri to-

ne po hektaru.

Oni su tada tako|e procije-

nili da se na plodnijim orani-

cama i sa primijewenom agro-

tehnikom, uprkos nepovoqnim

vremenskim uslovima tokom sje-

tve i kasnije, mo`e da o~ekuje

prinos od preko pet tona po hek-

taru.

Da li }e tako i biti, zna}e

se tek kad po~ne ̀ etva ovog glav-

nog hqebnog `ita, pod kojim je,

prema nezvani~nim procjenama,

u Republici Srpskoj ne{to vi-

{e od 40 hiqada hektara.

¥ M. MIQU[

KAKO VRU]INE UTI^U NA USJEVE U REPUBLICI SRPSKOJ

@EGA PRIJETI ORANICAMAVisoke temperature mogu dovesti do prijevremenog

zrewa `ita. U tom slu~aju, mogu}e je smawewe prinosa

od deset do 20 odsto i dobijawe zrna slabijeg kvaliteta

od uobi~ajenog

\P{enica: Procjene {tete poslije `etve

DERVENTA

Jedan od najve}ih i najvrednijih poqoprivrednih proizvo|a-

~a u op{tini Derventa Milenko Vuj~i} iz Dowe Bi{we kod

Dervente svake godine obra|uje puno usjeva. Ove godine zasijao

je 110 dunuma p{enice, 40 je~ma, po 35 zobi i soje, dok je kukuruz

posijao na 150 dunuma oranica. Osim ovih kultura Vuj~i} ima

zasijana dva dunuma krastavaca i isto toliko raznog drugog po-

vr}a.

- P{enica je zbog izuzetno toplog vremena sazrela, kako to

narod ka`e na silu. Zbog toga }e, kao i ostala strna `ita, pod-

baciti u rodu, sigurno i do 30 odsto, a i `etva po~eti ne{to ra-

nije. Ova vru}ina smeta svim vrstama povr}a, a najvi{e je stra-

dao pasuq, od su{ewa i plamewa~e, pa }e i tu prinosi biti ma-

wi za vi{e od 30 odsto - ka`e Milenko i dodaje da velike vru-

}ine najboqe podnosi kukuruz, ali ako su{a nastavi, pitawe je

koliko }e i on izdr`ati. ¥ S. P.

GRADI[KA

Na 20 dunuma zemqi{ta u Bok Jankovcu, u Gradi{ci poqo-

privrednik Josip Bari{i} zasijao je je~am, zob i kukuruz.

- Kukuruzom sam zasijao 15 dunuma zemqi{ta. Da nije bilo iz-

bijawa podzemnih voda i izlijevawa rijeke Save, ove godine bih

sigurno posijao i vi{e - ka`e Bari{i}.

On dodaje da je ranijih godina, po dunumu, imao od sedam do

osam metara kukuruza, ali da je ove godine vrijeme lo{e i da zbog

toga o~ekuje mnogo mawe prinose.

- U sjetvu sam do sada ulo`io 120 maraka po dunumu. Zbog su-

{e treba navodwavati usjeve, ali to ne mogu, jer bi me iza{lo

preskupo, a ni tada ne bih bio siguran da }e oni opravdati ulo-

`ene pare i trud - veli Josip Bari{i}. ¥ B. V.

Ilija Kruq (Qubiwe)

- Ove godine sam zasadio

tri hiqade strukova duvana,

ali nisam imao sre}e sa vre-

menom. Prvo mi je grad dva pu-

ta stukao duvani{ta u Konac-

poqu. U zemqi je poslije toga

ostalo puno vlage, a poslije

toga su uslijedile velike i ne-

snosne `ege. Duvan je obolio,

a dowi listovi su usqed na-

glog isparavawa po`utjeli.

O~ekivani rod je prepolovqen

ve} sada. @ege su jako uspori-

le i radove na wivama, a po-

traju li, ostavi}e sigurno zna-

~ajne posqedice na rod i dru-

gih kultura. I ono {to je pre-

ostalo te{ko je obra|ivati.

Ustajemo u cik zore, jer duva-

ni{tima mo`emo ostati samo

sat ili dva. Tolika je spari-

na, da du`e niko nije u stawu

da radi.

Slavko Te{anovi} (Zvor-

nik)

- Uglavnom sijem za svoje po-

trebe i mislim da je sada te{ko

svim qudima koji od toga posla

`ive. Zasijao sam oko 12 dunuma

pod kukuruzom, krompirom i ra-

znim povr}em. Usjevi su za sada

u dobrom stawu, ali ukoliko po-

traje su{a, prinosi }e biti znat-

no umaweni. Na kraju nam ne pre-

ostaje ni{ta drugo nego da se

nadamo, da nam ovogodi{wi rod

ne}e biti puno umawen, zbog pre-

vi{e ki{e ili previ{e sunca.

Blagoje Simenunovi} ([a-

mac)

- Moja p{enica se za sada do-

bro dr`i, kukuruz tako|e i mi-

slim da jo{ nema opasnosti po

biqke. [to se povr}a ti~e, ne-

ke kulture zalijevamo, a za ne-

ke to jo{ nema potrebe raditi.

Krompir je u dobrom stawu, pa-

radajz i paprika tako|e. Mislim

da prinosi ne}e biti umaweni,

ukoliko ova tropska ̀ ega ne po-

traje du`e.

Bo{ko Ristanovi} (Zvor-

nik)

- Ova godina je bila ~udna.

Prvo su nam stalno padale ki-

{e, a sad imamo previ{e sunca.

Takvo vrijeme odgovaralo je ne-

kim usjevima, ali ne i povr}u.

Zasijao sam sedam dunuma kuku-

ruza i povr}e na ostalim orani-

cama. Nadam se da }e ki{a ipak

uskoro pasti. U suprotnom, ovo-

godi{wi prinosi bi mogli bi-

ti zna~ajnije smaweni zbog vi-

sokih temperatura kakve su po-

sqedwih dana. Meteorolozi su

najavili padawe u petak i na-

dam se da ne}e pogrije{iti. Ova

su{a je ozbiqno zaprijetila, a

jedino Bog zna kako }e sve da se

zavr{i. ¥

Ilija Kruq

ANKETA

Slavko Te{anovi} Blagoje Simenunovi} Bo{ko Ristanovi}

PRIJEDOR - Biv{i suvla-

snik "Skonto-proma#, privatnog

preduze}a koje proizvodi namje-

{taj i tekstilne i ko`ne pre-

svlake za namje{taj u doma}in-

stvu Smajil Ali{i} odveo je dio

radnika iz ovog preduze}a i tako

mu nanio veliku {tetu.

Ovo je povodom nedavnog pro-

testa biv{ih radnika izjavila

vlasnica "Skonto-proma# Eliza-

beta Josipovi}.

Ona je dodala da je od 29. do

31. maja ove godine 79 radnika svo-

jevoqno raskinulo ugovor sa pred-

uze}em, {to je prouzrokovalo gu-

bitak od oko 200 hiqada maraka

te na{tetilo imixu preduze}a

koje spada u 25 najve}ih izvozni~-

kih firmi u BiH, isti~u}i da je

weno preduze}e, zahvaquju}i po-

mo}i na~elnika op{tine Prije-

dor Marka Pavi}a i pravnog za-

stupnika Miodraga Dereti}a uspje-

lo zaustaviti odliv radnika i pre-

vladati krizu koja je izazvana su-

kobom nekada{wih poslovnih

partnera.

- Radujem se {to ovdje ima qu-

di koji znaju {ta zna~e nova rad-

na mjesta, a sa druge strane me ̀ a-

losti {to su se neke instituci-

je stavile na stranu Ali{i}a - ka-

zala je Elizabeta Josipovi} i

podsjetila da su u preduze}u, od ja-

nuara do danas, imali deset in-

spekcijskih kontrola koje su se

uvjerile da "Skonto-prom# po-

sluje u zakonskim okvirima.

Josipovi}eva je najavila da

}e sudskim putem tra`iti nadok-

nadu {tete, jer radnici pored

prava imaju i obaveze.

Ona je tako|e naglasila da

se opstrukcija nekada{weg su-

vlasnika Smajila Ali{i}a, ko-

ga je podr`alo nekoliko rad-

nika, odrazila i na produktiv-

nost preduze}a, koja je u prva

tri mjeseca opala za 30 odsto,

a kulminirala je nenajavqenim

odlaskom radnika.

- Primili smo nove radnike

i vratili poquqani imix, tako

da osim ustaqenih poslova pla-

niramo i nove investicije - nagla-

sila je Josipovi}eva.

"Skonto-prom# ima pogone u

Brezi~anima, kod Prijedora i u

Prwavoru i sara|uje sa renomi-

ranim inopartnerima iz [ved-

ske i Italije. ¥ D. B.

PRIJEDORSKI

"

SKONTO-PROM" ZAPAO

U NEO^EKIVANE PROBLEME

Radnici oti{li bez najave

BAWA LUKA - Privredna

komora Republike Srpske istra-

ja}e na zahtjevu da se raspodjela

~lanarine, u komorskom sistemu,

u BiH, ubudu}e obavqa tako da se

po 30 odsto prikupqenih sred-

stava usmjerava regionalnim i

entitetskim komorama, a ostatak

od 40 odsto Spoqnotrgovinskoj

komori BiH.

Ovo je "Glasu Srpske# potvr-

dio predsjednik Privredne ko-

more Republike Srpske Mladen

Mi}i}, koji je podsjetio da su

ovakav prijedlog nedavno podr-

`ali Narodna skup{tina Repu-

blike Srpske, a prethodno i skup-

{tinski Odbor za privredu i fi-

nansije.

Prema wegovoj ocjeni, komor-

ski sistem Republike Srpske mo-

`e da poslu`i kao dobar primjer

cijelom komorskom sistemu u

BiH, jer je po organizovanosti i

funkcionisawu, uprkos nametnu-

tom sistemu dobrovoqnog ~lan-

stva, pokazao zapa`ene rezulta-

te u radu i djelovawu.

- Me|utim, to se ne bi moglo

re}i za ostali dio komorskog si-

stema BiH, a posebno za Spoqno-

trgovinsku komoru BiH, koja, ia-

ko nije uradila gotovo ni{ta na

unapre|ewu izvoza, redovno na-

pla}uje ~lanarinu od preduze}a.

Niko, pa ni ja li~no nemam ni{ta

protiv toga da ona, ba{ radi una-

pre|ewa i ja~awa izvoza, zadr`i

dio sredstava od ~lanarine, ali

je neophodno da se dio usmjeri za

rad i djelovawe regionalnih i

entitetskih komora, na ~ijem pod-

ru~ju se i odvija privredna ak-

tivnost. Uostalom, takav model

prikupqawa i raspodjele ~lana-

rine primjewuje se u Hrvatskoj,

Italiji i brojnim drugim zemqa-

ma, {to nam, pored drugih oprav-

danih razloga, daje za pravo da

insistiramo na wegovom uvo|ewu

u BiH - ka`e Mi}i}.

On dodaje da }e tokom ove ne-

djeqe biti odr`ana izborna

Skup{tina Spoqnotrgovinske

komore BiH, a novoizabrani

~lanovi iz Republike Srpske u

organima i tijelima ove pri-

vredne asocijacije mora}e da

insistiraju na primjeni ponu-

|enog modela raspodjele ~la-

narine.

- To }e se morati sprovesti,

jer }emo u suprotnom preporu~i-

ti preduze}ima iz Republike

Srpske da ~lanarinu pla}aju

prema modelu koji je predlo`i-

la Privredna komora Republi-

ke Srpske, a svojim zakqu~kom

preporu~io i republi~ki par-

lament. Uostalom, takav stav iz-

rekli smo i na nedavno odr`a-

nom sastanku kod visokog pred-

stavnika me|unarodne zajednice

u BiH Kristijana [varc [ilin-

ga, na kojem je jasno poru~eno da

je komorski sistem Srpske ovog

momenta najkvalitetniji dio ovog

sistema u BiH - izjavio je na{em

listu predsjednik republi~ke

Privredne komore Mladen Mi-

}i}.

Prema wegovom mi{qewu,

bilo bi najboqe i najfunkcio-

nalnije da komorski sistem u BiH

bude ure|en na na~in da se sada-

{wi broj od 19 privrednih ko-

mora smawi na ~etiri.

To su Privredna komora Re-

publike Srpske, Privredna ko-

mora Federacije BiH, Privred-

na komora Br~ko distrikta i

Spoqnotrgovinska komora BiH

sa svojstvom pravnog lica, a u

okviru entitetskih komora djelo-

vale bi wihove organizacione je-

dinice - regionalne i kantonal-

ne komore, ali bez svojstva prav-

nog lica.

¥ M. MIQU[

RASPODJELA ^LANARINA U KOMORSKOM SISTEMU BiH

SVAKOM PO ZASLUZI

Privredna komora Srpske insistira da se po 30 odsto

prikupqenih sredstava usmjerava regionalnim

i entitetskim komorama, a ostatak od 40 odsto

Spoqnotrgovinskoj komori BiH

FO^A - U okviru projekta,

~iji je ciq smawewe siroma-

{tva, wema~ka organizacija

"Help# planira da do februara

sqede}e godine sprovede po 30

grantova za pokretawe malog bi-

znisa, u tri op{tine Gorweg

Podriwa.

Bespovratna pomo} u mate-

rijalu i opremi, u iznosu od hi-

qadu i po evra, dodijeli}e se so-

cijalno ugro`enim kategorija-

ma stanovni{tva, odnosno onim

licima koja budu imala kvali-

tetne poslovne ideje za mali bi-

znis, ka`u u op{tini Fo~a.

Za sprovo|ewe ovog projek-

ta, koji }e se realizovati u op-

{tinama Fo~a, Rudo i Vi{egrad,

80 odsto sredstava obezbijedi}e

wema~ka organizacija "Help#,

a 20 odsto op{tine. Prednost u

izboru korisnika bespovratne

opreme i materijala ima}e neza-

posleni mladi qudi, samohrane

majke i ratni invalidi, koji bu-

du osmislili odr`ive projekte

iz oblasti poqoprivrede, zanat-

stva i uslu`nih djelatnosti. Je-

dina obaveza budu}ih korisnika

ove pomo}i bi}e da odmah po do-

bijawu opreme, u gotovom upla-

te 15 odsto ukupne vrijednosti

donacije i da u korist op{tine

urade desetak ~asova dru{tveno

korisnog rada. ¥ D. T.

WEMA^KI

"

HELP" POMA@E RAZVOJ MALOG BIZNISA

BAWA LUKA - U prvih pet

mjeseci ove godine obim spoqno-

trgovinske razmjene Republike

Srpske sa inostranstvom ostva-

ren je u vrijednosti od milijardu

i 558 miliona maraka, pokazuju

najnoviji podaci Republi~kog za-

voda za statistiku u Bawoj Luci.

Ukupan izvoz u tom periodu

iznosio je 592 miliona i 151 hi-

qadu maraka, dok je vrijednost uvo-

za iznosila 966 miliona i 394 hi-

qade maraka. Podaci statistike

pokazuju da je spoqnotrgovinski

deficit u periodu januar-maj ove

godine iznosio 374 miliona i 243

hiqade maraka, a pokrivenost uvo-

za izvozom je 61,3 odsto.

Prera|iva~ka industrija je i

daqe ubjedqivo na prvom mjestu

po obimu izvoza, ali i uvoza. Za pr-

vih pet ovogodi{wih mjeseci uku-

pan izvoz ove industrije je izno-

sio 482 miliona i 944 hiqade ma-

raka, a uvoz 903 miliona i 91 hi-

qadu maraka. Najve}i izvoz, 97 mi-

liona i 129 hiqada maraka, Repu-

blika Srpska je ostvarila na tr-

`i{tu Sjediwenih Ameri~kih

Dr`ava, dok su Srbija i Crna Go-

ra, sa 250 miliona i 587 hiqada ma-

raka, na prvom mjestu po vrijedno-

sti uvoza u Srpsku. ¥ M. M{.

SPOQNOTRGOVINSKI BILANSI REPUBLIKE SRPSKE

Izvoz kaska za uvozom Nagra|uju dobre ideje

~etvrtak, 29. jun 2006. DRU[TVO

7

BIV[I nosioci stanar-

skih prava u Hrvatskoj, koji su

to pravo izgubili za vrijeme

proteklog rata, po svemu sude-

}i, ne}e se ubrzo vratiti u sta-

nove u kojima su godinama `i-

vjeli.

Nevladine organizacije

procjewuju da u Hrvatskoj ima

oko 55 hiqada dru{tvenih sta-

nova u kojima su `ivjeli Srbi

koji su stanarsko pravo izgubi-

li za vrijeme rata, nakon {to

su protjerani iz ove dr`ave.

Pitawe biv{ih nosilaca

stanarskih prava i to iskqu-

~ivo onih koji namjeravaju da

se vrate u Hrvatsku, vlasti te

dr`ave za sada namjeravaju da

rije{e programom stambenog

zbriwavawa.

Me|utim, zahtjev za stambe-

no zbriwavawe u mjestima izvan

takozvanog podru~ja posebne dr-

`avne brige podnijelo je svega

4,5 hiqade qudi.

- Pitawe kompenzacije biv-

{im nosiocima stanarskog pra-

va, koji ne `ele stambeno zbri-

wavawe i daqe ostaje otvoreno,

iako ovaj problem treba {to

prije rije{iti - nagla{avaju u

{panskoj nevladinoj organiza-

ciji Pokret za mir, razoru`awe

i slobodu.

Predsjednik Udru`ewa rad-

nika i invalida rada izbjeglih

iz Hrvatske Nikola Puziga}a

naglasio je da ~lanovi ovog udru-

`ewa smatraju da bi najboqe rje-

{ewe bilo da se qudima koji ne-

maju namjeru da se vrate ispla-

ti novac.

- Oni su godinama izdvajali

doprinose za stan i to im treba

nadoknaditi. U toku proteklih

godina oko dvije hiqade na{ih

~lanova podnijelo je hrvatskim

sudovima tu`be u kojima tra`e

vra}awe stanarskih prava, ali

ti slu~ajevi nisu rije{eni u wi-

hovu korist - tvrdi Puziga}a.

On je dodao da pitawe

biv{ih nosilaca stanar-

skih prava moraju da do-

govorom rije{e vlasti

BiH i Hrvatske.

Ina~e, u Hrvatskoj se

stanarska prava mogu otka-

zati na tri na~ina. Jedan

je neposrednom interven-

cijom dru{tveno-pravnih

lica koja su davala stano-

ve na kori{}ewe, u {ta

spadaju razne vrste zapo-

sjedawa stanova na osnovu

odluka kriznih {tabova ili

useqewem novih korisnika.

Na podru~ju koje je tokom ci-

jelog rata bilo pod kontrolom

hrvatskih vlasti primijewen je

zakonski na~in otkazivawa pod-

no{ewem tu`bi za otkaz sta-

narskog prava, odnosno stanar-

sko pravo su izgubili oni koji

u stanu nisu `ivjeli du`e od

{est mjeseci. U ovim slu~ajevi-

ma nadle`ni sudovi nisu uzima-

li u obzir opravdane razloge

zbog kojih je nosilac s porodi-

com morao da napusti dom. Na

podru~ju biv{e Republike Srp-

ske Krajine stanarsko pravo ot-

kazivano je na osnovu propisa

iz Zakona o davawu u najam sta-

nova na oslobo|enoj teritoriji.

- Za razliku od Hrvatske u

BiH su svim nosiocima stanar-

ska prava stanovi i vra}eni -

ka`u u {panskoj nevladinoj or-

ganizaciji Pokret za mir, raz-

oru`awe i slobodu.

Mladen Ajder iz Zadra sta-

narsko pravo izgubio je sudskom

odlukom 1997. godine, uz obra-

zlo`ewe da u stanu nije `ivio

du`e od {est mjeseci.

- U Hrvatskoj sam `ivio 22

godine, od kojih 11 u Zadru. Za to

vrijeme kao i drugi gra|ani pla-

}ao sam doprinose za stan. Zadar

sam napustio 1. jula 1991. godine,

a mjesec dana kasnije u moj stan

uselio se drugi stanar, {to zna-

~i da u wega nisam mogao da se

vratim. Poku{ao sam da stanar-

sko pravo vratim sudskim putem,

ali nisam uspio - nagla{ava Aj-

der. On dodaje da je podnio za-

htjev za stambeno zbriwavawe,

ali da to nije pravo rje{ewe, ve}

da biv{im nosiocima stanarskog

prava treba nadoknaditi ono {to

je wihovo. ¥ S. MILETI]

IZBJEGLI SRBI IZ HRVATSKE I STANARSKA PRAVA

ZAKON PROPISAO NEPRAVDU Najboqe rje{ewe je da se qudima koji nemaju namjeru

da se vrate isplati novac, smatra Nikola Puziga}a.

Zahtjev za stambeno zbriwavawe podnijelo je svega

4,5 hiqada qudi

\Nikola Puziga}a: Rje{ewe

{to prije

Pravo na stambeno zbri-

wavawe imaju gra|ani koji su

prije rata bili nosioci sta-

narskog prava u stanovima u

dru{tvenom vlasni{tvu, ko-

ji se `ele vratiti i trajno

`ivjeti u Hrvatskoj, a nisu

vlasnici ili suvlasnici ku-

}e ili stana na podru~ju dr-

`ava nastalih na podru~ju

biv{e Jugoslavije.

Hrvatska vlada planira

da do 2011. godine rije{i

stambeno pitawe svih gra|a-

na koji su podnijeli zahtjev.

- Problem je {to qudi

koji su podnijeli zahtjev ne-

maju pravo na lokalnu inte-

graciju u zemqama u kojima

trenutno `ive, pa se posta-

vqa pitawe gdje da `ive i

{ta da rade tokom sqede}ih

pet godina - nagla{avaju u

Pokretu za mir, razoru`awe

i slobodu.

Pravnici ove organiza-

cije dodaju da nije utvr|eno

da li }e gra|ani ~iji zahtjev

za stambeno zbriwavawe bu-

de odbijen imati pravo na

`albu, koji }e nadle`ni or-

gan o tome odlu~ivati, a ni-

su rije{ena ni neka druga pi-

tawa.

ZBRIWAVAWE

KNE@EVO - Predstavnici

Sindikata drvnog preduze}a

"Omar# i Udru`ewa radnika iz

Kne`eva tra`e od vlasti Repu-

blike Srpske da sprije~e po-

kretawe ste~ajnog postupka u

ovom preduze}u, a koji je zatra-

`io direktor Boris Raqi}.

Osim toga tra`e da se oba-

vi revizija poslovawa preduze-

}a od 1991. do 2006. godine.

Predsjednik Sindikata Mi-

lorad Keleman nagla{ava da su

radnici poni`eni. On optu`uje

direktora preduze}a Borisa Ra-

qi}a da je opqa~kao preduze}e.

- Sproveo je nelegalnu pri-

vatizaciju preduze}a mimo sa-

glasnosti radnika akcionara.

S obzirom na to da nije ve}in-

ski vlasnik, nije mogao ni pod-

nijeti prijedlog za pokretawe

ste~ajnog postupka - ka`e Ke-

leman i dodaje da je osim toga

Raqi}u davno istekao mandat

direktora. Osim ovoga radnici

"Omara# na du{u Raqi}u sta-

vqaju utaju poreza, zloupotre-

bu ovla{}ewa, falsifikova-

we i uni{tavawe dokumenta-

cije, zakqu~ivawe {tetnih ugo-

vora po preduze}e i nesavjesno

poslovawe.

- Skup{tina akcionara

nije upoznata sa prijedlogom

pokretawa ste~ajnog postup-

ka niti ga je razmatrala. Mi

radnici i sitni akcionari

poru~ujemo da }emo preduze}e

i svoja prava braniti svim do-

zvoqenim sredstvima - kazao

je predsjednik Skup{tine ak-

cionara Cvijo Kne`evi}.

Podsjetimo, radnici ovog

preduze}a isti~u da su muke

radnika po~ele 18. juna 2002.

godine, kada je republi~ka

Direkcija za privatizaciju

prodala 22,5 odsto dr`avnog

kapitala u ovom preduze}u.

- Poslije toga Raqi} je po-

~eo da otpu{ta radnike po svom

naho|ewu i istjerao ih na uli-

cu bez otpremnina. Ve}ini ni-

kada nije ni upla}eno penzijsko

ni socijalno osigurawe za po-

sqedwih deset godina - veli

Kne`evi}.

Drvno prera|iva~ko pred-

uze}e "Omar# prije rata bilo

je jedno od najopremqenijih za

finalnu obradu drveta, a za-

po{qavalo je vi{e od 500 rad-

nika.

¥ N. TOMA[EVI]

SINDIKALNA ORGANIZACIJA KNE@EVSKOG PREDUZE]A

"

OMAR"

REVIZIJA, A NE STE^AJ

Predsjednik Sindikata Milorad Keleman nagla{ava

da su radnici opqa~kani i poni`eni

\Predstavnici Sindikata: Crno na bijelo

DIREKTOR

Poku{aj da ~ujemo odgo-

vor direktora "Omara# Bo-

risa Raqi}a na optu`be rad-

nika bio je bezuspje{an, jer

je wegov mobilni telefon ni-

jem za na{e pozive.

Raqi} je nedavno za na{

list izjavio da su "sve optu-

`be radnika izmi{qotina i

da je on spreman za svaku vr-

stu kontrole i revizije svo-

ga rada#.

BIJEQINA - Bijeqinski

advokat @iko Kruni} ocijenio

je neprimjerenom nedavnu odlu-

ku visokog predstavnika da pro-

mijeni Zakon o krivi~nom po-

stupku i da ubudu}e pritvor tra-

je tri godine poslije podizawa

optu`nice, umjesto godine.

Kruni} je branilac jednog od

11 Srba optu`enih za genocid na

podru~ju Srebrenice, u selu Kra-

vica. Oni se od decembra pro{le

godine nalaze u pritvorskoj jedi-

nici suda BiH u Sarajevu.

- Ta odluka je veoma {tetna,

sa stanovi{ta za{tite prava op-

tu`enih na odbranu i nije u skla-

du sa osnovnim odredbama Evrop-

ske konvencije o pravima i slo-

bodama, koja nala`e su|ewe u ra-

zumnom roku. U ovoj situaciji je

neprimjereno da su|ewe nije u ra-

zumnom roku - smatra Kruni}.

Prema wegovim rije~ima, vi-

soki predstavnik je trebalo da

uti~e na sud da procesi {to kra-

}e traju.

Uostalom, dodao je, bosansko-

hercegova~ko dru{tvo treba da se

izbori za dono{ewe odluka u {to

kra}em roku, kako bi saznali ko

je po~inio ratni zlo~in.

- Qudi koji su pritvoreni i

kojima se na teret stavqaju tako

te{ka djela imaju opravdan inte-

res da se to {to prije okon~a. Oni

prije same presude realno izdr`a-

vaju kaznu u vrlo strogom zatvo-

ru. Nama nije potrebno da stvara-

mo novi Hag ili Gvantanamo.

Istovremeno za `rtve nije prav-

da da presudu ~ekaju ~etiri godi-

ne - ka`e Kruni}. ¥ D. G.

BIJEQINSKI ADVOKAT @IKO KRUNI]

Ne treba nam Gvantanamo

\ @iko Kruni}:

Prekr{ena evropska

konvencija

SAVEZ udru`ewa izbjegli-

ca i raseqenih lica u BiH posla-

}e do kraja ove sedmice predstav-

nicima politi~kih partija

"Platformu izbjeglica, raseqe-

nih lica i povratnika BiH za

izbore 2006. godine#.

- Platforma je rezultat ak-

tivnosti koje smo sproveli na

cijelom podru~ju BiH i razgo-

vora sa ovim, najugro`enijim

gra|anima, koje su obavili pred-

stavnici 90 udru`ewa ~lanova

Saveza. Uz Platformu politi~-

kim partijama dostavi}emo i

dopis, kojim }emo zatra`iti da

se izjasne o tome `ele li da je

potpi{u - rekla je predsjednik

Saveza Mirhunisa Zuki}.

Ona je dodala da }e im dosta-

viti i zahtjev da se prijedlozi

Platforme ugrade u wihove

predizborne kampawe, a poli-

ti~ke partije treba da se o ovom

pitawu izjasne do 15. jula.

- Zajedni~ko potpisivawe

Platforme organizova}emo 20. ju-

la. Wenim potpisivawem pove}a-

la bi se odgovornost novoizabra-

nih vlasti u rje{avawu problema

izbjeglica, raseqenih lica i po-

vratnika, kojima se do sada nije

posve}ivalo dovoqno pa`we - is-

takla je Zuki}eva.Platforma sa-

dr`i devet prijedloga za rje{ava-

we nagomilanih problema izbje-

glica, raseqenih i povratnika iz

oblasti obnove domova i infra-

strukture, zapo{qavawa, socijal-

ne za{tite i {kolstva.

Platformu je izradila rad-

na grupa od dvadeset ~lanova Sa-

veza u okviru Programa part-

nerskog gra|anskog zastupawa,

s ciqem poboq{awa dru{tve-

nog polo`aja izbjeglica i po-

vratnika podsticawem gra|an-

skog aktivizma i uspostavqa-

wem mehanizama odgovornosti

izabranih vlasti. ¥ S. Mi.

SAVEZ UDRU@EWA IZBJEGLIH I RASEQENIH U BiH

Potpis zna~i odgovornost

BR^KO - Studenti koji se

ove godine upi{u na Ekonomski

fakultet u Br~kom nastavu }e

poha|ati u skladu sa Bolowskom

deklaracijom.

Ovo informaciju potvrdio

nam je dekan ovog fakulteta Ma-

rin Gu`ali}. Na Ekonomskom

fakultetu u Br~kom u toku je

prijem dokumenata za upis u pr-

vu godinu studija. Prijava sred-

wo{kolaca za studirawe na br-

~anskom Ekonomskom fakulte-

tu, koji djeluje u okviru Univer-

ziteta u Isto~nom Sarajevu, tra-

ja}e do 30. juna. Prijemni ispit

zakazan je za 4. jul ove godine.

Po rije~ima dekana Gu`ali-

}a, "svi studenti ve} od prve go-

dine studija usmjeravaju se u stu-

dijske cikluse i studijske pro-

grame#.

- Prvi studijski ciklus u

stvari je redovni studij od ~eti-

ri godine, drugi, postdiplomski

ciklus traje godinu dana, a tre-

}i je sticawe nau~nih zvawa dok-

tora nauka. Svi ovi ciklusi za-

stupqeni su i na na{em fakul-

tetu - rekao je Gu`ali}.

Gu`ali} napomiwe da }e stu-

denti prije po~etka predavawa

dobiti bro{uru, u kojoj }e biti

upoznati sa cjelokupnim progra-

mom studija na prvoj godini po

bod sistemu.

- Na Ekonomskom fakultetu

u Br~kom izu~avaju se tri stu-

dijska programa i to ra~unovod-

stvo i finansije, menaxment, te

poslovna informatika. Ove go-

dine u prvom upisnom roku, po

odluci Vlade Republike Srpske,

bi}e upisano 50 studenata na bu-

xetu, 50 samofinansiraju}ih i

100 vanrednih - ka`e dekan Ma-

rin Gu`ali}.

¥ M. \.

DRVAR - Kancelarija za

tra`ewe nestalih i zarobqenih

lica Republike Srpske prona-

{la je ju~e u mjestu Dowe Vr-

to~e, zaselak Torbice, op{tina

Drvar, tijelo srpskog civila za

kojeg se pretpostavqa da je ubi-

jen 1995. godine, potvrdio je za

na{ list slu`benik Kancela-

rije Aleksandar Radeta.

On je dodao da je pored po-

smrtnih ostataka ovog ~ovjeka

prona|en konopac, {to ukazuje

na to da je bio vezan. ¥ G. K.

DOWE VRTO^E KOD DRVARA

Prona|eno jedno tijelo

UPIS NA EKONOMSKI FAKULTET U DISTRIKTU

Bolowa i u Br~kom

U OKVIRU tre}eg simpozi-

juma medicinske edukacije farma-

ceuta i biohemi~ara, koji je odr-

`an od 22. do 25. juna na Jahori-

ni, u~esnici su, izme|u ostalog,

imali priliku da se upoznaju i

sa proizvodima farmaceutske ku-

}e "Bosnalijek#, koji su registro-

vani u Republici Srpskoj.

Prema rije~ima direktora

medicinsko-informativne slu-

`be "Bosnalijeka# dr Gordana

Pa{ali}a, u Srpskoj je registro-

vano preko 30 "Bosnalijekovih#

proizvoda, a u ovom trenutku jo{

neki su u postupku registracije.

Organizator ovog simpozi-

juma bila je Farmaceutska ko-

mora Srpske, republi~ka Agen-

cija za lijekove i Farmaceutsko

dru{tvo Srpske. Kompanija

"Bosnalijek#, koja je bila jedan

od sponzora simpozijuma, ovom

prilikom je u saradwi sa Far-

maceutskom komorom Srpske

organizovala i posjetu "Bosna-

lijeku#.

- Preko stotinu farmaceu-

ta imalo je priliku da obi|e

proizvodne kapacitete, razvoj-

ni i proizvodno distributivni

centar farmaceutske ku}e "Bo-

snalijek#, koja je danas izuzet-

no moderna fabrika, sa najsa-

vremenijom opremom u jugoi-

sto~noj Evropi - kazao je Pa{a-

li}, napomiwu}i da se u okviru

"Bosnalijekovog# proizvodnog

distributivnog centra nalazi

i automatizovano skladi{te.

Podsjetimo da je ciq simpozi-

juma, u okviru kojeg je odr`ana

i godi{wa skup{tina Farma-

ceutske komore, bio stru~no usa-

vr{avawe i kontinuirana me-

dicinska edukacija, te upoznava-

we savremenih dostignu}a i no-

viteta u razvoju farmacije i wi-

hova primjena na na{im prosto-

rima. ¥ R. [.

FARMACEUTI OBI[LI

"

BOSNALIJEK"

Po evropskom receptu

~etvrtak, 29. jun 2006.SRBIJA / CRNA GORA

8

BRITANSKI dnevnik

"Fajnen{el tajms# pi{e povo-

dom posjete srpskog premijera

Vojislava Ko{tunice Londonu,

da je Srbija upozorila da bi mo-

gla prekinuti veze sa Zapadom

ukoliko me|unarodna zajedni-

ca ne zauzme "pomirqiviji

stav# prema pitawu Kosova i

hap{ewu Ratka Mladi}a, preno-

si Beta.

Ko{tunica je, kako prenosi

FT, rekao da Beograd ne}e pri-

hvatiti nametnuto rje{ewe za

Kosovo, za koje, dodaje list,

"mnoge zapadne diplomate vje-

ruju da bi do kraja ove godine

trebalo da bude na putu nezavi-

snosti#.

- Poslije sastanka sa svojim

kolegom iz Ujediwenog Kraqev-

stva Tonijem Blerom u Londonu,

Ko{tunica je tako|e nazvao 'ap-

surdnom' odluku Evropske uni-

je da zaustavi pregovore o tje-

{wem povezivawu sa Srbijom

zbog toga {to Beograd nije us-

pio da uhapsi Ratka Mladi}a,

optu`enog za ratne zlo~ine, na-

vodi dnevnik u izvje{taju o po-

sjeti.

Britanija je, ukazuje "Faj-

nen{el tajms#, bila najprodor-

nija u pozivima Beogradu da is-

puni svoje obaveze, dok su dru-

ge vlade, me|u kojima se isti-

~e Francuska, zauzele pomir-

qiviji stav "jer brine da bi se

Srbija time otu|ila od Evrop-

ske unije#.

Ko{tunica je, kako dodaje

list, ipak najavio da }e Srbija

sa~initi "akcioni plan# za sa-

radwu sa Ha{kim tribunalom,

{to je EU i tra`ila.

- Nametnuto re{ewe za Ko-

smet bi, me|utim, sigurno bilo

odba~eno u Skup{tini Srbije

i to bi neizbje`no ozna~ilo

prekretnicu za... odnose Srbije

sa ostatkom svijeta - navodi FT

rije~i srpskog premijera.

Predsjednik vlade Srbije

Vojislav Ko{tunica ponovio je

ju~e u izjavi britanskoj televi-

ziji Bi-Bi-Si da je vlada Srbi-

je u~inila sve {to je mogla da se

Ratko Mladi} na|e u Hagu.

Odgovaraju}i na pitawe da

li Beograd ne `eli ili ne mo-

`e da izru~i Mladi}a, Ko{tu-

nica je odgovorio da se "radi o

tehni~kom problemu#.

- Moram da ka`em da nisam

zadovoqan {to su pregovori o

Sporazumu o stabilizaciji i

asocijaciji sa Evropskom uni-

jom prekinuti zbog toga {to

Mladi} nije izru~en Hagu - re-

kao je srpski premijer i ista-

kao da smatra da je Srbiji tre-

balo pru`iti {ansu da nastavi

da tra`i Mladi}a.

Ko{tunica je tako|e podvu-

kao da nije ta~na procjena da

wegova vlada nije dovoqno ~i-

nila na tra`ewu i hap{ewu

Mladi}a.

- Siguran sam da smo u~ini-

li sve {to smo mogli, sa sred-

stvima koja smo imali i instru-

mentima kojima smo raspolaga-

li - rekao je predsjednik vlade

Srbije.

Govore}i o razlozima svoje

posjete Kosovu i Metohiji, Ko-

{tunica je podsjetio na te{ku

situaciju u kojoj se nalaze Srbi

u pokrajini, gdje se jo{ uvijek de-

{avaju etni~ki motivisani zlo-

~ini, kamenuju autobusi, pale

ku}e, a mawine nemaju slobodu

kretawa.

- Zbog toga ovi qudi tra`e,

mole za neku vrstu podr{ke ili

bar prisustvo nekog iz Beogra-

da - rekao je Ko{tunica u pri-

logu britanske televizije o we-

govoj dana{woj posjeti Kosovu

i ju~era{wim razgovorima sa

britanskim premijerom Toni-

jem Blerom u Londonu. ¥

Britanija je bila najprodornija u pozivima Beogradu

da ispuni svoje obaveze, dok su druge vlade, me|u kojima

se isti~e Francuska, zauzele pomirqiviji stav

"

jer brine

da bi se Srbija time otu|ila od Evropske unije",

ukazuje

"

Fajnen{el tajms"

\Boris Tadi} i Boris Crvenkovski: Dobri me|ususjedski odnosi

DNEVNIK

"

FAJNEN[EL TAJMS" O POSJETI SRPSKOG PREMIJERA

SRBIJI SAMO UCJENESRBIJI SAMO UCJENESRBIJI SAMO UCJENESRBIJI SAMO UCJENESRBIJI SAMO UCJENESRBIJI SAMO UCJENESRBIJI SAMO UCJENESRBIJI SAMO UCJENESRBIJI SAMO UCJENE

U ME\UNARODNOJ za-

jednici preovladava mi{qe-

we da bi status Kosova tre-

balo da bude od UN, EU i NA-

TO garantovani ograni~eni

suverenitet, prenijeli su no-

vinarima u Briselu potpred-

sjednici grupe socijalisti~-

kih stranaka u Evropskom

parlamentu, Hanes Svoboda i

Jan Virsma.

Kako Beta prenosi Svo-

boda i Verisma, koji su ne-

davno posjetili Beograd i

Kosovo, naveli su da su ta-

kvo rje{ewe spremni da ko-

sovski Albanci i da bi ono

ukqu~ivalo potpunu za{titu

za Srbe, vjerske objekte, po-

vratak izbjeglica i rje{ava-

we imovinskih pitawa.

Albanska ve}ina i vlasti

u Pri{tini bi, prema wiho-

vim rije~ima, trebalo da pre-

uzmu potpunu odgovornost za

za{titu mawina, povratak iz-

bjeglica i ekonomsko-socijal-

ni oporavak Kosova, a snage

NATO i EU }e nadzirati i

obezbje|ivati da se to zaista

i ~ini.

Za Srbe bi na lokalnom i

centralnom nivou vlasti bi-

li stvoreni mehanizmi bez-

bjednosti i za{tite. Pitawa

decentralizacije, povratka

izbjeglica, povratka imovi-

ne kosovskim Srbima, za{ti-

ta vjerskih objekata bi, ka`e

Virsma, bila rije{ena kroz

kona~an ishod pregovora o

statusu.

Beograd i kosovski Srbi

moraju {to prije imati zajed-

ni~ki stav o rje{ewu statusa

Kosova, jer me|unarodna za-

jednica "ne}e vi{e ~ekati#.

Finska kao novi predsjedava-

ju}i Evropske unije je, ka`u

Svoboda i Virsma, spremna da

sa~eka jo{ tri mjeseca i po-

slije decembra ove godine, ako

bi rje{ewe statusa bilo na

pomolu.

Oni su dodali da, istovre-

meno, Srbija treba da {to pri-

je postane ~lanica Evropske

unije i da taj ciq treba mno-

go konkretnijim potezima i

podr{kom u~initi prijem~i-

vim za srpsko stanovni{tvo.

EU zato mora ne{to opipqi-

vo ponuditi Srbiji.

Potpredsjednici socija-

listi~ke grupe u EP su obja-

snili da bi "ograni~eni suve-

renitet# zna~io da bi dr`ava

Srbija bila jedan od jemaca ta-

kvog statusa i "uva`en part-

ner# za za{titu interesa srp-

skog `ivqa na Kosmetu, ali

nisu iskqu~ili da bi to, even-

tualno, mogli biti samo "kon-

sultativno pravo#.

Objasnili su da Kosovo ne

bi imalo vojsku, ve} neku vr-

stu ̀ andarmerije. Bezbjednost

na dugi rok bi garantovale

trupe NATO, dok bi sna`no

prisustvo Evropske unije pri-

je svega bilo na poqima poli-

cije, pravosu|a i dijelom eko-

nomije Kosmeta i to bi su-

{tinski i zna~ilo "ograni~e-

we suvereniteta# Kosova.

Granice sada{we pokraji-

ne bi nadzirale me|unarodne

snage, rekao je Virsma, koji je

istakao da bi Kosovo mo`da

moglo imati ovla{}ewa i u

me|unarodnim odnosima, pa i,

eventualno, stolicu u UN. ¥

PRIJEDLOG HANESA SVOBODE I JANA VIRSME ZA BUDU]NOST

JU@NE POKRAJINE

OGRANI^ENI SUVERENITET

Kosmet ne bi imao vojsku, ve} neku vrstu `andarmerije.

Bezbjednost na dugi rok bi garantovale trupe NATO,

dok bi sna`no prisustvo EU bilo na poqima policije,

pravosu|a i dijelom ekonomije

ODLUKA

BEOGRAD - Potpredsjed-

nica Vlade Srbije Ivana Du-

li}-Markovi} izrazila je ju-

~e o~ekivawe da }e odluka o

usvajawu mandata za pregovo-

re Srbije o Sporazumu o sta-

bilizaciji i pridru`ivawu

sa Evropskom unijom biti

usvojena tokom jula na mini-

starskom sastanku EU.

Duli}-Markovi} je, u raz-

govoru sa ambasadorima dr`a-

va-~lanica Evropske unije u

Beogradu, istakla da proces

evropske integracije Srbije

ne smije biti doveden u pita-

we i da je nastavak pregovora

sa EU glavni prioritet vla-

de, saop{teno je iz Vlade Sr-

bije.

BEOGRAD - Stranka

G17 plus podnijela je ju-

~e republi~kom javnom

tu`iocu Srbije inicija-

tivu za pokretawe po-

stupka za zabranu Srpske

radikalne stranke, koju

je svojim potpisima po-

dr`alo vi{e od 70 hiqa-

da gra|ana.

- Smatramo da su se

proteklih 16 godina pre-

dstavnici i ~elnici

SRS-a mnogo ~e{}e i

mnogo vi{e koristili

govorom mr`we i raspi-

rivali nacionalnu, ver-

sku i rasnu netrpeqi-

vost, nego {to su se kori-

stili nekim demokrat-

skim na~elima u svom

djelovawu - rekao je ka-

`e {ef pravnog tima

G17 Plus Aleksandar

Nikoli}.

Pravnici G17 plus

su, pored potpisa pri-

kupqenih u protekle

dvije sedmice u 13 gra-

dova, republi~kom jav-

nom tu`iocu predali i

novinske isje~ke i vi-

deo zapise kojima se ar-

gumentuje inicijativa

za zabranu radikala.

Povod za pokretawe

inicijative bila je iz-

java poslanika SRS Zo-

rana Krasi}a koji je za

govornicom u Skup{ti-

ni Srbije ~lanove poro-

dice biv{e ministarke

poqoprivrede, a sada-

{we potpredsjednice

vlade Ivane Duli}-Mar-

kovi} nazvao usta{ama.

Napadima na ministar-

ku Duli} Markovi} doc-

nije su se pridru`ili i

ostali funkcioneri

SRS.

Republi~ki javni tu-

`ilac mo`e da, po va`e-

}im zakonima kojima se

reguli{e rad politi~-

kih partija, zatra`i od

Ustavnog suda Srbije za-

branu stranke koja ras-

piruje vjersku, nacional-

nu ili rasnu mr`wu. Tu-

`ilac nema rok za odgo-

vor na inicijativu. ¥

G17 PLUS PODNIO INICIJATIVU ZA ZABRANU SRPSKE RADIKALNE STRANKE

Potpisi, isje~ci i video snimci

\

Zamjenik predsjedni-

ka Srpske radikalne

stranke Tomislav Niko-

li} izjavio je ju~e da samo

narod mo`e da odlu~i o

tome da li }e neka stran-

ka biti na vlasti ili u

opoziciji i da li }e biti

zabrawena zato sto nije

u{la u parlament, ili ne.

NAROD

Aleksandar Nikoli}: Koristili

govor mr`we

PODGORICA - Ministri

finansija Crne Gore i Srbije

Igor Luk{i} i Mladan Dinki}

postigli su ju~e u Podgorici na-

~elan dogovor da Srbija naslije-

di ~lanstvo dr`avne zajednice u

Me|unarodnom monetarnom fon-

du i ostalim me|unarodnim fi-

nansijskim organizacijama.

Dogovorom je predvi|eno da

Srbija refundira odre|eni iz-

nos Crnoj Gori, koji podrazumi-

jeva regulisawe obaveza Crne Go-

re prema tim finansijskim in-

stitucijama. Sastanku u Podgo-

rici prisustvovali su i predsjed-

nik Savjeta Centralne banke Cr-

ne Gore Qubi{a Krgovi} i gu-

verner Narodne banke Srbije Ra-

dovan Jela{i}.

A poslije dvonedjeqnih kon-

sultacija sa predstavnicima Vla-

de Srbije i Narodne banke, dele-

gacija MMF prekju~e je pohvali-

la mjere koje su preduzete za oba-

rawe inflacije uz napomenu da

ima jo{ prostora da se uti~e na

smawewe cijena. Ta ocjena je do-

{la dan po{to je ministarstvo

finansija saop{tilo da }e junska

inflacija biti nula, {to se ni-

je dogodilo u proteklih devet go-

dina.

Prema rije~ima {efa misi-

je MMF-a za SCG Pitera Dojla

Vlada Srbije inflaciju mo`e da

obori ukidawem monopola i to,

za po~etak, ukidawem Uredbe o

zabrani uvoza naftnih derivata.

- Smawewe inflacije je va-

`no jer }e to pomo}i da se otva-

raju nova radna mjesta. Naime,

rast cijena jedan je od najva`a-

nijih pokazateqa za svakog ko ho-

}e da ula`e, a samo ni`a infla-

cija mo`e da podstakne nove in-

vesticije u va{u zemqu. Srbija

sada ima najve}i rast cijena u ~i-

tavom regionu i Evropi - rekao

je Dojl. ¥

DOGOVOR MINISTARA FINANSIJA

CRNE GORE I SRBIJE

Srbija nasqednica

BEOGRAD - Ministar odbrane

Srbije Zoran Stankovi} izvinio se ju-

~e zbog izjave wegovih saradnika ko-

ji su prije nekoliko dana izjavili da

u Vojsku Srbije dolazi veliki broj

narkomana i regruta sa kriminalnom

pro{lo{}u, prenosi Beta.

U Domu vojske u Beogradu Stanko-

vi} je novinarima kazao da to nije stav

Ministarstva odbrane i izvinio se

zbog toga {to je tom izjavom uvre|en

veliki broj gra|ana Srbije i ~lano-

va wihovih porodica. Stankovi} je,

me|utim, potvrdio da postoje veliki

problemi sa regrutnim kontingentom

i da vojska ve} du`e vrijeme tra`i iz-

mjenu zakonske regulative, regrutnog

pravilnika kao i materijalna sred-

stva za dodatnu regrutaciju.

On je podsjetio da jedan dio pro-

blema sa regrutima nastaje zbog toga

{to je veliki period od regrutacije

do upu}ivawa na slu`ewe vojnog roka

i dodao da regulativa koja ure|uje te

odnose nije mogla da bude promijewe-

na zbog komplikovane procedure od-

lu~ivawa u biv{oj dr`avnoj zajedni-

ci. Prema rije~ima ministra, pro-

fesionalna vojska bi}e formirana

do 2010. godine nakon ~ega }e biti uki-

nuta obavezna regrutacija. Ipak, mla-

di}ima koji budu `eqeli da vojsku

slu`e na tradicionalan na~in ta mo-

gu}nost }e biti ostavqena. ¥

PODGORICA - Mitropolit

crnogorsko-primorske mitropo-

lije Srpske pravoslavne crkve

Amfilohije ocijenio je ju~e da

bi nezavisnost "pretvorila# Ko-

smet "dugoro~no bure baruta, ne

samo za Balkan, nego i za ~itavu

Evropu#. Amfilohije je za pod-

gori~ki dnevnik "Dan# kazao da

bi "najoptimalnije# rje{ewe za

Kosovo i Metohiju bilo da osta-

ne u sastavu Srbije, sa najvi{om

mogu}om autonomijom i uz garan-

tovawe svih qudskih prava svim

wegovim stanovnicima.

- Davawe Kosmetu nezavisno-

sti pretvori}e ga u dugoro~no

bure baruta ne samo za Balkan

nego i za ~itavu Evropu. Na stra-

nu {to bi to bio preduslov za

kona~no etni~ko ~i{}ewe pra-

voslavnih Srba sa tih vjekovnih

wihovih prostora - rekao je mi-

tropolit crnogorsko-primorski.

On je dodao da sli~ni "isto-

rijski presedani# na prostori-

ma Balkana, Male Azije i dije-

lova Afrike pokazuju da bi ne-

zavisnost Kosova i Metohije

prouzrokovala "uni{tewe, bez

obzira na sve me|unarodne ga-

rancije, sveukupnog duhovnog i

kulturnog hri{}anskog nasqe|a

na Kosmetu#. ¥

MINISTAR ODBRANE SRBIJE ZORAN STANKOVI]

Izviwewe zbog uvreda

MITROPOLIT AMFILOHIJE

Kosovo bure baruta

PREDSJEDNIK Srbije

Boris Tadi} ju~e je u Skopqu

ponovio da se protivi nezavi-

snosti Kosova i da }e to, uko-

liko se dogodi, biti lo{e ne

samo za nacionalne interese

Srbije ve} i za ~itav region.

Tadi}, koji se nalazio u jed-

nodnevnoj posjeti Skopqu, re-

kao je na konferenciji za no-

vinare, da je Srbija zaintere-

sovana za stabilnu Makedoni-

ju i da vjeruje da incidenti ko-

ji prate kampawu za parlamen-

tarne izbore ne}e destabili-

zovati Makedoniju.

Tadi}ev doma}in, makedon-

ski predsjednik Branko Crven-

kovski rekao je da dvije dr`a-

ve imaju tradicionalno dobre

me|ususjedske odnose i da tako

treba da nastave i u budu}no-

sti.

Crvenkovski je kazao da

Makedonija i Srbija imaju "pu-

no toga zajedni~kog u pro{lo-

sti, a da }e imati mnogo zajed-

ni~kog i u budu}nosti#. ¥

Protiv nezavisnosti

SRBIJI SAMO UCJENE

MOSKVA - Rakete za Si-

riju i Iran, ratni avioni za

Venecuelu i Mjanmar, heli-

kopteri za Sudan - Rusija ide

svojim putem kada je rije~ o

prodaji naoru`awa, naizgled

imuna na eti~ke rasprave ko-

je na drugim mjestima poga|a-

ju industriju oru`ja, prenosi

Beta.

Dok se ~lanice Evropske

unije i daqe sva|aju da li da

skinu zabranu prodaje svog

oru`ja Kini, gotovo polovi-

na pro{logodi{we ruske pro-

daje oru`ja od {est milijardi

dolara oti{la je u Peking, na-

vodi Rojters.

Dok se Bijela ku}a upiwe

da ubijedi Kongres da odobri

ameri~ko-indijski nuklearni

sporazum, za koji neki kongre-

smeni strahuju da bi mogao da

pokrene trku u naoru`awu,

Moskva zavr{ava dvije atom-

ske centrale na ra~un Wu Del-

hija. Ruska industrija oru`ja

je jedna od malobrojnih djelat-

nosti u zemqi koje mogu da se

takmi~e sa zapadnim firmama

na ravnoj nozi, i danas je isto-

vremeno izvor presti`a i

kqu~ za prodor Moskve u os-

vajawu novih tr`i{ta za svoj

izvoz.

- Da se ne zavaravamo. Ako

mi prestanemo da izvozimo

oru`je, onda }e to raditi ne-

ko drugi - rekao je {ef dr`av-

nog monopoliste za prodaju

oru`ja Rosoboronexport Ser-

gej ^emezov, u rijetkom inter-

vjuu sa poslovnim magazinom

"Itogi#.

- Trgovina oru`jem je su-

vi{e profitna za svijet da bi

se od we odustalo. Sre}om, Ru-

sija je to shvatila. Razdobqe

demokratskog romantizma se

izmijenilo u vrijeme poslov-

nog pragmatizma - ka`e ^eme-

zov, bliski prijateq predsjed-

nika Vladimira Putina od da-

na kada su zajedno slu`ili

KGB.

Ali, taj pragmatizam je

izazvao me|unarodnu kritiku,

a neki stru~waci ka`u da se

iza naizgled zdravog ruskog iz-

voza oru`ja skriva industri-

ja u propadawu koja i daqe pra-

vi pare samo od ostataka so-

vjetske vojne pro{losti.

Rusija zara|uje oko pet mi-

lijardi dolara godi{we od tr-

govine oru`jem - {to je broj-

ka koja je blijeda i u pore|ewu

sa zaradama na izvozu nafte,

gasa, metala i drveta.

Glavni klijenti su Indija

i Kina, ali naruxbine sti`u

iz Irana, Sirije, Venecuele i

Palestinaca - kupaca sa koji-

ma neke zapadne zemqe ne `e-

le da imaju posla.

Moskva ka`e da ~vrsto po-

{tuje me|unarodne zabrane i

da ne trguje sa re`imima stav-

qenim pod embargo. Istovre-

meno, carinski podaci poka-

zuju da je ruski izvoz oru`ja

preko Rosoboronexporta, koji

kontroli{e 90 odsto trgovine,

porastao za gotovo 70 procena-

ta od kako je Putin osnovao

ovu dr`avnu agenciju 2000. go-

dine.

Me|utim, neki stru~waci

ka`u da je ruska industrija

oru`ja u dubokoj krizi. Tvrde

da joj zapravo nema oporavka

jer vi{e ne proizvodi dijelo-

ve, ve} koristi stare. Indu-

strija se raspala. ka`u oni, a

oprema je rasprodata.

Veoma malo novog oru`ja

je dizajnirano i - {to je va-

`nije - fabrike dijelova su

zatvorene zbog mawka naruxbi-

na, a wihovi obu~eni radnici

su nestali. To vi{e nije indu-

strija, ve} trgovina, ka`u ne-

ki analiti~ari. U toj indu-

striji nema rasta.

Sovjetske zalihe su dovo-

qno velike da odr`e prodaju za

jo{ mnoge godine, ali ta trgo-

vina ne stvara nova radna mje-

sta ni dugoro~ni razvoj. To je

zapravo rasprodaja. ¥

~etvrtak, 29. jun 2006. SVIJET

9PROIZVODWA I PRODAJA RUSKOG NAORU@AWA

Rusija zara|uje oko pet milijardi dolara godi{we od trgovine

oru`jem. Glavni klijenti su Indija i Kina, ali naruxbe sti`u

iz Irana, Sirije, Venecuele i Palestinaca - kupaca sa kojima

neke zapadne zemqe ne `ele da imaju posla

VA[INGTON - U svijetu

je sve mawe rezervi nafte, ko-

je su lako dostupne za eksploa-

taciju, pa eksperti procjewuju

da bi ve} 2010. a najkasnije 2047.

proizvodwa te energetske siro-

vine u svijetu mogla da po~ne

da opada zbog fizi~kih ograni~-

ewa eksploatacije, prenosi Ta-

njug.

Taj pad bi do{ao u vrijeme

kada apetit za naftom u svije-

tu sve vi{e raste, pa se o~eku-

je da bi do 2025. tra`wa tog

energenta mogla da se pove}a za

50 odsto, procijenilo je ame-

ri~ko Ministarstvo energeti-

ke. Ova procjena je u skladu s

procjenama ostalih me|unarod-

nih agencija.

Rje{ewe za taj problem po-

jedini u naftnoj industriji vi-

de u tehnologiji koja }e prona-

}i na~in za va|ewe te{ko do-

stupnih rezervi nafte i gasa,

prenijela je agencija DPA.

I dok naftni gigant "Eks-

on-Mobil# kroz {aqivu rekla-

mu `eli da ka`e da je dosad

utro{en svega jedan bilion od

procijewena 3,3 biliona svjet-

skih rezervi nafte, ostali to

shvataju ozbiqnije, kao na pri-

mer "[evron# koji je upotrije-

bio isti podatak da ka`e su-

protno.

- Trebalo je 125 godina da

se potro{i prvi bilion bare-

la nafte, a sqede}i }emo utro-

{iti za 30 godina. Jedno je jasno:

era lake nafte je pro{la - ka-

`e na reklami predsjednik "[e-

vrona# Dejvid O'Rejli.

Ovakve sumorne prognoze od

2000. do 2005. podstakle su nevje-

rovatan rast biogoriva. Svjet-

ska proizvodwa etanola, na pri-

mjer, udvostru~ena je na skoro

40 milijardi litara, od ~ega naj-

ve}i dio u Brazilu i SAD, dok

se mawe koli~ine proizvode u

Kini, EU i Indiji.

Wema~ka je u tom periodu

najvi{e doprinijela ~etvoro-

strukom pove}awu proizvodwe

biodizela na blizu ~etiri mi-

lijarde litara, s gotovo polo-

vinom te koli~ine, ispred

Francuske, SAD, Italije i Au-

strije.

Velike kompanije i investi-

tori kao {to su "Briti{ petro-

leum#, "[el#, "Dajmler-Kraj-

sler#, "Dipon#, Ri~ard Bron-

son, Bil Gejts i investiciona

firma "Goldman Saks# ula`u

ogromna sredstva u biogoriva.

Izvr{ni direktor BP Xon

Brauni smatra da }e se tra`wa

biogoriva znatno pove}ati na-

redne decenije jer potro{a~i

tra`e jeftinije i ~istije go-

rivo, a vlade nastoje da {to ve-

}i dio tra`we podmire doma-

}om proizvodwom energije.

Od 1997. godine cijene naf-

te su se u~etvorostru~ile, a od

10 vode}ih naftnih kompanija

jedino je BP znatnije pove}ao

proizvodwu od 2002. do 2004.

prije svega zahvaquju}i veli-

kom sporazumu s Rusijom.

Ovi podaci su dokaz da }e

svjetska industrija nafte usko-

ro dosti}i maksimalni kapaci-

tet i vi{e ne}e biti u stawu

da svake godine pove}ava proi-

zvodwu u skladu s tra`wom.

Takozvana "vr{na# proiz-

vodwa, prema nekim procjena-

ma, ve} je dostignuta u 15 od 23

zemqe vode}e proizvo|a~e naf-

te, ukqu~uju}i SAD u 1970, Ve-

necuelu, Veliku Britaniju i

Norve{ku. ¥

SVJETSKE REZERVE CRNOG ZLATA SE BRZO TRO[E

NAFTE SVE MAWE

Trebalo je 125 godina da se potro{i prvi bilion barela

nafte, a sqede}i }emo utro{iti za 30 godina. Jedno je jasno:

era lake nafte je pro{la, ka`e Dejvid O'Rejli

PROIZVODWA

Proizvodwa nafte u Sau-

dijskoj Arabiji i Rusiji, koja

zajedno podmiruje blizu ~etvr-

tinu svjetske potro{we od oko

84 miliona barela na dan i

daqe je "`iva#, mada mnogi eks-

perti sumwaju u saudijske tvrd-

we da bi lako mogla da pove}a

eksploataciju ako to `eli.

Pojedine zemqe su uvele

obavezno kori{}ewe goriva

biqnog porijekla kao {to je

Brazil, gdje je 40 odsto goriva

na bazi etanola dobijenog od

{e}erne trske i 70 odsto novih

vozila mo`e da ga koristi.

KABUL - Ameri~ki dr`av-

ni sekretar Kondoliza Rajs obe-

}ala je ju~e pobjedu nad taliba-

nima u Avganistanu, a avgani-

stanskog predsjednika Hamida

Karzaija nazvala je jednim od

najpo{tovanijih svjetskih li-

dera, prenosi Beta.

Rajsova, koja je ju~e doputo-

vala u Avganistan iz Pakista-

na, izjavila je da su SAD i vla-

da predsjednika Karzaija zabri-

nute zbog porasta nasiqa u Av-

ganistanu.

Ona je rekla da demokrat-

ska dostignu}a Avganistana u

proteklih pet godina, od pada

talibana, ne}e biti izbrisana.

- To {to Avganistan ima

neprijateqe nikoga ne iznena-

|uje - rekla je ona poslije sa-

stanka sa Karzaijem i vojnim

komandantima. Rajsova je rekla

da }e SAD ostati posve}ene Av-

ganistanu.

- Ne}emo se umoriti i oti-

}i - rekla je ona.

Karzai je rekao da optimi-

zam zbog dostignu}a wegove

zemqe ne zna~i da ne vidi pro-

bleme. Teroristi "poku{avaju

da nas napadnu kad god mogu. Ka-

da govorimo o uspjehu, to ne zna-

~i da zaboravqamo probleme#,

rekao je on. ¥

ZA SVAKOG PO NE[TO

PEKING - Kineski premi-

jer Ven \iabao pozvao je ju~e na

miroqubivo rje{ewe raketne i

nuklearne krize na Korejskom

poluostrvu i poru~io da sve stra-

ne treba da doprinesu popu{tawu

tenzija, prenosi Tanjug.

Ven je to izjavio poslije raz-

govora s australijskim premije-

rom Xonom Hauardom tokom ko-

jih je bilo rije~i o bilateralnim

pitawima, ali i o nuklearnim

ambicijama Irana i Sjeverne Ko-

reje, javile su agencije.

- Mi pa`qivo pratimo raz-

voj situacije - odgovorio je Ven

kada je upitan o izvje{tajima da

Sjeverna Koreja mo`da pripre-

ma lansirawe rakete dugog dome-

ta. Kineski premijer je izrazio

nadu da }e se "sve strane koje ̀ e-

le stabilnost na Korejskom po-

luostrvu uzdr`ati od koraka ko-

ji bi pogor{ali situaciju#.

Zamjenik predsjednika kine-

ske partijske Centralne vojne

komisije Su Kaihou rekao je ja-

panskoj agenciji Kjodo da Kina

nema informacije o sjevernoko-

rejskim raketnim planovima.

- Mi ne znamo kada i pod ko-

jim uslovima }e raketa biti is-

paqena. Nastojimo da prikupimo

informacije - rekao je Su.

Ju`nokorejski ministar ino-

stranih poslova Ban Ki-mun, ko-

ji je ju~e doputovao u Peking, po-

zvao je Kinu da poku{a da ubije-

di Sjevernu Koreju da ne izvr{i

probno lansirawe dalekometne

rakete za koje su Va{ington,

Seul i Tokio rekli da bi pred-

stavqalo veliku prijetwu regi-

onalnoj bezbjednosti. ¥

TEL AVIV - Izraelska voj-

ska je, u pratwi tenkova, u{la

rano ju~e u ju`ni dio pojasa Ga-

ze, nai{av{i na mali otpor Pa-

lestinaca, u okviru operacije

~iji je ciq da se izvr{i priti-

sak na palestinske ekstremi-

ste da oslobode vojnika otetog

u nedjequ u napadu na vojni

punkt kraj granice s tim pod-

ru~jem, javqa Tanjug. Prije kop-

nene invazije, izraelske vazdu-

hoplovne snage su bombardova-

le tri mosta u centralnom di-

jelu Gaze. Vojni zvani~nici su

rekli da su time `eqeli da

sprije~e prebacivawe vojnika

iz jednog dijela pojasa Gaze u

drugi. Vazduhoplovne snage su

tako|e napale elektri~nu cen-

tralu, zbog ~ega je u ve}em di-

jelu te teritorije nestalo stru-

je, rekli su palestinski zva-

ni~nici.

Portparol Narodnih komi-

teta otpora, jedne od organiza-

cija koja je u~estvovala u napa-

du i otmici vojnika, a kasnije

otela i jednog jevrejskog nase-

qenika sa Zapadne obale, za-

prijetio je u me|uvremenu da }e

naseqenik biti ubijen pred te-

levizijskim kamerama, ako voj-

ska ne napusti u pojas Gaze.

Vojna operacija nazvana

"Qetna ki{a# pokrenuta je na-

kon dva dana neuspjelih prego-

vora o osloba|awu desetara Gi-

lada [alita (19). ¥

IZRAELSKA VOJSKA U[LA NA JUG POJASA GAZE

\ Pojas Gaze: Izraelski vojnik popravqa tenk

Po~ela "Qetna ki{a"

AMERIKA I AVGANISTAN ZABRINUTI ZBOG PORASTA NASIQA

Rajsova obe}ala pobjedu

\ Kondoliza Rajs i Hamid Karzai:

Izdr`ati do kraja

KINA POZIVA NA SMAWEWE NAPETOSTI OKO

SJEVERNE KOREJE

Rakete nisu rje{ewe

UHAP[EN TERORISTA

"AL-KAIDE"

Abu Kudama

iza brave

BAGDAD - Ira~ke snage bez-

bjednosti uhapsile su teroristu

"Al-Kaide#, glavnog osumwi-

~enog za bomba{ki napad na {i-

itski Zlatni hram, Tuni`ana Ju-

srija Fakera Mohameda Alija,

poznatog i pod imenom Abu Ku-

dama, saop{tio je ju~e savjetnik

ira~kih snaga bezbjednosti Muva-

fak al Rubaije. El Rubaije je re-

kao da je drugi kqu~ni ~ovek bom-

ba{kog napada Haitam Sabah [a-

ker Mohamed el Badri i daqe u

bjekstvu, prenijela je agencija

AP. Abu Kudama je te{ko rawen

prilikom okr{aja sa snagama bez-

bjednosti sjeverno od Bagdada pri-

je nekoliko dana, a 15 stranih eks-

tremista je poginulo. ¥

~etvrtak, 29. jun 2006.CRNA HRONIKA

HERCEG NOVI - Bawo-

lu~anin @eqko Vu~i} nalazi

se u pritvoru podgori~kog za-

tvora "Spu`# u Crnoj Gori,

potvrdio je na{em listu [ef

kabineta direktora uprave po-

licije Crne Gore Petar Kr-

staji}.

Prema wegovim rije~ima

Vu~i} je, u Sudu za prekr{a-

je u Herceg Novom, osu|en na

sedam dana zatvora zbog navod-

nog naru{avawa javnog reda i

mira.

On je uhap{en u no}i izme-

|u nedjeqe i ponedjeqka, a oko

dva ~asa poslije pono}i sudi-

ja za prekr{aje Jasna Vrbica

po kratkom postupku izrekla

mu je presudu, na koju nema pra-

vo `albe.

"Glas Srpske# u telefon-

skom razgovoru sa sudijom Ja-

snom Vrbicom nije dobio obra-

zlo`ewe ove presude, jer, kako

ona ka`e, "o tome ne mo`e da

govori preko telefona#, igno-

ri{u}i napomenu da poziv do-

lazi iz Bawe Luke.

Ni u Centru bezbjednosti

Herceg Novi nisu `eqeli da

komentari{u hap{ewe Vu~i-

}a. Komandir Sini{a Ja}imo-

vi} "nije ovla{}en# da daje iz-

jave, pa nas je uputio na na~el-

nika Centra Vojislava Drago-

vi}a koji je, na`alost, ju~e bio

odsutan.

@eqkova supruga @ana Vu-

~i} cijelu pri~u ispri~ala je

podgori~kom dnevnom listu

"Dan#. Muke wene porodice po-

~ele su u nedjequ kada je @eq-

ko, zajedno sa Du{anom Mihaj-

lovi}em, tastom i ta{tom Bo-

rislavom i Bosom Poledica

krenuo na odmor u Crnu Goru.

Iz Bawe Luke su krenuli u ne-

djequ oko 12 ~asova sa dva au-

tomobila. Na grani~ni prelaz

Sitnice, na putu Trebiwe -

Herceg Novi, stigli su oko

17.30 ~asova. Me|utim, prili-

kom legitimisawa crnogorska

policija uvidjela je da Vu~i}

kod sebe nema punomo} za auto-

mobil "pe`o 406# registarskih

oznaka 723-M-311.

Kada je shvatio da je zabo-

ravio punomo} @eqko je poli-

cajcima objasnio da je, istim

automobilom, ~esto dolazio u

Crnu Goru, jer u Budvi posje-

duje stan. Poslije provjere i

policajci su se u to uvjerili,

ali mu ipak nisu dozvolili da

pre|e granicu.

Ne `ele}i da pravi pro-

bleme Vu~i} je odlu~io da sa

Poledicama pre|e u Mihajlo-

vi}evo vozilo, a da svoj auto-

mobil parkira na grani~nom

prelazu. Me|utim, kada je zamo-

lio da "pe`o# ostavi na poli-

cijskom parkingu, koji je osvi-

jetqen, komandir Sa{a Axi}

mu to nije dozvolio i rekao mu

je da auto ostavi iza krivine,

koja je 200 metara udaqena od

prelaza.

- Vu~i}u je to bilo sumwi-

vo i u bijesu je rekao da }e pro-

dati stan i nikada vi{e ne}e

dolaziti u Crnu Goru. U jed-

nom trenutku rekao je policaj-

cu da je g... i pitao ga zar mu ni-

je `ao da ga vra}a 400 kilome-

tara - rekao je Du{an Mihajlo-

vi} podgori~-

kom listu.

Poslije toga

Vu~i} je sjeo u

automobil i kre-

nuo da se vrati

u Bawu Luku.

Me|utim, pri-

{ao mu je poli-

cajac i zamolio

ga da se vrati,

obja{wavaju}i mu da

}e sve biti rije{e-

no. Uvjeren da }e biti tako, Vu-

~i} je sa wim oti{ao u Policij-

sku stanicu gdje ga je sa "lisi-

cama# do~ekao komandir Axi}.

Poslije vi{e~asovnog

maltretirawa na granici po

Vu~i}a je do{ao intervent-

ni vod policije. Prevezli su

ga u Herceg Novi, gdje je osu-

|en na kaznu zatvora od sedam

dana.

¥ O. MATAVUQ

BAWOLU^ANIN @EQKO VU^I] UHAP[EN NA CRNOGORSKOJ GRANICI

RE[ETKE UMJESTO SUNCOBRANA

10

Do nesporazuma na granici do{lo je zbog toga {to Vu~i}

nije imao punomo} na automobil

"

pe`o" sa kojim je po{ao

na qetovawe u Budvu. Zbog

"

naru{avawa javnog reda"

Vu~i}u odre|en pritvor od sedam dana

\Petar Krstaji}: Vu~i} preba~en

u zatvor

"

Spu`"

OGOR^EWE

Vu~i}eva supruga @ana Vu~i} se sa djecom na-

lazi u wihovom stanu u Budvi. @eqkovo hap{e-

we stra{no ju je pogodilo i za sve krivi crno-

gorsku policiju i navodi da }e prodati svoju imo-

vinu u Budvi, jer se prevarila kada je pomisli-

la da }e se tu osje}ati kao kod ku}e.

Na`alost, nije joj bilo do pri~e sa nama, ali

je wena sestra Sawa potvrdila navode koji su

objavqeni u podgori~kom listu.

BILE]A - Pripadnici

Agencije za istrage i za{titu

BiH (Sipa) ju~e rano ujutru na

podru~ju Trebiwa i Bile}e, ka-

ko nezvani~no saznajemo, uhapsi-

li su ve}i broj lica i istovre-

meno pretresli ve}i broj ku}a

i stanova u ta dva hercegova~ka

mjesta.

Nezvani~no radi se o sedam

lica koja se dovode u vezu sa or-

ganizovanim kriminalom, ali u

agenciji Sipa u Sarajevu, kao ni

u Tu`ila{tvu BiH nisu dali

bilo kakve preciznije infor-

macije o svemu. U Sipi su samo

potvrdili da je akcija u toku, a

u Tu`ila{tvu je re~eno da }e o

svemu biti izdato zvani~no sa-

op{tewe, ne navode}i kada.

Ne zna se o kojim licima je

rije~, a jedino je Milomir Vu-

koje iz Trebiwa potvrdio da je

uhap{en wegov sin Neboj{a (25)

koji radi na poslovima osigura-

wa u Razvojnoj banci u tom gra-

du. On je uhap{en ju~e oko {est

~asova i 15 minuta u ku}i, a ka-

ko otac tvrdi u hap{ewu je u~e-

stvovalo oko 30 pripadnika Si-

pe sa devet automobila. On ni-

je znao gdje je odveden wegov sin

za koga tvrdi da nema nikakve

veze sa organizovanim krimina-

lom. Sumwa da je do hap{ewa do-

{lo zbog toga {to se Neboj{a

povremeno dru`io sa ranije osu-

|ivanim @eqkom Tasovcem iz

Trebiwa.

O navedenim hap{ewima ju-

~e nikakve preciznije infor-

macije nisu mogli da daju ni u

Centru javne bezbjednosti Tre-

biwe. ¥ [. A.

AKCIJA PRIPADNIKA SIPE U TREBIWU I BILE]I

Masovna hap{ewa u zoru

"BEOGRAD - Vrhovni sud Srbi-

je potvrdio je ju~e Miloradu

Ulemeku kaznu zatvora od 40 go-

dina za ubistvo Ivana Stambo-

li}a i poku{aj ubistva Vuka

Dra{kovi}a.

Vrhovni sud saop{tio je ju~e

da je uva`io `albu specijalnog

tu`ioca Okru`nog javnog tu`i-

la{tva u Beogradu u odnosu na op-

tu`enog Leonida Milivojevi}a,

kao i ̀ albe branilaca optu`enih

Du{ka Mari~i}a, Nenada Bujo-

{evi}a i Milorada Bracanovi}a.

Sud je preina~io presudu Poseb-

nog odjeqewa Okru`nog suda u

Beogradu u pogledu pravne ocje-

ne djela i odluke o kazni.

Optu`eni Milorad Ulemek

osu|en je na jedinstvenu kaznu za-

tvora u trajawu od 40 godina,

Branko Ber~ek na jedinstvenu ka-

znu zatvora u trajawu od 40 godi-

na, a Leonid Milivojevi} na je-

dinstvenu kaznu zatvora od 30 go-

dina.

Radomir Markovi} osu|en je

na jedinstvenu kaznu zatvora od 15

godina, Du{ko Mari~i} na kaznu

zatvora od 30 godina, Nenad Bu-

jo{evi} na kaznu zatvora u traja-

wu od 35 godina, optu`eni Nenad

Ili} na kaznu zatvora u trajawu

od 15 godina i optu`eni Milorad

Bracanovi} na kaznu zatvora u

trajawu od dvije godine.

U nepreina~enom dijelu prvo-

stepena presuda Okru`nog suda u

Beogradu je potvr|ena, a `albe

specijalnog tu`ioca Okru`nog

javnog tu`ila{tva U Beogradu,

optu`enih i wihovih branilaca

odbijene su kao neosnovane.

Prvostepenom presudom biv-

{i {ef JSO Ulemek, kao i pri-

padnici te jedinice Du{an Mari-

~i}, Nenad Bujo{evi} i Branko

Ber~ek bili su osu|eni na po 40

godina zatvora.

Na 15 godina zatvora bili su

osu|eni pripadnici JSO Leonid

Milivojevi} i Nenad Ili} i biv-

{i {ef DB Radomir Markovi}.

Biv{i zamjenik na~elnika Bez-

bjednosno-informativne agenci-

je (BIA) Milorad Bracanovi}

prvostepenom presudom je bio osu-

|en zbog prikrivawa krivi~nog

djela na ~etiri godine zatvora.

Sudija Okru`nog suda Dragoqub

Albijani} rekao je, ~itaju}i pr-

vostepenu presudu 18. jula pro-

{le godine, da je Ulemek organi-

zovao kriminalnu grupu po nalo-

gu biv{eg predsjednika Srbije i

SRJ Slobodana Milo{evi}a sa

ciqem da vr{e ubistva. Me|u-

tim, Albijani} je rekao da Sud-

sko vije}e nije moglo da prihva-

ti stav tu`ila{tva da je to su|e-

we jednom re`imu, po{to bi to

zna~ilo da se radi o politi~kom

su|ewu, ve} da se sudi konkret-

nim optu`enima za najte`a kri-

vi~na djela.

Albijani} je kazao da je Ivan

Stamboli}, neposredno pred sm-

rt, dok se nalazio nad iskopanom

jamom na Fru{koj gori, trpio

strah i bol visokog intenziteta.

Predsjedavaju}i Sudskog vi-

je}a je naglasio da je presuda u od-

nosu na atentat u Budvi zasnova-

na na izjavi Vuka Dra{kovi}a,

vi{e pripadnika Vojske Jugosla-

vije, dokazima o otiscima prsti-

ju optu`enih, kao i izjava Nena-

da Ili}a i Radomira Markovi}a

datih u policiji.

Povodom presude za Stambo-

li}a, kao dokazi su uzeti DNK

analiza wegovih posmrtnih osta-

taka, izjave vje{taka, pripadni-

ka SUP Beograd, ~uvara sa Ko-

{utwaka koji je vidio otmicu,

kao i iskaza svjedoka saradnika

Nenada [area, ali i izjava Mar-

kovi}a i Leonida Milivojevi}a

u policiji. ¥

VRHOVNI SUD SRBIJE POTVRDIO PRESUDU MILORADU ULEMEKU

LEGIJI 40 GODINA ZATVORA

Osmorici optu`enih Vrhovni sud je potvrdio kazne od

ukupno 207 godina zatvora za ubistvo Ivana Stamboli}a

i poku{aj ubistva Vuka Dra{kovi}a

\Milorad Ulemek: Na su|ewu u Specijalnom sudu

IMOVINSKA DOBIT

Sud je odredio da pripadni-

ci Jedinice za specijalne ope-

racije vrate protivpravnu imo-

vinsku dobit koju su za zlo~i-

ne dobili od Ulemeka. Tako

Ber~ek treba da vrati 30 hi-

qada wema~kih maraka u di-

narskoj protivvrijednosti, Ma-

ri~i} 20 hiqada maraka, Leo-

nid Milivojevi} 30 hiqada,

Nenad Bujo{evi} 20 hiqada i

Nenad Ili} 10 hiqada maraka.

Ivan Stamboli} je otet 25.

avgusta 2000. godine i kasnije

ubijen na Fru{koj gori. Aten-

tat na Vuka Dra{kovi}a u Bu-

dvi poku{an je 15. juna 2000.

godine.

Sudski postupak je bio iz-

dvojen za Slobodana Milo{evi-

}a i Neboj{u Pavkovi}a. Po-

stupak protiv Milo{evi}a je

okon~an po wegovoj smrti.

\Milomir Vukoje: Moj sin nije

povezan sa organizovanim

kriminalom

ORA[JE - Inspektori Sektora

kriminalisti~ke policije Ministar-

stva unutra{wih poslova @upanije po-

savske iz Ora{ja, u Federaciji Bosne

i Hercegovine, prona{li su 27.juna,

oko 13 ~asova, 12 stabqika indijske

konopqe u mjestu "Stara~a# u Prudu

kod Oxaka.

Iz MUP Posavske `upanije saop-

{teno je da }e stabqike biti upu}ene

na vje{ta~ewe kako bi se utvrdilo da li

se radi o indijskoj konopqi od koje se

proizvodi opojna droga marihuana.

Policija radi na otkrivawu lica

koja su "uzgajala# indijsku konopqu.

¥ M. D.

NA PODRU^JU OP[TINE OXAK

Konopqa na wivi

ZVORNIK - Kantonalno

tu`ila{tvo iz Tuzle podiglo

je ju~e optu`nicu protiv Zo-

rana Jankovi}a (46), ro|enog u

Kalesiji, nastawenog u Bije-

qini zbog krivi~nog djela rat-

ni zlo~in protiv civilnog sta-

novni{tva, saop{tilo je Kan-

tonalno tu`ila{tvo.

U saop{tewu se navodi da

je optu`nica dostavqena na

potvr|ivawe sudiji za pret-

hodno saslu{awe pri Kanto-

nalnom sudu u Tuzli.

Optu`nica tereti Zorana

Jankovi}a da je na lokalitetu

Ra{idov han u Snagovu kod

Zvornika, zajedno sa drugim

licima 29. aprila 1992. godi-

ne u~estvovao u ubistvu 36 bo-

{wa~kih civila.

Na teret mu se stavqa i

u~e{}e u prinudnom raseqa-

vawu vi{e od stotinu mje-

{tana iz sela [eher i Like,

op{tina Kalesija, u Federa-

ciji BiH, 27. maja 1992. go-

dine.

Zoran Jankovi} se nalazi u

pritvoru u Tuzli od 9. maja ove

godine.

Zbog hap{ewa i odvo|ewa

na saslu{awe Srba u Kanto-

nalni sud u Tuzli, op{tinska

Bora~ka organizacija u Zvor-

niku organizovala je 26. juna

protestnu blokadu puta prema

Tuzli.

Predsjednik Predsjedni-

{tva op{tinske Bora~ke orga-

nizacije Dragan Milo{evi}

ocijenio je ju~e da je "o~ito da

se kantonalnom tu`ila{tvu

`uri, po{to oni znaju da rade

protivzakonito, odnosno da

hapse lica iako tuzlansko tu-

`ila{tvo i sud nisu mjesno

nadle`ni.

- Vjerovatno i `ure prije

nego {to do|e do kona~nog do-

govora o nadle`nosti, rekao je

Milo{evi} koji je istakao da

danas o~ekuje da od ministra

Slobodana Kova~a dobije in-

formacije u vezi sa zahtjevom

zvorni~kih boraca. ¥ S. S.

DOBOJ - Tridesetogodi{wi Mi-

lo{ Ili} iz Osojnice, ozrenskog na-

seqa u dobojskoj op{tini, poginuo je

ju~e popodne prilikom rukovawa ko-

sa~icom.

Uradio je to, kako je utvr|eno, ne-

stru~no, jer je poku{ao elektri~nim

motorom da startuje kosa~icu, koja je

radila na naftni pogon.

Nastojao je da kosa~icu preusmje-

ri na elektri~nu energiju, ali ga je

tom prilikom pogodio strujni udar od

kojeg je na mjestu ostao mrtav.

¥ Sl. P.

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI DOBOJ

Poginuo od strujnog udara

U TUZLI PODIGNUTA OPTU@NICA PROTIV

ZORANA JANKOVI]A

Tu`ila{tvu se `uri?

TELEGRAF

SRBAC - Srp~anin B.V. osumwi~en je za nasiqe u poro-

dici jer je napao je svoju majku K.V. kojoj je nanio povrede,

zbog ~ega joj je ukazana pomo} u Domu zdravqa. ¥

¹ ¹ ¹

BAWA LUKA - U bawolu~koj ulici Vojvode Stepe Ste-

panovi}a, Q.S. (53), ubio se u svojoj ku}i hicem iz lova~kog

karabina. ¥

¹ ¹ ¹

BAWA LUKA - Na Gradskoj tr`nici ukraden je nov~a-

nik od J.[. u kojem je bilo 300 maraka. ¥

¹ ¹ ¹

BAWA LUKA - Provalnici su iz stana u ulici \ure

\akovi}a ukrali 300 maraka i dva pi{toqa. ¥ M. D.

BOSTON - Jedan musliman

svjedo~io je na su|ewu u Sjedi-

wenim Ameri~kim Dr`avama

bosanskom emigrantu Marku

Bo{ki}u, optu`enom za u~e{}e

u maskaru u Srebrenici 1995,

da je pre`ivio strijeqawe mu-

slimanskih zarobqenika posli-

je ulaska srpskih snaga u Sre-

brenicu, javila je Beta.

Proces protiv Bo{ki}a

(41), ina~e Hrvata, otvoren je

po{to je u avgustu 2004. optu-

`en da je lagao federalnim zva-

ni~nicima kako bi dobio

dr`avqanstvo Sjediwenih

Ameri~kih Dr`ava, a tu`ba za

ratne zlo~ine podignuta je po-

{to je optu`eni prepoznat na

video-snimku masakra.

Tokom uvodne rije~i na

su|ewu, pomo}nik ameri~kog

tu`ioca Xefri Auerhan je re-

kao da je optu`eni bio ~lan 10.

diverzantskog odreda Vojske Re-

publike Srpske, koja je kupila

muslimanske mu{karce i dje~a-

ke i transportovala ih autobu-

sima na poqe izvan Srebreni-

ce, gdje su u grupama po deset

strijeqani.

Bo{ki}ev advokat Maks

[tern tvrdio je na su|ewu, ko-

je je prekju~e po~elo, da je we-

gov klijent u~estvovao u masa-

kru tek po{to mu je uperen

pi{toq u glavu.

- Ovo nije slu~aj ratnog zlo-

~ina. Ovo je slu~aj la`nih iz-

java - rekao je [tern.

Advokat optu`enog je kazao

da je Bo{ki} bio u srpskom kon-

centracionom logoru oko {est

mjeseci tokom 1994. godine i da

je, po pu{tawu iz logora, bio

prisiqen da se pridru`i srp-

skim vojnicima. Svjedok Be}ir

Salihovi} (34) kazao je da je,

zajedno sa stotinama drugih mu-

slimana zarobqen i da su ga srp-

ski vojnici dr`ali u jednoj

{koli nekoliko dana.

Kako je svjedo~io, on i

drugi mu{karci su odvedeni

16. jula 1995. godine na liva-

du van Srebrenice. Kako je

autobus prilazio livadi, re-

kao je, vidio je tijela ubije-

nih na sve strane, kao i Sr-

be koji su izvodili qude iz

autobusa koji su bili ispred

wegovog.

- Vodili su qude na isto

poqe gdje su i drugi ubijeni

i pucali su u wih - rekao je Sa-

lihovi}.

Opisao je i da je pre`i-

vio jer je pao na stomak, a dru-

gi u koje je pucano su pali pre-

ko wega. Tada je, kako tvrdi,

~uo srpske vojnike kako pitaju

da li je neko povrije|en i da li

mu treba pomo}, a zatim kako

pucaju u one koji su se javili.

Salihovi} je kazao da je os-

tao da le`i na zemqi cio dan,

a da je pobjegao tako {to je pu-

zao me|u tijelima ubijenih.

Svjedok nije bio zamoqen

da identifikuje u sudnici u to-

ku svog svjedo~ewa Bo{ki}a kao

jednog od vojnika. ¥

PRED SUDOM U BOSTONU PO^ELO SU\EWE MARKU BO[KI]U

Optu`eni je bio ~lan 10. diverzantskog odreda Vojske

Republike Srpske i tereti se za u~e{}e u masakru

u julu 1995. godine u Srebrenici

ODAO GA VIDEO-SNIMAK

KARLOVAC - U @upanij-

skom sudu u Karlovcu prekju-

~e je nastavqeno su|ewu biv-

{em specijalcu hrvatskog Mi-

nistarstva unutra{wih poslo-

va Mihajlu Hrastovu, optu`e-

nom za ratni zlo~in 1991. go-

dine na Koranskom mostu kod

Karlovca, kada je prema optu-

`nici ubijeno 13 zarobqenih

rezervista Jugoslovenske na-

rodne armije.

Na prekju~era{woj ras-

pravi saslu{ani su svjedoci -

komandant Specijalne jedini-

ce policije Frawo Dru`ak,

komandant karlova~ke poli-

cije iz 1991. godine Ivan

[tajduhar i dvojica tenkista,

rezervista tada{we Jugoslo-

venske narodne armije.

Obojicu tenkista, ina~e

povratnika na podru~je Voj-

ni}a, \uru Vukobratovi}a i

\uru Su~evi}a, za svjedo~ewe

je u dokaznom postupku pozva-

la odbrana Mihajla Hrastova,

radi utvr|ivawa stepena rat-

ne opasnosti i ugro`enosti

odbrane Karlovca.

Oni su opisali vojnu

spremnost svojih posada i

kretawe svoje jedinice 21. sep-

tembra 1991, kada je zlo~in

po~iwen, a Vukobratovi} je

rekao da je kao rezervista

"u~estvovao u vojnoj vje`bi#,

dodaju}i da je iste ve~eri ~uo

da je na mostu bilo zarob-

qavawa.

Su~evi} je rekao da se me-

|u rezervistima pro~ulo da je

toga dana bilo zarobqavawa

i ubistava, a nakon toga do-

{li su im, kako su rekli, "ak-

tivni vojnici iz Kumanova i

Zaje~ara#.

Komandant specijalaca ko-

jima je Hrastov pripadao, Fra-

wo Dru`ak, rekao je da we-

mu i wegovim saradnicima

nije "ni palo na pamet#

nare|ewe da se puca u rezer-

viste na mostu, jer su oni,

kako je rekao, "bili disci-

plinovani i organizovani

po svim principima me|u-

narodnog ratnog prava#.

Kako je rekao, sam doga-

|aj na mostu bio je posqed-

ica ~estih neprijateqskih

napada u poku{aju da se zau-

zme Karlovac.

Dru`ak je rekao da je

Hrastov iz svih akcija u ko-

jima je prije u~estvovao shva-

tao va`nost mostova, a zatim

je pro~itao i nare|ewe koje

je potpisao komandant 110.

brigade Hrvatske vojske Luka

Jan~i, kojim se 15. septembra

svim jedinicama nare|uje da

se blokiraju svi prilazni mo-

stovi Karlovcu i "ostavi mi-

nimalan prolaz za lica# ko-

ja treba "pretresti i razoru-

`ati#. Tada{wi komandant

karlova~ke policije Ivan

[tajduhar opisao je da su te

ve~eri kada se dogodio zlo-

~in pucwava i granatirawe

na karlova~kim ulicama bi-

li vrlo jaki, kao i da se uvi-

|aj nije mogao obaviti do uju-

tro. Te ve~eri je samo foto-

grafisano mjesto doga|aja, a

te fotografije su danas sa-

stavni dio sudskih spisa.

Ovo je drugo su|ewe optu-

`enom Mihajlu Hrastovu, na-

kon {to je u martu 2004. Vr-

hovni sud drugi put ukinuo

osloba|aju}u presudu karlo-

va~kog @upanijskog suda za

"protivpravno ubijawe i

rawavawe neprijateqa u oru-

`anom sukobu, kao i izvr-

{ewe ka`wivog djela protiv

~ovje~nosti i me|unarodnog

prava#. ¥

Hrastov se tereti da je kao pripadnik specijalne

policije odgovoran za ubistvo 13 zarobqenih rezervista

Jugoslovenske narodne armije. Svjedok Frawo Dru`ak tvrdi

da kao komandant nije naredio da se puca u zarobqenike

UBISTVO ZAROBQENIKA

Mihajlu Hrastovu se su-

di, jer je kao pripadnik spe-

cijalne policijske jedinice

Hrvatske dobio zadatak da sa

svojom grupom ~uva i privede

u policiju grupu neprijate-

qskih vojnika koji su preda-

li oru`je.

On je, me|utim, na razo-

ru`ane neprijateqske vojni-

ke pucao iz mitraqeza, iako

oni nisu direktno ugro`ava-

li `ivote Hrastova i wegov-

ih kolega.

U @UPANIJSKOM SUDU U KARLOVCU NASTAVQENO SU\EWE MIHAJLU HRASTOVU

ZLO^IN NA KORANSKOM MOSTU

HAG - Sudsko vije}e Ha-

{kog tribunala odbilo je ju~e

zahtjev odbrane "vukovarske

trojke# za osloba|awe, uz obra-

zlo`ewe da su tu`ioci u doka-

znom postupku iznijeli dovo-

qno dokaza u prilog navodima

optu`nice.

Biv{i oficiri JNA Mi-

le Mrk{i}, Veselin [qiva-

n~anin i Miroslav Radi} op-

tu`eni su za zlostavqawe i

strijeqawe vi{e od 250 hrvat-

skih zarobqenika izvedenih

iz vukovarske bolnice, na far-

mi Ov~ara, 20. novembra 1991.

godine.

Predsjedavaju}i sudija Ke-

vin Parker rekao je da je sud-

sko vije}e imalo dovoqno do-

kaza za utvr|ivawe da su nad

zarobqenicima po~iweni zlo-

~ini iz optu`nice - progon,

istrebqewe, ubistva, zlosta-

vqawe, okrutno postupawe,

mu~ewe i druga nehumana dje-

la, prenosi Srna.

- Tu`ioci su dali dovoqno

dokaza da je izme|u 200 i 300

zarobqenih Hrvata 20. juna u

pet ili {est autobusa do-

premqeno na Ov~aru i da su

tamo zlostavqani u prisustvu

pripadnika Teritorijalne od-

brane, "~etnika#, pripadnika

paravojski, dobrovoqaca, voj-

ne policije i pripadnika JNA

- rekao je Parker.

Prema wegovim rije~ima,

to zlostavqawe bilo je namjer-

no i diskriminatorsko, jer su

zarobqenici prebijani zato

{to su Hrvati.

Sudija Parker nazna~io je

da je vije}e saslu{alo dovoqno

dokaza i o tome da su 20. novem-

bra 1991. godine zarobqenici

po grupama odvo|eni i strije-

qani i zatim pokopani u ma-

sovnoj grobnici.

- Postoje i dokazi da su

zarobqenici strijeqani sa-

mo zato {to su bili Hrvati

ili hrvatski borci - rekao je

Parker.

Sudsko vije}e je zakqu~ilo

da je optu`ba pru`ila dovoqno

dokaza o komandnoj odgovorno-

sti trojice optu`enih, kao i

da su oni znali za zlo~ine.

Zahtjev odbrane za oslo-

ba|awe i odluka sudskog vije}a

dio su uobi~ajene procedure po

zavr{etku dokaznog postupka

odbrane, a uo~i po~etka odbra-

ne optu`enih, 14. avgusta. ¥

U HA[KOM SUDU ODBIJEN ZAHTJEV ADVOKATA

"VUKOVARSKE TROJKE"

Dokazi protiv osloba|awa

BEOGRAD - Zemqotres ja~ine 3,2 stepena Rihterove skale os-

jetio se sino} u 19.25 ~asova u okolini Golupca.

Kako je agenciji Beta re~eno u Seizmolo{kom zavodu Srbije, epi-

centar potresa bio je 20 kilometara jugoisto~no od Golupca.

Prema rije~ima de`urnog seizmologa, zemqotres te ja~ine ne

izaziva materijalnu {tetu, ve} samo uznemirewe gra|ana. ¥

ZEMQOTRES U OKOLINI GOLUPCA

Gra|ani uznemireni

~etvrtak, 29. jun 2006. CRNA HRONIKA

11

SAOBRA]AJKA KOD

MOSKVE

[estoro

mrtvih

MOSKVA - [est qudi je

poginulo, a 20 je povrije|eno

kada se rano jutros u blizini

Moskve prevrnuo autobus pun

putnika, prenio je Tanjug.

Nesre}a se dogodila u pet

~asova i 50 minuta, dok se au-

tobus kretao ka gradu Kaluga,

200 kilometara jugozapadno od

Moskve, rekao je Viktor Belt-

sov iz ministarstva za vanred-

ne situacije.

- Jo{ uvijek nije jasno da

li je uzrok nesre}e qudski fak-

tor ili kvar na vozilu, koje je

prili~no staro. Ispita}emo

situaciju i na osnovu izjava

pre`ivjelih i svjedoka prona-

}i krivca - rekao je advokat

Sergej Klopu{in televiziji

NTV.

Saobra}ajne nesre}e sa fa-

talnim ishodom veoma su ~esta

pojava u Rusiji, gdje mnogi vo-

za~i ne po{tuju pravila, uglav-

nom ne koriste bezbjednosne

pojaseve, a putevi su, posebno u

unutra{wosti, u lo{em stawu.

Vo`wa pod dejstvom alko-

hola tako|e je redovna pojava,

navela je agencija Aso{ijeted

pres. ¥

NA LEDINA^KOM

JEZERU

Povrije|eno

trinaest lica

NOVI SAD - Trinaest oso-

ba, me|u kojima je ~etvoro dje-

ce, lak{e je povrije|eno pri-

likom ju~era{weg obru{avawa

stijene na obalu na Ledina~kom

jezeru kraj Novog Sada, javila

je Beta.

Nesre}a se dogodila oko 18

~asova, kada je na jezeru bilo

nekoliko desetina kupa~a.

O~evici su kazali da se naj-

prije za~ulo pucketawe stije-

ne, potom je nekoliko sitnijih

dijelova palo na obalu, da bi se

zatim jedan veliki komad kame-

na obru{io na kupa~e. Povri-

je|eni su odmah preba~eni u no-

vosadski Klini~ki centar, gdje

su im konstatovane lak{e tje-

lesne povrede i odmah su pu{te-

ni ku}i. ^etvoro djece je

primqeno u Dje~ju bolnicu u

Novom Sadu, ali su poslije uka-

zane pomo}i i oni pu{teni ku-

}ama, osim jednog dje~aka, koji

je iz preventivnih razloga za-

dr`an u bolnici. Policija i

de`urni istra`ni sudija su oba-

vili uvi|aj, a zvani~no sao-

p{tewe o~ekuje se sutra. ¥

HAG - Biv{i ministar

odbrane Republike Srpske Bog-

dan Suboti} posvjedo~io je ju~e

na su|ewu Mom~ilu Kraji{niku

pred Ha{kim tribunalom da Kra-

ji{nik 1992. nije imao ovla{}ewa

da odlu~uje o vojnim pitawima,

iako je bio ~lan vrhovne komande,

javila je Beta. Suboti} je iskaz

dao kao svjedok Sudskog vije}a,

po{to su i optu`ba i odbrana za-

vr{ile dokazne postupke. Po Sub-

oti}u, Kraji{nik je samo pred-

sjedavao Skup{tinom Srpske i ni-

je imao posebna ovla{}ewa. U vo-

jna pitawa bio je ukqu~en kada je

postao ~lan Vrhovne komande, ko-

ja je bila "savjetodavno tijelo#

predsjednika Srpske Radovana

Karaxi}a, koji je imao ovla{}ewa

da izdaje nare|ewa armiji.

Karaxi} se, me|utim, o svemu

prvo savjetovao sa ~lanovima

Predsjedni{tva Nikolom Koqe-

vi}em i Biqanom Plav{i}, tvr-

dio je svjedok. ¥

HA[KI TRIBUNAL

Svjedo~io Bogdan Suboti}

BAWA LUKA - U bawolu~kom kafi}u "Kabare# 27. juna, ne-

{to poslije 23 ~asa do{lo je do tu~e izme|u B. G. i B. V. Prema

informacijama iz Centra javne bezbjednosti, B. G. je pesnicama

povrijedio B. V. po oku, uvu i dowoj usni.

Policija je obavila uvi|aj.

¥ M. D.

BAWA LUKA

Pretu~en u kafi}u

Marko Bo{ki}: Pre}utao

u~e{}e u ratu

Mihajlo Hrastov: Drugo

su|ewe za ratni zlo~in

BILE]A - Prema infor-

maciji Centra javne bezbjedno-

sti Trebiwe na gradili{tu

Podtuhor kod Bile}e, gdje su u

toku zavr{ni radovi na tune-

lu Fatni~ko poqe - Bile}ko

jezero dugom 15.650 metara

zabiqe`ena je provala u pro-

storije preduze}a Hidroelek-

trane na Trebi{wici, kada je

iz wih otu|en ra~unar. To pred-

uze}e je vr{ilo nadzor radova

na tunelu, za ~ije potrebe je i

izgra|en, pa na gradili{tu

imaju svoje prostorije, koje se

nalaze odmah uz prostorije iz-

vo|a~a radova "Hidrogradwe#.

Iako je kraj baraka sa poslov-

nim prostorijama HET-a i

"Hidrogradwe# uspostavqena

stalna ~uvarska slu`ba, pro-

valnici su uspjeli da odvale

prozor i odnesu ra~unar. Kako

se bli`i kraj radova na tune-

lu, kra|e na gradili{tima sa

kojih je krenuo wegov proboj,

sve su ~e{}e. Tako su od kraja

pro{le godine do sada na gra-

dili{tu u Pa|enima, na obodu

Fatni~kog poqa, zabiqe`ene

jo{ ~etiri kra|e. Lopovi pri

tom nisu birali, pa su odnosi-

li sve {to im je do{lo pod ru-

ku, "~erupaju}i# pri tom gra|e-

vinske ma{ine i odnose}i ~ak

i ono {to ni za {ta ne mo`e

da poslu`i, poput dijela ven-

tilacionih cijevi.

¥ [. A.

PROVALA NA GRADILI[TU KOD BILE]E

"^erupaju" {ta stignu

LIVNO - Sudija za prethodno saslu{awe

Kantonalnog suda u Livnu Nedim Begi} rekao je

ju~e Srni da je odredio pritvor od 30 dana Iva-

nu Rado{u (42) iz sela Kolo kod Tomislavgra-

da, koji je hicima iz lova~ke pu{ke ubio kom-

{iju Stipu Peri}a (66).

Rado{ je u iskazu koji je dao sudiji priznao

da je u nedjequ, 25. juna, usmrtio Peri}a, ~emu je

prethodio verbalni sukob sa `rtvom.

Kantonalno tu`ila{tvo u Livnu podnije}e

protiv Rado{a krivi~nu prijavu za krivi~no

djelo ubistva.

Sudija za prethodno saslu{awe ju~e mu je od-

redio pritvor na prijedlog glavnog kantonalnog

tu`ioca Milorada Bara{ina.

Brat ubijenog Stipe Peri}a Martin Peri}

(64) umro je od infarkta, zbog {oka koji je iza-

zvao prizor bratovqeve smrti. ¥

U KOLU KOD TOMISLAVGRADA

Sa~maricom ubio kom{iju

BRAZIL

Stradalo

sedmoro qudi

RIO DE @ANEIRO -

Najmawe sedmoro qudi je po-

ginulo kada se stara tro-

spratnica sru{ila u centru

mjesta Resif na sjeveroisto-

ku Brazila, saop{tile su ju-

~e spasila~ke ekipe, preno-

si Tanjug.

Sve `rtve, me|u kojima i

troje djece, su se nalazile u

susjednim ku}ama na koje je

padalo kamewe od stare tro-

spratnice. Jo{ sedmoro qu-

di je povrije|eno, javio je

Aso{ijeted pres.

Sru{ena zgrada je pra-

zna i napu{tena od septem-

bra pro{le godine i nalazi

se u centru Resifea, glav-

nog grada brazilske dr`ave

Pernambuko. ¥

~etvrtak, 29. jun 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

12

QUBIWE - Sve

sre}ne porodice li-

~e jedna na drugu, a

svaka nesre}na ne-

sre}na je na svoj na-

~in. Ovom re~enicom

po~iwe jedno od svje-

tskih kwi`evnih re-

mek-djela "Ana Kare-

wina#, a tako je to i

u `ivotu.

Na aerodromu u

"novom svijetu#, Va-

lentinu Vrtikapu sa

mu`em Bo{kom i 20-mjese~nim

sinom Dejanom do~ekao je pri-

jateq iz Sarajeva, pa po`eqev-

{i dobrodo{licu u Kanadu, re-

kao Bo{ku - ma{inac si, za te-

be }e biti posla, a ti Valenti-

na - zaboravi na diplomu, zabo-

ravi da si studirala medicinu!

- Plakala sam kao ki{a -

prisje}a se Valentina ovih da-

na dok se odmara kod roditeqa

u Qubiwu. Kroz glavu mi lete

slike Sarajeva: diplomirala

sam 17. aprila 1992. godine, u

gradu su ve} pucalo, ginulo...

Profesor me pita: zar ne vi-

dite da je rat, da se gine... Vi-

dim, ka`em, ali meni je ovo po-

sqedwi ispit... Kad sam ga po-

lo`ila nisam znala ho}u li

`iva sti}i ku}i... Bo{ko i ja

smo mladi} i djevojka. Bje`i-

mo iz Sarajeva, nekim autobu-

sima u kojima je neopisiva gu-

`va, nikom ne kazujemo kuda

}emo, on se krije izme|u sjedi-

{ta, mu{karac je - da ga ne

uhapse, da ga ne mobili{u...

Negdje no}u u onom mete`u,

mra~na je no}, napregnuta ti-

{ina, ve} smo izme|u Kalino-

vika i Uloga nad hladnom i

tamnom Neretvom. Bo`e, ka-

`em mu, da ovdje poginemo ni-

ko ne zna ko smo, niko od na-

{ih u Sarajevu i Qubiwu i ne

zna gdje smo... Iz Nevesiwa se,

napokon, uspijevamo javiti ku-

}i... Slijedi sta`irawe u Tre-

biwu, pa posao u ratnom Qubi-

wu, od 1992. do qeta 1995, do

jula - kada sam u Vinipegu ~u-

la stra{nu re~enicu "zabora-

vi#. Kako da zaboravim? A ̀ i-

vo se sje}am slika lije~ewa ra-

wenika, obilaska qubiwskih

sela, pora|awa u wima... Ah,

da, i sama sam bila u poodma-

kloj trudno}i kada mi je ~o-

vjek u Ubosku zahvaqivao {to

sam pomogla wegovoj `eni, i

veli: da vas odvezem nazad u

grad. Gledam, dovezao traktor,

a meni stomak do zuba! Mo`e,

ka`em mu, ali i ti }e{ mene

pora|ati usput. Nasmijasmo se

oboje, i on u selu na|e neki au-

tomobil...

- Nije mi bilo lako slu-

{ati prijateqski intonira-

nu re~enicu u Kanadi: zabora-

vite na medicinu... Plakala

sam kao ki{a. Milovala Deja-

na, gledala u dva ko-

fera - u jednom we-

gove pelene, u dru-

gom na{a gardero-

ba, u nov~aniku sa-

mo 400 maraka u{te-

|evine, ponesene iz

Qubiwa. Uz to, ne

znam ni rije~i en-

gleskog! Jer, u {ko-

li sam u~ila ru-

ski... Ipak, ne. Ne-

}u zaboraviti, re-

kla sam nekim ta-

janstvenim, malim, jo{ nepo-

tresenim kraji~kom du{e... Pr-

vo sam po~ela da u~im jezik.

Bo{ko je, kao ma{inski in`e-

wer, dobio posao, nismo stra-

hovali za egzistenciju, a ja...

ja sam bila uporna. Hm, upor-

na, ako ne postoji prikladni-

ji izraz - uspjela sam da

nau~im jezik i da veri-

fikujem diplomu za Ka-

nadu i SAD!

To je bio tek prvi

dio wenog uspjeha u "no-

vom svijetu#, u novom

`ivotu. Ubrzo su joj po-

tom odobrili specija-

lizaciju, za wom i sub-

specijalizaciju gerija-

trijske neuropsihija-

trije u Wujorku. Ali, ne

lezi vra`e, ni tu se, po-

kazalo se, nije oprosti-

la s ratom, s ratnom pa-

nikom.

- Znam {ta `elite

da ~ujete... Ovako je bi-

lo. Mi smo se ba{ ve~e

prije vratili iz Herce-

govine u Wujork. Ja po-

{la na moj posao u gradu,

u Wujorku, Bo{ko sjeo u

auto i krenuo na svoje

radno mjesto u Filadel-

fiji, 11. je septembar

2001. godine. Taman {to sam

u{la, kad panika, uznemire-

nost, ka`u udario avion u Tr-

gova~ki centar, mnogo mrtvih...

Qudi ho}e da bje`e iz grada, ne

zna se ni {ta se zbiva... Pop-

nemo se na krov zgrade u kojoj

radimo, samo smo par kilome-

tara daleko od wega. Bili smo

gore na vrhu ba{ kad je drugi

avion udario, kad su "blizan-

ci# pali, kao kula od karata...

Poput onog dana u Sarajevu,

kao one no}i nad Neretvom, na-

jednom se u meni javila neizvje-

snost: je li to novi rat, je li

mi mu` pro{ao, put do Fila-

delfije vodio mu je ba{ kraj

Trgova~kog centra... Niko ni-

je imun na paniku. Ja sam mora-

la, ipak, ostavqati utisak da

jesam, morali smo pomagati

drugima, me|u wima i nekima

na{im iz BiH, kod kojih su se

aktivirale one ve} potisnute

ratne psihoze... Bila sam de-

`urna. Prijateqica s posla

me nazvala, uzela mi je k}erku

Katarinu iz obdani{ta i od-

vela kod sebe, javio se i Bo-

{ko, rekao da je pro{ao prije

katastrofe, ali ne}e mo}i na-

zad, policija nikom ne da pre-

ko mostova nazad... [ta jo{ da

ka`em - ve} vi|eno, prolazi{

kroz iste emocije kao u ratu.

Mi pacijentima, kao ni dru-

gdje, ne smijemo pri~ati o se-

bi. Oni vjerovatno misle da je

na{ `ivot sa~iwen samo od

sre}e...

Dana{wi Valentinin `i-

vot je, na sre}u, ba{ takav. Do-

sadan, rekli bi `urnalisti

`ute {tampe. Od 2005. sa mu-

`em, sinom i k}erkom `ivi u

Kvinsiju, u Ilinoisu, gdje ra-

di kao neuropsihijatar u "Bles-

sing Hospitalsu#, uz to je jedi-

ni gerijatrijski psihijatar u

toj regiji, a predaje i na medi-

cinskom fakultetu Univerzi-

teta u Ilinoisu. I wena poro-

dica je sre}na... ¥

QUDI IZ MOJE BIQE@NICE

VALENTINA VRTIKAPA, PSIHIJATAR

IZ SARAJEVA U KVINSIJU

Solidarnost

nad`ivjela pakao

Pi{e @arko

JAWI]

\ Valentina Vrtikapa:

Predaje i na medicinskom

fakultetu Univerziteta

u Ilinoisu

LAKTA[I - Zbog pove-

}ane potro{we vode usqed

velikih vru}ina, lakta{ko

preduze}e "Budu}nost#, koje

gazduje vodovodom, zavelo je

redukcije.

Kako saop{tavaju iz ovog

preduze}a, od prosje~nih

4.000 metara kubnih, dnevna

potro{wa vode pove}ana je

za 50 odsto. To je osnovni

uzrok {to su mnogi Lakta-

{ani vrelo vidovdansko ju-

tro do~ekali suvih slavina.

- Vode ima dovoqno za

normalnu upotrebu, odnosno

tu{irawe, prawe ve{a i su-

|a. Me|utim, kapacitet na-

{eg vodovoda ne mo`e da pod-

miri zalivawe ba{ta, liva-

da i cvije}waka. Uzalud su

bili svi na{i apeli da se vo-

da koristi racionalno, pa

smo morali uvesti nepopu-

larnu mjeru redukcije - ka`e

direktor "Budu}nosti# Ni-

kola Vujakovi}.

On isti~e da }e redukci-

je trajati od {est do 10 ~a-

sova po sektorima. U suprot-

nom, prijeti opasnost da do-

|e do kvara pumpi i blokade

~itavog sistema.

- Nivo vode ne pada u pod-

zemnim izvorima, ali zbog

pove}ane potro{we smawuje

se nivo vode u rezervoaru. Za-

to su redukcije neophodne da

bi u rezervoaru mogli aku-

mulirati dovoqnu koli~inu

vode za nesmetano vodosnab-

dijevawe. Redukcije }emo uvo-

diti ba{ u onim terminima

kada "gluvi# na apele upor-

no zalijevaju ba{te. U sva-

kom slu~aju, na{i potro{a-

~i mogu biti sigurni u higi-

jensku ispravnost vode koju

obavqa Institut za za{titu

zdravqa iz Bawe Luke.

"Neposlu{ne# }e iznena-

diti i neugodna ~iwenica da }e

za prekomjernu potro{wu vo-

de morati da plate i mandat-

ne kazne. Naime, u "Budu}no-

sti# najavquju da }e discipli-

novawe potro{a~a na sebe pre-

uzeti Komunalna policija.

¥ D. DAVIDOVI]

Uzalud su bili na{i apeli da se voda

koristi racionalno. Redukcije }e

trajati od {est do 10 ~asova

po sektorima, ka`e Nikola Vujakovi}

NOVO GORA@DE - Rexep

Gegi}, odbornik Stranke demo-

kratske akcije, novi je pred-

sjednik Skup{tine op{tine

Novo Gora`de.

To su odlu~ili op{tinski

parlamentarci iz Novog Gora-

`da na sjednici odr`anoj u uto-

rak, nakon {to je dosada{wi

predsjednik Skup{tine, iz

opravdanih razloga, podnio

ostavku.

Nakon {to su usvojili

Eti~ki kodeks izabranih zva-

ni~nika op{tine Novo Gora-

`de, odbornici su upoznati sa

Vodi~em za buxet i finansije.

Radi se o dokumentu koji je na-

stao kao rezultat analize sta-

wa u ovoj oblasti u op{tina

BiH, koga je uradio stru~ni tim

OEBS-a u okviru projekta

GAP, ~ime je ujedna~ena raspo-

djela buxetskih sredstava.

Usvajaju}i izvje{taj o radu

Komunalne policije, odborni-

ci su insistirali na vi{e re-

da kada je rije~ o ~isto}i gra-

da, a uz pohvale stru~noj slu-

`bi usvojen je i izvje{taj o sta-

wu poqoprivrede i sto~arstva

na podru~ju ove op{tine.

Prihva}en je memorandum

o primjeni projekta "Vodeni

}iro#, uz sugestiju da se tre-

ba razjasniti wegova samoo-

dr`ivost.

Odbornici su nakon du`e

rasprave usvojili Program

utro{ka sredstava ostvarenih

po osnovu vansudskog poravna-

wa sa HE "Vi{egrad#.

Radi se o 825 hiqada mara-

ka dobijenih na ime neispla}e-

nih naknada za potopqeno ze-

mqi{te do 2002. godine, koja }e

se prema ovom Programu najve-

}im dijelom utro{iti za infra-

strukturu, po osnovu zahtjeva i

projekata u mjesnim zajednicama.

Na sjednici je usvojena i cje-

lokupna analiza stawa sa pri-

jedlogom mjera koje imaju za ciq

sanaciju javnog preduze}a "Ko-

munalno# Novo Gora`de. Pre-

ma ovom prijedlogu, op{tina

Novo Gora`de }e za kompletnu

sanaciju i unapre|ewe rada

ovog preduze}a izdvojiti na-

mjenska sredstva od 142 hiqade

maraka.¥ S. HELETA

SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE NOVO GORA@DE

GEGI] NOVI PREDSJEDNIK

Osim o radu Komunalne policije, odbornici su usvojili

i izvje{taj o stawu poqoprivrede i sto~arstva

na podru~ju op{tine

^ELINAC - Osnivawem

folklorne sekcije "Lepti-

ri}i# `ivot u [wegotini

kod ^elinca postalo je qep-

{i i veseliji. Koreograf

sekcije Dragan Brankovi} ka-

`e da pedeset |aka uglavnom

iz ni`ih razreda Osnovne

{kole "Novak Piva{evi}#

vrijedno uvje`bava igre iz

razli~itih krajeva. "Lepti-

ri}i# su, veli, ve} rado vi|e-

ni gosti na svim sve~anosti-

ma u selu.

Milovan Vu~i}, starina

koji du`e od pola vijeka na

razne na~ine nastoji o`i-

vjeti `ivot u [wegotini,

najzaslu`niji je za osniva-

we "Leptiri}a#. Okupiv{i

"~etu malu, ali odabranu#,

Vu~i} im je stvorio po~et-

ne uslove za rad, a sada na-

stoji podsta}i i druge [we-

gotince da krenu wegovim

stopama.

¥ B. M.

FOLKLORNA SEKCIJA U [WEGOTINI

Poletjeli razigrani "Leptiri}i"

Dragoslav Milanovi}, voza~

- Redukcije nisu prijatne, ali sla-

`em se da treba kazniti neposlu-

{ne. Dok god budemo gledali sa-

mo sebe i ignorisali op{te in-

terese zajednice u kojoj `ivimo

drugog na~ina da se nau~imo kul-

turi `ivqewa nema. Izgleda da

po{tujemo red samo onda kad nas

neko "lupi# po xepu. I ja imam

ba{tu vrlo blizu centra Lakta-

{a, ali je zalijevam vodom iz pum-

pe. Ne vidim {ta to drugima sme-

ta. One koji se prave pametni ne

treba samo kazniti ve} im napla-

titi tri puta skupqu vodu. Pa ko

voli neka izvoli.

Sa{a Remi}, vlasnik servisa

ra~unara - Za sada ne osje}am po-

sqedice redukcije. U nasequ u ko-

me `ivim one su aktuelne samo

tokom no}i. Ba{te nemam, pa se

ne brinem, jer koliko znam oni

koji ih zalijevaju to rade uglav-

nom no}u ili rano ujutro. Samo da

prijetwe sa komunalnom polici-

jom ne ostanu mrtvo slovo na pa-

piru. Red se mora uvesti, jer zbog

nereda ispa{tamo svi. Voda iz

vodovoda slu`i za pi}e, prawe ve-

{a i su|a, a ne za zalijevawe ba-

{ti ili puwewe bazena.

Mile Dobra{, ugostiteq - U

svom restoranu jo{ nisam osjetio

redukciju. Vaqda su uvedene po

no}i, jer mi se lokal nalazi u cen-

tru Lakta{a. Ina~e, ̀ ivim u Mi-

lo{evcima, selu nekoliko kilo-

metara od Lakta{a. Tamo nismo

prikqu~eni na gradski vodovod,

a svi imamo wive i ba{te, kao i

stoku. Za vodu se snalazimo kako

umijemo i uvijek smo je imali ko-

liko nam treba. Voda je bogat-

stvo i treba je ~uvati i prema woj

se doma}inski pona{ati.

ANKETA

Sa{a Remi} Mile Dobra{

\"

Leptiri}i" sa Milovanom Vu~i}em: ^eta mala, ali odabrana

Dragoslav Milanovi}

REDUKCIJE U ISPORUCI VODE U LAKTA[IMA

VRU]INE ZAVR]U SLAVINE

~etvrtak, 29. jun 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

DA su djeca na{e blago i bu-

du}nost, podsjetili su u utorak

u~esnici manifestacije "Kon-

ferencija beba#, koja je organi-

zovana u nekoliko gradova Repu-

blike Srpske.

Prijedor je bio jedan od ~e-

tiri ve}a grada, u kome je Radio-

televizija Republike Srpske

organizovala ovu priredbu.

Sportskim terenima "Mo~va-

ra# pro{etalo je 70 bebica uz

pratwu roditeqa, baka, deka, a

nije nedostajalo ni igre, pje-

sme i plesa.

Odlukom `irija Informa-

tivno-tehni~kog centra RTRS-

a Prijedor, "izabrano# je tro-

~lano malo predsjedni{tvo, ko-

je ~ine najmla|a, najstarija i be-

ba "sre}kovi}#.

Sretko Timarac je dobio

dvije nagrade, dvije stotine ma-

raka kao najstarija beba i po-

klon Mikrokreditne organiza-

cije u Prijedoru. Nov~ana na-

grada pripala je i najmla|em tro-

mjese~nom u~esniku Konferen-

cije Sergeju Ne{i}u, dok je tre-

}i ~lan malog predsjedni{tva

Anastasija Rokvi}.

- Ciq manifestacije je pro-

mocija ra|awa, pove}awa natali-

teta i svojevrsna podr{ka emi-

sijama "Stop bijeloj kugi# - re-

kao je {ef prijedorskog Infor-

mativno-tehni~kog centra

RTRS-a Boris Babi}.

Prijedorsku manifestaciju,

pored ostalih, podr`ala je op-

{tina Prijedor, "Novi rudnici

Qubija#, sportski tereni "Mo-

~vara#, "Mikrofin# i druga

preduze}a.

Veselo je bilo i ispred Tr-

`nog centra u Palama. U zabav-

nom programu su u~estvovali

Dje~iji hor "Pal~i}i, plesne

grupe "Orion# i "M-skipers#,

mali{ani KUD-a "Mladost#, pa-

qanski mali "Flamingosi#, pje-

snici Radoslav Samarxija i To-

de Nikoleti}, te glumac Qubo

Bo`ovi}.

Petru Kova~evi}u, koji sa

suprugom odgaja {estoro djece,

uru~ena je nagrada od {eststo

maraka, koju je obezbijedila

Gradska uprava Isto~no Sara-

jevo. Brojni sponzori, me|u ko-

jima treba ista}i Tr`ni centar

"Tom#, apoteku "Medik#, posla-

sti~arnicu "Sidnej# i "Makro-

hard# tako|e su darovali najmla-

|e stanovnike Pala.

- @elimo da poru~imo svi-

ma da je dje~ji pla~ najqep{a mu-

zika, bez koje ne mo`emo imati

sre}nu budu}nost. Ovom prired-

bom smo ukazali na zna~aj bor-

be protiv "bijele kuge# i nada-

mo se da }e ona postati tradici-

ja - rekao je direktor Kulturnog

centra Pale i idejni tvorac i au-

tor "Konferencije beba# Slobo-

dan Kova~evi}.

Pokroviteqi "Konferen-

cije beba# bili su republi~ko

Ministarstvo porodice, omla-

dine i sporta, op{tina Pale i

Grad Isto~no Sarajevo.

Dru`ewe najmla|ih Tre-

biwaca u utorak, osim RTRS-a,

pomogla je nevladina organiza-

cija "@enski centar# iz ovog

grada.

Isidora Bjelica bila je naj-

mla|a me|u vr{wacima, Marko

Mijanovi} najstariji, a Jovana

Le~i} beba sa najvi{e bra}e i

sestara. Oni su novoizabrani

~lanovi predsjedni{tva Konfe-

rencije beba u grada na Trebi-

{wici.

- Kad god se rodi novo dije-

te, to Bog ispovijeda svoju vjeru

u ~ovjeka - rekao je otvaraju}i

ovu manifestaciju vladika za-

humsko-hercegova~ki i primor-

ski Grigorije.

Na~elnik op{tine Dobro-

slav ]uk je naglasio da su naj-

mla|i stanovnici Trebiwa

ukras, radost i budu}nost ovog

grada i cijelog svijeta.

Stru~ni `iri koga su sa~i-

wavali predstavnici glavnog

sponzora op{tine Trebiwe, apo-

teke "Beladona# i Infocentra

Trebiwe, osim tro~lanog pred-

sjedni{tva izabrali su i "naj-

smje{ka#, "najpla~ka#, "najmr-

vicu# i "najbucka#.

¥ E. G. S.

MANIFESTACIJA "KONFERENCIJA BEBA" OKUPILA NAJMLA\E STANOVNIKE GRADOVA SRPSKE

CRNI DANI "BIJELOJ KUGI"

U~esnici manifestacije su poru~ili da su djeca

na{a budu}nost i ukazali na zna~aj borbe protiv

"

bijele kuge". Izabrane su i nagra|ene bebe,

~lanovi malog tro~lanog predsjedni{tva

13

Prijedor: Najmla|i ukras grada

Trebiwe: Dje~iji pla~ najqep{a muzika

PALE

Kristijan ]osi}, ro|en

prije svega tri dana, ponio je

titulu predsjednika paqanske

konferencije, a wegovi zamje-

nici su 20 dana starija Tama-

ra Okiqevi} i Marina ^aje-

vi} koja }e 11. jula napuniti

dvije godine.

Sve~anost u Bijeqini uveli-

~ao je pjesnik Dobrica Eri}.

"Konferenciju beba# u ovom gra-

du organizovao je Dom omladine,

pod pokroviteqstvom Javnog

fonda dje~ije za{tite i Skup-

{tine op{tine Bijeqina.

Najmla|a beba bila je Jovan

Lugowi} ro|en prije 28 dana. U

malom predsjedni{tvu jo{ su se

na{li Jovana Peri} ro|ena 14.

maja i najstariji u~esnik Mar-

ko Risti} koji je u u torak pro-

slavio drugi ro|endan.

BIJEQINA

PETROVO - Kod manastira

Svetog Nikole na Ozrenu uo~i

Vidovdana uprili~ena je mani-

festacija pod nazivom "Zlat-

ni kotli}#.

Ugostiteq iz Petrova Dra-

gan Velimirovi}, zajedno sa Tu-

risti~kom organizacijom "Pe-

trovo#, organizovao je ovo zani-

mqivo dru`ewe na kojem su se

okupili majstori za spremawe

~orbe. Bilo je tu ribqe i lo-

va~ke ~orbe, a takmi~ila su se

23 majstora.

Posjetioci su mogli da pro-

baju svaku ~orbu i daju ocjenu,

ali je ipak presudilo mi{qe-

we `irija.

Obavqaju}i ovaj nimalo lak

zadatak, ~lanovi `irija su za

najboqu ~orbu ocijenili onu

koju je pripremila ekipa Kul-

turno-umjetni~kog dru{tva

"Milovan Gaji}# iz Petrova.

Za svoj trud i umije}e ona je po-

nijela laskavu titulu "Zlatni

kotli}#.

Drugo mjesto pripalo je eki-

pi "Gepe# iz Karanovca, koju su

sa~iwavali Zdravka, Boro i

Darko Ne{kovi}, dok je tre}e

mjesto zauzela dru`ina "]asa#,

koju je predvodio Dragan Mija-

tovi}. Ekipa "Lija}#, na ~elu

sa Bogdanom Jakovqevi}em iz

Boqani}a, plasirala se na ~e-

tvrto mjesto, dok je jedina `en-

ska ekipa "Ko{ute#, u kojoj su

bile Swe`ana Petrovi}, Ja-

dranka Mirosavqevi}, Qiqa

Topalovi} i Ozrenka Katani},

zauzela peto mjesto.

Me|utim, kako se o ukusima

ne mo`e raspravqati tako ni

ocjena ̀ irija nije uticala na ape-

tit posjetilaca koji su isprazni-

li sve kotli}e bez razlike.

- Qubav prema dobroj kuhi-

wi, posebno ukusnoj ~orbi ali

prije svega `eqa za o`ivqava-

we tradicije i dobro dru`ewe,

bili su inspiracija za ovo tak-

mi~ewe - rekao je Dragan Veli-

mirovi}.

On se nada da }e se idu}e go-

dine ovoj manifestaciji oda-

zvati i ribari sa Dunava, ko-

je namjeravaju da pozovu.

- Ovo je prvo, ali svakako ne

i posqedwe okupqawe ovakve

vrste. U planu je organizovawe

takmi~ewa u etno-kuhiwi, gdje

}e se bake i druge dobre doma-

}ice takmi~iti u pripremawu

narodnih jela - dodao je Dragan

Velimirovi}.

¥ S. LAZAREVI]

OKUPILI SE PETROVA^KI QUBITEQI UKUSNOG ZALOGAJA

ZA^INILI

"

ZLATNI KOTLI]"

Qubav prema dobroj kuhiwi, ali prije svega `eqa za

o`ivqavawe tradicije i dobrim dru`ewem bili su

inspiracija za ovo takmi~ewe, rekao je Dragan Velimirovi}

Ekipa

"

Ko{ute": Jedine dame me|u kuvarima

Motel

"

Dobar pogled": Ugostiteqski sadr`aji

i devet soba

SRBAC - Najure|enije naseqe

u Srpcu - Bolni~ko brdo dobilo

je novu niskonaponsku mre`u i jav-

nu rasvjetu. Stanovnici ovog nase-

qa tim povodom priredili su sve-

~anost kojoj su prisustvovali ~el-

nici op{tine Srbac i "Elektro-

krajine# iz Bawe Luke.

U izgradwu nove trafo-stani-

ce, obnovu niskonaponske elek-

tri~ne mre`e i izgradwu uli~ne

rasvjete u novom nasequ Bolni~-

ko brdo bawolu~ka "Elektrokra-

jina# i op{tina Srbac posqed-

wih godinu dana ulo`ili su sto-

tinu hiqada maraka.

Tako je napokon oko 70 doma-

}instava ovog naseqa dobilo kva-

litetniju struju i javnu rasvjetu

~ime je poprimilo izgled gradskog

naseqa. Na~elnik op{tine Srbac

Mirko Koji} je naglasio je da }e

se u ovoj godini obnoviti elek-

tromre`a i izgraditi javna ra-

svjeta u vi{e mjesnih zajednica.

¥ S. K.

OBNOVA ELEKTROMRE@E U SRBA^KOJ OP[TINI

Zasijalo Bolni~ko brdo

NOVO GORA@DE - Op-

{tina Novo Gora`de, a poseb-

no mjesna zajednica Ustipra~a,

ponovo postaju zna~ajna raskr-

snica magistralnih pravaca Be-

ograd - Dubrovnik, odnosno Sa-

rajevo - Pqevqa.

Zahvaquju}i o`ivqavawu

saobra}aja u Ustipra~i, danas

radi ve}i broj ugostiteqskih

objekata, a ovih dana je otvo-

ren i novoizgra|eni motel "Do-

bar pogled#, vlasni{tvo pred-

uze}a "Jagodi}# iz Novog Go-

ra`da. Pored savremenih ugo-

stiteqskih sadr`aja, ovaj motel

raspola`e sa devet soba.

Vlasnici motela ve} naja-

vquju organizovane posjete ri-

bara i lovaca iz Srbije i dru-

gih zemaqa koji ve} tradicio-

nalno dolaze na Drinsko jeze-

ro i u izuzetno bogata okolna

lovi{ta. Imaju, vele, sve uslo-

ve i za takozvani seminarski

turizam. ¥ S. H.

USTIPRA^A KOD NOVOG GORA@DA

Otvoren novi motel

GRADI[KA - Ako ne do-

biju novac iz op{tinskog bu-

xeta namijewen za rad mje-

snih zajednica, neka sela bi

mogla ostati bez predsjedni-

ka savjeta.

Predsjednik savjeta mjesne

zajednice Brestov~ina Vladi-

mir Lani{tanin rekao je da

}e podnijeti ostavku ukoliko

se do sqede}eg sastanka iz bu-

xeta op{tine ne isplate pare

za funkcionisawe mjesnih za-

jednica.

Lani{tanin je istakao da

op{tina ove godine na ra~un

mjesne zajednice Brestov~ina

nije isplatila nijednu marku,

a prema wegovim rije~ima to-

kom godine trebala je dati 600

maraka.

Predsjednik Savjeta mje-

sne zajednice Kozinci Sa{a

Lazi} ka`e da je ova mjesna za-

jednica pro{le godine treba-

la imati na raspolagawu 1.200

maraka, a dobila je samo pola.

Od po~etka godine, veli, jo{

nisu dobili ni marku.

- Usvajawem buxeta op{ti-

ne Gradi{ka za 2005. godinu

mjesnim zajednicama je treba-

lo biti ispla}eno 50.000 mara-

ka, ali je pro{le godinu sep-

tembru usvojen rebalans buxe-

ta pa je 25.000 maraka raspore-

|eno na 54 mjesne zajednice -

pojasnio je stru~ni saradnik za

mjesne zajednice u op{tini

Gradi{ka Branislav Raca.

On je istakao i da je ove

godine iz buxeta op{tine pla-

nirano 25.000 maraka za mje-

sne zajednice, ali da savjeti

mjesnih zajednica ne mogu ras-

polagati sa parama zbog lo{eg

puwewa buxeta.

- Odr`a}emo sastanak sa

Upravom za indirektno opo-

rezivawe. Nadam se da }e se

poboq{ati puwewe buxeta,

{to opet zavisi od Uprave -

naglasio je Raca.Ako se buxet

bude punio uspje{nije nego

{to je planirano, pojasnio je,

mjesne zajednice bi mogle do-

biti ove godine vi{e para.

¥ B. V.

PREDSJEDNICI SAVJETA MJESNIH ZAJEDNICA

Bez para nema predsjedavawa

Op{tina ove godine na ra~un mjesne

zajednice Brestov~ina nije isplatila

nijednu marku

~etvrtak, 29. jun 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

PRIJEDOR ¹ PRIJEDOR ¹ PRIJEDOR ¹ PRIJEDOR ¹ PRIJEDOR ¹ PRIJEDOR ¹ PRIJEDOR ¹ PRIJEDOR ¹ PRIJEDOR

14

RADNICI prijedorske

fabrike za preradu vo}a "Pri-

jedor~anka# uveliko su se lati-

li posla.

Prema rije~ima direktora

ovog preduze}a Nikole Vuke-

li}a, zalihe vi{we dijelom }e

biti zamrznute, a dio }e se is-

koristiti za pravqewe sokova

i alkohola.

- Preradi}emo oko dvije hi-

qade tona vi{we, koja nam je

stigla sa planta`a Br~kog i

Srbije. Ove poslove zavr{i}e-

mo tokom narednih dvadeset da-

na - kazao je Vukeli}.

On je posebno zahvalio za-

poslenim na carinarnici koji

su za kratko vrijeme pregleda-

li pristigle koli~ine vo}a.

Time su, veli, sprije~ili pro-

padawe sirovine.

Prerada vi{we zahtijevala

je dodatnu radnu snagu pa je

"Prijedor~anka# u te svrhe, po-

red redovnih 45, uposlila 100

radnika, koji }e u narednih tri

do ~etiri mjeseca raditi sezon-

ski.

Nakon vi{we u planu je pre-

rada maline, potom kru{ke "vi-

qamovke#, jabuke, duwe i kajsi-

je. Zanimqivo je, veli Vukeli},

{to }e "Prijedor~anka# prvi

put na ovim prostorima po~eti

sa proizvodwom rakije od zove.

Prema Vukeli}evim prog-

nozama u toku ove godine bi}e

prera|eno ~ak 14.000 tona ra-

znog vo}a. "Prije-

dor~anka# svoje pro-

izvode plasira na

tr`i{te Sjediwe-

nih Ameri~kih Dr-

`ava, gdje se izvozi

uglavnom alkohol,

potom u Srbiju, ^e-

{ku, Hrvatsku, ta~-

nije zagreba~ki "Ba-

del#, Wema~ku i do-

ma}e tr`i{te.

U "Prijedor~an-

ki# je, pored redov-

nih poslova, u toku

obnova kompletne

fabrike, koja }e bi-

ti zavr{ena do kra-

ja septembra.

- U sanaciju }e

biti ulo`eno deset

miliona maraka.

Posebna tehno-

logija u proizvodwi

zahtijeva razdvajawe

pojedinih dijelova i to se mo-

ra uraditi - poja{wava ~elni

~ovjek "Prijedor~anke# navo-

de}i da }e se posebna pa`wa

posvetiti ure|ewu laborato-

rije koja je "srce# fabrike.

Ovo preduze}e uskoro o~e-

kuje i novu opremu koja treba

sti}i iz Italije, tako da }e

proizvodi "Prijedor~anke# po-

red odli~nog kvaliteta imati

i novi dizajn.

- Na ~elu "Prijedor~an-

ke# sam od oktobra pro{le go-

dine. Kada sam ovdje do{ao za-

tekao sam stawe kao u svakome

preduze}u poslije rata. U odno-

su na 2005. godinu ve} smo "po-

digli# proizvodwu za stotinu

odsto - istakao je Vukeli}. On

ka`e da je "Prijedor~anka# is-

platila zaostale plate radni-

cima i izmirila sve obaveze na

ime doprinosa. ¥

"

PRIJEDOR^ANKA" UDVOSTRU^ILA PROIZVODWU U ODNOSU NA PRO[LU GODINU

TEKU RIJEKE SOKOVAPreradi}emo oko dvije hiqade tona vi{we, a u planu

je i prerada maline, kru{ke, jabuke, duwe i kajsije. Prvi

na ovim prostorima po~e}emo da proizvodimo rakiju

od zove, ka`e Vukeli}

Pogoni: Anga`ovani sezonski radnici

Obnova objekta: Radovi do kraja septembra

Predstavnici Nacionalnog parka "Kozara" sa gostima iz Italije:

Zajedni~ki programi i ove godine

Nikola Vukeli}: Isplatili

plate i osna`ili proizvodwu

OTKAKO su prije gotovo

dvije godine "Novi rudnici Qu-

bija# iz Prijedora po~eli da

rade u okviru kompanije "Mi-

tal#, najve}eg proizvo|a~a ~e-

lika u svijetu, ovo preduze}e

ni`e uspjehe.

Pro{le godine je, na osno-

vu postignutih rezultata poni-

jelo i titulu najuspje{nijeg

preduze}a u Republici Srpskoj.

Prema rije~ima direktora

"Novih rudnika Qubija# Mla-

dena Jela~e i daqe postoje uslo-

vi da ovo preduze}e dobro po-

sluje.

- Ove godine planirali smo

pove}awe proizvodwe na mili-

on i po tona rude i razvijawe

rudokopa "Buva~#. Za prvih

{est mjeseci ve} je uveliko

ostvareno ono {to je planira-

no. Proizvedeno je ~ak 700.000

tona rude - isti~e Jela~a.

Rudokop "Buva~# ima, ka`e

Jela~a, velike rezerve. Ovdje

se nalazi 45 miliona tona ru-

de, {to }e omogu}iti nepreki-

dan rad u narednih dvadeset go-

dina. O`ivqavawe "Buva~a# }e

se odvijati po fazama, a prva

}e biti zavr{ena do sredine

sqede}e godine. U ovoj fazi iz-

vr{i}e se otkup zemqi{ta i

regulacija rijeke Gomjenice.

- Procjewujemo da }e u iz-

gradwu ovoga kopa biti ulo`e-

no oko 60 miliona maraka. Taj

novac moramo zaraditi kako bi-

smo ga ulo`ili u ovaj program

- ka`e Jela~a.

Nedavno je rudnik Omarska

posjetio i ministar privrede

i energetike u Vladi Republi-

ke Srpske Milan Je-

li}. Ova posjeta zna-

~ila je, izme|u osta-

log, i podr{ku Vla-

de Srpske "Novim

rudnicima Qubija#.

- Ukoliko ne bu-

demo imali podr{ku

Vlade i resornog mi-

nistarstva prili-

kom otvarawa novog

kopa i to u onom

obimu u kome mi o~e-

kujemo, u pitawe }e

do}i dinamika na-

{ih aktivnosti - po-

ja{wava prvi ~ovjek "Novih

rudnika Qubija# tvrde}i da }e

se rezerve na kopu "Jezero# is-

tro{iti u naredne tri godine.

Zato je otkrivawe novih le`i-

{ta rude od velikog zna~aja.

Ovo preduze}e zapo{qava

gotovo 700 radnika. U proteke

dvije godine zna~ajno su obno-

vili kadar.

- Primamo onoliko radni-

ka koliko nam treba. Svake go-

dine u penziju odlazi dvadese-

tak radnika. O tome koliko

mladi `ele ovdje da rade govo-

ri i podatak da se na na{e kon-

kurse prijavi i do petnaest pu-

ta vi{e qudi nego {to nam tre-

ba - kazuje Jela~a.

S obzirom na to da se pla-

nira otvarawe novog kopa,

radnici mogu da se nadaju za-

poslewu.

Ruda ovog preduze}a na{la

je svoje kupce u Poqskoj, Rumu-

niji, ^e{koj i Al`iru, a zain-

teresovane su i Italija, Kina

i Turska.

¥ Pripremila

Dragana BULI]

DOBRO POSLOVAWE PREDUZE]A

"

NOVI RUDNICI QUBIJA"

ISKOPALI USPJEHE

Pro{le godine ovo preduze}e je ponijelo titulu

najuspje{nijeg u Republici Srpskoj. Direktor

Mladen Jela~a ka`e da }e opravdati

ukazano povjerewe

Direktor Mladen Jela~a:

Zaposleno 700 radnika

PLATE

Rukovodstvo "Novih rudni-

ka Qubija# i predstavnici Sin-

dikata nedavno su potpisali po-

jedina~ni kolektivni ugovor

koji se odnosi na pove}awe pla-

te radnicima u proizvodwi za

20 odsto. Prosje~na plata zapo-

slenih u Rudniku je 550 maraka.

- Sve {to smo potpisali to

}emo i ispo{tovati. Plate i

regrese redovno ispla}ujemo.

Siguran sam da imamo najve}i

regres u Republici Srpskoj,

koji iznosi 1.500 maraka - ka-

`e Jela~a.

UVOZ

Direktor "Prijedor~anke#

Nikola Vukeli} isti~e da se na

podru~ju op{tine Prijedor ve-

oma malo ula`e u vo}arstvo.

Iz tih razloga, pro{le godine

"Prijedor~anka# je uvezla 350

tona {qive iz Moldavije. Kli-

ma i teren u Prijedoru, prema

Vukeli}evim rije~ima su do-

bri preduslovi za razvoj vo}ar-

stva, posebno za podizawe ra-

znih planta`a kojih u Prijedo-

ru gotovo da nema.

Ove godine, poru~uju iz fa-

brike, garantuju otkup svih vr-

sta vo}a sa podru~ja op{tine,

po vrlo povoqnim cijenama.

PREDSTAVNICI

Nacionalnog parka

"Kozara# i italijanskog

Parka prirode iz Tren-

ta i ove godine }e sara-

|ivati.

Gosti iz Italije

posjetili su Prijedor

prilikom ~ega su pot-

pisali novi ugovor o

saradwi.

Ova dva parka po~e-

la su raditi na zajedni~-

kim programima uz po-

mo} Udru`ewa "Pro-

gram Prijedor#, koje dje-

luje kao nevladina or-

ganizacija u italijan-

skoj provinciji Trenti-

no. Wih je podr`ala i

Agencija lokalne demo-

kratije u Prijedoru.

Vr{ilac du`nosti

direktora Nacionalnog

parka "Kozara# u Prije-

doru Vinko Kos ka`e da

je prva zajedni~ka akci-

ja po~ela jo{ u septem-

bru pro{le godine.

- U okviru ovog pro-

gramu dva predstavnika

na{eg nacionalnog par-

ka otputovala su u Ita-

liju na obuku. Poha|a-

li su kurs u Parku pri-

rode "Ademalo Brenta#,

koji se odnosio na we-

gov rad.

Osim toga pomagali

su i u radu centara za

posjetioce, ure|ivali

mre`e pje{a~kih staza

i organizovali aktiv-

nosti u parku namijewe-

ne {kolskoj djeci - ka-

`e Kos.

Osnovni ciq sarad-

we je, dodaje Kos, spro-

vo|ewe niza aktivnosti

koje se odnose na qud-

ske i tehni~ke resurse,

ali i pro{irewe isku-

stava osobqa oba parka.

On je podsjetio da je

novopotpisani sporazum

o oblicima saradwe iz-

me|u ova dva prijateq-

ska parka ovjerilo i

Udru`ewe "Program

Prijedor#.

Nove zajedni~ke ak-

cije po~e}e septembru

ove godine, kada }e bi-

ti raspisan konkurs za

najboqe mlade stvarao-

ce u vi{e disciplina.

Oni }e biti nagra|eni

putovawem u Italiju. ¥

NACIONALNI PARK "KOZARA"

Saradwom do boqih rezultata

NAJTRA@ENIJE sredwe

{kole u Prijedoru i ove godi-

ne su Medicinsko-tehnolo{ka,

Ekonomsko-ugostiteqska i

Elektro.

- Ve} smo popunili dva odje-

qewa za medicinske tehni~a-

re i odjeqewe fizioterapeu-

ta. U prvom krugu upisa pred-

nost imali odli~ni u~enici

mada su primqeni i oni koji su

osnovnu {kolu zavr{ili vrlo-

dobrim uspjehom - rekao je pred-

sjednik Aktiva direktora sred-

wih {kola regije Prijedor Ni-

kica Do{en.

On ka`e da je u Medicin-

skoj {koli ostalo slobodnih

mjesta jedino na smjeru labora-

torijski tehni~ar, a da je "gu-

`ve# bilo i na prijemnom za

frizere.

- Za ovo zanimawe predvi-

|ena su dva, a konkurisalo je

toliko |aka da su se mogla po-

puniti i tri odjeqewa - ka`e

Do{en.

To {to najvi{e |aka poku-

{ava da upi{e Medicinsku

{kolu Do{en obja{wava ~i-

wenicom da je diploma koju ov-

dje steknu priznata u cijeloj

Evropi. Nakon {kolovawa, ka-

`e on, mnogi odlaze u inostran-

stvo da tra`e posao.

Ove godine mnogi su se in-

teresovali i za ~etvorogodi-

{we {kolovawe na smjeru teh-

ni~ar drumskog saobra}aja u

Ma{inskoj {koli. U Elektro

{koli primamqivi su smjero-

vi tehni~ara ra~unara, elek-

tronike i elektroenergetike.

Slobodnih mjesta ostalo je

jo{ u Gimnaziji, koja ove {kol-

ske godine upisuje pet odjeqe-

wa i u {kolama koje imaju tro-

godi{wa zanimawa.

Do{en je podsjetio da u~e-

nici na raspolagawu imaju i

drugi upisni rok krajem avgu-

sta.

U prijedorske sredwe {ko-

le ove godine bi}e upisano

1.100 u~enika iz Prijedora, Ko-

zarske Dubice, Novog Grada,

Kostajnice, O{tre Luke i San-

skog Mosta. ¥

PRI KRAJU PRVI KRUG UPISA U SREDWE [KOLE

Medicinska na prvom mjestu

Nikica Do{en: Nova

{ansa u avgustu

~etvrtak, 29. jun 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

BRATUNAC - Nakon tri-

deset godina rada autobuska sta-

nica u Bratuncu je kona~no ob-

novqena. Ure|eni su zgrada au-

tobuske stanice, mokri ~vor,

rasvjeta i peroni.

Skup{tina povjerilaca Ak-

cionarskog dru{tva Transport

"Vihor# prihvatila je prije-

dlog ste~ajnog upravnika Reufa

Kapi}a da se ovo preduze}e za-

du`i kako bi osposobilo za rad

objekat autobuske stanice. Vo-

|a poslova u ovom preduze}u

Milenko Jovi~i} rekao je da

je ure|ewe stanice ko{talo go-

tovo 20.000 maraka.

- Ova sredstva izdvojena su

od naplate peronskih karata,

provizija, ali i pomo}i Skup-

{tine op{tine Bratunac. Upu-

tili smo i zahtjev me|unarod-

nim donatorskim organizaci-

jama kako bismo mogli platiti

sve radove. Za ove poslove an-

ga`ovali smo bratuna~ko pred-

uze}e "Progres# i "Zvornik-

puteve# - rekao je Jovi~i}. On

je podsjetio da je autobuska sta-

nica izgra|ena 1975. godine i da

od tada ni{ta zna~ajnije nije

ulagano u ovaj objekat.

Zbog lo{eg stawa zgrade

stanice i prilaza, upravi pred-

uze}a stigla su brojna rje{ewa

od nadle`nih op{tinskih i re-

publi~kih organa. Prema rije-

~ima Jovi~i}a, postojala je opa-

snost da se zatvori ova stani-

ca, kroz koju dnevno prolazi 65

autobusa.

Ina~e, "Vihor# je pod ste~a-

jem od 25. januara ove godine. Na

wegovom sprovo|ewu trenutno je

anga`ovano 14 radnika.

- Ovi radnici vra}eni su sa

Biroa za zapo{qavawe. Vjeru-

jemo da }e u narednom periodu

biti potrebno anga`ovati jo{

stotinu radnika koji su ostali

bez posla. Na{ ciq je da se

imovina preduze}a ne rasproda-

je, ve} da na|emo ulaga~a koji

}e o`ivjeti rad preduze}a i za-

posliti bar dio biv{ih radni-

ka - istakao je Jovi~i}.

On vjeruje da bi se ovo mo-

glo ostvariti ukoliko bi re-

publi~ka Vlada razumjela zna-

~aj o`ivqavawa bratuna~kog

transportnog preduze}a.

Dobro bi im, ka`e Milen-

ko Jovi~i}, do{la pomo} da ri-

je{e probleme nastale zbog ve-

likih dugovawa i da zapo~nu

normalan rad.

¥ K. ]IRKOVI]

OBNOVQENA AUTOBUSKA STANICA U BRATUNCU

NOVI PERONI, STARI DUGOVIUre|ewe stanice ko{talo gotovo

20.000 maraka. Ova sredstva

izdvojena su od naplate peronskih

karata, provizija, ali i pomo}i

Skup{tine op{tine Bratunac

15

Autobuska stanica u Bratuncu: Novi izgled

STE^AJ

Vo|a poslova u tran-

sportnom preduze}u "Vihor#

Milenko Jovi~i} je podsje-

tio da je krajem avgusta pro-

{le godine prekinut rad u

ovom preduze}u zbog slabog

poslovawa i nagomilanih

obaveza. Tada je Poreska

uprava Republike Srpske za-

plijenila wihovu imovinu

i blokirala rad. Odbornici

Skup{tine op{tine Bratu-

nac donijeli su odluku da se

iz buxeta izdvoje sredstva

za pokretawe ste~ajnog po-

stupka jer je to bilo jedino

rje{ewe.

Godi{wicu probo-

ja neprijateqskog

obru~a na rijeci-le-

gendi, jedanaestog

lipwa, obiqe`ili su

antifa{isti Jure Ga-

li}a, a osamnaestog ju-

na partizani Blagoja

Gaji}a. Antifa{isti

iz Federacije BiH ne-

}e sa partizanima iz

Republike Srpske jer-

bo "ovi finansiraju

Dra`ine Ravnogorce#.

Sa druge pak strane, Gaji}evi

bi, slavili za Gali}evim, ali

samo pod uslovom da "federal-

ci demantuju istorijsku ~iwe-

nicu po kojoj je na Sutjesci po-

ginulo vi{e od 95 odsto Sr-

ba#. (zna~i - nikad zajedno

op.a.)

¹ ¹ ¹

Dodik i ^avi} bili na

utakmici Srbija i Crna Gora

- Argentina. U Wema~ku puto-

vali vladinim avionom... Bio

je to znak za uzbunu u federal-

nim medijima. Ba{ k'o da je, ne

daj Bo`e, [esta flota, uplo-

vila u teritorijalne vode Bo-

sne i napala Neum...

Ko je platio gorivo? Za-

{to Srbi navijaju za SCG? Ka-

ko to da na mangupluke Dodi-

ka i ^ave, ne reaguje [iling?

Pitawa ovakvih i wima sli~-

nih bilo je bezbroj... Ipak u

svemu me raduje da su moje fe-

deralne kolege svjesni i

ubije|eni da bi Mile i ^ava,

{to se fudbala ti~e, radije na-

vijali za, na primjer, Jemen

nego li za zemqu u kojoj je Re-

publika Srpska wen "mawi en-

titet#. Uz to, moje federalne

kolege su sasvim sigurne da u

istom avionu, kao {to to ~ine

^ava i Mile, nikada zajedno

ne bi bili, na primjer, Tihi}

i Lagumxija.

¹ ¹ ¹

Nakon poraza "vatrenih# u

utakmici sa "kariokama#, na

desnoj obali Neretve u Mosta-

ru, Hrvati su {ahovnicama

brisali suze, dok su na lijevoj

obali rijeke Bo{waci rado-

sno mahali zastavama Brazila.

Sve se to dogodilo u gradu u

kome oba dominiraju}a naro-

da, ali i uz tre}i koji je i u

Mostaru i ovoj dr`avi, tako|e

konstitutivan, podvaquju me-

|unarodwacima kako u blago-

stawu zajedno `ive neko novo

bratstvo i jedinstvo.

Novinari do sada nisu za-

biqe`ili da su u tom "blago-

stawu# sva tri naroda, i to za-

jedno, slavili pobjedu fudbal-

ske reprezentacije Bosne i

Hercegovine.

¹ ¹ ¹

^itam ovih dana

kako su engleski

arheolozi "slo-

mili mit o bosan-

skim piramida-

ma#. Tvrde qudi

da je "to sasvim

obi~na, dakle

prirodna tvore-

vina# kakvih je pu-

na, na primjer, gla-

mo~ka op{tina. Ne bi me, na-

kon svega, iznenadilo to da, u

`eqi da sa~uvaju lik i djelo

Semira Osmanagi}a, u fede-

ralnom parlamentu izglasaju

aneks u jednom od zakonskih do-

kumenata, po kome bi viso~ke

piramide trebalo da budu pro-

gla{ene napu{tenom imovi-

nom Keopsovih predaka u Bosni

i Hercegovini. Nakon toga, mu-

mificiranim stanovnicima

Egipta, bilo bi omogu}eno da

tra`e povrat te imovine, ali

i svojih vijekovnih ogwi{ta u

okolini ^ekr~i}a.

¹ ¹ ¹

Revizori ka`u kako su ~la-

novi BH Predsjedni{tva mi-

lion i po maraka potro{ili za

putne tro{kove, reprezenta-

ciju, gorivo, odr`avawe vozi-

la... Nije precizirano da li su

u obra~un tro{kova u{le kon-

vertibilke kojima su kupqeni

Parav~evi remenovi za kosa-

~icu i italijanski brusevi za

podozrenske tobalice. Jer, ko-

sa~ica, brus i tobalica su, to-

kom qetnih mjeseci, osnovno

sredstvo za rad srpskog ~lana

predsjedni{tva "zemqe seqaka

na brdovitom Balkanu#.

¹ ¹ ¹

Ameri "{esnaestkama#

opet letjeli nad Srbijom i

sletjeli na batajni~ki aero-

drom. I prije sedam godina le-

tjeli su nad Srbijom, ali zbog

tovara koji su sa sobom nosili,

nisu slijetali ni na sur~in-

ski ni batajni~ki ni bilo ko-

ji drugi aerodrom. Nisu, jer su

tada imali pre~eg posla - ru-

{iti i ubijati sve {to im je

nalo`eno u Avijanu.

¹ ¹ ¹

Hiqade qudi u Indiji sla-

ve najnovije bo`anstvo. Svog

zemqaka ^andreu Oramu koji

ima rep dug 33 centimetra.

Smatraju ga inkarnacijom hin-

du boga majmuna. ̂ andrea se pe-

we po drve}u i voli da jede ba-

nane. ¥

Blagojin jun i Jurin lipaw

HO]U DA KA@EM

Pi{e Slavi{a

SABQI]

DERVENTA - Stanovni-

ci Dervente ovih dana u Klu-

bu vojske mogu da pogledaju

izlo`bu novinskih ~lanaka

i fotografija o svojoj op{ti-

ni objavqenih u brojnim dnev-

nim listovima.

Izlo`bu je organizovalo

Udru`ewe novinara i dopi-

snika Dervente povodom vi-

dovdanskih praznika, a otvo-

rena je po~etkom nedjeqe.

- Nismo imali mnogo vreme-

na za pripremawe izlo`be.

Ipak, uspjeli smo da sve uradi-

mo po planu. Drago nam je kad

vidimo da su posjetioci zado-

voqni onim {to su vidjeli i po-

red toga {to je to samo deset od-

sto onoga {to smo pisali i ob-

javqivali - rekao je predsjednik

Udru`ewa novinara i dopisni-

ka u Derventi Nenad Simi}.

Na~elnik op{tine Milo-

rad Simi} istakao je da su no-

vinari zaslu`ni za to {to se

objavquju informacije o Der-

venti.

- Drago nam je

{to se uglavnom

pi{e o pozitivnim

stvarima u na{oj

op{tini.

Ipak, nismo ni

protiv toga da ob-

javquju tekstove i

o lo{im stranama

`ivota u Derventi.

To nas samo opomi-

we da ispravqamo

gre{ke u svom ra-

du, pa }e takvih te-

kstova biti mawe -

ka`e Simi}.

I kwi`evnik

Milorad Mi{o

\ur|evi} pohva-

lio je izlo`bu, ali

i rad novinara. Bez

wih se, ka`e \ur-

|evi}, ne bi ~ulo i ~italo ni

o tome {ta rade umjetnici u

Derventi.

- Ve}ina novinara ~lano-

vi su Srpskog kwi`evnog klu-

ba "Vihor#.

Znam u kakvim te{kim

uslovima rade, pa je zato wi-

hov doprinos u predstavqawu

na{e op{tine mnogo ve}i ne-

go {to se misli - istakao je

\ur|evi}.

Izlo`ba koju je priredi-

lo Udru`ewe novinara i do-

pisnika Derventa bi}e otvo-

rena do subote.

¥ S. PE]I]

IZLO@BA NOVINSKIH TEKSTOVA I FOTOGRAFIJA U DERVENTI

RODNI KRAJ U SLICI I RIJE^I

Izlo`bu je organizovalo Udru`ewe novinara

i dopisnika Dervente povodom vidovdanskih praznika,

a otvorena je po~etkom nedjeqe

Klub vojske: Posjetioci zadovoqni izlo`bom

LISTOVI

Na izlo`bi koju je or-

ganizovalo Udru`ewe no-

vinara i dopisnika Der-

venta posjetioci mogu da

vide tekstove i fotogra-

fije objavqene u "Glasu

Srpske#, "Nezavisnim no-

vinama#, "Dnevnom avazu#,

"Ve~erwim Novostima#,

"Blicu#, "Svitawu#, "Gla-

su komuna#, "Kuriru#, "Ve-

stima#, "Fokusu#, "Vidi-

cima#, ali i drugim novi-

nama i revijama.

^ELINAC - Mo`da je 15 godina kratak pe-

riod za ~ovje~anstvo, ali za ~ovjeka to je sasvim

dovoqno da na~ini veliki korak u svom `ivotu.

To potvr|uje i generacija |aka koji su pred

rat zavr{ili Osnovnu {kolu "Milo{ Duji}# u

^elincu. Ove godine okupili su se da osvje`e

uspomene na {kolske dane. Nakon izvr{ene pro-

zivke razredni starje{ina Pero Stanivuk, sa-

da ve} penzioner, rekao je da za prosvjetnog rad-

nika nema ni{ta qep{e nego da gleda kako we-

govi |aci ni`u uspjehe.

- Ovo je jedna od uspje{nijih generacija u~e-

nika kojima sam predavao. Ve} sada daju dopri-

nos ekonomskom i dru{tvenom razvoju svoga kra-

ja i okru`ewa - ka`e nastavnik Pero Stanivuk.

¥ B. M.

OSNOVNA [KOLA "MILO[ DUJI]" IZ ^ELINCA

Zajedno nakon 15 godina

Nekada{wi |aci: Osvje`ili uspomene

^AJNI^E - Da nije bilo

Du{ana Pavi~evi}a, Milen-

ka Tadi}a, Vitka Da~evi}a i

Milivoja ̂ arapi}a, akcija do-

brovoqnog davala{tva krvi u

^ajni~u i mjesnoj zajednici

Zaborak bi propala.

Ovu akciju pokrenula je

Slu`ba za transfuziologiju

Op{te bolnice Fo~a u sarad-

wi sa Op{tinskom organiza-

cijom Crvenog krsta ̂ ajni~e.

Prema rije~ima radnika

Op{te bolnice Fo~a Slavka

\or|evi}a Akciji su se u ̂ aj-

ni~u odazvala ~etiri davaoca

dok se iz Zaborka niko nije

prijavio. I pored toga u ovoj

bolnici su zadovoqni {to su

dobili i toliko ove dragocje-

ne te~nosti, jer im svaka doza

mnogo zna~i. Nadaju se da }e se

gra|ani vi{e odazivati ova-

kvim akcijama jer svaka doza

krvi mo`e da spasi ne~iji ̀ i-

vot.

\or|evi} je pohvalio do-

brovoqne davaoce krvi u Vi-

{egradu, Novom Gora`du i Ro-

gatici napomiwu}i da se kod

wih ponekad prikupi i po 40

do 50 doza krvi.

Slu`ba za transfuziolo-

giju Op{te bolnice u Fo~i

najavila je da }e po~etkom ju-

la organizovati akciju u Roga-

tici i Rudom. ¥ R. O.

DARIVAWE KRVI

U ^AJNI^U

Sve mawe

doza

SREBRENICA - Stanov-

nici Srebrenice ovog qeta mo-

}i }e da u`ivaju u sportskim

aktivnostima.

Organizacija "Prijateqi

Srebrenice# u ovoj op{tini

sprove{}e dva programa za ko-

je je sredstva obezbijedila vla-

da Kraqevine Holandije.

Prvi se odnosi na ure|ewe

puta prema bawi "Crni guber#

gdje su postavqeni ko{evi i

stolovi za stoni tenis. Drugim

programom planirana je izgrad-

wa planinske ku}e u nasequ Je-

zero, koja }e biti u sastavu

Sportsko - rekreativnog cen-

tra.

¥ K. ].

SREBRENICA

Pomo}

prijateqa

~etvrtak, 29. jun 2006.BAWA LUKA

16

"POSLIJE me-

ne - potop!# izvali

svojevremeno jedan

francuski monarh.

"Od mene po~iwe

istorija!# horski

skandiraju "stru~-

waci# sa akadem-

skim titulama.

Turisti~ka se-

zona je po~ela, a Ba-

wa Luka je tranzit-

no odmarali{te za

putnike koji idu na

jug. O tome govori i

vodi~ "Kroz Vrbasku banovi-

nu# iz januara 1936. godine.

Prepisujem dio iz odrednice

"Bawa Luka i okolica#:

"Bawa Luka je poznata i

po samostanu Trapista, koji

proizvode, izme|u ostalog po-

znati trapiski sir. Samostan

se nalazi udaqen 4 km na bre-

`uqku uz obalu Vrbasa. Ovaj

samostan osnovan je 1867. za

vrijeme turske vladavine#.

Napisano je ovo prije 70

godina. Ne}u "detaqisati# ka-

ko su Trapisti (Cisterciti)

ovdje dovukli prve traktore i

kombajne, sagradili hidrocen-

tralu, pivaru (uz siraru), za-

~eli tekstilnu i prehrambenu

industriju... Kona~no, sagra-

dili samostan i crkvu jedin-

stvenu (i jedinu tog reda!) u

ovom dijelu Evrope odnosno

Balkana.

Od Kraqevine Jugoslavi-

je (Vrbaske banovine), preko

nekada{we SFRJ, pa do dana-

{we Republike Srpske, ba-

walu~ki doma}ini su slu`be-

ne delegacije iz Evrope i svi-

jeta uglavnom "svra}ali# i do

Trapista. Ipak, ovog "margi-

nalnog# prostora i objekta

nema u reprezentativnom iz-

dawu publikacije "Turisti~-

ki potencijali Republike

Srpske#.

Rije~ je o luksuznoj kwizi

(sa slikama) {tampanoj 2006.

(sedam decenija nakon "Vodi-

~a#) bilingvalno (srpski-en-

gleski), koju potpisuje ~ak pet

autora. Jedan dok-

tor i ~etiri magi-

stra nauka (!!!).

Autor ovog "no-

tesa# mora se zapi-

tati - koliko li su

nare~eni stru~wa-

ci obavije{teni,

odnosno, nisu li

se, prilikom pisa-

wa ove publikaci-

je, mogli poslu`i-

ti pomenutim tu-

risti~kim vodi~em

iz 1936. godine (ako

im se ve} nije dalo ~itati

sli~ne publikacije novijeg da-

tuma). Ili, pak, misle da o cr-

kvi i samostanu "Marija Zvi-

jezda# niko `iv u Evropi poj-

ma nema. Tako dolazimo na dru-

gi citat sa po~etka ovog note-

sa. Moram spomenuti tekst za-

jedni~kog nam Ive Andri}a,

objavqenog u "Jugoslavenskoj

wivi# 1926. godine.

"Zazvoni{e zvona sa druge

strane Miqacke; prvo jedno

malo, pa za wim drugo, ve}e,

tamna i raspevana glasa. U is-

to vreme se javi mujezin sa xa-

mije, s jedne, s druge, s tre}e.

Pa jo{ neka zvona iz daqine.

Bilo je podne. Zatitra letwi

vazduh i sve se ispuni kao ne-

kim strujawem od zemqe put

nebesa. Za tom strujom podi-

goh i ja o~i put neba, i sa mo-

litvenim zvukom po|e i moja

misao, te{ka od zemaqskog ja-

da. Otr`e se sama, dotle nepo-

znata i re~ima neizreciva mo-

litva put neba:

- Gospode, koji si nad sve-

tovima i vlada{ i zna{, po-

gledaj, molimo te, i na ovu br-

dovitu zemqu Bosnu, i na nas

koji smo iz wena tla nikli i

wen hleb jedemo.. daj nam ono

za {to te dan i no}, svak na

svoj na~in molimo: usadi nam

mir u srce i slogu u gradove.

Ne daj da nas vi{e zlim zadu-

`uje. Dosta nam je krvi i rat-

ni~ke vatre. Mirnog hleba smo

`eqni#. ¥

BAWA LUKA I BAWOLU^ANI

Od koga po~iwe istorija?

Pi{e Slavko

Podgorelec

NI visoka temperatura i

jarko sunce nisu mogli sprije~i-

ti mje{tane da, uz hladno pivo

i meze, proslave asfaltirawe

ulice Joakima Vuji}a u Vrbawi.

Radost zbog asfaltirawa

ove 370 metara duge ulice podi-

jelili su sa radnicima predu-

ze}a "Mrkowi} putevi#, koji

su po, kako ka`u, paklenom vre-

menu, u roku zavr{ili veliki

posao.

Mje{tanin ulice Joakima

Vuji}a Esad Mahmutovi} ka`e za

na{ list da su radnici ovog

preduze}a svojski odradili po-

sao i da je asfalt kona~no zami-

jenio pra{inu.

- Od pra{ine se nije moglo

disati. U ulici Joakima Vuji-

}a ima 40 doma}instava i kada

ulicom pro|e automobil, tada

nastaje haos. Pra{ina je u ku-

}e ulazila na sve strane, kroz

prozore, vrata - pri~a Mahmu-

tovi}.

On dodaje da je za asfalti-

rawe ulice najzaslu`nije Odje-

qewe za komunalne i stambene

poslove Slu`be grada, Mjesna

zajednica Vrbawa, ali i mje-

{tanin Mladen Vuji~i}.

Mladen je, veli Esad Mahmu-

tovi}, svojom uporno{}u i is-

trajno{}u nadle`nima ukazao

na potrebu asfaltirawa ulice

Joakima Vuji}a.

Odmahuju}i rukom na Esa-

dove pohvale Mladen Vuji~i}

veli da nije mogao vjerovati ka-

da je vidio da ma{ine "Mrko-

wi} puteva# ranom zorom ula-

ze u ovu ulicu.

- Od sre}e sam isko~io iz

kreveta i trkom na ulicu. Ovo

je velik doga|aj za mje{tane, jer

smo rekli zbogom pra{ini i

blatu. Ne mogu vam opisati ka-

kav je radostan osje}aj gledati

ma{ine kako asfaltiraju uli-

cu - pri~a Vuji~i}.

Prema wegovim rije~ima,

asfaltirawe ulice Joakima

Vuji}a u cjelini je finansi-

rala Administrativna slu`ba

grada.

Pored ove, vrijedne ruke

radnika "Mrkowi} puteva#

prije par dana asfaltirale su

i ogranak ulice Rade Radi}a.

Mje{tanin ove ulice Nenad

Milo{evi} ka`e da je predu-

ze}e "Mrkowi} putevi# odra-

dilo posao za svaku pohvalu.

- Rije~ima ne mogu opisati

koliko sam sre}an {to je i u

ovu ulicu stigao asfalt. Uspje-

li smo prije asfaltirawa da

postavimo kanalizacione cije-

vi i telefonske kablove, tako

da je posao za nas sada zavr{en

- nagla{ava Milo{evi}.

On dodaje da se u ogranku

ulice Rade Radi}a postavqena

i uli~na rasvjeta, tako da je Vr-

bawa, od naseqa postala pravo

malo gradsko sredi{te.

¥ P. PE]ANAC

\ Ogranak ulice Rade Radi}a: Posao zavr{en

u roku

DVIJE ULICE U VRBAWI DOBILE ASFALT

KAO NA KORZUKAO NA KORZUKAO NA KORZUKAO NA KORZUKAO NA KORZUKAO NA KORZUKAO NA KORZUKAO NA KORZUKAO NA KORZUOvo je velik doga|aj za nas, jer smo

rekli zbogom pra{ini i blatu.

Ne mogu vam opisati kakav je radostan

osje}aj gledati ma{ine kako asfaltiraju

ulicu, veli Mladen Vuji~i}

DA pretresu uspomene iz

najqep{eg `ivotnog doba, po-

slije 40 godina okupili su se u

subotu pred Gimnazijom biv{i

|aci Medicinske {kole.

Kada su se ponovo vidjeli,

mnogi ka`u da im se u~inilo

kao da nije pro{ao ni dan od

kada su pjevaju}i napustili ove

prostorije koje su nekada bile

Medicinska {kola. Mnogi `a-

le za tim vremenom kada su, ve-

le, morali po blatu gaziti do

znawa.

- Tada ni{ta nije bilo as-

faltirano, sve rupa na rupi, pa

dok u|e{ u {kolu bude{ sav pr-

qav. Ali nije smetalo. Kolega

Salih je dolazio u gumenim ~i-

zmama - pri~a Radovan Bobi}.

Sje}am se, veli on, morali

smo obuvati {kolske papu~e,

ali mnogi ih nisu imali. Jednom

je u{ao direktor i rekao "svi

van koji su u cipelama#. Mi iza-

{li, a Salih ostade, ka`e, on je

u ~izmama.

Biv{i |aci, sada ve} mno-

gi penzioneri, ka`u da su u wi-

hovo vrijeme i profesori "pri-

~ali drugu pri~u#.

- Kod profesora Ilije Tur-

ja~anina smo morali pisati gra- matiku kroz indigo papir, je-

dan list wemu, drugi nama. Pro-

fesorica fizi~kog, Axera Spa-

sojevi} cijeli ~as nas je uvje-

`bavala, trenirala kao da smo

atleti~ari, a tri minute prije

kraja ka`e "evo vam lopta# - ve-

li Gojko Tramo{qika i isti~e

da je, ipak, uvijek po{teno ocje-

wivala.

\or|e Danojevi} pri~a da je

maturski rad izabrao kod najo-

zlogla{enijeg profesora Leo-

na Poqokoma, koji nikada nije

davao petice.

- Tema mi je bila "Voda za

pi}e#, a po~eo sam rad Seneki-

nim citatom "Da ~itav svijet iz-

gori ostala bi jedino voda i u woj

bi le`ala klica budu}eg `ivo-

ta# - sje}a se \or|e i dodaje da

je za taj odgovor dobio peticu.

Sada veterinar Marinko

Male{evi} pri~a da su mu u naj-

qep{em sje}awu ostale sred-

wo{kolske qubavi.

- Nije to bilo, kao sada. Mje-

secima smo se gledali, namigi-

vali, pa kad bi se kona~no

"skontali# onda smo samo {eta-

li korzom i razgovarali - veli

Male{evi}.

Na wegovu pri~u nadovezu-

je se Mara Vukoli} Trubaji}

koja ka`e da nikada nisu odla-

zili u kafi}e.

- Zabavqali smo se na tvr-

|avi Kastel, pored Vrbasa, u

{kolama na plesovima. Omiqe-

ne pjesme su nam bile "Pro|oh

Bosnom kroz gradove#, "Bawa

Luko i ta tvoja sela#, kako smo

samo plesali uz wih - prisje}a

se Mara.

Da je wihovo vrijeme bilo

sasvim druga~ijem od ovog, pri-

~aju Du{anka Stan~evi} i Bran-

ka Milo{evi} Kudra.

One ka`u da se u {koli sta-

novalo, zabavqalo i u~ilo. Ve-

le da im ni{ta nije bilo te{ko,

jer su bili puni snage i nosio

ih je val mladosti i veseqa.

¥ S. DU[ANI]

\ACI MEDICINSKE [KOLE PROSLAVILI 40 GODINA MATURE

O@IVJELE PRVE QUBAVIMarinko Male{evi} pri~a da se tada sa djevojkama

mjesecima gledao, namigivao, pa kad bi se kona~no

"

skontali" onda se samo {etalo i razgovaralo

\ Nekada{wi u~enici: Profesori strogi, ali po{teni

PROFESORI

Razredni starje{ina Sto-

janka Vasiqevi}, nakon 40 godi-

na do{la je iz Sarajeva da vidi

svoje biv{e u~enike.

- Oni su mi bili kao djeca.

Sve sam ih jednako voqela i

uvijek razgovarala sa wima o

svim problemima, pa smo zajed-

no pronalazili rje{ewa - ka`e

Stojanaka.

Bawa Luka je grad moje mla-

dosti, dodaje ona, iako se mnogo

promijenila uvijek je lijepo do-

}i i pro{etati wenim ulicama.

PALAS

Revija filmova

termini: 19, 21.30

MULTIPLEKS KOZARA

LUDO QETOVAWE

termini: 18.30, 20.30, 22.15

DA VIN^IJEV KOD

termini: 21

PREDSKAZAWE - horor

termin: 19

MUZI^KI PAVIQON "PE-

TAR KO^I]#

Izlo`ba slikara i vajara, aka-

demika Srpske akademije nauke

i umjetnosti i Crnogorske aka-

demije nauke i umjetnosti.

Deseta klupska izlo`ba foto-

grafija i dijapozitiva Uni-

verzitetskog foto kino kluba

na tvr|avi Kastel.

Koncert italijanskog orke-

stra "Karmelos# na tvr|avi

Kastel. ^ETVRTAK, 29. jun, u

20 ~asova.

NARODNO POZORI[TE

REPUBLIKE SRPSKE

"JE LI BILO KNE@EVE VE-

^ERE#, predstava Vide Ogwe-

novi}, u re`iji Kokana Mlade-

novi}a. ̂ ETVRTAK, 29. jun u 20

~asova.

MUZEJ SAVREMENE UMJET-

NOSTI REPUBLIKE

SRPSKE

Izlo`ba "Tapiserija i crte-

`i#, akademskog slikara Mili-

ce Kecman iz Novog Sada.

Radno vrijeme muzeja svaki dan

od 10 do 22 ~asa. Ulaz besplatan.

MUZEJ REPUBLIKE

SRPSKE

Stalna izlo`bena postavka Mu-

zeja Republike Srpske.

REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR

BIOSKOPI

HITNA POMO] - De`ur-

ni qekari Slu`be hitne pomo}i

pregledali su tokom posqedwa

24 ~asa 90 odraslih pacijenata i

25 djece. Mobilne ekipe obavile

su 14 ku}nih posjeta, dok su pomo}

u stomatolo{koj ordinaciji za-

tra`ila 23 pacijenta.

PORODILI[TE - Na Gi-

nekolo{ko - aku{erskom odjeqe-

wu Klini~kog centra obavqeno

je {est poroda. Ro|eno je pet dje-

~aka i jedna djevoj~ica.

VATROGASCI - Vatroga-

sna jedinica gasila je ju~e zapa-

qeno sme}e u ulici Majke Jugo-

vi}a.

ELEKTROKRAJINA -

Zbog radova na elektro mre`i

danas }e od osam ~asova i 30 mi-

nuta do 11 ~asova bez struje bi-

ti naseqe Jagare. Od osam ~aso-

va i 30 minuta do 12 ~asova stru-

je ne}e biti u dijelovima uli-

ca Stevana Bulaji}a, Jug Bogda-

na, Srpskih Ustanika i Starog

Vujadina. Naseqe Tuzle bez

struje }e biti od 11 do 13 ~aso-

va.

¥ Pripremila Sw. M.

SERVISNE INFORMACIJE

e-mail: gradska@glassrpske.com ℡ 051/223-210

POZORI[TA

BAWOLU^ANKA Marinela Stankovi} osvojila je zlatni pe-

har na takmi~ewu u sportskom pewawu odr`anom pro{log vikenda

u Dre`nici kod Mostara.

Na ovom takmi~ewu u~estvovalo je mnogo takmi~ara iz pewa~-

kih klubova iz BiH, kao i samostalnih pewa~a. Sportsko - pewa~-

ka grupa "Ekstrim# iz Bawe Luke postigla je zapa`ene rezultate.

Osim zlatne u `enskoj, bronzu je osvojio Aleksandar Kova~ u mu-

{koj konkurenciji. ¥ Sw. M.

FOTO-VIJEST

KAO NA KORZU

INVALIDI Bawe Luke

do~ekali su da dobiju svoj dom

koji }e biti wihov kulturno-

informativni centar. U ovoj

ustanovi u ulici Frana Supi-

la na Bawalu~kom poqu bi}e

smje{tene kancelarije osam or-

ganizacija invalida, ~lanica

Koordinacionog odbora inva-

lida Republike Srpske. U okvi-

ru Doma radi-

}e i bibliote-

ka za slijepe.

Presijecawem

trake premi-

jer Republike

Srpske Milo-

rad Dodik i

gradona~el-

nik Bawe Lu-

ke Dragoqub

Davidovi} ju-

~e su ozvani-

~ili po~etak

rada ove usta-

nove. Premi-

jer Dodik je is-

takao da otva-

rawe Doma po-

kazuje da se na

uspje{an na-

~in, ako se ho-

}e, vrlo brzo

mogu rije{iti

problemi sa

kojima se su-

sre}u invali-

di i ostali ko-

jima je pomo}

potrebna.

- Dru{tvo

i vlast mora

da se brine o

qudima koji-

ma je neophod-

na tu|a wega i

pomo}. Ovo treba biti pri-

mjer i ostalima lokalnim za-

jednicama kako da rje{avaju

sli~ne probleme - kazao je

premijer Dodik.

Predsjednik Saveza slije-

pih Republike Srpske Branko

Suzi} naglasio je da }e odluka

o nazivu, kao i o raspodjeli

prostora izme|u organizacija

biti donesena na sastanku grad-

skih i republi~kih vlasti i

organizacija invalida.

- Dom }e se najvjerovatni-

je zvati "Kulturno-informa-

tivni centar invalida Repu-

blike Srpske# i on je jedina

ustanova ovakve vrste u Srp-

skoj - rekao je Suzi}.

Prema wegovim rije~ima,

planirano je da na jedan sprat

useli Savez slijepih, na dru-

gi sprat ostale organizacije,

a prizemqe i prostor da se iz-

daju u zakup.

- Od izdavawa prostorija

novac bi se koristio za rad i

odr`avawe Doma. Uskoro }e-

mo imati sastanak sa svim

predstavnicima Koordinaci-

onog odbora da se o ovome do-

govorimo - naglasio je Suzi}

i dodao da je ovo veliki napre-

dak za invalide.

Gradona~elnik Bawe Lu-

ke Dragoqub Davidovi} je is-

takao da novootvoreni dom po-

kazuje da se dru{tvo brine o

invalidnim licima.

- Grad je uvijek pomagao i

pomaga}e invalide. Za izgrad-

wu ovog doma obezbijedili smo

projektnu dokumentaciju, in-

frastrukturu, uredili okoli-

nu - rekao je Davidovi}.

Predsjednik Saveza distro-

fi~ara Republike Srpske Dra-

go Novakovi} ka`e da otvarawe

ove ustanove predstavqa po~e-

tak ve}e brige za invalide u

Bawoj Luci.

- Na`alost, moram re}i da

Dom ima nedostatak, jer nema

rampe za prilaz invalida u ko-

licima. Nadam de }e se to vrlo

brzo i kvalitetno rije{iti -

kazao je Novakovi}, koji je u ko-

licima od 23. godine.

On dodaje da invalidi da-

nas te{ko `ive, a i te{ko do-

laze do posla.

- Neki ̀ ive samo od 41 mar-

ke koju dobijaju za tu|u wegu i

pomo}. To je nedovoqno za li-

jekove, a kamoli za normalan

`ivot - rekao je Novakovi}.

Izgradwa Doma invalida po-

~ela je u julu pro{le godine i

ko{tala je milion i 110 hiqa-

da maraka. Vlada Srpske ulo`i-

la je 510, a grad Bawa Luka 600

hiqada mraka. Dom ima 1.036 kva-

drata. ¥ N. TOMA[EVI]

ZAHVALNICE

Predstavnici Saveza sli-

jepih Republike Srpske iz za-

hvalnosti za pomo} u izgrad-

wi Doma uru~ili su "Vidov-

danske poveqe# Vladi Srp-

ske, republi~kim ministar-

stvima zdravqa i bora~ko-in-

validske za{tite, prosvjete

i kulture i Slu`bi grada.

Kao najzaslu`niji po-

jedinac povequ je dobio gra-

dona~elnik Dragoqub Davi-

dovi}. Zahvalnice su uru~e-

ne pojedincima i organiza-

cijama koje su pomogle iz-

gradwu Doma za slijepe.

SVE^ANOST U ULICI FRANA SUPILA NA BAWALU^KOM POQU

U ovoj ustanovi bi}e smje{tene kancelarije osam organizacija

invalida, ~lanica Koordinacionog odbora invalida Republike

Srpske. U okviru Doma radi}e i biblioteka za slijepa lica

Drago Novakovi}: Po~etak brige

za invalide

~etvrtak, 29. jun 2006. BAWA LUKA

17

OTVOREN DOM INVALIDA

\Milorad Dodik i Dragoqub Davidovi}: Sve~ano presijecawe trake

(Snimio M. [UKALO)

^LANOVI Bora~ke or-

ganizacije Obili}eva, pri-

sje}aju}i se trista saboraca

koji su dali `ivot za otaxb-

inu, ju~e su obiqe`ili Vi-

dovdan.

- U slavu i ~ast poginu-

lim borcima Otaxbinskog

rata ove mjesne zajednice

okupili smo se kako bismo

im odali po{tu i sa~uvali

ih od zaborava - ka`e pred-

sjednik Bora~ke organiza-

cije Obili}eva Petar Mak-

si}.

U spomen-sobi, gdje se na-

laze slike poginuli boraca,

cvije}e su polo`ili pred-

stavnici Gradske bora~ke or-

ganizacije, predsjednik Od-

bora poginulih boraca grada

Stanislav Jungi} i predstav-

nici bora~kih organizacija

mjesnih zajednica Obili-

}eva, Ade, Ko~i}evog vi-

jenca, Nove varo{i, Laza-

reva i Karanovca.

Parastosu, koji su oba-

vili sve{tenici Ba-

wolu~ke eparhije, prisu-

stvovali su i ~lanovi po-

rodica poginulih boraca.

- Moj sin je dao svoj ̀ i-

vot za ovu zemqu, red je da

se bar jednom godi{we ne-

ko toga sjeti. Ovakva

okupqawa su na~in da se pri-

sjetimo svojih najmilijih. Vi-

dovdan je slava srpske vojske

i obiqe`ava}emo je dok smo

`ivi - kazao je otac poginu-

log borca Lazo Suba{i}.

Otac poginulog borca

Slobodan Dubravac pri~a da

je najte`e roditeqima, jer

bol nikad ne prolazi.

Danica Topi} isti~e da

je za vrijeme rata ostala sa-

mohrana majka.

- Do{la sam da zapalim

svije}u svom mu`u. Drago

mi je {to na{i junaci ipak

nisu zaboravqeni - veli Da-

nica.

Biv{i borci, obiqe-

`avaju}i Vidovdan, odigrali

su i fudbalsku utakmicu u

dvori{tu Osnovne {kole

"Dositej Obradovi}#.

- Poku{ali smo da spor-

tom obogatimo ovu manife-

staciju, koja se odr`ava {e-

stu godinu. Ciq dru`ewa je

susret boraca i predstavnika

mjesnih organizacija grada -

ka`e Petar Maksi}, dodaju}i

da }e pobjedni~ke nagrade bi-

ti iskori{}ene u humanitar-

ne svrhe.

¥ V. POPOVI]

BORA^KA ORGANIZACIJA OBILI]EVA OBIQE@ILA VIDOVDAN

Spomen-soba: Da se ne zaboravi (Snimio M. ZUBOVI])

Moj sin je dao svoj `ivot za ovu

zemqu. Ovakva okupqawa su na~in

da se prisjetimo svojih najmilijih,

ka`e otac poginulog borca

Lazo Suba{i}

Koridor `ivota

PRISJE]AJU]I se dana proboja ko-

ridora, pedesetak ~lanova Udru`ewa vo-

jnih starje{ina grada Bawe Luke ju~e je u

restoranu "^ajavec# obiqe`ilo Vidov-

dan, Dan wihovog udru`ewa.

- Veliki doprinos u proboju "korido-

ra `ivota# dale su i starje{ine ba-

wolu~kog regiona. Mnogi od wih po-

lo`ili su `ivote, dosta ih je raweno ili

se vode kao nestali - rekao je predsjednik

Udru`ewa vojnih starje{ina grada

pukovnik Miko [kori}.

Prema wegovim rije~ima, Udru`ewe

je nevladina i nestrana~ka organizacija,

a nastavilo je rad sli~nog udru`ewa koje

je postojalo i prije rata.

- U februaru ove godine Skup{tina

Udru`ewa je donijela odluku da ubudu}e

Dan na{eg udru`ewa bude Vidovdan. Ciq

nam je da okupqamo starje{ine i da se bo-

rimo za poboq{awe uslova `ivota na{ih

~lanova. Trebalo bi zakonskom regula-

tivom da se urede prava boraca i na{a

prava ne smiju da zaostaju za pravima ko-

ja imaju borci u zemqama iz okru`ewa - na-

glasio je [kori}.

On je dodao da }e se ovo Udru`ewe an-

ga`ovati i na pisawu kwiga o doga|ajima

iz neposredne pro{losti, kao i na wego-

vawu tradicija proteklih ratova. Orga-

nizova}e i susrete sa sli~nim organi-

zacijama i udru`ewima iz drugih gradova,

a ve} u subotu odlaze u Novi Sad u posje-

tu jednom takvom udru`ewu. ¥ M. M. [.

SVI ugostiteqi u gradu od ju~e su

du`ni da se pridr`avaju Odluke o izm-

jenama i dopunama Odluke o

odre|ivawu radnog vremena svojih ob-

jekata.

- Novom odlukom, koju su usvojili

odbornici Skup{tine grada na zas-

jedawu odr`anom 8. juna, vi{e nema

zimskog i qetnog radnog vremena. Ugos-

titeqski objekti radi}e radnim dan-

ima tokom ~itave godine od sedam do

23 ~asa, a vikendom od sedam do 24 ~asa

- navedeno je u ju~era{wem saop{tewu

Administrativne slu`be grada.

Radno vrijeme ugostiteqskih ob-

jekata u stambenim zgradama ostaje ne-

promijeweno, zimi do 22, a qeti do 23

~asa.

Pomenutom odlukom promijeweno

je i radno vrijeme barova, disko-baro-

va i diskoteka, koji }e raditi do 19 do

dva ~asa poslije pono}i. Petkom i sub-

otom ovi objekti radi}e do tri ~asa iza

pono}i.

- Odlukom je precizirano da rad-

no vrijeme ugostiteqskih objekata

mo`e trajati du`e od propisanog vre-

mena, najkasnije do tri ~asa iza pono}i,

uz saglasnost Odjeqewa za privredu

Slu`be grada. Takvi izuzeci mogu se

napraviti kad su u pitawu svadbe,

maturske sve~anosti i razne proslave

- navedeno je u saop{tewu.

Po{tovawe odluke o radnom vre-

menu kontrolisa}e Komunalna poli-

cija.

Odluka o izmjenama i dopunama Od-

luke o odre|ivawu radnog vremena ugos-

titeqskih objekata objavqena je u

"Slu`benom glasniku# grada i na in-

ternet stranici www.banjaluka.rs.ba.

¥ Sw. M.

ADMINISTRATIVNA SLU@BA GRADA

Nova pravila za ugostiteqe

ZA GRADSKI I

PRIGRADSKI PREVOZ

Karte kod

prevoznika

ODSJEK za saobra}aj Ad-

ministrativne slu`be grada

obavje{tava korisnike javnog

gradskog i prigradskog prevoza

da jedinstvene mjese~ne karte

za jul mogu kupiti na prodajn-

im mjestima prevoznika.

- Dosad su karte za linije

gradskog i prigradskog prevoza

prodavane u "Po{ti#. Na

zadovoqstvo svih korisnika,

karte je sada mogu}e kupiti na

prodajnim mjestima "Autopre-

voza#, "Bo~ac - tursa#, "Cen-

trala# i "Pavlovi} - tursa# -

navodi se u saop{tewu Slu`be

grada. ¥ Sw. M.

ZBOG velikog intereso-

vawa potro{a~a za direkt-

nu prodaju i mre`no poslo-

vawe, predstavnici Udru-

`ewa gra|ana "Plava sfe-

ra# ju~e su postavili {tand

na Trgu Krajine na kojem su

gra|ani mogli dobiti in-

formativne materijale, a

~lanovi ove organizacije su

im obja{wavali kako treba

da se pona{aju pri kupovi-

ni od prodavaca "od vrata

do vrata#.

- Ciq nam je da objasni-

mo gra|anima koja su wihova

prava, da mogu od tih trgova-

ca tra`iti legitimacije

firme koju zastupaju i {to je

najva`nije, pla}awe je putem

banaka - kazao je ~lan Udr-

u`ewa gra|ana "Plava sfe-

ra# Danijel Mali}.

Menaxer kompanije "Zep-ter internacional# Mihajlo Ri-

sti} je objasnio da potro{a-

~i, bez obzira na na~in kupo-

vawa, moraju dobiti dokumen-

taciju o garanciji proizvo-

da i sve potrebne informa-

cije o proizvodu koji kupuju.

- Veoma je va`no {to ku-

pac sa na{om kompanijom,

koja radi direktnu i mre`nu

prodaju, mo`e bilo kada kon-

taktirati i raspitati se o

proizvodima. Mi smo uvijek

tu da mu pomognemo ako do|e

do nekih problema i te{ko-

}a u radu sa proizvodom ko-

ji smo mu prodali - istakao

je Risti}.

Prema rije~ima ~lanova

Udru`ewa gra|ana "Plava

sfera#, Bawolu~ani su se ju-

~e najvi{e interesovali za

svoja prava i obaveze, te ka-

ko vjerovati prodavcima "od

vrata do vrata#.

- Zbog ovih i sli~nih

pitawa, kao primjer uspje-

{nog poslovawa u skladu sa

zakonom gra|anima smo dali

kompaniju "Zepter internaci-onal# - kazao je Danijel Ma-

li}.

Osim u Bawoj Luci, ovi

{tandovi }e biti post-

avqeni i u drugim op{tina-

ma Republike Srpske, kako

bi gra|ane {to boqe upozna-

li sa ovom vrstom prodaje.

¥ Sv. D.

UDRU@EWE GRA\ANA "PLAVA SFERA"

Oprez pri kupovini

SJE]AWE I OPOMENA SJE]AWE I OPOMENA SJE]AWE I OPOMENA SJE]AWE I OPOMENA SJE]AWE I OPOMENA SJE]AWE I OPOMENA SJE]AWE I OPOMENA SJE]AWE I OPOMENA SJE]AWE I OPOMENA SJE]AWE I OPOMENA

~etvrtak, 29. jun 2006.KULTURA

PRIJEDOR - Poslije zavr-

{enog serijala humoristi~ke

emisije "Bez pardona# @eqko

Kasap je ovih dana ponovo stao

pred kamere produkcije "Ava#

iz Hrvatske koja je po~ela sa

snimawem kriminalisti~ke se-

rije "Urota#.

Kasap je, na audiciji dobio

ulogu mra~nog lika Pilipovi-

}a, kriminalca koji u seriji za-

vr{ava tragi~no. Prvu scenu

koju je snimio u Zagrebu bilo

je wegovo ubistvo, a preostale

scene snimi}e, kako ka`e, na-

rednih dana.

- Uloga nije velika, ali za

mene je to veliki izazov. Odu-

{evqen sam na~inom rada i od-

nosom prema glumcima, poseb-

no rediteqa Romana Maeti}a,

koji ima velike planove, a u

wima vidi i mene - ka`e Kasap,

dodaju}i da je napokon ostva-

rio sasvim druga~iji lik od

onih koje je do sada glumio.

Zajedno sa wim

u ovoj seriji, ~ije

emitovawe, najvje-

rovatnije, na Hr-

vatskoj televiziji

treba po~eti prvog

novembra, igra i

Prijedor~anin De-

an Batoz koji je do-

bio ulogu tjelohra-

niteqa. Dio ove se-

rije snima}e se i

na prostorima

BiH, a dio u Hrvat-

skoj, odnosno Za-

grebu.

Wegov kolega,

ali i kum Aleksan-

dar Stojkovi} Pik-

si, tako|e, je dobio

ponudu da stane pred filmsku

kameru. O toj ponudi mnogo ne

pri~a, jer, kako veli, ni sam

mnogo toga ne zna.

- Dobio sam tekst, pa ga ovih

dana i{~itavam. Rije~ je o igra-

nom filmu koji }e se raditi u

srpsko-poqskoj koprodukciji -

ka`e Stojkovi}, koji }e qeto

provesti radno. Kasap planira

da sa porodicom otputuje na mo-

re, ali poslije julskih ispitnih

rokova na Akademiji umjetnosti

u Bawoj Luci. ¥ P. [PADI]

PRIJEDORSKI GLUMCI @EQKO KASAP I ALEKSANDAR STOJKOVI]

18

ZAVJERA BEZ PARDONA

Aleksandar Stojkovi} i @eqko Kasap: Nove filmske

role

Kasap po~eo sa snimawem kriminalisti~ke serije

"

Urota", a Stojkovi} i{~itava scenario za igrani

film, koji }e se raditi u srpsko-poqskoj

koprodukciji

HUMORISTI

Humoristi~ka serija "Bez

pardona#, kako ka`u @eqko

Kasap i Aleksandar Stojko-

vi}, za sada ne}e biti nasta-

vqana.

- Nismo mogli ispo{tova-

ti ono {to su od nas tra`ili

u RTRS-u, a to je da se obave-

`emo da preko cijele godine

snimamo emisije i to svake

sedmice po jednu. Zbog na{ih

obaveza u mati~nim pozori-

{tima, na tako ne{to nismo

mogli pristati i odlu~ili

smo da tu emisiju do daqeg pre-

kinemo - ka`e Stojkovi} do-

daju}i da je do sada ura|eno

vi{e od ~etrdeset ovih emi-

sija i da je, mo`da, vrijeme da

se malo sa wom stane kako se

je narod ne bi prezasitio.

BAWA LUKA - ^lanovi

Srpskog pjeva~kog dru{tva "Je-

dinstvo# iz Bawe Luke nastupi-

}e na Ni{kim horskim sve~a-

nostima, jednom od najstarijih

horskih festivala, koji se odr-

`ava od 6. do 9. jula u qetnoj po-

zornici Ni{ke tvr|ave.

Festival je me|unarodnog

karaktera, a publici }e se pred-

staviti dvadesetak doma}ih i

inostranih horova. Hor "Jedin-

stvo# bi}e jedini predstavnik

Republike Srpske.

- Na Ni{kim horskim susre-

tima nastupili smo '94, '96, '98.

i 2000. godine, i osvojili smo

sve nagrade. Posqedwe dvije go-

dine nastup "Jedinstva# je pro-

gla{en za najkvalitetnije izvo-

|ewe na festivalu - ka`e diri-

gent "Jedinstva# Nemawa Savi}.

Osim toga, hor i dirigent

Savi} su nagra|eni specijalnim

priznawem organizatora -

"Zlatnom zna~kom#, koja se do-

djequje horovima i pojedinci-

ma za dostignu}a, prezentaciju

i promociju horskog stvarala-

{tva.

- Ovaj nastup je svojevrsna

generalna proba za nastup "Je-

dinstva# na 4. Svjetskoj horskoj

olimpijadi, koja se odr`ava iz-

me|u 12. i 26. jula u kineskom

gradu Ksiamenu - dodaje Savi}.

Prema wegovim rije~ima, za-

hvaquju}i nagradama i prizna-

wima koje je ovaj hor osvojio,

kvalifikovali su se direktno u

finale olimpijade, koja }e ugo-

stiti vi{e od 400 horova sa vi-

{e od 20 hiqada izvo|a~a.

"Jedinstvo# }e se predsta-

viti u dvije kategorije - kamer-

ni mje{oviti horovi i u katego-

riji duhovne a kapela muzike.

- Po{tuju}i propozicije

pripremili smo predvi|ena dje-

la, a za program po slobodnom

izboru izabrali smo nekoliko

izuzetno zahtjevnih i umjetni~-

ki vrijednih djela, poput "Srp-

skog kola# Aleksandra Vuji}a.

Ova kompozicija spada u red naj-

zahtjevnijih djela u cijeloj hor-

skoj literaturi - ka`e Nemawa

Savi}.

¥ V. KERKEZ

SRPSKO PJEVA^KO DRU[TVO

"

JEDINSTVO"

SRPSKO KOLO U KINI

^lanovi

"

Jedinstva" kvalifikovali se direktno

u finale ^etvrte svjetske horske olimpijade

"

Jedinstvo": Ni{ generalna proba za Ksiamenu

TRADICIJA

Prije odlaska na Svjetsku

horsku olimpijadu, Srpsko

pjeva~ko dru{tvo "Jedinstvo#

odr`a}e cjelove~erwi kon-

cert u Bawoj Luci, gdje }e iz-

vesti program kojim }e se

predstaviti i u Kini.

- Ovim koncertom }emo is-

po{tovati tradiciju da pri-

je svakog zna~ajnog gostovawa

i takmi~ewa program predsta-

vimo prvo doma}oj publici -

ka`e dirigent "Jedinstva#

Nemawa Savi}.

"Mi}ino jato" iz Omarske: Pjesmama odu{evili publiku

PRIJEDOR - Deseta jubi-

larna smotra Izvornog narod-

nog pjevawa "Vidovdan 2006#,

koja je odr`ana u utorak ve~e

u Kafani{tu kod Prijedora

okupila je veliki broj izvornih

grupa i samostalnih izvo|a~a

na tro`icoj tamburici.

Ova zanimqiva manifesta-

cija ugostila je 16 grupa koje

weguju izvorno narodno pjeva-

we Kozare i Potkozaraja.

U~esnici su prije po~etka

manifestacije u zapre`nim ko-

lima i narodnim no{wama sa

pjesmom prodefilovali prije-

dorskim ulicama.

Smotru je otvorio na~el-

nik op{tine Prijedor Marko

Pavi} rekav{i da se svake go-

dine na ovom mjestu narod Ko-

zare i Potkozarja okupqa, ka-

ko bi se podsjetio stare pjesme,

ali i vidovdanske `rtve.

- Mi smo stari evropski na-

rod koji ima svoje pismo, pjesmu,

krsnu slavu i toga se ne}emo

odre}i. Ako je cijena ulaska u

Evropu odricawe duhovnog bo-

gatstva onda nam takva Evropa

ne treba - rekao je Pavi}.

Vidovdanaska smotra izvor-

nog narodnog pjevawa Kozare i

Potkozarja, prema rije~ima

~lana izvorne grupe "Prijedor#

Slavka Kotromana, prvi put je

odr`ana ratne 1995. godine.

Danas je, kako ka`e, prera-

sla u veoma posje}enu smotru,

koja svake godine okupqa veli-

ki broj izvo|a~a, ali i qubite-

qa izvornog narodnog pjevawa.

Organizator ove tradicional-

ne manifestacije je izvorna

grupa "Prijedor#. ¥ P. [.

SMOTRA IZVORNOG NARODNOG PJEVAWA U PRIJEDORU

BEOGRAD - Doajen srp-

skog glumi{ta Branislav -

Ciga Jerini} preminuo je u

utorak nave~e u Beogradu u

74. godini, poslije te{ke bo-

lesti, saop{tilo je Narodno

pozori{te.

Neke od najzna~ajnijih

uloga ostvario je u predsta-

vama "Ne~ista krv#, "Gospo-

|a ministarka#, "Sveti Ge-

orgije ubiva a`dahu#, "Ma-

mac#, "Majstor#, "Hasanagi-

nica#...

Jerini} je govorio da je

po~eo da glumi iz nepoznatih

razloga, jer nikada prije to-

ga nije bio u pozori{tu, ni-

ti gledao neki film.

U djedovom selu Belo{e-

vac, u~estvovao je na jednoj

priredbi u ske~u "Ciganin

na stra`i#, u kojem je igrao

glavnu ulogu, lijepe}i bra-

{nom brkove od vune. Kasni-

je je taj lik glumio i u {ko-

li, pa su ga djeca

prozvala Ciga.

Poslije gimna-

zije konkurisao je

na Likovnoj akade-

miji, jer je oduvi-

jek imao sklonosti

ka crtawu, ali mu

je jedan drug pred-

lo`io da poku{a-

ju i na Pozori-

{noj. Primili su

ga na obje. Ipak,

kako je navodio,

nikada se nije po-

kajao {to je iza-

brao glumu.

Jerini} je kao

izuzetnog partne-

ra navodio i Miju

Aleksi}a, sa kojim

je radio jo{ u ama-

terskom pozori-

{tu u Kragujevcu,

a smatrao ga je za

svog svojevrsnog

u~iteqa. Od Alek-

si}a je naslijedio

i ulogu Pere Kale-

ni}a u "Gospo|i mi-

nistarki# sa ~uve-

nom Qubinkom Bo-

bi}. Kasnije je igrao i Te~a

Savu u toj dugovje~noj pred-

stavi.

Jerini} je navodio i da ne

spada u glumce koje prepozna-

vawe na ulici nervira, pa iz-

bjegavaju da pri~aju s qudima.

- Ja izbjegavam prijeme i

xet-set dru`ewa, a narod vo-

lim, jer sam i sam dio wega -

rekao je on svojevremeno u jed-

nom intervjuu. ¥

UMRO BRANISLAV - CIGA JERINI]

Kraj

"

Ciganina na stra`i"

Volio narod, izbjegavao

xet-set

Melodije Potkozarja

MUZEJ

"

VAN GOG"

U AMSTERDAMU

Pisma

holandskog

slikara

AMSTERDAM - Muzej "Van

Gog# u Amsterdamu kupio je od

jednog privatnog kolekcionara

55 pisama koje je napisao ho-

landski slikar, javila je Beta.

Van Gog je pisma, koja 60 go-

dina nisu bila dostupna javno-

sti, napisao izme|u 1881. i 1885.

godine svom kolegi, holandskom

majstoru Antonu van Rapardu

koji je `ivio u Briselu.

Muzej nije saop{tio koli-

ko je platio korespondenciju,

ali je naveo da je kupqena uz po-

mo} vi{e donacija.

"Van Gogov# muzej ve} posje-

duje oko 700 umjetnikovih pisa-

ma, od kojih je ve}ina upu}ena

wegovom bratu Teu, koji ga je

svesrdno podr`avao.

Pisma sadr`e i nekoliko

Van Gogovih skica, kao i wego-

va i Van Rapardova razmi{qa-

wa o kwi`evnosti i umjetno-

sti.

Van Gog, koji se smatra za

najve}eg holandskog slikara po-

slije Rembranta, izvr{io je sa-

moubistvo 1890. godine. ¥

~etvrtak, 29. jun 2006. KULTURA

BAWA LUKA - "Nebeski

znak#, "Kapija tri maj~inska slo-

va#, "Jakovqeve lestve#, samo su

neke od tapiserija Milice Kec-

man, koje od utorka krase izlo-

`beni salon Muzeja savremene

umjetnosti Republike Srpske.

Rije~ je o izlo`bi, koja }e

nakon Bawe Luke biti postavqe-

na u Sarajevu, Biha}u i Mosta-

ru, a projekat je Ustanove za iz-

radu tapiserija "Ateqea 61# iz

Novog Sada.

- Oduvijek su me fascini-

rali svijet tkawa, predewa sve

ono {to je vezano za `enski za-

nat. Tkati za `enu je ono {to

je za mu{karca orati. To ima

snagu - rekla je za "Glas Srpske#

autorka na ~ijim djelima pre-

vladavaju boje zemqe i zrelog

vo}a, koje tapiserijama daju iz-

vjesnu toplinu.

Doma}in izlo`be, direktor

Muzeja savremene umjetnosti Re-

publike Srpske Qiqana Labo-

vi}-Marinkovi} izrazila je za-

dovoqstvo {to

je u ovoj ustano-

vi otvorena ne-

svakida{wa po-

stavka tapiseri-

ja i crte`a.

Ona je pod-

sjetila Bawolu-

~ane na saradwu

sa Milicom

Kecmanom i kao

d i r e k t o r o m

Centra za kul-

turu i obrazova-

we u Bosanskom

Petrovcu, u ~i-

je ruke su pro-

{le godine sti-

gli kqu~evi

zbirke istaknu-

tog slikara Jo-

vana Bijeli}a.

Progla{a-

vaju}i izlo`bu

otvorenom, di-

rektor "Ateqea

61# Maja Mi{evi}

podvukla je vrijed-

nost wegovawa tradicije u ra-

dovima Milice Kecman, ali i

korak ka modernom.

Kustos izlo`be Goranka Vu-

kadinovi} istakla je da u proce-

su aktuelizacije i emancipaci-

je tapiserijskog medija, koji svo-

ju problematiku druga~ijeg

estetskog do`ivqaja uspostavqa

i postupno gradi od sredine pe-

desetih godina pro{loga vije-

ka, Milica Kecman nesumwivo

stoji u redu onih umjetnika ko-

ji pomjeraju granice.

- Uz ime Milice Kecman ve-

zuju se veoma bogati crte`i, sli-

karski i tapiserijski opusi, a

potom i brojni nastupi perfor-

mativnog karaktera, koji podra-

zumijevaju performans, spek-

takl, kreativno ~itawe, gestu-

alnu i procesualnu umjetnost.

Zahvaquju}i kreativnoj energi-

ji, Milica Kecman jedan je od

bitnih ~inilaca egzistencije

vojvo|anske avangarde pro{lo-

ga vijeka - ka`e kustos izlo`be

Goranka Vukadinovi}.

Predstavqawu opusa dopri-

nijeli su i crte`i umjetnice ko-

ji su predlo{ci za wene tapise-

rije.

¥ N. SIMI]-@ERAJI]

IZLO@BA U MUZEJU SAVREMENE UMJETNOSTI REPUBLIKE SRPSKE

KAPIJE SVIJETA TKAWAPORUKE

Tapiserije Milice Kec-

man prepoznatqive su po svo-

joj dekorativnosti posebne vr-

ste, po vizuelno-taktilnim

originalnim vrijednostima,

po slo`enosti ideja, poruka

i zna~ewa. Stoga su izuzetno

vrijedne i zna~ajne za razvoj

tapiserijskog medija u Srbi-

ji i Crnoj Gori - kazala je Go-

ranka Vukadinovi}.

Oduvijek su me fascinirali tkawe i predewe,

kao `enski zanati. Tkati za `enu je ono {to je za

mu{karca orati. To ima snagu, ka`e Milica Kecman

Tapiserije: Umjetnost koja pomjera granice

(Snimio M. ZUBOVI])

TUZLA - Glumci Pozori-

{ta mladih "Dis# iz Bawe Lu-

ke u ponedjeqak su, u okviru

{estog Festivala "Pozori{te

bez granica# u Tuzli, izveli

predstavu "Kretawe# u re`iji

Novice Bogdanovi}a.

Organizator festivala

"Pozori{te bez granica# Dra-

gan Te{i} ka`e da je sala Tu-

zlanskog Narodnog pozori{ta

bila premalena da primi sve

one koji su htjeli da poprate

ovaj komad.

- Predstava "Kretawe# nai-

{la je na odli~an prijem kod pu-

blike. Aplauzi su se nizali jedan

za drugim, a najve}e simpatije po-

brao je Miodrag Lepir. "Disov-

ci# su gluma~ki nadahnuto ispri-

~ali pri~u o nastanku i kretawu

- rekao je za na{ list Te{i}.

Festival je po~eo u ponedje-

qak i traja}e sedam dana, a na re-

pertoaru su predstave iz Bawe

Luke, Subotice, Pri{tine, Ba-

ra, Zagreba, Bijelog Poqa i Tu-

zle. ¥ S. D.

POZORI[TE MLADIH

"

DIS" IZ BAWE LUKE

Kretawe bez granica

TESLI] - Likovna Galeri-

ja iz Tesli}a doma}in je izlo-

`be, koja je otvorena u ponedje-

qak, u organizaciji "Prosvjete#

iz ove op{tine. Ova postavka

obuhvata radove ~etiri ~lana

Amaterskog slikarskog dru{tva

"Rekos#. Izlo`eno je vi{e od

40 radova Vlade Risi}a, @eqka

\uri}a, Neboj{e Dujakovi}a i

Nikole Simeunovi}a.

Posjetioci su se na otvara-

wu izlo`be zainteresovali za

bogatstvo motiva i raznovrsnost

tehnika, koji se mogu vidjeti na

ovim umjetni~kim radovima. Iz-

lo`ba }e biti otvorena 15 dana.

^lanovi "Prosvjetine# fol-

klorne sekcije, izvorne pjeva~-

ke grupe i `enske pjeva~ke gru-

pe "Zora# predstavili su se na

dan Svete trojice u Gacku.

Osim toga, ovi folklora{i

su zaigrali na ~etvrtom festi-

valu folklora, koji se odr`a-

vao u Zenici. Tamo su izveli

igre iz [umadije i pjesme iz te-

sli}kog kraja, a nagra|eni su ve-

likim aplauzima.

¥ A. R

LIKOVNA GALERIJA U TESLI]U

Kulturno qeto

BAWA LUKA - Karmelos orkestar iz Italije ve~eras }e u 20

~asova nastupiti u Banskom dvoru Kulturnom centru pod dirigent-

skom palicom Alaina Meuniera.

Na programu su djela Babi}a, Vuji}a, Brkanovi}a. Ulaz je slo-

bodan. ¥ S. D.

BAWA LUKA - Raspjevane

pti~ice - Nika Turkovi}, Sa-

ra Spasojevi} i Jovana Raqi}

- cvrkutale su, uz milozvu~an

poj jata bijelih "Vrap~i}a#,

jedinih u prirodi, u utorak na

bawolu~koj tvr|avi Kastel.

Prelijepa pjesma neobi~-

nih muzikanata privukla je

nekoliko stotina mom~i}a i

curetaka na Kastel koji su,

zaneseni pti~ijim glasovima,

pjevali i plesali gotovo dva

sata.

Povod je, bar za svijet pti-

ca, bio izuzetno ~udan - grli-

ca Nika je iz svoje zemqe, Hr-

vatske, doletjela da predsta-

vi svoj prvi album "Alien#, na

kojem se nalazi 15 pjesama, me-

|u kojima se nalaze dueti sa

dva starija slavuja - Oliverom

Dragojevi}em i Tonijem Ce-

tinskim.

Grlica Nika, koja sa osta-

lim pticama svijeta komuni-

cira na ~ak pet razli~itih je-

zika, ka`e da je ovo bio wen

prvi samostalni koncert i da

je muzika ~ini i sretnom i tu-

`nom.

- Zadovoqstvo je raditi

ono {to voli{. Mnogo volim

pjesmu i muziku. I `elim ti-

me da se bavim do kraja `ivo-

ta. Putem pjesama sam upozna-

la mnogo dragih prijateqa, od

kojih se veliki broj nalazi i

ovdje, u Bawoj Luci - raspjeva-

la se Nika Turkovi}.

Wene koleginice, dva sla-

vuja, Sara i Jovana, sli~nog su

mi{qewa. Sara Spasojevi} ka-

`e da joj ovakvi koncerti do-

nose veliko zadovoqstvo, ali

i da pomo}u wih sti~e nova is-

kustva. Muzika je, zanosno }e

re}i ona, svijet ~arolije i div-

nih melodija koji svakoga op-

~iwavaju.

Jovana ka`e miluju}im gla-

som da je na po~etku svoje pti-

~ije pjeva~ke karijere imala

tremu, ali da je sada oslobo|e-

na tog u`asnog tereta. Voli,

veli, da pjeva i svira, a muzi-

ka joj je dovela mnoge prijate-

qe, od kojih se nekolicina na-

lazi u Bjelorusiji i Ukraji-

ni, gdje je i nastupala.

"Vrap~i}i# Dejana Savi},

Kristina Cvi{i}, Dragana

Kos i Viktor Gatari} sla`u se

u nekoliko stvari - sve ih je u

jato ptica dovela mama i svi su

tu iz qubavi prema pjesmi i

dru`ewu.

- Volimo lijepe koreogra-

fije uz pjesme koje izvodimo.

Stekli smo mnogo prijateqa

otkako pjevamo zajedno. I te-

te i ~ike, koji nas vode, mno-

go su dobri prema nama i vole

nas. Paze na nas i stalno se s

nama dru`e - zavikali su, u je-

dan glas, Dejana, Kristina,

Dragana i Viktor.

I cijeli koncert, i svaka

pjesma, i sve igre, i qubav, i

dru`ewe, i prijateqstvo - sve

je to stalo u stihovane strije-

le qubavi i drugarstva:"Ni-

{ta nam ne mogu oluje.../ Ni-

{ta ki{e, vjetrovi..../ Ni{ta!

Dok prijateq moj tu je/ Mi smo

nepobjedivi...#

¥ Gr. DAKI]

PRAZNIK DJE^IJE PJESME NA BAWOLU^KOJ TVR\AVI KASTEL

I cijeli koncert, i svaka pjesma, i sve igre, i qubav,

i dru`ewe, i prijateqstvo - sve je to stalo u stihovane

strijele qubavi i drugarstva:

"

Ni{ta nam ne mogu oluje.../

Ni{ta ki{e, vjetrovi..../ Ni{ta! Dok prijateq moj tu je/

Mi smo nepobjedivi..."

CRVENDA]

- Drago mi je {to su se na

jednom mjestu, napokon, oku-

pile tri najsjajnije zvijezde

dje~ijeg neba na na{im pro-

storima - Nika, Sara i Jova-

na. One su "moja djeca#, rasle

su i stasavale u pjeva~ice po-

red mene. S wima sam u~estvo-

vao i pobje|ivao na mnogim

festivalima, tako da sam pre-

sretan kada ih vidim sve na

okupu - zagudio je iz srca ba-

wolu~ki kompozitor i crven-

da} Mladen Matovi}.

"

Vrap~i}i": Jato ptica pjeva~ica (Snimio M. ZUBOVI])

ZVIJEZDE NA KRILIMA "VRAP^I]A"

Jovana Raqi}, Nika Turkovi} i Sara Spasojevi}:

Pjesma ih zbli`ila

BANSKI DVOR KULTURNI CENTAR

Orkestar Karmelos

19

~etvrtak, 29. jun 2006.FEQTON

1613 - Londonsko pozori-

{te "Glob# izgorjelo je u po-

`aru tokom prve predstave

[ekspirovog komada "Henri

Osmi#.

1798 - Ro|en je italijan-

ski pisac \akomo Leopardi,

najve}i lirski pjesnik itali-

janskog romantizma i jedan od

najzna~ajnijih u evropskoj po-

eziji 19. vijeka ("Silviji#,

"Qubav i smrt#, "Zibaldon#,

dnevnik "Misli#).

1855 - U Londonu je iza-

{ao prvi broj lista "Dejli

telegraf#.

1864 - Samjuel Krauter po-

stao je biskup u Nigeriji, pr-

vi crnac biskup Engleske cr-

kve.

1869 - Progla{en je Na-

mesni~ki ustav koji je kne-

`evinu Srbiju uveo u doba

ustavnosti. Prvi put u isto-

riji Srbije skup{tina je po-

stala zakonodavni organ, ma-

da sa ograni~enim pravima.

1880 - Francuska je anek-

tirala pacifi~ko ostrvo

Otaheite (Tahiti), koje je od

1842. bilo francuski protek-

torat.

1882 - U Beogradu je pu-

{ten u rad prvi savremeni

vodovod koji je napravqen

prema projektu nema~kog in-

`ewera Oskara Smrekara.

Iz pet dubokih bunara grad

je dobijao oko 65 litara vo-

de u sekundi.

1886 - Ro|en je francuski

dr`avnik Rober [uman, pre-

mijer (1947-48). Na wegov

prijedlog ("[umanov plan#)

osnovana je 1952. Evropska

zajednica za ugaq i ~elik iz

koje je kasnije nastala Evrop-

ska unija.

1914 - Ro|en je ~e{ki

kompozitor Rafael Kubelik,

dirigent ^e{ke filharmo-

nije. Emigrirao je 1948. i ka-

rijeru nastavio u SAD kao

dirigent simfonijskog orke-

stra u ̂ ikagu (1950), potom u

Londonu kao direktor Ko-

vent Gardena.

1922 - Ro|en je srpski pi-

sac Vasko Popa, ~lan Srpske

akademije nauka i umjetnosti,

jedan od najve}ih pjesnika srp-

ske kwi`evnosti u drugoj po-

lovini 20. vijeka. ("Kora#,

"Nepo~in-poqe#, "Sporedno

nebo#, "Uspravna zemqa#,

"Vu~ja so#, "@ivo meso#, "Ku-

}a nasred druma#).

1939 - Slijetawem aviona

"Diksi kliper# na aerodrom

u Lisabonu obavqen je prvi

komercijalni let iz SAD u

Evropu.

1941 - U [vajcarskoj je um-

ro poqski dr`avnik, pijani-

sta i kompozitor Ignac Jan

Paderevski, u~esnik u akcija-

ma za nezavisnost Poqske to-

kom Prvog svjetskog rata, pre-

mijer i {ef diplomatije

(1919-21).

1949 - Ju`na Afrika je po-

litiku aparthejda proglasi-

la dr`avnom doktrinom.

1974 - Izabela Peron je

zamijenila oboqelog mu`a

Huana Perona na mjestu pred-

sjednika Argentine.

1992 - Snage bosanskih Sr-

ba napustile su sarajevski ae-

rodrom "Butmir# nakon dvo-

mjese~ne opsade i predale ga

pod kontrolu mirovnih tru-

pa UN. Time je omogu}eno do-

stavqawe humanitarne pomo-

}i stanovni{tvu Sarajeva.

1995 - Vi{e od 500 qudi

poginulo je u Seulu (Ju`na

Koreja) kada se sru{ila pe-

tospratna robna ku}a.

1995 - Umrla je ameri~ka

filmska glumica Lana Tar-

ner, holivudska zvijezda pede-

setih godina 20. vijeka ("Mon-

sunske ki{e#, "Qubav je sna-

{la Endija Hardija#, "Imi-

tacija `ivota#).

1998 - Biv{i gradona~el-

nik Vukovara Slavko Dokma-

novi}, osumwi~en za ratne

zlo~ine u Hrvatskoj 1992. go-

dine, izvr{io je samoubistvo

u zatvoru u [eveningenu, bli-

zu Haga.

1999 - Mitingom u ^a~ku,

na kojem se okupilo oko 10.000

qudi, opozicioni blok Savez

za promjene po~eo je proteste

protiv re`ima predsjednika

SR Jugoslavije Slobodana Mi-

lo{evi}a. Protesti su se u

narednim mjesecima svako-

dnevno odr`avali u velikom

broju mjesta u Srbiji, ukqu~u-

ju}i i Beograd.

1999 - Turska je osudila na

smrt vo|u kurdskih pobuwe-

nika Abdulaha Oxalana.

2001 - U Briselu je odr`a-

na prva donatorska konferen-

cija za SRJ na kojoj je Jugosla-

viji obe}ana pomo} od jedne mi-

lijarde i 280 miliona dolara.

2001 - U Be~u su ministri

inostranih poslova SRJ i ~e-

tiri biv{e jugoslovenske re-

publike potpisali sporazum o

sukcesiji, ~ime je okon~an du-

gogodi{wi spor oko nasqe|a

biv{e SFRJ.

2001 - Generalni sekretar

Ujediwenih nacija Kofi

Anan (63), ponovo je izabran

na novi petogodi{wi mandat

u svjetskoj organizaciji.

2002 - Leka Prvi, sin kra-

qa Zoga, koji je vladao Alba-

nijom od 1928. do 1939. godi-

ne, vratio se u zemqu posli-

je 63 godine progonstva. ¥

Dani samo}e. Vrijeme, naj~e-

{}e, provodi na Adi. Probija-

ju}i se kroz grawe i {ibqe Ma-

rijan Bene{ obilazi ovo, ve} du-

`e vrijeme, napu{teno mjesto, a

godinama je bilo jedno od najo-

miqenijih bawolu~kih izleti-

{ta. Tu bi, posmatraju}i Vrbas

kako se ra~va, nalazio mir; bo-

qe re~eno, bje`ao je od stvarno-

sti, a kad se bje`i od stvarnosti

moraju se zaobilaziti qudi. Oni

su stvarnost!

Jedno poslijepodne, kada je

sunce ve} zamicalo iza tmastih

oblaka, a on se umorio hodaju}i

Adom, predahnuo je listaju}i

dnevne novine. Zapazi reporta-

`u koju je napisao Toman Tari},

novinar kojeg je poznavao i po-

{tovao to {to on radi. Vjerovao

mu je; i zato je odlu~io da pro-

~ita tekst koji je "pokrivao# go-

tovo polovinu strane...

"...Kad sam se u nedjequ u tri

ujutro vratio iz hrvatske Stru-

ge, nadomak Dvora na Uni, ski-

nuo sam antilop cipele, "tali-

janske sa {nalom#, stavio ih u

platnenu vre}icu i napisao cr-

venom olovkom: "Ne dirati i ne

otvarati!!!#. Te cipele u Strugi

gazile su qudsku krv; u Strugi u

kojoj je taj dan qudski ̀ ivot vri-

jedio sklepanog sanduka od neo-

bra|ene daske i ni{ta vi{e.

Mo`da }e jednog dana te ci-

pele, a i onaj koji ih je nosio, bi-

ti svjedoci stra{nog ludila i

bezumqa na ovom "brdovitom

Balkanu# o kojem }e istorija te-

{ko dati svoj sud.

Ratni tornado

Iz Dvora na Uni do Struge

stigao sam "brisanim prosto-

rom#, gdje je postojala mogu}nost

da zapuca iz svakog {umarka ili

`itnice. Prvo zaustavqawe is-

pred ku}e koja kao da je bila na

udaru - tornada. Rupe na zidu,

krovu, polupana sva stakla, u ku-

}i kr{ i lom, rupe na plafoni-

ma veli~ine pesnice. Wen vla-

snik, Milan Kne`evi} vjerovat-

no nikad nikome ne}e uspjeti ob-

jasniti - kome je on u ovom ratu

{ta skrivio? Jer, na Strugu su

napadali borci Sedme banijske

udarne divizije {to, drugim ri-

je~ima, zna~i "srpski dobrovoq-

ci#, a branili su je pripadnici

MUP-a, Zbora narodne garde i

naoru`ani "hadezeovci#, {to }e

re}i - Hrvati. A on, Milan Kne-

`evi}, nikom pametnom i nor-

malnom ne}e uspjeti objasniti -

koje su od te dvije formacije -

wegovi za{titnici a koje wego-

vi protivnici!

Po "nacionalnom# kqu~u

otac mu je Hrvat, majka Srpkiwa,

`ena Srpkiwa, ima dvoje djece.

On se izjasnio kao Hrvat i eto

nesre}e. A pitawe je, po wegovom

nacionalnom korijenu, koliko

je Srbin a koliko Hrvat, a ko-

liko, opet oboje. A Srbi i Hr-

vati na Baniji vode rat gotovo

do istrebqewa.

Milan Kne`evi}, izgubqen i

smrtno upla{en, tupo gleda pro-

stranim dvori{tem, doma}inski

ure|enim, sjetno posmatra ku}u

koja se po stilu ne bi postidjela

ni velegrada, i kazuje:

- Kada je po~ela borba, sa-

krio sam se kod kom{ije u po-

drum. Od detonacija i eksplozi-

ja sve je podrhtavalo. Bje`im

odavde. Xabe i ku}a, i zemqa, i

ova radionica, xabe sve, vi{e se

ne vra}am u Strugu. Idem u Za-

greb, idem bilo kuda.

Na put za "bilo kuda# Mi-

lan je na ulazu u Dvor na Uni

"pokupio# dvije k}erke, koje je

tu smjestio, kod ro|aka koji se

izjasnio kao Srbin, a ima sli~an

"nacionalni korijen# kao i on.

Ispred jedne prizemnice

okupqene uplakane ̀ ene. Prila-

zi nam ~ovjek ~etrdesetih godi-

na, prestavqa se - Ante Vuko-

rep. Pla~e. Ka`e:

- Eto doqe u dvori{tu le`i

mi mrtav otac. Ubili su ga. Iz

one udoline malo~as su izvukli

~etrdeset mrtvih "mupovaca#.

Vodi nas Ante u dvori{te.

Ispred kov~ega upaqena svije-

}a. Uvodi nas u ku}u. Sve razba-

cano, polupano, rupe od plotuna

na sve strane. Ante govori.

- Sve su mi ovo uradili qu-

di iz Dvora na Uni s kojim sam

se do ju~e dru`io. Pucali su iz

svih oru`ja, tra`ili su "mupov-

ce#, nikoga nisu {tedjeli. Jesu

ovdje bili "mupovci#, ali {ta

smo mi tu mogli.

Prolazimo pokraj ku}e koja je

razru{ena. Ka`e nam jedna ̀ ena:

- To je ku}a na{eg kom{ije

Srbina. Pobjegao je kad su upa-

li "mupovci#, a oni su mu je on-

da minirali! Dok su bili "mu-

povci#, ovdje za Srbe nije bilo

`ivota! Ja sam Hrvatica, ali ovo

je zlo doba.

Posvuda krvave mrqe i krva-

ve lokve. Nemogu}e ih je zaobi-

}i. kako god skaku}e{.

Je li ovdje stvarno i Bog na-

pustio qude, ako je ikad i bio s

wima...#

(28. jul 1991.)

Kom{ija

na kom{iju

... Sutradan je potra`io To-

mana Tari}a koji je `ivio na

Grabu, najstarijem bawolu~kom

nasequ. Automobil je je~ao dok

je vukao uz brdo, gotovo se pro-

piwao kao da je `ivi stvor. ^i-

tao je ni sam ne zna ni kad ni

gdje, da je kroz Grab prolazio

"rimski drum# koji je spajao dr-

venu rimsku metropolu Salonu

sa balkanskom metropolom Beo-

gradom (tada Singidunumom) i

nastavqao je daqe prema isto-

ku. Cijeli ovaj dio Bawe Luke je

istorija; posvuda rimske, turske

i austrougarske ~esme, karakte-

risti~ne ku}e s krovovima "na

~etiri vode#, malim prozorima

i ogromnim vratima; doqe u Gor-

wem {eheru izvori qekovite vo-

de i bawe koje lije~e "sve bole-

sti#, i sam je ~esto kao sporti-

sta dolazio u te bawe.

Na vrh Graba je ku}a novina-

ra Tomana Tari}a. Na{ao ga je

kako sjedi za masivnim hrasto-

vim stolom sa pisa}om ma{inom

ispred sebe. Upravo je zavr{io

tekst za koji nije znao da li }e

mu ikada igdje biti objavqen.

Umjesto da razgovaraju o ju-

~era{woj reporta`i koju je Ma-

rijan Bene{ ~itao na Adi, novi-

nar Toman Tari} mu je pro~itao,

direktno iz ma{ine, svoj novi

tekst koji je napisao po povrat-

ku iz hrvatske Struge...

"...Nakon krvavih borbi za

Strugu i Kozibrod, dan kasnije,

dok su se prebrojavali mrtvi, ra-

weni i nestali, na ulazu u Dvor

na Uni, u velikoj brzini, preti-

~e nas "golf# beogradske regi-

stracije. Poslije nekoliko sto-

tina metra "golf# se naglo zau-

stavqa i iz wega istr~ava mla-

di}, mogao je imati najvi{e dva-

deset tri godine. Pri{ao je iz-

logu na kojem su bile nalijepqe-

ne smrtovnice poginulih bora-

ca Sedme udarne banijske divi-

zije, {to }e re}i ovda{wi mje-

{tani srpske nacionalnosti. U

o~ajawu mladi} pada na koqena.

Pla~e i urli~e:

- Ubili su mi brata!

Otvaraju se vrata na okol-

nim ku}ama, gdje se do tada ~ini-

lo da nema `ive du{e. Svijet se

polako okupqao. A mladi} rida.

Svi ga poznaju. Zovu ga po ime-

nu. Pla~u i oni. Ova grupa, na ma-

lom trgu u Dvoru na Uni, li~i na

okamewene qude. Mladi} iz bi-

jelog "golfa# beogradske regi-

stracije o~ajan jeca.

Bio je to brat poginulog

Steve Vin~i}a, koji `ivi u Be-

ogradu.

Na ulazu u Strugu, gdje se sa

svih strana osje}ao miris pa-

qevine, ispred ku}e izre{eta-

ne mecima, stoji `ena {ezdese-

tih godina, na glavi ima crnu

maramu. Uplakana. Izgubqenog

pogleda. Obamrla od straha, pi-

ta nas s mukom:

- A iz koje ste vi vojske?

Ka`emo ko smo i zbog ~ega

smo u Strugi.

On kao da nas ne ~uje, pita

daqe:

- Idete li iz Dvora? Jeste

li uz put sreli mog sina? U pla-

voj je vindjaci. Odveli su ga...

- A ko ga je odveo?

- Ovi iz Dvora. S uperenim

pu{kama odveli su i wega i sve

odozdo kom{ije. A on nikada

pu{ku nije dr`ao u ruci. Bje-

`ao je i od onih {to nose "{a-

hovnicu#, nije ni od wih htio

uzimati pu{ku. Govorio mi je:

{ta }e mi pu{ka, na koga s wom

da pucam. Da pucam na nekoga

samo zato {to sam ja Hrvat, a

on nije. Poprijeko su ga gleda-

li i ovi sa "{ahovnicom#, iz

ku}e nije izlazio.

Slu{amo isprekidano ka-

zivawe starice, a ona opet

pita:

- A gdje su ga odveli, zna-

te li?

Ko }e uplakanoj majci re}i

da se ovdje vodi krvavi rat...#

(29. jul 1991.)

... Zlo je me|u nama, ka`e,

podbo~en na lijevu ruku, novinar

Tari}. Zlo nas je otrovalo, moj

Marijane, ono osvaja i ovaj komad

nesre}ne zemqe, ove Bosne, koju

su dijelili i komadali i Rimqa-

ni, i Turci, i Austrougari, a

uvijek, bez izuzetka, na{ narod,

uklet i proklet, dobijao krvave

zada}e.

- Zlo je me|u nama - opet }e

novinar Tari}.

- Mo`emo li mu se suprotsta-

viti - ote se Marijanu.

Odgovora nema.

Ti{inu prekida novinar To-

man Tari}, zapo~iwu}i pri~u

koju je, nedavno, ~uo u Sanskom

Mostu:

- Jugoslovenski vojnik, ina-

~e iz Sanskog Mosta, vojni rok

slu`io u Karlovcu, musliman,

u~estvovao u borbama na Baniji.

Jugoslovenska narodna armija

"razdvaja# Srbe i Hrvate, ali u

stvarnosti to izgleda druga~ije:

JNA je na strani Srba, iako Sr-

bi tvrde da bi bili najsre}niji

da ih JNA "ne brani#. I tako, po-

slije borbe svrati taj vojnik u

jedno selo, okupio mla|i svijet,

bila tu i neka lijepa plavokosa

djevojka, ~im su vidjeli jedno dru-

go, svima je sve bilo jasno. Qu-

bav kao qubav uvijek udari u ne-

vrijeme, ali sam zna{, ni{ta od

we nema ja~e, za qubav ne va`e

nikakva `ivotna pravila, ni

vjerska ni nacionalna. On na

front, ona nesre}nica ~eka.

Vrati se on `iv i zdrav, ona

presre}na - ka`u qudi da su da-

ne i dane provodili gledaju}i

jedno drugom u o~i. Svi su za tu

u ratu ro|enu qubav znali, jedi-

no nisu znali u wenoj ku}i. Kad

su i oni saznali, nasta kukule-

le. Nema veze {to je on vojnik

JNA, {to se bori na srpskoj

strani, ni{ta nema veze; ima sa-

mo veze {to je mladi} musliman.

Neko ka`e djevoj~inim rodite-

qima: pa nije Hrvat, protiv wih

mi ratujemo, ne ratujemo protiv

muslimana. Badava sve. Morali

su se razi}i. Nedugo mladi} iz

Sanskog Mosta nestane, rekao

nekim drugarima, "prepuknu}e

mi srce od bola, idem odavde#.

Ka`u, oti{ao u Sanski Most.

Ona, tako|e, tugovala, venula,

danima iz ku}e nije izlazila.

Usred rata bjesni qubav. Jedan

dan, nestane i ona sa Banije, re-

kla je nekoj svojoj prijateqici:

"Idem u Sanski Most, idem ga

tra`iti, meni `ivot ni{ta ne

zna~i bez wega. Pri~aju da je pi-

tala tu djevojku, ne{to stariju od

sebe: "Mo`e li se od qubavne

tuge umrijeti#?

Bosanski kotao

Cijela pri~a zavr{ila je

sre}no: stigla ona u Sanski

Most, na{la svog dragana, bila

je i svadba. Ali, Marijane, kakva

je sudbina, i tako ~iste qubavi,

ovdje, u na{em "bosanskom ko-

tlu#, i ovdje gdje je Bog ispisao

pravila kakva ne va`e nigdje na

kugli zemaqskoj? Volio bih da

qubav pobijedi sve, ali se pla-

{im, znam ja nas...

Sjedili su daqe bez rije~i.

Svako od wih dvojice "va-

qao# je po glavi svoju misao.

Novinar Tari}, i sam emoti-

van, do`ivio je pri~u koju je ka-

zivao, kao istinu koju nikada ne

bi volio saznati. Ovdje, ina~e,

istinu uvijek nude drugi: pitawe

je da li je to tada istina. Sjetio

se jednog velikog pisca, ko dru-

gi: pitawe je da li je to tada isti-

na. Sjetio se jednog velikog pi-

sca, kojeg su pitali, kad bi bio u

prilici da bira, {ta bi izabrao

- istinu ili qepotu, odgovorio je

bez dvoumqewa: qepotu.

U qepoti uvijek ima istine,

a u istini, po pravilu, nema qe-

pote. Marijan je, s druge strane,

u mislima tra`io odgovore na

brojna pitawa, ~inila su mu se

logi~na, me|utim...

- Sve je logi~no, ali dogovo-

ra nema - opet se ote Marijanu.

Bi}e, ipak, da ovdje apsolut-

no va`i prastaro vjerovawe: Ko

se lud rodi, lud i umre! Pojedi-

na~no i kolektivno.

Obojica gledaju doqe prema

Vrbasu, Bawa Luka se vidi kao

kroz ~isto staklo, pale se svje-

tla, sve bqe{ti i sija, sada ova-

kva bqe{tava li~i na ogromnu

ro|endansku tortu. ¥

(Nastavi}e se)

Marijan je, s druge strane, u mislima tra`io odgovore

na brojna pitawa, ~inila su mu se logi~na, me|utim...

Sve je logi~no, ali dogovora nema. Bi}e, ipak, da ovdje

apsolutno va`i prastaro vjerovawe: Ko se lud rodi,

lud i umre! Pojedina~no i kolektivno

BILA JEDNA ZEMQA - BIO JEDNOM JEDAN [AMPION14.

Po kwizi Tome MARI]A Pripremio Darko GRABOVAC

Snimawe: Po kwizi Tome Mari}a

napravqen film o {ampionu

DOGODILO SE NA

DANA[WI DAN

1980 - Vigdis Finbo-

gadotir izabrana je za

predsjednika Islanda. To

je bilo prvi put da je za

{efa dr`ave u Evropi

izabrana `ena na nepo-

srednim izborima.

Finbogadotir

1873 - U Stri~i}ima u

Bosanskoj Krajini ro|en

je pisac Petar Ko~i}, au-

tor satira "Jazavac pred

sudom# i "Sudanija#.

Ko~i}

1900 - Ro|en je francu-

ski pisac Antoan Mari Ro-

`e de Sent Egziperi, autor

bestselera "Mali princ#,

jednog od najqep{ih dje~-

jih romana u svjetskoj kwi-

`evnosti. Nestao je u julu

1944. nad Mediteranom kao

pilot savezni~kog aviona

u Drugom svjetskom ratu.

Egziperi

pre{tampavawe i kopirawe

nije dozvoqeno

ZLO JE ME\U NAMA

20

~etvrtak, 29. jun 2006. QUDI, VRIJEME I DOGA\AJI

FUDBALSKI spektakl

prire|en je u utorak uve~e u

Hanoveru, ali i u Bawoj Lu-

ci. U Wema~koj su se [pan-

ci i Francuzi borili za ula-

zak u ~etvrtfinale Svjetskog

prvenstva, a u gradu na Vrba-

su republi~ki ministri i stu-

denti bawolu~kog Univerzi-

teta igrali su utakmicu - za

`ivot Slavice Kalaba, obo-

qele od leukemije.

Prije po~etka ove smotre

"fudbalskih ~arobwaka#, po-

red igrali{ta bawolu~kog

Studentskog centra posta-

vqen je {tand na kojem su qu-

di dobre voqe mogli da kupe

karte i tako pomognu te{ko

oboqeloj dvadeset~etvorogi-

{woj Bawolu~anki Slavici

Kalaba, kojoj je novac neopho-

dan za daqe lije~ewe.

Poput Zidana, Anrija,

Riberija i Vijere, kombino-

vali su Kasipovi}, Ajano-

vi}, ^a|o i Borenovi}. Le-

pr{avom i takti~ki dobro

osmi{qenom igrom, ~arob-

nim potezima, vje{tim doda-

vawem i nepredvidivim kre-

tawima ministri su mamili

aplauze navija~a, ali i tre-

nera Slobodana Pe{evi}a i

"{efa stru~nog {taba# Mi-

lorada Dodika, koji je, u dru-

{tvu ministara Jasne Brki}

i Neboj{e Radmanovi}a,

utakmicu posmatrao sa tri-

bina.

Pe{evi}u su pomagali

biv{i legendarni centarfo-

ri "Borca# Muhamed Ibrahi-

megovi} - Fi{er i Dragan

Marjanovi} - Kime.

Nezvani~no saznajemo da

su ministri zaprijetili stu-

dentima ako budu previ{e gru-

bi da }e im ukinuti menzu.

U zavr{nicu utakmice

u{lo se sa rezultatom 2:1 za

studente. Nade ministara da

}e uspjeti da se domognu neri-

je{enog rezultata, u posqed-

wim minutima utakmice, po-

kopao je predsjednik Saveza

studenata Poqoprivrednog

fakulteta \or|e \ur|evi}.

Sje}aju}i se kako je zimus

bilo te{ko slu{ati preda-

vawa u ledenim u~ionicama,

\ur|evi} je raspa-

lio i po tre}i put

zatresao mre`u Vl-

ade Blagojevi}a.

Iako su mini-

stri pokazali da su

istinski fudbalski

umjetnici, studenti su, ipak,

bili br`i, pa su zaslu`eno

pobijedili sa 3:1.

- Tr~ali bi i oni br`e,

kada bi, kao i mi, jeli maka-

rone svaki dan - ~ulo se sa

prepunih tribina na kojima je

najvi{e bilo studenata.

Studenti bi vjerovatno

uvjerqivije trijumfovali, da

ministrima u pomo} nisu pri-

skakale mla|e kolege sa po-

sla. Jedno je sigurno, na ovoj

sportsko-prijateqskoj mani-

festaciji pobijedila je - hu-

manost.

Ministri i studenti.

Svaka ~ast!

- Zahvalna sam studenti-

ma i qudima iz Vlade Repu-

blike Srpske koji su se ukqu-

~ili u akciju prikupqawa

novca neophodnog za lije~ewe

moje sestre Slavice. Mini-

starstvo prosvjete i kulture

ranije je uplatilo 10.000 ma-

raka - kazala je Qiqana.

- Slavica se bori hrabro.

Svaki dan se ~ujemo telefo-

nom. Zahvalna je svima koji

joj poma`u da ozdravi.

Slavica Kalaba lije~i

se na Vojno-medicinskoj

akademiji u Beogradu. Svi

koji `ele da joj pomognu

prilog mogu uplatiti na

`iro ra~un Razvojne banke

562-099-30000001-98 pozivom

na broj 298-01-026383-2.

¥ Tekst Miroslav

FILIPOVI]

Snimci Milenko [UKALO

HUMANITARNA FUDBALSKA UTAKMICA REPUBLI^KE VLADE I STUDENTSKE ORGANIZACIJE

DA POBIJEDI SLAVICA

Zahvalna sam studentima i qudima iz Vlade

Republike Srpske, koji su se ukqu~ili

u akciju prikupqawa novca neophodnog

za lije~ewe moje sestre Slavice, ka`e

Qiqana Kalaba

21

\ Studentsko igrali{te: Fotografisawe prije utakmice

Novinari, ministri i biv{i fudbaleri na okupu

Studenti u akciji: ^a|o na defanzivnom zadatku

^a|o, Radmanovi}, Livne, Kalini}: Vi{e od fudbala

Studenti i ministri poklonili dres

premijeru Dodiku

\ Branislav Borenovi}: Svi za Slavicu...

KO JE SLAVICA?

Qekari su 2001. ustanovili da Sla-

vica Kalaba boluje od leukemije. Kada

je prije tri godine bila na kontroli na

Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu,

qekari su joj rekli da }e biti izlije~e-

na ako joj se bolest ne vrati u sqede}ih

pet godina.

Na`alost, Slavica nije imala sre-

}e. U januaru ove godine ustanovqeno je

da joj se bolest vratila. Slavica je od

tada na lije~ewu. Transplantacija ko-

{tane sr`i u nekom od evropskih kli-

ni~kih centara predstavqa jedini spas

za wu.

- Za ovu operaciju potrebno je 300.000

maraka, a do sada smo prikupili oko

100.000 hiqada maraka - kazala je Slavi-

~ina sestra Qiqana.

KONCERTI

Slavica Kalaba je vi{egodi{wi ~lan bawo-

lu~kog Kulturno-umjetni~kog dru{tva "^aja-

vec#.

^lanovi ovog dru{tva dosad su organizova-

li brojne koncerte i festivale na kojim su pri-

kupqali novac za weno lije~ewe.

Podr`ali su ih folklora{i {irom Repu-

blike Srpske, posebno iz Prijedora, Prwavo-

ra, Gradi{ke i Dervente.

U akciju su bili ukqu~eni i bawolu~ki mu-

zi~ari, raftinga{i, speleolozi, izvi|a~i, |a-

ci, kao i ~lanice Kola srpskih sestara...

STRIJELCI: Bulaji} u 25, Jeremi} u 30. i \ur|evi} u 38. minu-

tu za Studente, a Rakovi} u 35. minutu za Vladu Republike Srpske, igra-

li{te: Studentskog centra "Nikola Tesla#, gledalaca: 800, sudije: Dra-

gan Li~ina (^elinac) 7 i Goran Ratkovi} (Bawa Luka) 7.

STUDENTI: Radmanovi} 7, Markovi} 8, Milanovi} 7, Bujali} 8,

Jeremi} 8, \ur|evi} 8, Bo`i} 7, Kraguq 7, \erkovi} 7, Trbojevi} 7,

Udovi~i} 8.

VLADA REPUBLIKE SRPSKE: Blagojevi} 7, Borenovi} 8, Da-

ki} 7, Kasipovi} 8, Ajanovi} 7, Peki} 7, ^a|o 7, Grbi} 8, Travar 7,

\ur|evi} 7, Rakovi} 8.

IGRA^ UTAKMICE: Oliver Markovi} (Studenti) 8.

STUDENTI VLADA SRPSKE3:1

~etvrtak, 29. jun 2006.MOZAIK

Ovan 21.3-20.4. Bik 21.4-20.5. Blizanci 21.5-20.6. Rak 21.6-20.7. Lav 21.7-21.8. Djevica 22.8-22.9.

Ribe 19.2-20.3.Vodolija 20.1-18.2.Jarac 21.12-19.1.Strijelac 23.11-20.12.[korpija 23.10-22.11.

DNEVNI

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

PROSTOR biv{e Jugosla-

vije nakon rata bio je u znaku

pada moralnih i kulturnih vri-

jednosti, a nestalo je i dobre

muzi~ke kritike, pa se i roken-

rol na{ao u zape}ku.

Pored lo{eg stawa u popu-

larizaciji rok muzike, na{i sa-

govornici nisu skloni odusta-

jawu i vjeruju u uspjeh, jer je pro-

stor biv{e Jugoslavije bogat

razli~itim i kvalitetnim ben-

dovima.

- Nema pravih producenata,

menaxera, uticajna medijska po-

dr{ka gotovo da ne postoji. Iz-

dava~ke ku}e, wih svega neko-

liko, nemaju pravu strategiju,

ni voqu, ni znawe da urede taj

"svijet muzike# i kod nas i kod

vas i {ire. To je naravno

posqedica nerazvijenosti ovih

prostora u mnogo va`nijim

oblastima kao {to su privreda

i industrija, a {to se odra`a-

va na {kolstvo, zdravstvenu za-

{titu, moral. Kultura, zvani~-

na i popularna, je tu uzgredna

{teta, pa tako i rokenrol - re-

kao nam je gitarista grupe

"Kanda, Koxa i Neboj{a# Nenad

Pejovi}.

On vjeruje da bi stawe mo-

gle da poboq{aju ekonomske i

kulturne vlasti zemaqa, ali da

nemaju ni voqe ni `eqe da to

urade.

- Jugoslovenski rokenrol

osamdesetih je bio nosilac ve-

like moralnosti i po{tewa,

samim tim i naivnosti u odno-

su na olo{ koji je potom od

strane pokvarewaka posta-

vqen na scenu. Na stranu pri-

~a o estetskim kvalitetima

turbo - folka, samo uzmite bi-

ografske detaqe iz ̀ ivota ne-

kih od najpoznatijih turbo zvi-

jezda i vidje}ete da dolaze iz

gangsterskog miqea ili su i

same gangsteri, a takve indi-

vidue su naravno odgovarale

vlastima na{ih "banana# dr-

`ava koje su se igrale rata,

jer je turbo - folk, uz medij-

sko {irewe mr`we bio efi-

kasan na~in zaglupqivawa i

okretawa qudi jednih protiv

drugih - dodao je on. Pejovi}

isti~e da je vrijeme za "novo

bu|ewe naroda#.

Biv{i gitarista "Ribqe

^orbe# Nikola ^uturilo ^u-

tura ka`e za na{ list da je ro-

kenrol nekada bio veoma va-

`an, jer su qudi bili rastere-

}eniji.

- Bilo je va`no {ta slu-

{a{, a bilo je mnogo izvo|a~a

koji su imali poruku. To je sve

po~elo da se ru{i. Mi smo ta-

da ukazivali na neke lo{e stva-

ri, `eqeli smo da uti~emo mu-

zikom da se ne{to promijeni na

boqe - ka`e on.

Gitarista "Ateist repa#

Vladimir Radusinovi} Radule

rekao nam je da rokenrol nije

nigdje oti{ao.

- On je uvijek bio tu, zah-

vaquju}i na{oj generaciji ko-

ja je bila i ostala u Srbiji i

Crnoj Gori sve ovo vrijeme. Ro-

kenrol je uvijek bio tu, samo su

ranije prioriteti bili da se

pu{ta samo turbo - folk, da se

ispiraju mozgovi. Poslije 5. ok-

tobra, odjednom, postalo je po-

pularno da se pri~a da je roken-

rol "prava stvar# - rekao je Vla-

dimir Radusinovi}.

Frontmen "Obojenog pro-

grama# Branislav Babi} Kebra

opisuje stawe u muzici rije~i-

ma: "mala bara, a mnogo kroko-

dila#, ali on je nepopravqivi

optimista.

- Znamo da su ratovi uni-

{tili sve, muzika je postala sa-

mo kolateralna {teta. Nije us-

postavqen sistem vrijednosti,

ne postoji infrastruktura, ne

postoji urbani duh, pametni od-

laze u inostranstvo i budu}-

nost ne izgleda ba{ vedra. Ali,

za vedrinu se mora jo{ dugo ~e-

kati. Nije ba{ veselo, ali mi

smo nepopravqivi optimisti.

Moramo da mislimo dobro, pa-

metno, sa osmijehom na licu.

Moramo pozivati na uspost-

avqawe kulturnog modela - pri-

~a Kebra.

¥ M. JOTI]

Turbo - folk, uz medijsko {irewe mr`we, bio je efikasan

na~in zaglupqivawa i okretawa qudi jednih protiv drugih,

ka`e Nenad Pejovi} (

"

Kanda, Koxa i Neboj{a")

ROCK AND ROLL I BIV[A JUGOSLAVIJA (2)

22

NI VOQE NI ZNAWA

Provjerite informacije o pos-

lovnim prilikama, postoji mogu-

}nost da Vas neko zavarava. Ne-

ma razloga za razmetqivim pona-

{awem u susretu sa saradnicima. Dobro

analizirajte osobu koja nije opravdala

Va{e povjerewe.

@elite da iznenadite voqenu osobu, ali

Vam nedostaje dobra prilika. Nakon

neuspjelih poku{aja lako odustajete od

svojih namjera. Potrebno je da poboq{ate

svoju koncentraciju.

Susret ili razgovor sa sarad-

nicima otvara nove poslovne

mogu}nosti. U ve}ini situacija

se upravqate prema kriterijumi-

ma isplativosti i to nailazi na ne~iju os-

udu. Va`no je da odaberete ulogu koja

zadovoqava razli~ite interese. Ne pokazu-

jete dovoqno razumijevawa za ne~ije

potrebe. Obratite pa`wu na partnerovo

raspolo`ewe i manire. Izbjegavajte lo{e

navike ili intrigantne osobe koje Vas

optere}uju.

Razmi{qate o razli~itim posl-

ovnim ponudama i poku{avate da

uti~ete na tok doga|aja. Ukoliko

Vam je stalo da ostvarite zapa`ene

rezultate, prihvatite koristan savjet ili

saradwu sa provjerenim timom.

Djelujete nepovjerqivo u susretu sa vo-

qenom osobom.

Postavqate suvi{na ili pogre{na pitawa,

na koja neko ne `eli da odgovara. Pod-

sti~ite kod sebe optimizam i pozitivno

raspolo`ewe.

Obratite pa`wu na nove infor-

macije koje kru`e na poslovnoj

sceni. Va`no je da se zateknete u

pravom trenutku i na dobrom mjes-

tu. Va{ poslovni uspjeh proisti~e iz

sposobnosti, da nametnete svoje mi{qewe

pred bli`om okolinom.

Potrudite se da privu~ete ne~iju emotivnu

pa`wu ili interesovawe. Upornost ponekad

donosi sjajan efekat.

U`ivajte u razli~itim situacijama,

opustite se.

Ne~ija pri~a na Vas ne djeluje

ubjedqivo, tako da se oslawate

na li~no iskustvo. Ne `elite

da polemi{ete sa saradnicima

koji imaju druga~ije ideje. Posebno Vas

iritira ne~ija pojava ili neodgovorno

pona{awe. Poku{avate da za{titite vo-

qenu osobu od razli~itih neprijatnos-

ti, ali neprekidno Vas iznena|uju nove

situacije. Nemojte dozvoliti da se

uzbu|ujete zbog nekih sitnica ili spored-

nih stvari.

Va`no je da neko odobrava Va{

na~in razmi{qawa i da Vas pod-

sti~e na kreativno izra`avawe u

poslovnoj saradwi.

Zbog razli~itih obaveza koje imate u

poslovnom ili u dru{tvenom `ivotu, ne us-

pijevate da udovoqite svojoj porodici.

Napravili ste odre|ene propuste u susretu

sa bliskom osobom. Povremeno osje}ate

gri`u savjesti ili nelagodnost. Potrebno

je da se rasteretite od napornih obaveza.

Najboqe se osje}ate kada sve

dr`ite pod strogom kontrolom i

kada se potvr|uju Vase poslovne

procjene. Ukoliko Vam nedostaju

pouzdane informacije o poslovnim pri-

likama, nemojte rizikovati bez preke

potrebe. Ponekad je te{ko postaviti znak

jednakosti izme|u glasa razuma i uzavrelih

emocija. Neko Vas izaziva na emotivnu reak-

ciju. Prija}e Vam psiholo{ko opu{tawe i

relaksacija.

Va`no je da sa~uvate dobar glas i

uspje{an rejting u saradni~kim

krugovima, stoga nemojte {ted-

jeti svoju energiju. Poslovni

rezultati ne zadovoqavaju sva

Va{a o~ekivawa, ali ni saradnici ne mogu

da se pohvale boqim uspjehom. Imate uti-

sak da nepravedno trpite zbog ne~ijeg

pona{awa. Nedostaje Vam strpqewe i tak-

ti~nost u odre|enom momentu. Posvetite

pa`wu nekim zabavnim sadr`ajima, re-

laksirajte se.

Prate Vas razli~iti problemi u

komunikaciji sa okolinom, stoga

nemojte o~ekivati previ{e razu-

mijevawa. Potrebno je da zavr{ite

svoje obaveze u predvi|enom roku. Neko

ne}e tolerisati Va{e izgovore ili

poslovne propuste. U odnosu sa voqenom

osobom, postavite jasniju granicu izme|u

pristojnog pona{awa i uzajamnog povjere-

wa. Prija}e Vam rekreacija ili boravak u

prirodi.

Ne uspijevate da ostvarite svoje

ciqeve i `eqeni dogovor. Sit-

uacija koja za Vas predstavqa jed-

nostavno poslovno rje{ewe, na

nekog drugog djeluje kao komplikovana pro-

cedura. Stoga, prihvatite kompromis kao

odgovor na zajedni~ka pitawa.

Suvi{e o~ekujete od ne~ijih obe}awa ili

od osobe koja uporno poku{ava da Vas

navede na svoje emotivne planove. Izbje-

gavajte stresne i naporne situacije,

opustite se.

Prilikom izbora poslovnih mogu}-

nosti, opredijelite se za varijan-

tu koja donosi najve}u nov~anu ili

materijalnu korist.

Prihvatite koristan savjet koji

Vam daje jedna starija osoba, nedostaje Vam

smisao za prakti~nost.

Pogre{no ste razumjeli ne~ije pona{awe

ili poruku. Budite iskreniji u izra-

`avawu svojih osje}awa prema bliskoj os-

obi. Prija}e Vam relaksacija i vitamin-

ska ishrana.

Zaneseni ste idejama o velikom

dobitku, a ne~ija pri~a Vas

navodi na pomisao o uspje{noj

saradwi. Ipak, svaku infor-

maciju treba pa`qivo prov-

jeriti. Zbog velikih ambicija, ne

obra}ate pa`wu na ne~iju molbu ili

upozorewe. Ne volite da Vas neko dr`i

u velikoj neizvjesnosti, ali ne mo`ete

da promijenite svoju emotivnu pozici-

ju. Nema potrebe da precjewujete li~ne

mogu}nosti.

DRUGI najbogatiji ~ovjek na

svijetu, Amerikanac Voren Ba-

fet (75), poklonio je 85 odsto

svog bogatstva, odnosno 37,4 mi-

lijarde dolara, u dobrotvorne

svrhe, ~ime se svrstao u sam vrh

dobro~initeqa ~ovje~anstva.

Bafet i wegova, sada pokoj-

na, supruga Suzi, zakleli su se

jo{ kao mladi, kako pi{e "Wu-

jork tajms#, da }e jednoga dana,

ako budu bogati, vratiti sve po-

novo dru{tvu.

Dvije godine poslije Suzine

smrti, Bafet je ispunio svoje

obe}awe i u nedjequ je poklonio

85 odsto svog ogromnog bogatstva

u dobrotvorne svrhe.

Ve}inu je poklonio dobro-

tvornoj fondaciji svog dobrog

prijateqa, Bila Gejtsa, vlasni-

ka Majkrosofta i najbogatijeg

~ovjeka na svijetu.Bafet je 37,4

milijarde dolara svoje holding

kompanije "Berk{ir Hatavej#

dao u obliku akcija. Bafet je ve}

sa 11 godina shvatio kako funk-

cioni{u berza i tr`i{te, pa je

kupio akcije jedne energetske

firme za 38 dolara, a prodao ih

za 40.

Prvu svoju firmu je osnovao

u rodnoj Oklahomi poslije zavr-

{enih studija na Univerzitetu

Kolumbija i to u spava}oj sobi.

Me|utim, godinama rada, Bafet

je stvorio ~itav konglomerat i

izme|u ostalog, ima udela u "Ko-

ka koli#, "Vels Fargou# i "Ame-

riken ekspresu#, a pored toga ima

i 42 firme koje se bave raznim

djelatnostima, od prodaje tepi-

ha, namje{taja, softvera, izola-

cionog materijala, nakita, doweg

ve{a, ramova za slike, do mlije~-

nih proizvoda ili aparata za

kuhiwu. Uprkos svojoj veli~ini,

"Berk{ir Hatavej# ima samo 17

zaposlenih, a centrala se nalazi

u Oklahomi. Sam Bafet se nika-

da nije razmetao svojim novcem,

pa i daqe `ivi u svojoj ku}i u

Oklahomi koju je kupio 1958. go-

dine, a djeci je platio samo

{kolovawe - za ostalo moraju sa-

mi da se pobrinu. - Ako se uzme

u obzir da organizacije poput

Ujediwenih nacija ili UNESKO

imaju godi{wi buxet od 610 mi-

liona dolara, a buxet Fondacije

bra~nog para Gejts je pro{le go-

dine iznosio 1,36 milijardi do-

lara, onda ~ovjek mo`e da shvati

{ta zna~i dodatnih 37,4 milijar-

de dolara za Fondaciju Gejtsa,

ocewuje list. Bafet }e dati no-

vac i drugim fondacijama, kao

{to je fondacija wegove pokojne

supruge koja se bavi porodi~nim

planirawem, porodi~nim pravom

i antinuklearnim aktivnostima,

zatim fondaciji koja nosi ime

po dvojici sinova koja se bavi

o~uvawem prirode, fondaciji we-

gove }erke koja daje stipendije

za {kolsko i univerzitetsko

obrazovawe siroma{noj djeci i,

na kraju, fondaciji svog tre}eg

sina koja se bavi obrazovawem i

qudskim pravima. ¥ (Tanjug)

NIJE uspio referendum

koji je organizovao gradona~el-

nik rodnog mjesta kolumbijskog

nobelovca, i gradi} Arakataka,

ipak, ne}e postati Makondo.

Na prijedlog gradona~el-

nika Pedra San~eza, koji se na-

dao pove}awu prihoda od turi-

zma, rodni grad Gabrijela Gar-

sije Markesa trebao je biti

preimenovan u Arakataka-Ma-

kondo, po fiktivnom mjestu u

kojem `ivi porodica Buendi-

qa iz slavnog romana "Sto go-

dina samo}e#.

Markes je uvijek tvrdio da

ga je za Makondo inspirisao

rodni grad, u kojem je proveo

prvih devet godina `ivota; sam

slavni pisac, koji danas `ivi

u Meksiku, nije se

izja{wavao oko

promjene imena.

Gra|ani su se sa 93

odsto izjasnili za

tu promjenu ime-

na, ali od toga ne-

}e biti ni{ta, jer

je na referendum

iza{lo mawe od

polovine upisa-

nih glasa~a; wih

7400 bilo je po-

trebno da bi re-

ferendum bio

vaqan.

Mo`da je tako

i boqe - nekako je

prikladnije da

Makondo ostane

gdje mu je i mjesto,

zajedno s isto~no-

evropskom Ruri-

tanijom, okrugom

Joknatapavha na

jugu SAD, izgu-

bqenim gradom

Oparom i mnogim

drugim mjestima

na koje nas je, {to

u djetiwstvu {to

kasnije, vodila

ma{ta omiqenih

pisaca ¥

AMERI^KI BOGATA[ POKLONIO 85 ODSTO SVOG BOGATSTVA

DOBROTVOR IZ OKLAHOME

\Bafet: Prvu firmu

osnovao u spava}oj

sobi

\Branislav Babi}

Kebra: Urbani duh je umro

Voren Bafet je 37,4 milijarde dolara svoje holding

kompanije

"

Berk{ir Hatavej" dao u obliku akcija

POQUPCI kapetana Xeka

Speroua nezaboravni su, a kad

qubi Orlando Blum to ba{ i ne

ostavqa neki utisak. Uporedila

ih je Kejra Najtli, koja je jezik

ispreplitala s obojicom.

Kejra se na snimawu drugog

nastavka Pirata s Kariba qubi-

la s Xonijem Depom i Orlandom

Blumom, a na pitawe magazina

"Instajl# koji je ostavio boqi

utisak odgovorila je zagonetno:

- Pa, Xoni Dep nije lo{...

Orlanda nije kritikovala,

ali ga uop{te nije ni pomenu-

la. A on se samo par dana prije

javno raspri~ao o tome kako je

ona prekrasna i kako su ga na

snimawu odu{evili weni po-

qupci.

- Izvrsno se qubi, a osim

toga je predivna i zabavna. Jed-

nostavno je bo`anstvena - rekao

je Orlando. ¥

KEJRA NAJTLI UPORE\UJE POQUPCE

Xoni to radi boqe

MARKESOV RODNI GRAD NE]E MIJEWATI IME

Makondo samo u romanu

OVE godine su organizatori

Vimbldona najavili mnogo stro-

`u primjenu pravila o odijevawu

na terenu, {to se posebno odno-

si na teniserke koje su dosad bes-

po{tedno pokazivale svoje ~ari.

Pravila isti~u: Svaki tak-

mi~ar/ka koji se pojavi na tere-

nu odjeven na na~in koji upravni

komitet smatra neprili~nim

podlo`an je diskvalifikaciji.

Najcjeweniji turnir na svi-

jetu i ina~e je poznat kao naj-

stro`i i najkonzervativniji {to

se opreme ti~e, a ove godine su

organizatori najavili da }e se

pred navalom nove generacije te-

niserki koje sve ne samo po kva-

liteti igre ({to je lako) nego i

po izgledu ugro`avaju donedav-

no razvikanu Anu Kurwikovu po-

brinuti da se stroga pravila

striktno po{tuju.

Kurwikova je jo{ davne 2002.

strogo opomenuta kad se u Vim-

bldonu pojavila u crnom {ortsu,

makar je to bilo samo na trenin-

gu, a ne na slu`benom me~u, a ove

godine Marija [arapova, pobjed-

nica Vimbldona iz 2004. godine,

vjerovatno ne}e mo}i nastupiti

u onoj labavoj i laganoj sukwici

koju je nosila na Dejvis kupu, i

koja je gledaocima ~ak mnogo vi-

{e nego obi~no pru`ala uvid u

kroj i boju wenih ga}ica. ¥

U INDONE@ANSKOJ

pra{umi je prona|ena zasad ne-

poznata vrsta otrovne zmije, ko-

ja mijewa boje kao kameleon, iz-

javio je Ivan Vibisono iz Me-

|unarodne organizacije za oko-

linu u Indoneziji. Zmija je du-

ga~ka 50 centimetara i otkrive-

na je jo{ pro{le godine, ali na-

u~nici nisu `eqeli da objave

vijest, jer nisu bili sigurni da

se radi o sasvim novoj vrsti, pre-

nijela je agencija APA.

- Nejasno je za{to zmija mi-

jewa boju, iako je otrovna, jer

`ivotiwe koriste tu mogu}nost

kako bi se odbranile od napa-

da, a ona ve} ima otrov - rekao

je Vibisono, dodaju}i da ova no-

va vrste zmije mo`da koristi

promjenu boja prilikom lova.

Nau~nici su primijetili

ovu osobinu kada su crvenka-

stoj zmiji dobacili kofu, a

ona je u tom trenutku postala

bijela. ¥

U INDONEZIJI OTKRIVENA NOVA VRSTA ZMIJE

Otrov mijewa boje

STRO@A PRAVILA ODIJEVAWA NA VIMBLDONU

Vi{e igre, mawe ~ari

IAKO joj tamo nije mje-

sto, politika je jo{ jednom

uplela svoje prste u muziku.

O~igledan primjer za to

je upravo zavr{en 13. muzi~-

ki festival "Budva 2006#.

Ve} poslije druge polufi-

nalne ve~eri bilo je jasno da

se radi o festivalu gdje pro-

tekciju u`ivaju pjeva~i iz

Crne Gore. Tek radi reda u

finale su u{la sva poznata

imena, pa su se tako bar na-

kratko smirile strasti.

Ipak, ve} na samom po~et-

ku glasawa u finalu nekoli-

ko pjeva~a teatralno je napu-

stilo tvr|avu na kojoj je ma-

nifestacija odr`ana.

Nezadovoqstvo nisu mo-

gle sakriti ~lanice grupe

"Feminem# koje su furiozno

napustile festival, Alka Vu-

ica i Goca Tr`an koja ve}

tradicionalno uvijek po zavr-

{etku festivala ka`e kako

nikada vi{e ne}e do}i da se

takmi~i.

Najve}u pa`wu bez dileme

izazvala je numera "Qubavna

pjesma# Dragana Brajovi}a

Braje u izvo|ewu Mime Ka-

raxi}a, Andrije Milo{evi}

i Aleksandre Perovi}. Nai-

me, pjesma je od svog prvog iz-

vo|ewa na probi va`ila za

favorita festivala, ali ne-

{to kasnije stva-

ri su se drasti~-

no izmijenile.

Prema nezva-

ni~nim izvorima

tekst pjesme za-

smetao je bizni-

smenu Aci \uka-

novi}u, bratu cr-

nogorskog premi-

jera i menaxeru

grupe "No nejm#,

jer navodno vri-

je|a crnogorski

narod. \ukano-

vi} je navodno

vr{io pritisak

na direktora fe-

stivala Vuki}a

Raspopovi}a i

generalnog pro-

ducenta Raku Ma-

ri}a, da pjesmu

elimini{u iz

takmi~ewa.

Sporni sti-

hovi ove numere,

koja je izazvala

veliku pa`wu prisutne pu-

blike, su oni kada Andrija

pita "A |e bi i{la ti na pla-

`u, ima li i|e qep{eg mora#,

a Aleksandra mu odgovara "U,

jake ti pla`e, sve bi stale u

pola mog lavora#.

Me|utim, to nije jedini

skandal koji je pratio festi-

val, u bekstejxu su mnogi raz-

o~arani pjeva~i komentari-

sali kako je rije~ o namje{te-

nom takmi~ewu, lobirawu i

protekcijama.

Da sve nije prazna pri~a

pokazuje i dobro ocijeweni na-

stupi Milice Leki} k}erke

direktora "Vitro grup#, glav-

nog sponzora festivala, koja je

uprkos svemu ostala bez nagra-

de, Stefana Filipovi}a, si-

na direktora budvanske elek-

trodistribucije, kao i neizo-

stavnog "No nejma#.

¥ Milana KUKAVICA

OSVRT NA MUZI^KI FESTIVAL "BUDVA 2006"

Aleksandra Perovi}: Zastupala Srbiju

PROTEKCIJE I LOBIRAWA

NAGRADE

Osim {to su ubjedqivo

odnijeli pobjedu, "Inkan-

to# je dobio i nagradu za naj-

boqeg debitanta i medite-

ranski zvuk.

Emina Jahovi} dobila je

nagradu za najboqi tekst, a

Zoran Brankovi} imao je

najboqi aran`man. Nagra-

da za najboqu interpreta-

ciju oti{la je u ruke Mari-

je Bo`ovi}, a nagrada za `i-

votno djelo Vladimiru Sav-

~i}u ^obiju.

Andrija Milo{evi}: Pao u

nemilost Crnogoraca

Sporna pjesma festivala bila je

"

Qubavna pjesma" Mime

Karaxi}a, Andrije Milo{evi}a i Aleksandre Perovi}

BAWA LUKA - Na

nedavno odr`anom me~u

izme|u "Slavije# i "Rad-

nika# iz Bijeqine za pr-

vaka BiH koji je "Slavi-

ja# dobila 14:6 i osvoji-

la pobjedni~ki trofej,

na okupu su se na{li ne-

kada{wi i sada{wi ve-

likani ringa: Du{an Mi-

lankovi}, Goran Deli},

Anton Josipovi}, Marin-

ko Torbica, Dra`enko

Nini}, Jelenko Tambu-

ri} i Velimir Jokovi}.

Najpoznatiji me|u

wima je olimpijski po-

bjednik Anton Josipovi} i dana{wi

viceprvak svijeta u kik boksu Dra-

`enko Nini}, dok se bawolu~ki obo-

`avaoci boksa posebno sje}aju vir-

tuoza u ringu Velimira Jokovi}a

koji je va`io, svojevremeno, za naj-

atraktivnijeg boksera Jugoslavije.

Svi su oni na stadionu Naprijeda u

Obili}evu zdu{no bodrili boksere

"Slavije#. ¥

[AMPIONI NA OKUPU U OBILI]EVU

Bokserska

garda

xBAWA LUKA - Na zahtjev

mnogobrojnih ~italaca obja-

vqujemo po drugi put fotogra-

fije Banskog dvora nekad i sad.

Na staroj fotografiji, gdje

je za{titni znak "Bijeli

orao#, vide se nacionalna obi-

qe`ja Srba, Hvata i muslima-

na, {to rje~ito govori o naci-

onalnoj toleranciji i uva`ava-

wu u tada{woj Vrbaskoj bano-

vini.

Uskorio }e "Glas Srpske#

objaviti op{irnu reporta`u

o istorijatu Banskog dvora,

gdje }e se kroz razgovor sa isto-

ri~arima i politi~arima, sa-

znati mnoge zanimqive stvari

tog vremena, a istovremeno i

pokrenuti akcija da se dana-

{wem Kulturnom centru Ban-

ski dvor vrati prvobitan iz-

gled. ¥Orao, nekada za{titni znak Mogu} povratak starog izgleda

BAWA LUKA NEKAD I SAD

Orao, drugi putORGANIZATORI muzi~-

kog festivala "Rastok# uputi-

li su javni poziv svim neafir-

misanim bendovima iz BiH i

regiona za slawe prijava na

konkurs za izbor ovogodi{wih

izvo|a~a ove koncertne mani-

festacije.

Prijave se mogu slati do 1. ju-

la na i-mejl jomjelah@yahoo.comi moraju da sadr`e: ime benda,

grad i mjesto iz kojeg dolazi,

broj ~lanova grupe, vrstu muzi-

ke koju sviraju, broj telefona,

snimak jedne ili vi{e pjesama i

biografiju.

Organizatori }e odlu~iti

ko }e ove godine svirati na "Ras-

toku#. Proteklih godina, na

ovom festivalu svirali su ben-

dovi iz Republike Srpske: ba-

wolu~ka "Manesagra# i "Ob-

lik#, dobojski "Betty Ford So-undtrack# i "Dick is Dead#, vla-

seni~ki "Veprovi#, ali i novo-

sadski "Ringi{pil#, osje~ka

"Grupa Tvog @ivota#, beograd-

ski "Vroom# i mnogi drugi.

Festival se odr`ava 4. i 5.

avgusta u Jelahu. O kakvom se

festivalu radi govore sami or-

ganizatori:

- Komercijalizacija muzi~-

ke scene poslije rata u BiH sta-

vqa u drugi red urbane bendove,

koji odbijaju da prate trend mo-

dernisti~kog popa i turbo-fol-

ka. Mediji i medijska pa`wa su

fokusirani na bezizra`ajne, {a-

blonske i komercijalne autore

i na wihovu promociju. Upravo

ovaj moment je bio jedan od kqu~-

nih razloga nastanka "Rastoka#.

¥ M. J.

OTVORENE PRIJAVE ZA MUZI^KI FESTIVAL

"

RASTOK"

Fuzije urbanog zvuka

Beogradska grupa

"

Vroom": Gosti

pro{logodi{weg

"

Rastoka"

GRUPA "Dbau iza |ale# i di-xej

Jasmina nastupi}e sutra u prijedor-

skom Omladinskom kulturnom centru

"Abra{evi}#, a po~etak je zakazan za

21 ~as i 30 minuta.

"Dbau# je bend iz Prijedora, ~ija se

muzika mo`e okarakterisati kao plesni

rok sa elementima haus zvuka. Svojim ra-

dom i aktivno{}u dokazali su da ne od-

ustaju lako i da imaju {ta da ponude.

U Prijedoru imaju veliku podr{ku

publike, jer su im nastupi plesni i `i-

vahni. Do sada su snimili maksi singl

sa tri pjesme i album "Dbaushtel# sa 10

numera.

Ovi prijedorski muzi~ari mogu se

pohvaliti da su, od osnivawa 2002. go-

dine, bili jedan od koncertno najaktiv-

nijih doma}ih bendova. U aprilu, 2006.

godine predstavqali su Republiku Srp-

sku turnejom po Francuskoj, Italiji,

Sloveniji i Hrvatskoj.

Di-xej Jasmina iz Travnika iza sebe

ima veliki broj nastupa na festivali-

ma i po klubovima {irom biv{e Jugo-

slavije kao i u Evropi, a posebno u We-

ma~koj.

Ona je, ujedno, i jedini `enski di-xej

u BiH. Jasmina prvenstveno pu{ta haus

muziku.

Ulaz na koncert ovih muzi~ara ko-

{ta tri marke.

¥ M. J.

SUTRA U PRIJEDORU NASTUPAJU

"

DBAU IZA \ALE" I DI-XEJ JASMINA

Igraj kako

"

Udba" svira

~etvrtak, 29. jun 2006. SLOBODNO VRIJEME

23

N A R U X B E N I C A

Ta~an naziv i adresa pretplatnika _____________________________________

_____________________________________

Pretpla}ujem se na:

1. "Glas Srpske# broj primjeraka ____________________________

Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je

051/212-263

051/212-283 faks

051/212-264

Uplate na `iro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84

M. P. ^itak potpis i tel.

Po{tovani ~itaoci,

Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da budemo

novine - po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. To je na{ prilog

Republici Srpskoj kakvu svi ̀ elimo, tolerantnu, pomirenu i kreativnu. "Glas

Srpske#, na koji vas pozivamo da se pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome.

Va`no je da znate da se u na{em listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih

republi~kih i drugih institucija, kao i mnogih preduze}a s kojima imamo go-

di{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete redovne, u poslu va`ne in-

formacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, nudimo i popust, i

to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% i tromjese~nom 5%.

Tromjese~na

60 KM

Polugodi{wa

110 KM

Godi{wa

190 KM

ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE

~etvrtak, 29. jun 2006.OGLASI

24

Na adresi: Kara|or|eva b. b.

(dvorana "SLAVIJA#)

i na Sokocu, STR KIOSK,

vl. Vukoj~i} Dragana

Kontakt telefoni: 057/343-097,

057/343-098, faks: 057/340-503

E-mail: intpress@teol.net

OBAVJE[TEWE

U prostorijama preduze}a

INTERNATIONAL - PRESS

u Isto~nom Sarajevu

mo`ete predati besplatne

male oglase, komercijalne oglase,

reklamne poruke,

obavje{tewa i ~ituqe.

UU II SS TT OO ^̂NN OOMM

SS AARRAA JJ EEVVUU

UU SS OOKKOOCCUU

Na adresi:

Tr`ni centar TOM

- Kwi`ara Ermeks

VOJKOVI]I 328 - [tamparija

Kontakt telefoni:

057/318-323, 057/350-007,

061 191 710, 065 645 550

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase

komercijalne oglase,

reklamne poruke, obavje{tewa

i ~ituqe u Isto~nom Sarajevu

mo`ete predati u prostorijama

preduze}a #

Ermeks#.

UU II SS TT OO ^̂NN OOMM

SS AARR AA JJ EE VV UU

~etvrtak, 29. jun 2006. ^ITUQE/POMENI

25Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini i prijateqima da je nakon kra}e

i te{ke bolesti u 69. godini `ivota preminuo na{ dragi

@IVKO

MALE[EVI]

1937-2006.

Sahrana }e se obaviti 29.6.2006. godine u 15.30 ~asova na grobqu u Rami-

}ima.

Povorka kre}e od ku}e `alosti.

O`alo{}eni: supruga Olgica, k}erka Svjetlana, sinovi Zoran, Goran, Bo-

ran, brat Mirko, snahe, zetovi, unu~ad te ostala rodbina

000016 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana

27.6.2006. godine u 69. godini `ivota, nakon kra}e bolesti preminula na-

{a draga

SMIQA (Petra)

ROGI]1937 - 2006.

Sahrana }e se obaviti 29.6.2006. godine u 14 ~asova na grobqu Dowi Dra-

kuli} u Bawoj Luci. Povorka kre}e ispred ku}e `alosti.

O`alo{}eni: suprug Borislav, sinovi Zlatko i Goran, k}erka Qubinka,

snahe Jelena i Gordana, zet Nedo, unu~ad Sr|an, Branko, Danko, Jelena i

Borislav te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijateqi.

000018 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

@IVKU

od sina Zorana, snahe Nade, unuka

Aleksandra i unuke Andreje.

000016 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

@IVKU

od sina Borana, snahe Vesne i unu-

ka Stefana.

000016 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

@IVKU

od sestre Bose i zeta Dule.

000016 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ujaku

@IVKU

od Zdene, Sne`ane i Nikole.

000016 A-1 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 27.6.2006. godi-

ne, u 62. godini `ivota, nakon kra}e bolesti preminula na{a draga

MARIJA

(ro|. Zubovi})

KEZI]

1944 - 2006.

Sahrana }e se obaviti 29.6.2006. godine u 18 ~asova na grobqu "Sveti Pan-

telija# u Bawoj Luci.

O`alo{}ena porodica

000019 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

@IVKU

od brata Mirka i snahe Zore.

000016 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom stricu

@IVKU

od sinovca Aleksandra, Tawe, Gor-

dana i Ane.

000016 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj

MARI

od porodice \uki}.

000001 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragoj majci

MARI

od k}erki Nata{e i Vlatke.

000019 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj punici

MARI

od zetova Zorana i Zorana.

000019 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj baki

MARI

od unu~adi Ivane, Dajane, Aqo{e i

Tamare.

000019 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

MARI

od sestre Mire, zeta Svetislava, Je-

lene i Slobodana.

000019 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

MARI

od brata Dragana, snahe Nevenke,

Igora i Milana.

000019 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj sestri~ni

MARI

od ujaka Branka i Igwatije sa poro-

dicama.

000019 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj brati~ni

MARI

od strica Mile sa porodicom.

000019 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj tetki

MARI

od sestri}a Darke, Marice, Sandre

i Jovane.

000019 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj tetki

MARI

od sestri~ne Nevenke, Ogwena i

Maje.

000019 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj kumi

MARI

od porodice [kondri}.

000019 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

MARI

od Dare, [pire, Ra{e i \ur|a.

000019 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj strini

MARI

od porodica Povremovi}, ]ori} i

Vukovi}.

000019 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj

prijateqici

MARI

od porodice Krivo{ija.

000019 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom stricu

@IVKU

od sinovke Gorane, Vlade, Vawe i

Sanda.

000016 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom zetu

@IVKU

od {urjaka Dragoje sa porodicom.

000016 A-1 G

Posqedwi pozdrav kumu

@IVKU

od kumova Qube i Nade.

000017 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj

MARI

KEZI]

dugogodi{wem ~lanu Dru{tva CKUDM "Veselin Masle{a# Bawa Luka

000005 + 007225 A-6 G

Posqedwi pozdrav na{oj

MARI

Veterani Folklornog ansambla "Veselin Masle{a# Bawa Luka

000006 A-6 G

Posqedwi pozdrav kumu

@IVKU

od kumova Slavenka i Dra`enke.

000017 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj majci

SMIQI

od sina Gorana, snahe Gordane, unu-

~adi Sr|ana i Jelene.

000018 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragoj majci

SMIQI

od k}erke Qubinke, zeta Nede, unu-

ka Branka i Danka.

000018 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

@IVKU

od k}erke Svjetlane, zeta Drage i

unuka Nata{e i Tawe.

000016 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj majci

SMIQI

od sina Zlatka, snahe Jelene i unu-

ka Borislava.

000018 A-2 G

Posqedwi pozdrav Goranovoj majci

SMIQI

od porodice Kezi}.

000020 A-1 G

Posqedwi pozdrav Goranovoj majci

SMIQI

od porodice Krivo{ija.

000020 A-1 GS qubavqu i po{tovawem dragoj

MARI

KEZI]

od frizerskog salona "Nada#.

000010 A-1 G

Posqedwi pozdrav

MARIJI

KEZI]

Udru`ewe `ena "Pravo `ene# Ba-

wa Luka

000010 A-1 G

Posqedwi pozdrav

dragom suprugu i ocu

@IVKU

od supruge Olge i sina Gorana.

000016 A-1 G

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase,

reklamne poruke,

obavje{tewa i ~ituqe

u Gradi{ci mo`ete

predati dopisni{tvu

#Glasa Srpske#.

UU GGRRAADDII[[CCII

Prvog Kraji{kog korpusa 2c,

Tel. 814-949

e-mail: glasgr@teol.net

telefon:

051/211-968

tel/faks:

051/212-004

M A R K E T I N G

E-mail: marketing@glassrpske.com

~etvrtak, 29. jun 2006.^ITUQE/POMENI

Tu`nih srca javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 27.6.2006.

godine u 53. godini `ivota tragi~no izgubio `ivot na{ voqeni

QUBOMIR

(Ostoje)

SEMBER

Sahrana }e se obaviti na Rebrovcu 29.6.2006. godine, u 16 ~asova.

O`alo{}eni: supruga Slavica, sinovi Dario i Sr|an, majka Milka, otac Ostoja,

brat @eqko i ostala rodbina, kumovi, prijateqi i kom{ije

000002 B-5 G

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

QUBI

od Jovana [u{ware sa porodicom.

000003 B-5 G

Posqedwi pozdrav kumu

QUBI

od kuma Mile Milin~i}a, kume Dragice i kumova Milana i Ogwena.

000003 B-5 G

Posqedwi pozdrav velikom prijatequ

QUBI

od porodice Marjanovi} Slobodana.

000003 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

QUBI

od Bo{ka Xaji}a sa porodicom.

000003 A-8 G

Dana 29.6.2006. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od prerane

smrti na{eg dragog oca i supruga

RANKA

MILINKOVI]A

Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Rebrova~kom grobqu.

Sin David i supruga Jadranka

000001 A-6 G

Tu`no sje}awe na dragog sina

i brata

RANKA

MILINKOVI]A

Majka Stana i sestra Radana

000001 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

RANKA

MILINKOVI]A

Sestra Ranka sa porodicom

000001 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog zeta

RANKA

MILINKOVI]A

Punica Milka i punac Nikola

000001 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog zeta

RANKA

MILINKOVI]A

[ura Du{ko sa porodicom

000001 A-1 G

26

Posqedwi pozdrav

QUBI

od prijateqa Mla|ena Dujakovi}a sa porodicom.

000003A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

QUBI

od porodice Predraga Radulovi}a - Pileta.

000003 A-8 G

Posqedwi pozdrav

QUBI

od Udru`ewa gra|ana "Zajedno do istine#

000003A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

QUBI

od porodice Dabi} Mirka.

000003A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom

QUBI

od generala Manojla Milovanovi}a sa porodicom.

000003 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

QUBI

od @are Vi{i}a sa porodicom.

000013 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom na{em kumu, velikom ~ovjeku i nadasve velikom

prijatequ

QUBI

Hvala ti, kume, za sve tvoje dobrote koje si nam u~inio.

Vje~no o`alo{}eni kumovi: Senka, Zoki i Mika

000003 A-8 G

Tu`no sje}awe na dragu kumu

SLAVICU

]URKOVI]

Weni o`alo{}eni kumovi:

Swe`ana, Vitomir, Tatjana, Milana, Slava, Dobrila i Dragoqub Gaji}

000014 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo da je dana 28.6.2006. godine u 73. godini `ivota

preminuo na{ dragi

\OR\E (Gojka)

BABI]

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 29.6.2006. godine u 13 ~asova na

Novom grobqu u Bawoj Luci.

O`alo{}eni: supruga Zorka, sinovi Danko i Gojko, sestra Ravijojla, brat

Rajko, snahe Brana i Karmela, unu~ad, te ostala rodbina i prijateqi

000011 A-8 G

~etvrtak, 29. jun 2006. ^ITUQE/POMENI

27

Posqedwi pozdrav na{em gazdi

QUBI

od konobara Deje, Ace i Du{ka.

000003 A-5 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini i

prijateqima da je dana 27.6.2006. go-

dine u 76. godini `ivota, preminuo

na{ dragi

BO@IDAR (Ostoje)

JAWETOVI]

Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak,

29.6.2006. godine, u 14 ~asova na

grobqu Brankovac.

O`alo{}eni: supruga Smiqa, sin

Borislav, snahe Nada i Ru`a, unu~ad

i ostala rodbina

000007 A-4 G

Dana 30.6.2006. godine navr{ava se

godina dana od smrti na{eg dragog

oca, svekra djeda i pradjeda

BORKA

MITROVI]A

S qubavqu i po{tovawem ~uvamo te

u na{im srcima, jer voqeni nikad

ne umiru dok `ive oni koji ih vole.

Sin Stanislav, snaha Nevenka, unuke

Dijana, Sla|ana, Jelena, unuk Dra-

gan i praunuka Marija

000009 A-4 G

Dana 30.6.2006. godine navr{ava se

godinu dana od smrti na{eg dragog

supruga i oca

BORKA

MITROVI]A

Tog dana u 10.30 ~asova posjeti}emo

wegov grob, polo`iti cvije}e i za-

paliti svije}e.

O`alo{}eni: supruga Krstina,

sinovi Bo{ko i Sveto

000009 A-3 G

Tu`no sje}awe na voqenog oca

BORKA

MITROVI]A

30.6.2005 -30.6.2006.

K}erka Jelena sa porodicom

000009 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

\OR\U

od sinova Danke i Gojka sa porodica-

ma.000012 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

PETRU

od k}erke Vide, zeta Miodraga,

unu~adi Neboj{e i Damjane.

000008 A-1

Posqedwi pozdrav dragom

suprugu i ocu

PETRU

od supruge An|e, sinova Milorada i

Branka.

000008 A-1

Posqedwi pozdrav dragom

PERI

RADULOVI]U

od porodice Stojanovi}.

000002 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom zetu

PERI

RADULOVI]U

od Lazare i Mare Kesi}.

000002 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

PERI

RADULOVI]U

od Cece i Mladena.

000002 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom ujaku

PETRU

od sestri}a Gorana i Predraga sa

porodicama.

000008 A-1

Posqedwi pozdrav kom{iji

PETRU

od porodice Stijakovi}.

000008 A-1

Tu`no sje}awe na voqenog oca

BORKA

MITROVI]A

30.6.2005-30.6.2006.

K}erka Nevena sa porodicom

000009 A-1 G

Dana 29.6.2006. godine navr{ava se

sedam tu`nih dana od smrti na{e

drage

GORDANE

^A\O

U subotu, 1.7.2006. godine, u 11 ~aso-

va posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na

grobqu "Sveti Pantelija# u Boriku,

polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e.

Suprug Rade, sinovi Nenad i Du{ko,

majka Jovanka i brat Branislav

000015 A-4 G

Po{tovani ~itaoci, gra|ani

^elinca,

ne morate vi{e i}i u Bawu Luku

da biste u "Glasu Srpske# objav-

ili va{u reklamnu poruku, mali

oglas, ~ituqu i sli~no. Dovoqno

je da do|ete u redakciju "^eli-

na~kih novina# i tu po istoj ci-

jeni zavr{ite posao, a mi }emo za

vas proslijediti va{e poruke.

Time }ete u{tedjeti vrijeme i

tro{kove putovawa.

Adresa redakcije: Vojvode Mi-

{i}a bb, telefoni: 852-547, 851-

695.

O~ekujemo vas!

~etvrtak, 29. jun 2006.LOV I RIBOLOV

KOZARSKA DUBICA -

Prekaqeni dubi~ki alas i stal-

ni ~lan reprezentacije Repu-

blike Srpske i BiH Samir ̂ a-

u{evi} osvojio je prvo mjesto u

lovu ribe udicom na plovak na

otvorenom prvenstvu Sportsko-

ribolovnog dru{tva "Klen# iz

Kozarske Dubice.

Ovo takmi~ewe odr`ano je

pro{log vikenda na rijeci Uni

na potezu od dubi~kog mosta do

Doma zdravqa, na kojem je u~e-

stvovalo vi{e od ~etrdeset tak-

mi~ara. ̂ au{evi} je sa ulovqe-

nih 4.810 grama ribe ubjedqivo

nadma{io pro{logodi{weg po-

bjednika Bojana Mi{qenovi}a

u ~ijoj se mre`i ove godine na-

{lo samo 1.980 grama ribe.

Tre}e mjesto pripalo je mla-

dom ribolovcu Mladenu Ro-

ki}u sa 1.350 grama ribe.

U konkurenciji omla-

dinaca prvo mjesto osvojio

je Zoran Veselinovi} sa

ulovqenih 700 grama sitne

bijele ribe.

Drugi je bio Bojan Pu-

zavac sa 280 grama, a tre}i

Tihomir Roki} sa 210 gra-

ma ribe.

Najboqi me|u pioniri-

ma bio je dvanaestogodi-

{wi Ogwen Kos sa ulovqe-

nih 2.700 grama bijele ri-

be, ispred Milo{a Stoi-

mirovi}a, koji je ulovio

2.110 grama ribe, dok je tre-

}i bio Neboj{a Vukmirica

sa ulovqenih 1.800 grama

ribe.

- Jako sam zadovoqan

osvojenim prvim mjestom, jer

je na ovogodi{wem prven-

stvu u~estvovalo nekoliko iz-

uzetno kvalitetnih takmi~ara

koji ve} imaju dosta takmi~ar-

skog iskustva - ka`e zlatna udi-

ca Republike Srpske i pobjed-

nik takmi~ewa Samir ^au{e-

vi}.

Ipak, dodaje ^au{evi}, re-

zultat je u drugom planu i naj-

va`nije je da se {to vi{e mla-

dih po~ne baviti ovim sportom

i nadam se da }e na budu}im

klupskim takmi~ewem u~estvo-

vati jo{ ve}i broj sportskih

ribolovaca.

On napomiwe i da su u "Kle-

nu# odlu~ili da se takmi~ewe

odr`i na keju u gradu, kako bi

{to vi{e Dubi~ana u`ivalo u

ovom nadmetawu.

- Ovaj divni sport zavolio

sam preko na{eg najboqeg ribo-

lovca i takmi~ara Samira ^a-

u{evi}a. Prve korake u barata-

wu ribolova~kim priborom na-

u~io sam upravo od wega. Po~e-

li su da sti`u i rezultati, ali

va`nije od toga je dru`ewe sa

qudima i prirodom i o~uvawe

na{e rijeke qepotice - ka`e

najmla|i u~esnik takmi~ewa

Ogwen Kos.

¥ S. STAN^I]

OTVORENO PRVENSTVO SPORTSKO-RIBOLOVNOG DRU[TVA

"

KLEN" KOZARSKA DUBICA

^AU[EVI] POTVRDIO KVALITET Zlatna udica Republike Srpske Samir ^au{evi} sa

ulovqenih 4.810 grama ribe ubjedqivo nadma{io

pro{logodi{weg pobjednika Bojana Mi{qenovi}a

u ~ijoj se mre`i na{lo 1.980 grama ribe

28

Takmi~ewe na dubi~kom keju: Rezultati u drugom planu

Samir ^au{evi}:

Navikao na uspjehe

KOTOR VARO[ - Mirnu

ruku, o{tro oko i najvi{e lo-

va~ke sre}e na otvarawu lova na

srnda}e u Lova~kom udru`ewu

"Uzlomac# Kotor Varo{ ove

godine imao je strastveni ko-

torvaro{ki lovac Dragan Ra-

qi}.

On je proteklog vikenda u

reviru Te{i}i, kada je bio i

prvi dan lova na srne}u di-

vqa~, uspio da odstrijeli srn-

da}a te{kog vi{e od 40 kilo-

grama. Dragan na otvarawe lo-

va svake godine ide sa istom

grupom lovaca me|u kojima su

wegov brat Darko i prijate-

qi Rajko [kori} i Pero Gwa-

tovi}.

- Svake godine neko iz grupe

po`awe uspjeh, a ovoga puta imao

sam najvi{e sre}e, jer je na mene

iza{ao ovaj qepotan - ka`e Dra-

gan pokazuju}i rukom na trofej-

nog srnda}a. On je sa kolegama u

samu zoru iza{ao na ~eke i posli-

je kra}eg ~ekawa na stotiwak me-

tara od wega pojavio se srnda}.

- Mirno sam sjedio na ~eki,

jer nije bilo ni da{ka vjetra,

kada je u duga~kim skokovima

iz {ume na livadu isko~io srn-

da}. Podigao sam karabin, zadr-

`ao dah i opalio. Srnda} je pao

- pri~a Dragan.

Drugim metkom ispaqenim

uvis samo je dao signal bratu i

kolegama da je lov zavr{en.

- Prvi je dotr~ao Bajo, ka-

ko odmila zovem brata, a ubrzo

za wim i ostali lovci. ^esti-

tali su mi, jer je metak pro{ao

pravo kroz srce - ka`e Dragan.

Uspjeh je proslavqen po do-

lasku u Kotor Varo{, a treba

napomenuti da ovo nije prvi

srnda} kojeg je odstrijelio Dra-

gan Raqi}.Qubav prema lovu

naslijedio je od pokojnog oca

Save, a sada se zajedno sa bratom

Darkom, o ~ijim lova~kim uspje-

sima je ve} pisao na{ list,

ubraja me}u trofejnije kotor-

varo{ke lovce.

¥ D. MOMI]

DRAGAN RAQI] IZ KOTOR VARO[A IMAO NAJVI[E USPJEHA

NA OTVARAWU LOVA

TROFEJOM PO^EO SEZONU

Mirno sam sjedio na ~eki, kada je u duga~kim skokovima

iz {ume na livadu isko~io srnda}. Podigao sam karabin,

zadr`ao dah i opalio. Srnda} je pao, pri~a Dragan

Draganova lova~ka grupa: Pored odstrijeqenog srnda}a

PELAGI]EVO - Ekipa

"Mun# iz Zemuna osvojila je

prvo mjesto na Drugom karp-

kupu u pecawu {arana "Pela-

gi}evo 2006#, koje je proteklog

vikenda odr`ano na jezeru

@abar bara u Pelagi}evu.

Na ovom zanimqivom tak-

mi~ewu, koje je trajalo od pet-

ka u 12 ~asova do nedjeqe u 14

~asova, ekipa "Mun# ulovila

je 138,50 kilograma {arana,

dok je drugoplasirana ekipa

"Spektar# iz Bawe Luke ulo-

vila 93,05 kilograma.

Tre}e mjesto pripalo je

ekipi "Enigma# iz Beograda

sa 77,45 kilograma ulovqene

ribe. Pobjedniku je pored pe-

hara i medaqa pripala i nov-

~ana nagrada u iznosu od 5.000

maraka, drugoplasirani su do-

bili 1.000 maraka, dok je tre-

}a ekipa dobila 500 maraka.

- U protekla tri takmi~ar-

ska dana vrijeme je bilo ide-

alno, pa ni ulov nije izostao.

Za 50 ~asova neprekidnog pe-

cawa takmi~ari su ulovili

ukupno 770,75 kilograma {a-

rana - ka`e predsjednik Tak-

mi~arske komisije kupa Stan-

ko Stankovi}.

On isti~e da je na ovom,

ina~e Drugom karp-kupu, u~e-

{}e uzelo 13 ekipa, sa ukupno

27 takmi~ara iz Srbije, [ved-

ske, Wema~ke, Austrije i BiH.

Organizator kupa Dru-

{tvo sportskih ribolovaca

"[aran# iz Pelagi}eva zaslu-

`uje sve pohvale za uspje{nu

organizaciju takmi~ewa, a svi

u~esnici su posebno naglasi-

li da jezero @abar bara spa-

da u najboqe u BiH za pecawe

{arana. ¥ V. S.

MARATONSKO TAKMI^EWE U PELAGI]EVU

Tri dana ribolova

SUDIJE

Glavni sudija ovogodi{weg

Sportsko-ribolovnog prven-

stva u Kozarskoj Dubici bio je

Rade Plav{i} sa sektorskim

sudijama @eqkom Kondi}em,

Radomirom Bundalom i sekre-

tarom kluba Nenadom Vukmi-

ricom.

SRBAC - Iako je skup{ti-

na Lova~kog udru`ewa "Srna#

Srbac polovinom juna donijela

odluku o otvarawu lova na divqu

sviwu i srnda}a 24. i 25. juna,

srba~ki lovci pro{log viken-

da nisu iza{li u lov, pa je izo-

stala lova~ka svetkovina koju

su ~lanovi udru`ewa s nestr-

pqewem o~ekivali.

Razlog je {to republi~ko

Ministarstvo poqoprivrede,

{umarstva i vodoprivrede Lo-

va~kom udru`ewu "Srna# i

[umskoj upravi u Srpcu nije da-

lo saglasnost na ovogodi{wi

plan gazdovawa, pa je republi~-

ki inspektor za {umarstvo i lov

Radovan Markovi} izdao rje{e-

we o zabrani lova. Do tada }e sr-

ba~ki lovci biti "na ~ekawu#.

Srba~ki {umari i lovci sa-

glasni su da je za sve kriva po-

djela lovi{ta u srba~koj op{ti-

ni na tri dijela, koja je ura|e-

na 2002. godine. Od tada su nasta-

li nesporazumi u upravqawu, pa

je Lova~ko udru`ewe pokrenulo

inicijativu da se lovi{te pono-

vo objedini i dodijeli na upra-

vqawe ovom udru`ewu.

- Na nedavnom sastanku pred-

stavnika "Srne# i [umskog ga-

zdinstva Gradi{ka izra`ena je

saglasnost za objediwavawe lovi-

{ta, pa se sada ~eka odluka resor-

nog ministarstva - ka`e predsjed-

nik Lova~kog udru`ewa "Srna#

Ostoja Oqa~a. On dodaje da je u

dijelu lovi{ta koje pripada {um-

skom gazdinstvu pravi haos, dok

je u lovi{tu koje je dato na gazdo-

vawe Ribwaku Barda~a stawe jo{

gore.

- Lovno podru~je Barda~e

pre{lo je u privatne ruke, tako

da se pravilnici o za{titi i

brizi o divqa~i uop{te ne spro-

vode - tvrdi Oqa~a.

Predsjednik skup{tine "Sr-

ne# Teodor Stojkovi} ka`e da se

srba~ki lovci odavno bore da

na podru~ju op{tine postoji sa-

mo jedno lovi{te i dodaje da u

rje{avawu ovog pitawa o~ekuju

pomo} od Lova~kog saveza Repu-

blike Srpske i nadle`nih repu-

bli~kih organa.

Zbog svega ovoga me|u srba~-

kim lovcima vlada veliko ne-

raspolo`ewe i ogor~ewe. Prvi

put od kada postoji udru`ewe

nije organizovano otvarawe lo-

va na divqu sviwu i srnda}a. Do-

sta kritike upu}uju i rukovod-

stvu, za koje ka`u da nije poka-

zalo vi{e energije i aktivno-

sti na rje{avawu odre|enih pro-

blema, a kako ka`u, kasno je odr-

`ana i godi{wa skup{tina ko-

ja donosi odluku o izlasku u lov

i otvarawu lovne sezone. Broj

~lanova udru`ewa u posqedwih

nekoliko godina smawio se sa

vi{e od 500 samo stotiwak, a

~lanarina u udru`ewu je me|u

najvi{ima u Republici Srpskoj

i iznosi 120 maraka.

Uprkos svemu, nekoliko gru-

pa lovaca bez pu{aka, naoru`a-

ni i}em i pi}em ipak su se na-

{li na svojim lokacijama u lo-

vi{tu i proveli vikend u dru-

`ewu. ¥ S. K.

LOVA^KO UDRU@EWE "SRNA" SRBAC

Lovci na ~ekawu

Rukovodstvo srba~kih lovaca: Objediniti

lovi{te

~etvrtak, 29. jun 2006. KOLA@

29

Vodoravno:

1. Predmetak u slo`enicama sa zna~ewem "mokra}ni#; 4. Ma-

la morska riba; 8. Ime {panskog kompozitora iz 19. veka, Albe-

niz; 9. Prezime nigerijskog fudbalskog reprezentativca, ^idi;

11. Vrsta plesa; 13. Jaram; 14. Starogr~ki stru~wak; 15. Nekada-

{wi novac Evropske unije; 16. Ime engleskog fudbalera, Leti-

sije; 17. Narodni lekar; 18. Vrsta javora; 20. nema~ki gramati~-

ki ~lan; 21. Astronom iz Magnestije; 22. Laboratorijski uzorak

za utvr|ivawe kiselosti; 25. Ime glumca Pa}ina; 26. Aspik; 27.

Osniva~ Crvenog krsta Anri; 29. Francuski sineasta Klod La-

ra; 30. ̂ ovek kome ne raste brada; 31. Ime NBA igra~a, beka, Foks.

Uspravno:

1. Zasek; 2. Vojskovo|a iz "Aide#; 3. Oroz; 4. Ru`ni patuqak

koji `ivi u utrobi zemqe; 5. Telegrafska oznaka za Ivawicu; 6.

Hemijski znak za radijum; 7. Li~nost iz dela Ive Andri}a; 8. Ime

peva~ice Sumak; 10. Ovan predvodnik (tur.); 12. Deo teniskog

me~a; 15. Pustiwaci, isposnici; 17. Ime ameri~kog re`isera, Le-

tisije; 18. Onaj koji nije star; 19. Pisac Mihailo; 20. Vazduh iz

usta; 22. Italijanska glumica Sastri; 23. Maj~in brat; 24. Kam-

boxanski politi~ar Hun; 26. Verna doma}a `ivotiwa; 28. Japan-

ski klasi~ni teatar.

UKR[TENE RIJE^I 1

SUSJEDI

Slova u ozna~enim poqima daju naziv za kuru lije~ewa.

Bli`i se rat i Lale po~nu da kopaju rovove. Tako oni ra-

de i kopaju dva-tri dana, a kada su zavr{ili, jedan Lala ka`e:

- E, sad samo fali da ovi ne do|u!

- Zdravo, kolega! - pozdravqa prostitutka ko-

ja ulazi u ordinaciju ginekologa.

- Kako "kolega#? Niste vi moj kolega! - uvri-

je|eno }e ginekolog.

- Pa na istoj stvari zara|ujemo novac, zar ne?

Moj vam je savjet da se o`enite. Ako na|ete do-

bru `enu, bi}ete sre}ni, a ako ne, posta}ete filo-

zof.

¥ SOKRAT

¹ ¹ ¹

Najsla|i od svih zvukova je pohvala.

¥ KSENOFONT

¹ ¹ ¹

Stidqivost sadr`i dio narcisoidnosti, odno-

sno uvjerenosti da su na{ izgled i nastup zaista bit-

ni drugim qudima.

¥ A. DUBUS

SOCIOLOZI na{e doba

mo`da i nazivaju "striptiz kul-

turom#, ali ni ideali striptiz

klubova vi{e nisu {to su neka-

da bili, pa se tako ponuda savr-

{eno gra|enih, silikonom "po-

pravqenih# djevojaka pro{irila

i na striptizete patuqke, inva-

lide, pa ~ak i prave mumije, a

dru{tvu se pridru`uju i sredo-

vje~ni mu{karci u kaubojkama i

tangama.

Kad nau~nici na{e doba na-

zivaju "striptiz kulturom#, onda

na umu nemaju ovakve stvari: `i-

vimo u dobu u kojem nam ikonogra-

fija hip-hop spotova defini{e

popkulturni "mejnstrim#, a seks

prodaje sve, od karijera u {oubi-

znisu do sladoleda i guma za au-

tomobile.

Povratak oblina zna~io je i

rastu}u slavu striperskih idea-

la iz klubova Atlante, nabilda-

na bedra i ogromne stra`wice, a

~ak su se i feministkiwe nedav-

no pozabavile wima neshvatqi-

vim fenomenom odlazaka djevo-

jaka u striptiz klubove namijewe-

ne mu{karcima, kako bi u`iva-

le u predstavi onoga {to se do-

nedavno smatralo seksisti~kom

mu{kom zanimacijom te mo`da

nau~ile pone{to o "lepdensingu#

iz prve ruke.

Striptiz, uprkos tome, nije

novost; wegova istorija se`e do

kraja 19. vijeka, a `ene kojima je

profesija usavr{avawe "tajmin-

ga# i stila odstrawivawa odje}e

sa svog tijela ve} stotinu godina

drmaju pozornicama, ne bi li im

i Holivud digao nebrojene spome-

nike, ukqu~uju}i i neke od pozna-

tih "mlakih# primjeraka celulo-

idne zabave, poput filmova "Show-

girls# ili "striptiz# s golom i na-

bildanom Demi Mur.

Ali jo{ uvijek ~ekamo da se

dosjete eksploatacije novog recep-

ta, pa na tr`i{te izbace film s,

recimo, striptizetom u invalid-

skim kolicima.

Neukusno? Borci za jednakost

i qudska prava ne bi se slo`ili

s vama. Na primjer, 40-godi{wa

Xulija Delfin Trahan iz Los An-

|elesa nazvala bi vas zadrtim i da

niste "sposobni da se suo~ite sa

strahom u vezi sa svojim tijelom#

te oslobodite "navika povr{nog

prosu|ivawa drugih#.

Xulija je u djetiwstvu do`i-

vjela te{ku nesre}u zbog koje je

ostala invalid, ali nakon {to je

kao dvadesetogodi{wakiwa po-

~ela da prou~ava nadrealizam, da-

daizam i futurizam, shvatila je

kako weni nedostaci mogu da po-

stanu prednosti te se posvetila

striptizu kao umjetni~kom per-

formansu, "naoru`ana# xinsom

na cijepawe i jednim "dildom#.

- Zabavqa me to kako dokazu-

jem da invalidi mogu biti seksi

- ka`e Xulija, koja je sa svojim

programom gostovala i na sate-

litskoj TV stanici HBO. Tvrdi

da se wenim nastupom gledaoci uz-

bude do te mjere da neki od wih

nakon predstave zapo~nu sponta-

ne orgije, a sama je primila pare

od jedne porno-glumice za seksu-

alne usluge.

Devedesetih je zaradila sta-

tus `enske heroine do te mjere

da joj je, tvrdi, jedna alternativ-

na feministi~ka organizacija

ponudila da im se pridru`i u ak-

ciji kastracije silexija, {to je

ipak odbila.

Xulija Trahan samo je jedan

primjer iz bogate galerije neo-

bi~nih striptiz predstava, ko-

joj pripada i Fani Farkl, pozna-

ta jednostavno po tome {to ima

oko 190 kilograma. Iako je na vr-

huncu slave bila osamdesetih

(~ak se pojavqivala i u film-

skim hitovima, kakav je "Porky’s#

iz 1982) i danas nastupa u broj-

nim ameri~kim klubovima, a spe-

cijalitet joj je {amarawe gleda-

laca svojim golemim grudima te

nabijawe wihovih glava u svoje

ga}ice. ¥

SVIJET BIZARNOG STRIPTIZA (1)

PREDNOST U NEDOSTACIMA

Vodoravno:

1. ^asak; 9. Gr~ko slovo; 10. Grad u Engleskoj; 12. Planinski

vrh u Turskoj; 14. Divan; 15. Onomatopeja meketawa; 16. Ime bri-

tanskog re`isera, Lin; 18. Bakar, bronza (lat.); 19. Vrsta mine-

rala; 20. Prezime poznatog nema~kog pesnika iz 19. veka, Ernst;

21. Grad i luka na istoku Kine; 22. Buqoooki; 23. Oktobarska so-

cijalisti~ka revolucija; 24. Utvr|ena rasko{na palata; 25. Li~-

na zamenica; 26. Inicijali ruskog slikara Alekseja Egorovi~a

Egrova; 27. Apatinska tekstilna industrija (skr.); 28. Ukrcaji;

31. Jedan prilog; 32. ^ovek koji imitira.

Uspravno:

1. Biti tolerantan; 2. Dvadeseto slovo azbuke; 3. Elektron

volt; 4. Jedno izdava~ko preduze}e; 5. Kancelarija, biro; 6. Teo-

rija kristalnog poqa (skr.); 7. Sportski prvak; 8. Tuma~; 9. Pre-

zime poznatog rumunskog fudbalera, Florin; 11. Sredstvo za

ubijawe {teto~ina; 13. Reka u Rusiji; 17. Prezime poznatog ame-

ri~kog glumca, Ed; 18. Vrsta papagaja; 20. Pogodbeni veznik; 22.

Potvrda; 24. Grad kod Manile; 26. Po vi|ewu, "a vista#; 29. Je-

dinica elektri~nog otpora; 30. Hemijski znak za itrijum; 33.

Osamnaesto slovo azbuke.

("Skordisk#)

UKR[TENE RIJE^I 2

Koja je najve}a dilema u novoformiranom MUP-u

Crne Gore?

Kako odlikovati le`e}e policajce!

Xulija Trahan, striptizeta u invalidskim kolicima,

svojim nastupima toliko izlu|uje publiku da ima posla

preko glave

RIZNICA MUDROSTI

KRIPTOGRAMNA UKR[TENICA

A-30 J- S-

B- K- T-

V- L- ]-

G- Q- U-

D- M- F-

\- N- H-

E- W- C-

@- O- ^-

Z- P- X-

I- 9 R- [-

Slova u ozna~enim poqima daju naziv

za dr`avnu blagajnu.

6.02 Zauvijek Julija, serija

7.02 Jutarwi program

8.55 Vijesti

9.00 Djevojka iz okeana,

crtani film

9.30 Ar~i

10.00 Tra`e}i oca, serija

10.55 Bau bau

11.00 ^udna qubav, serija

11.55 Vijesti

12.00 Inspektor Mors,

serija

13.55 Vijesti

14.00 Opet i ponovo, serija

15.00 Distrikt, serija

15.40 Svjetska ba{tina

16.00 Ru`na Beti, serija

17.00 Radni dan

18.00 Tra`e}i oca, serija

19.00 Vijesti

19.30 Muzika

19.50 Bau bau

19.57 Sport centar

20.00 ^udna qubav, serija

21.00 Izgubqeni svjetovi,

dok. program

22.00 Kevin Hil, serija

22.55 Bau bau

23.00 Vijesti

23.05 Sport centar

23.10 Alijas, serija

00.10 Zauvijek Julija,

serija

1.00 Horoskop

6.30 Jutarwi program

8.30 Slu~ajni partneri

10.00 Novosti

10.05 ^uda stvarawa

11.00 [irli Holms, serija

12.00 Zamijewen identitet,

film

14.00 Novosti

14.05 Liberti

14.40 Muzi~ki izlog

14.50 Horoskop

14.55 Marketing

15.00 Novosti

15.05 Liberti

15.35 Crtani film

15.50 Marketing

15.55 Telefakt

16.15 Zavodnici, serija

17.00 Ke{olovac

18.00 Novosti

18.15 Svet danas

18.55 Marketing

19.00 Najava za BN monitor

19.05 Sport fle{

19.15 Marketing

19.30 BN monitor

20.00 Marketing

20.20 Zavodnici, serija

21.00 ^uvar pla`e u zimskom

periodu, film

22.25 Marketing

22.30 Pregled dana

22.55 Marketing

23.00 Glas Amerike

23.30 Marketing

23.35 Horoskop

23.40 Tajne izgubqenih

civilizacija

0.35 Sveta nedjeqa, film

1.55 Odjava programa

2.00 Satelitski program BN

TV

7.00 Mede, crtani film

7.25 Siti

7.30 Sarajevo na liniji

7.35 Mejd in Bawa Luka

7.40 Sportisimo

8.00 Zato~enica qubavi,

serija

9.00 Balkan net

9.50 Vrijeme

10.00 Sutra za

10.15 Da se naje`i{

10.45 Skrivena kamera

10.50 Siti kids

11.00 Alborada, serija

11.55 Vrijeme

12.00 Info top

12.10 Qubav, navika, panika,

serija

13.15 Sarajevo na liniji

13.20 Mejd in Bawa Luka

13.30 Skrivena kamera

13.35 Siti kids

13.50 Info top

14.00 Sre}ni qudi, serija

14.45 Skrivena kamera

15.00 Da se naje`i{

15.25 Sarajevo na liniji

15.30 Sportisimo

15.35 Mejd in Bawa Luka

15.50 Info top

16.00 Zato~enica qubavi,

serija

17.00 Qubav, navika, panika,

serija

17.50 Sportisimo

18.00 Info top

18.15 Vrijeme

18.20 Sutra za

18.30 Mozgalice

19.00 Da se naje`i{

19.20 Mede, crtani film

20.00 Alborada, serija

20.50 Sre}ni qudi, serija

21.50 Zabraweni forum

00.00 Sjajna svjetla

velegrada, film

2.00 Sarajevo na liniji

2.10 Mejd in Bawa Luka

2.20 Sportisimo

2.25 Siti

2.35 Gold ekspres

4.00 Pink xuboks

7.00 Jutarwi program

9.00 Arhiv

9.30 Muzi~ki vremeplov

9.45 Studio sport 2

10.00 Vijesti

10.05 Obrazovni program

10.30 Moda

11.00 Program za djecu

12.00 Vijesti

12.05 Koncert

13.30 Fokus

14.00 Vijesti

14.05 Ekonomska panorama

14.55 Sat spot

15.10 Meridijani

15.29 Berza

15.30 Dnevnik 1

15.45 Mali koncert

16.00 Obrazovni program

16.30 Linija ritma

17.00 Zvijezde i zvjezdice

18.00 Vijesti

18.05 Muzi~ki program

18.30 Ekologija

19.10 Ispeci pa reci

19.30 Dnevnik 2

20.00 Sportski veterani

20.30 Zapis

21.00 Vijesti

21.05 Ravnote`a

22.05 Art

22.25 Takt

22.44 Berza

22.45 Dnevnik 3

23.05 Muzi~ki program

23.45 Meridijani

0.00 Restart

0.55 Pono}ni koncert

1.40 TV Montenegro by satellite

10.03 Horoskop

10.15 22 ~asa

10.45 [areni kuvar

10.55 Crtani film

11.30 Plej

11.40 Vremenko

11.55 Serija

12.45 Pravoslavqe

13.30 Trend seter

14.25 Sportska galaksija

15.15 Putopis

15.55 Telefakt

16.30 Mobile

16.40 Serija

17.40 Vremenko

17.50 Super Bili, crtani

film

18.00 BEL dan

18.50 Crtani film

19.40 Mobile

19.55 [areni kuvar

20.05 Toplo-hladno, serija

21.00 Scena

22.00 22 ~asa

22.40 Pozori{te u ku}i,

serija

23.30 Glas Amerike

00.00 Film

- Balkanmedija TV

9.30 Vijesti

9.35 Top form

10.00 Pozori{te u ku}i,

serija

11.00 Otvorena vrata,

serija

12.00 Vijesti

12.05 Buntovnik iz Kejpa,

serija

13.00 Kviz plus

14.00 Sve za qubav, serija

15.00 Vijesti

15.10 Zemqa, izvor `ivota

16.10 Dok. program

16.25 Mobile

16.35 Plej

17.00 Doboj danas

18.00 Pozori{te u ku}i,

serija

19.00 Novosti K3

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Sport kafe

20.10 Sve za qubav, serija

21.00 TV gost

22.00 Novosti K3

22.20 Scena

23.25 Ujak iz Amerike,

serija

10.00 Razglednica

10.50 Senke greha, serija

11.55 Naslovi

12.05 Budilnik

15.55 Telefakt

16.30 Upakovana nostalgija

17.50 Senke greha, serija

18.55 Telefakt

19.50 Zlatna `ica

20.00 Od bisera grana

21.15 BK Profil

22.40 Takvi kakvi smo

23.55 Telefakt

0.15 Lopta

0.20 Japi

0.30 Razglednica

1.00 Pre i posle

2.00 BK profil

4.00 Takvi kakvi smo

5.10 Zlatna `ica, kviz

5.55 Budilnik

6.00 Knegiwa Anastazija,

serija

7.00 Dizawe, jutarwi

program

9.00 Dadiqa, serija

9.30 Pitawa za {ampiona

10.00 Vesti B92

10.03 Izgubqeni svet, serija

11.00 Vesti B92

11.03 Nacionalna

geografija:

Smrtonosni susreti

12.00 @ene fudbalera,

serija

13.00 Sport Mundijal plus

13.35 MTV gol, serija

14.00 Vesti B92

14.10 Ne`ewa, serija

14.35 Dadiqa, serija

15.05 Knegiwa Anastazija,

serija

16.00 Vesti B92

16.30 Korak napred, serija

17.30 Vil i Grejs, serija

18.00 Pitawa za {ampiona

18.30 Vesti B92

19.00 Sun|er Bob Kockalone

20.00 Na granici mogu}eg,

serija

20.55 Loud & clear21.00 Spava~i, film

23.00 Vesti B92

23.30 Vil i Grejs, serija

0.05 Sport Mundijal plus

0.30 MTV gol, serija

1.00 Loud & Clear1.05 @ene fudbalera,

serija

2.00 Loud & Clear2.05 Spava~i, film

3.46 Loud & clear3.55 MTV Adrija

5.00 Na granici

mogu}eg, serija

5.44 Loud & Clear

6.55 Dobro jutro

9.15 Program za djecu

9.20 Mi{i}i, crtani film

9.30 Dje~ji festivali

9.45 U divqini, serija

10.10 [kola engleskog

jezika

10.15 Biqna apoteka

10.35 Muzika

11.05 Dok. program

11.40 Kwi`evnost BiH

12.05 Rawena du{a, serija

13.00 BHT vijesti

13.30 Najqep{i nacionalni

parkovi svijeta

14.00 Mi{i}i, crtani film

14.05 Dje~ji festivali

14.15 U divqini, serija

14.45 [kola engleskog

jezika

14.55 Biqna apoteka

15.10 Muzika

15.40 Dok. program

16.15 Kwi`evnost BiH

17.00 Rawena du{a, serija

17.50 Program za djecu

18.00 In: Puls

19.00 BHT vijesti

19.30 Najqep{i nacionalni

parkovi svijeta

20.00 Javna tajna

21.00 Moja porodica, serija

21.30 Josip Pejakovi}:

U ime naroda

22.00 BHT vijesti

22.35 Kuhiwa

23.05 Element zlo~ina,

film

00.45 Akcija iznad Berlina,

serija

1.30 In: Puls

2.30 Josip Pejakovi}:

U ime naroda

7.45 Transformers

Sajbertron, crtani

film

8.10 Xoni Bravo, crtani

film

8.30 Princ iz Bel-Ejra,

serija

8.55 Pod istim krovom,

serija

9.25 Rozan, serija

9.50 Bra~ne vode, serija

10.20 Sam svoj majstor,

serija

10.50 Sawa, {ou

6.05 Jutarwi program

8.00 Vijesti

8.15 Kulinarski duel

8.35 Zlatne ruke Srbije

9.00 Muzika

9.30 Insekti

9.35 Crtani film

10.00 Vijesti

10.10 Pri~e sa ostrva

10.40 Zapawuju}e

10.45 Stars

11.00 Gimnazijalci,

serija

11.35 @ene fudbalera,

serija

12.00 Vijesti

12.15 Pod suncem Sen

Tropea, serija

13.05 Kraqica ma~eva,

serija

14.00 Vijesti

14.05 Aktiva

14.30 Do`ivotna kazna,

serija

15.00 Saga

o Mekgregorovima,

serija

16.00 Gori lampa,

gori gas

16.30 Srpska danas

17.05 Pod suncem Sen

Tropea, serija

18.00 Nodi, crtani film

18.15 Pitalica o Tesli

18.20 Gimnazijalci,

serija

18.45 Stars

19.00 @ene fudbalera,

serija

19.30 Dnevnik

20.05 Koncert

21.05 Turizam plus

21.35 Pe~at

22.30 Info profil

22.55 Sport

23.15 SP u fudbalu,

pregled

23.25 Kraqica ma~eva,

serija

00.10 Saga

o Mekgregorovima,

serija

00.55 Do`ivotna kazna,

serija

Sjajna svjetla velegrada 0.00PINK-BH

Mladi} iz Kanzasa se doseqava u Wujork da ra-

di u jednom ~asopisu. Ali biva uhva}en u mre`u

pijan~ewa i drogirawa... Po~iwe wegova sigur-

na propast. Wegova jedina nada je ro|aka jednog

wegovog prijateqa tako|e alkoholi~ara... Da li

}e ona biti u stawu da ga izvu~e? Veoma tu`an

film, veoma tipi~an za osamdesete, ali jo{ uvi-

jek veoma aktuelan i treba da ga pogleda svako

ko cijeni ovakav `anr o qudskim padovima i za-

visnostima i destrukciji koja slama ~ovjeka ako

izabere `ivot s mra~ne strane.

Uloge: Majkl X. Foks, Kifer Saterlend, Fibi

Kejts ¥

Leopold Fi{er, biv{i policajac, vra}a se

ku}i (negdje u sjevernu Evropu) nakon trinaest

godina provedenih u Kairu. Na nagovor svog

biv{eg mentora Ozborna, autora kontroverzne

kwige "Element zlo~ina#, Fi{er pristaje da

preuzme istragu o seriji okrutnih ubistava

djece koja prodaju lutrijske listi}e. Vode}i se

teorijama iz kwige svoga mentora, Fi{er

poku{ava da rekonstrui{e kretawe i pona{awe

glavnog osumwi~enog Harija Greja.

Uloge: Majkl Elpik, Ezmond Najt ¥

Ameri~ki novinar Varijan Fraj preba~en je u We-

ma~ku tridesetih godina dvadesetog vijeka kako bi

izvje{tavao o nacistima, ~ije je zle namjere ta~no

predvidio. Svojim znawem i savezom s raznim or-

ganizacijama, Fraj je postao poznat kao ameri~ki

[indler poma`u}i u spasavawu Jevreja od

nacisti~kih krvnika. Me|u sre}nicima u wegovoj

su grupi bili brojni intelektualci i umjetnici

poput Marka [agala, Maksa Ernsta, Franca Ver-

fela i Alme Maler, Hajriha Mana, a pretpostavqa

se da je ukupno spasio dvije hiqade.

Uloge: Vilijam Hart, Xulija Ormond ¥

Luter Vitni na glasu je kao jedan od najboqih

"radnika# u svojoj provalni~koj profesiji. No

godine iskustva nisu pripremile ovog efikasnog

lopova za {okantan prizor koji }e zate}i u spa-

va}oj sobi jedne luksuzne ku}e - i kompleksnu

zavjeru u koju je umije{an i predsjednik Sjedi-

wenih Dr`ava. No} je radno vrijeme za legen-

darnog provalnika Lutera Vitnija. Obavqaju}i

jednu te{ko izvedivu provalu u luksuzno zdawe

za{ti}eno brojnim alarmima, Vitni je iznena-

da prisiqen da se sakrije. Za{ti}en od pogle-

da nenadanih posjetilaca, on ubrzo svjedo~i

strastvenoj igri tajanstvenog para koja uskoro

postaje nasilna. U sobu iznenada upadaju dva

pripadnika tajne slu`be i otvaraju paqbu na `enu. Zaprepa{}eni lopov

se potom iskrada iz velebne ku}e, potresen saznawem da je qubavnik ubi-

jene `ene bio niko drugi do - ameri~ki predsjednik. Uskoro kre}e istra-

ga, a prvi osumwi~eni je upravo svjedok Luter Vitni.

Uloge: Klint Istvud, Xin Hekman, Ed Haris, Laura Lini

Re`ija: Klint Istvud ¥

U akcionoj drami Kevina Braja jedan ~ovjek

poku{ava da vrati po{tewe i vladavinu pra-

va u svoj rodni grad. Kris Von napustio je svoj

rodni gradi} da bi slu`io vojsku gdje se istakao

kao pripadnik Specijalnih snaga. Po isteku vo-

jnog roka, Kris odlu~uje da se vrati u rodno

mjesto i po~ne da se bavi porodi~nim bizni-

som. Odmah po dolasku, Kris shvata da su se

stvari u gradi}u promijenile. Najunosniji

lokalni posao - trgovina drvnom gra|om je u

odumirawu, a wegov nekada{wi {kolski drug

Xej Hamilton grad je pretvorio u jazbinu krim-

inala i poroka. Kris shvata da policija nema namjeru da bilo {ta pre-

duzme i odlu~uje da stvari uzme u svoje ruke...

Film je inspirisan istinitim doga|ajima. ¥

Ratni film. Godine 1933. Adolf Hitler i

nacisti~ka stranka dolaze na vlast, a mladi

oficir Klaus [enk fon [taufenberg dijeli

sre}u s privla~nom suprugom Ninom. Na-

cionalni zanos 1939. odvodi Wema~ku u rat

protiv Poqske koji je zapalio po`ar najve}eg

ratnog sukoba u istoriji. [taufenberg kao

vi{i oficir prolazi mnoga boji{ta, a u aprilu

1943. te{ko je rawen u Tunisu, gdje gubi lijevo

oko i desnu {aku. Nakon napornog oporavka,

postaje sve vi{e svjestan da Wema~ka pod

Hitlerom srqa u propast. Povezuje se s drugim

oficirima, uglavnom, kao i on, plemi}kog pori-

jekla i ra|a se ideja o zavjeri protiv vo|e Rajha. Zavjerenici po~nu da plani-

raju atentat ~ija realizacija treba da se ostvari u junu 1944. [taufenberg

je odre|en da u svojoj aktovki unese eksploziv na sastanak u Hitlerov {tab

u vojnom logoru...

Uloge: Sebastijan Koh, Ulrih Tukur, Kristofer Buholc ¥

Detektivi tragaju za osumwi~enim

koji je ubio poslovnog ~ovjeka razni-

jev{i mu automobil.

Ortiz i Marfi istra`uju smrt pre-

tu~enog studenta. ¥

Varijanov rat 0.15NOVA

Element zlo~ina 23.05BHT-1

Wujor{ki plavci21.20HRT 1

Neograni~ena mo}21.20RTL

Hodati uspravno21.10RTS 1

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORU^UJEMO

~etvrtak, 29. jun 2006.PROGRAM

30

[taufenberg0.40HRT 1

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

S E R I J S K I P R O G R A M

11.45 Vijesti

11.50 Eksploziv

12.20 Zabrawena qubav,

serija

12.50 Ma~o mu{karci, serija

13.45 Za~in `ivota, serija

14.30 @ena na zadatku,

serija

15.25 Princ iz Bel-Ejra,

serija

15.55 Pod istim krovom,

serija

16.25 Rozan, serija

16.55 Bra~ne vode, serija

17.20 Sam svoj majstor,

serija

17.50 Sawa, {ou

18.45 Vijesti

19.10 Eksploziv

19.35 Zabrawena qubav,

serija

20.05 Mijewam `enu

21.20 Neograni~ena mo},

film

23.20 Kobra 11, serija

00.15 Vijesti

00.40 CSI: Wujork, serija

1.20 Zaboravqeni slu~aj,

serija

2.05 Vatreni de~ki,

serija

7.17 Siti

7.29 Mozgalice

8.00 Luna, serija

8.45 Top {op

9.00 Tele kviz

9.45 Simpsonovi, serija

10.17 Smolvil, serija

11.10 Bravo {ou

12.46 Tele kviz

13.22 Zaboravqeni, film

15.24 Simpsonovi, serija

15.57 Info top

16.02 Sportisimo

16.05 Vila Marija, serija

17.02 Oluja strasti, serija

19.15 Da se naje`i{

19.29 Nacionalni dnevnik

20.00 Peregrina, serija

20.59 Sve za qubav

22.30 Lete}i start

23.30 Meteor, film

1.30 Spajder, film

3.30 Siti

3.45 Selena, film

6.00 Vesti

6.05 Jutarwi program

8.00 Jutarwi dnevnik

8.15 Jutarwi program

9.00 Vesti

9.05 Meridian najava

programa + EPP

9.07 U zdravom telu, r.

9.20 Kuvati srcem, zabavni

program

9.35 Slagalica, kviz, r.

9.58 Meridian najava

programa + EPP

10.00 Vesti

10.05 Karavan: Grme~,

dokumentarni program

10.30 Sasvim

prirodno: Zemqa voda,

reporta`a, r.

11.00 Vesti

11.05 Zlo me|u nama,

engleska serija

11.58 Meridian najava

programa + EPP

12.00 Dnevnik

12.25 Vreme + stawe

na putevima, info

12.30 Egzit

u pokretu, muzi~ki

program

12.35 Kuvati srcem,

zabavni program

12.50 ^ikago bolnica,

ameri~ka serija

13.40 Agencija Kikom,

TV serija

14.00 Vesti

14.05 Doktorka na selu,

TV serija

14.53 Evronet, info

15.00 Vesti

15.10 Leti, leti pesmo

moja mila: Vidovdanska,

muzi~ki pr, r.

16.00 Vesti

16.03 Sre}ni qudi, TV serija

17.00 Dnevnik TV Novi Sad

17.20 Vreme + stawe

na putevima, info

17.25 Meridian najava

programa + EPP

17.30 Beogradska hronika

+ EPP

18.20 Evronet, info

18.25 Najava Dnevnika 2

18.27 Ju-gi-o, animirana

serija

18.50 Egzit u

pokretu, muzi~ki

program

19.00 Slagalica, kviz

19.20 Vreme + stawe na

putevima, info

19.25 Meridian najava

programa + EPP

19.30 Dnevnik + EPP

19.55 Meridijan najava

programa + EPP

20.00 Uzvodno - SP u fudbalu

2006, sportski program +

EPP

21.00 Hodati

uspravno,

ameri~ki film + EPP

22.40 Mali koncert

23.00 Vesti

23.05 Zlo me|u nama, engleska

serija

0.00 Dnevnik

0.15 Egzit u

pokretu, muzi~ki

program

0.20 Pobeda,

englesko-francusko

-nema~ki film + EPP

2.00 Vesti

2.03 @ivot i standardi,

programske akcije, r.

2.30 Danas i sutra,

programske akcije

2.45 UNHCR -

povratak: Kosovo,

info, r.

3.15 UNHCR - vreme odluke:

Bosna i Hrvatska,

info, r.

3.45 Karavan: Grme~,

dokumentarni program

4.15 Sasvim

prirodno: Zemqa-voda,

reporta`a, r.

4.45 ^ikago bolnica,

ameri~ka serija

5.38 TV prodaja

5.50 Verski kalendar

5.58 Meridijan najava

programa

6.00 Meridijan najava

programa

6.02 U zdravom telu

6.15 Koncert za dobro jutro:

40 godina Beogradskog

prole}a

7.00 Kuvati srcem, zabavni

program

7.15 Verski kalendar

7.25 E du}an,

op{teobrazovni

program

7.30 Datum, dokumentarni

program

7.35 Ju-gi-o, animirana

serija

8.00 Meda u velikoj

plavoj ku}i,

strana anim. s.

8.25 Fudbal: Koka kola

derbi, sportski

program, r.

9.00 Trezor: Vladimir

Dedijer, 1. deo, 1980.

9.58 Meridijan najava

programa + EPP

10.00 Mumija, strana

animirana serija

10.30 Kako nau~iti

matematiku: Koordinate

i linearne funkcije,

{kol. p.

10.47 Vukov |a~ki

sabor, {kolski program

11.58 Meridijan najava

programa + EPP

12.00 Muzi~ki program

12.30 Srbi u svetu, programske

akcije

13.00 Hepatitis C-tihi ubica,

emisija iz ekologije

13.27 Misterije KGB:

Trostruko nepoznat,

strana dok. serija 1/51, r.

13.55 Tenis: Vimbldon 2006,

prenos

18.30 Ovo je Srbija + EPP

19.25 Laku no}, deco, program

za decu

19.30 Stereo

20.00 Sre}ni qudi, TV serija

20.55 Himalaji sa Majklom

Pejlinom: Od Butana

do Bengalskog zaliva,

strana obrazovna serija

21.50 @ivot i standardi,

programske akcije

22.15 Danas i sutra,

programske akcije

22.30 Metropolis, emisija iz

kulture

23.00 Misterije KGB: Bitka za

Afriku 2. deo, strana

dok. serija

23.25 Tenis: Vimbldon 2006,

pregled + EPP

0.15 Nevidqivi ~ovek,

ameri~ka serija

1.00 Egzit interaktiv,

muzi~ki program

3.00 Trezor: Vladimir

Dedijer, 1. deo, 1980. r.

4.00 Himalaji sa Majklom

Pejlinom: Od Butana do

Bengalskog zaliva,

strana obrazovna serija

5.00 Hepatitis C-tihi ubica,

emisija iz ekologije, r.

5.30 Stereo

6.05 Pokemoni, crtani

film

6.30 [aqivi ku}ni video

6.50 Pauer Renxeri, serija

7.10 Ninxa korwa~e, crtani

film

7.35 Ma}eha, serija

9.20 Putevi qubavi, serija

10.15 Izlog strasti, serija

10.45 Vip DJ

11.30 Serija

12.30 Policajci s pla`e,

serija

13.30 Loptomanija

13.55 U sridu, dru{tveno-

politi~ki program

15.05 Sajnfeld, serija

15.35 Svi vole Rejmonda,

serija

16.10 Rebeka, serija

17.00 Vijesti

17.05 Ma}eha, serija

19.00 Dnevnik

19.30 Loptomanija

20.00 Bumerang, serija

20.55 Doma}ice, serija

21.55 Izgubqeni, serija

22.50 Sajnfeld, serija

23.20 Jag, serija

00.15 Varijanov rat, film

2.15 Serija

7.00 Dobro jutro, Hrvatska

9.05 ^arolija, serija

9.55 Vijesti

10.05 Dok. program

11.05 Obrazovni program

12.00 Dnevnik

12.30 Protiv vjetra i oluje,

serija

13.20 Govorimo o zdravqu

14.00 Vijesti

14.15 Krim-odjeqewe, serija

15.05 Limeni nos, crtani

film

15.30 Nora Fora

16.05 Vijesti

16.15 Obrazovni program

16.45 Sta`ista, serija

17.15 Hrvatska danas

17.45 Film

19.30 Dnevnik

20.10 Ko `eli biti

milioner?, kviz

21.20 Wujor{ki plavci,

serija

22.10 Kratki susreti

22.50 Otvoreno

23.50 Obrazovni program

00.25 Vijesti

00.40 Film

2.15 Sta`ista, serija

2.35 Krim-odjeqewe, serija

3.20 Wujor{ki plavci,

serija

4.05 Na tajnim zadacima

4.50 Obrazovni program

5.25 Kratki susreti

5.55 Protiv vjetra i oluje,

serija

7.30 Teletabis

7.55 Ru`no pa~e, crtani

film

8.20 Vijesti za gluve

8.25 @utokqunac

9.20 Dje~ja pjesma

Evrovizije

9.30 Crtani film

10.30 Sjednica Hrvatskog

parlamenta

13.25 Kandidat za ubistvo,

film

15.05 Tenis - Vimbldon

19.15 To je kao ono, serija

19.35 Nevjerovatne pri~e

20.10 Goleo

21.15 Dok. program

21.50 Hrvatski modni Oskar

23.20 Na tajnim zadacima,

serija

7.05 Top {op

7.25 Najava dje~jeg programa

7.30 Harvi Tun

7.50 Teletabisi

8.10 Krsti}-kru`i}

8.20 Pokemoni

8.40 Memori

8.50 Ju-Gi-O

9.10 Mala {kola

9.25 Ju-Gi-O

9.50 Vijesti za djecu

9.55 Telesvijet

10.10 Top {op

10.20 ^udesni svijet faune

11.00 Buntovnici, serija

11.55 TV INFO

12.05 Osveta, serija

12.55 Vimbldon - tenis

14.00 Vimbldon - tenis prenos

17.30 Ekspres TV

18.00 Osveta, serija

18.50 TV INFO

19.00 VF vam predstavqa

19.05 !Hej Music20.00 Mjesto zlo~ina, serija

20.50 Telering

22.00 Lantana, film

23.45 TV INFO

0.00 Saut park, serija

0.25 Glas Amerike

0.55 Zlatni momci, film

2.35 Mjesto zlo~ina, serija

3.20 Telering

4.10 Muzi~ki talenti

8.30 Fudbal: SP sezona, 9.00 YOZ - Extreme, 9.30 Ragbi na pijesku, 10.00

Fudbal: SP sezona, 11.30 Atletika: Malaga: Evropski kup, 13.00 Watts,13.30 Fudbal: SP sezona, 15.30 Bilijar: Las Vegas, 16.30 Atletika: Evrop-

ski kup, 18.00 Atletika: Malaga: Evropski kup, 21.45 Fudbal: SP {ou,

22.15 Boks: Jan Zavek - Andrej Jeskin, 23.15 Fudbal: SP {ou, 23.45 Atleti-

ka: Malaga: Evropski kup, 1.00 Fudbal: SP {ou

6.00 Razgovor o Svjetskom prvenstvu 2006., 8.00 Reklamni spotovi, 8.30 DSF

reporta`a, 9.30 Reklamni spotovi, 12.00 Razgovor o Svjetskom prvenstvu

2006., 14.30 DSF sportski kviz, 15.45 Tenis: Vimbldon, 21.45 Tenis: Vim-

bldon, 22.30 DSF sportski kviz, 0.00 Seksi SP klipovi

6.00 Muwevite trke: Svi tereni, 8.00 Ratovi na smetqi{tu: Lansirawe

ve{a, 9.00 Okrutna priroda: Surovi govor, 11.00 Ameri~ki ~oper: Poli-

cijski motor, 12.00 Muwevite trke: Svi tereni, 14.00 Ratovi na smetqi{tu:

Lansirawe ve{a, 15.00 Kako je to napravqeno, 15.30 Kako je to napravqeno,

16.00 Vo`we: Odvo`eni, 19.00 Razara~i mitova: @ivi sahraweni, 20.00

Ameri~ki ~oper: Policijski motor, 22.00 Ameri~ki vatrogasci, 23.00

Nepotpune trke, 2.00 Vo`we: Bond, 3.00 Okrutna priroda: Surova agre-

sija, 5.00 Ameri~ki ~oper: Policijski motor

6.00 Gospodin Muzika, 7.45 Vidi Xejn Dejt, 9.30 P.T. Barnam, 11.15 Zakqu~an

u ti{ini, 13.00 Ejmine presude, 14.00 Gospodin Muzika, 15.45 Ed, 16.45

Ejmine presude, 17.30 Poplava: Divqawe rijeke, 19.15 Ed, 20.15 Ubistva

u vrijeme vo`we, 22.00 Zakon i red: Kriminalna namjera, 23.00 Bili smo

Malvanijevi, 0.45 Moja zemqa, 2.30 Ubistva u vrijeme vo`we, 4.15 Moja

zemqa

6.00 Ed, Edd 'n' Eddy, 6.25 Codename: Kids Next Door, 6.50 The PowerpuffGirls, 7.15 Dexter's Laboratory, 7.40 Cramp Twins, 8.00 Johnny Bravo, 8.30The Grim Adventures of Billy & Mandy, 9.00 Courage The Cowardly Dog,9.30 Ed, Edd 'n' Eddy, 9.45 Spaced Out, 10.10 Dexter's Laboratory, 10.35 John-ny Bravo, 11.00 Cramp Twins, 11.25 Cow & Chicken, 11.50 I Am Weasel, 12.15Time Squad, 12.40 Codename: Kids Next Door, 13.05 Johnny Bravo, 13.30 Dex-ter's Laboratory, 13.55 King Arthur's Disasters, 14.20 Codename: Kids NextDoor, 14.45 Foster's Home For Imaginary Friends, 15.10 Ed, Edd 'n' Eddy,15.35 The Life & Times of Juniper Lee, 16.00 Hi Hi Puffy Ami Yumi, 16.25Cramp Twins, 16.50 The Powerpuff Girls, 17.15 The Grim Adventures of Bil-ly & Mandy, 17.40 Megas XLR 18.05 Samurai Jack, 18.30 Foster's Home ForImaginary Friends, 18.50 Dexter's Laboratory, 19.05 Johnny Bravo, 19.20 Ed,Edd 'n' Eddy, 19.45 Codename: Kids Next Door, 20.10 The Powerpuff Girls,20.35 Dexter's Laboratory

6.00 Kickstart, 7.00 Kickstart, 7.50 Pure Adria, 8.00 Breakfast Club, 9.00 Hot,9.30 Into The Music, 10.00 Pure Adria, 10.05 Top 10 - 10, 11.00 Dfc, 12.00 In-to The Music, 13.00 Pure Adria, 13.10 Into The Music, 14.00 Room Raiders,14.30 Into The Music, 15.00 Wanna Come In, 15.30 Room Raiders, 16.00 IntoThe Music, 16.30 Wanna Come In, 17.00 Into The Music, 18.00 Pure Adria,18.05 Lick Shots, 19.00 New, 19.30 Into The Music, 20.00 Pure Adria, 20.05 In-to The Music, 21.00 Into The Music, 21.30 Making The Video: The Streets, 22.00Making The Band 2, 22.30 Making The Band 2, 23.00 Alternative Nation, 0.00Andy Milonakis, 0.30 Andy Milonakis, 1.00 Vj Afterhours

7.00 Me|u nama, serija, 7.30 Dobra vremena, lo{a vremena, serija, 8.05

Teletrgovina, 8.10 Kupovina u`ivo, 9.00 Ta~no u 9, 9.30 Moje dijete, 10.00

Porodi~ni sud, 11.00 Uredimo svoja 4 zida, 11.30 Na{ prvi zajedni~ki stan,

12.00 Ta~no u 12, 13.00 Oliver Gajsen {ou, 14.00 Kazneni sud, 15.00 Poro-

di~ni sud, 16.00 Sud za maloqetnike, 17.00 Uredimo svoja 4 zida, 17.30 Me|u

nama, serija, 18.00 Regionalne vijesti, informativna emisija, 18.30 Ek-

skluziv, 18.45 Aktuelno, 19.05 Eksploziv, 19.40 Dobra vremena, lo{a vre-

mena, serija, 20.15 Kobra 11, serija, 21.15 Grupa, serija, 22.15 Stra`ar, ser-

ija, 23.15 Zakon i red, serija, 0.10 No}ne vijesti, 1.00 Doma}a utakmica,

1.10 Mjesto zlo~ina: Majami, serija, 1.55 Zlatne djevojke, serija, 2.45 Oliv-

er Gajsen {ou, 3.30 No}ne vijesti, 4.15 Kupovina u`ivo, 5.10 Zakon i red,

serija

6.00 @ivjeti tako, 6.55 Ukus na tebe, 7.50 Qubav nas dovodi do ludila, 8.45

Qubav nas dovodi do ludila, 9.40 Ukus na tebe, 10.30 Lorencova ̀ ena, 11.25

Zaqubqena, 12.20 Kad sam bila zalu|ena, 13.10 Zemqa `ena, 14.05 @iv-

jeti tako, 15.00 Qubav nas dovodi do ludila, 15.55 Lorencova `ena, 16.45

Lorencova ̀ ena, 17.40 Qubav nije onakva kakvom se prikazuje, 18.35 @iv-

jeti tako, 19.30 Ukus na tebe, 20.20 Marija Rosa mi tra`i suprugu, 21.10

Rat `ena, 22.05 Lorencova `ena, 23.00 Qubav nas dovodi do ludila, 23.55

@ivjeti tako, 0.50 Kad sam bila zalu|ena, 1.40 Ukus na tebe, 2.35 Loren-

cova `ena, 3.30 Qubav nije onakva kakvom se prikazuje, 4.20 Kad sam bi-

la zalu|ena, 5.10 @ivjeti tako

21.00 Soylent Green (1972), 22.35 Where The Spies Are (1965), 0.35 Once aThief (1965), 2.15 Today We Live (1933), 4.15 Manpower (1941)

8.00 Divqi divovi Denalija, 9.00 Okean iza stakla, 10.00 ^eta Zambezi,

11.00 Sekunda do katastrofe: Zemqotres u Kobeu, 12.00 Podmorski lov-

ci: Potonu}e broda Vilhelm Gustlof, 13.00 Divqi divovi Denalija, 14.00

O'Kean iza stakla, 15.00 ^eta Zambezi, 16.00 Fobije: @abe, 16.30 Fobi-

je: Psi, 17.00 Zaposleni psi: Zoro, Suzi Kju i Sven, 17.30 Majmunska posla,

18.00 Kada ekspedicije po|u po zlu: Zarobqeni ronioci, 19.00 Divqi di-

vovi Denalija, 20.00 Megastrukture: Most Milau, 21.00 Najmo}niji

krokodil, 22.00 Qudo`deri: Indijski tigrovi ubice, 23.00 Protresena

Zemqa: Megavulkan, 0.00 Najmo}niji krokodil, 1.00 Qudo`deri: Indijs-

ki tigrovi ubice

6.00 Jutarwi program

10.00 Vijesti

10.05 Zajedni~ki talas

12.00 Podnevne vijesti

12.15 Poslije dvanaest

14.00 Vijesti

14.05 Svilen konac

16.00 Dnevnik

16.30 Muzi~ka kutija

17.00 Za svakog po ne{to

19.00 Ve~erwe novosti

19.15 Emisija narodne

muzike

20.00 Vijesti

20.05 Oaza

21.00 Najsvjetlije

stranice umjetni~ke

muzike

22.00 Hronika dana

22.15 Aktuelna doma}a

zabavna muzika

23.00 Noviteti strane

produkcije

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Studiorum (r)

1.00 Muzi~ka program

2.00 Muzi~ki program

3.00 Najsvjetlije

stranice umjetni~ke

muzike (r)

4.00 Muzi~ki program

5.00 Emisija narodne

muzike

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; I. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Srbiwe - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

~etvrtak, 29. jun 2006. PROGRAM

31

PROGRAM RADIJA

REPUBLIKE SRPSKE

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske

broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

DE@URNA STRANA

RIJE^ dana

- Koliki su doma{aji vlasti

- toliki su proma{aji naroda!

@ivko Vuji}

SARAJEVO - ^lan Pred-

sjedni{tva BiH Ivo Miro

Jovi} rekao je ju~e da }e na sas-

tancima sa predstavnicima

Slovenije i predsjednikom Sr-

bije Borisom Tadi}em ista}i

pitawe nejednakog tretmana

gra|ana BiH kojima banke tih

zemaqa, koje su u BiH imale

organizacione jedinice, dugu-

ju novac.

- Materijalno osna`iti

gra|ane zna~i osna`iti i dr`-

avu, te }u snagom autoriteta

du`nosti u~initi sve {to mogu

da bi ovi gra|ani do{li do

pravde koja je temeq budu}n-

osti dru{tva - rekao je Jovi}

na sastanku sa predstavnicima

Koordinacije udru`ewa vlas-

nika stare devizne {tedwe,

javqa Srna.

Kako je saop{teno iz Pred-

sjedni{tva BiH, na sastanku su

razmijewene informacije o

problemu vi{e stotina hiqa-

da gra|ana BiH, me|u kojima

su, kako su istakli predstavn-

ici Koordinacije, brojni na

ivici egzistencije.

Jovi} je iskazao punu po-

dr{ku radu ove koordinacije

i istakao da gra|ani imaju pra-

vo da im se novac koji su ula-

gali prije rata i vrati.

Predstavnici Koordi-

nacije izrazili su zahvalnost

Jovi}u {to je iskoristio us-

tavno pravo i Ustavnom sudu

BiH podnio apelaciju za oc-

jenu ustavnosti Zakona o

izmirewu obaveza po osnova-

ma ra~una stare devizne {t-

edwe.

Oni su naveli da je apel-

acija Ustavnom sudu kompati-

bilna sa tu`benim zahtjevom

udru`ewa pred Sudom BiH ko-

ji je ve} u{ao u pos-

tupak.

Predsjednik Up-

ravnog odbora i ~lan

Koordinacije Ami-

la Omersofti} is-

takla je da Koordi-

nacija udru`ewa

prvi put ima sas-

tanak sa osobom u

dr`avi koja razumi-

je problem i sprem-

na je da podr`i rad

ove koordinacije u

tra`ewu osnovnih

prava koji traje ve}

15 godina.

K o o r d i n a c i j u

udru`ewa stare devizne {ted-

we, osim Amile Omersofti},

predstavqali su predsjednik

Koordinacije i Udru`ewa

vlasnika devizne {tedwe iz

Mostara Gabrijel Mio~, ~lan

Upravnog odbora za za{titu

deviznih {tedi{a u BiH Zvon-

imir Krznari} i predsjednik

Udru`ewa gra|ana stare de-

vizne {tedwe iz Bawe Luke

Milan Jovi~i}. ¥

NAJAVQENI ME\UDR@AVNI RAZGOVORI O PROBLEMU STARE

DEVIZNE [TEDWE

SVAKI DUG LO[ JE DRUGMaterijalno osna`iti gra|ane zna~i osna`iti

i dr`avu, te }u snagom autoriteta du`nosti u~initi

sve {to mogu da bi vlasnici stare devizne {tedwe

do{li do pravde koja je temeq budu}nosti dru{tva,

istakao Ivo Miro Jovi}

Ivo Miro Jovi}: Nejednak

tretman gra|ana BiH

WUJORK - Crna Gora je

postala ju~e 192. ~lanica

Ujediwenih nacija.

Kako prenosi Srna, Ge-

neralna skup{tina UN jed-

noglasno je prihvatila Re-

zoluciju o prijemu Crne Go-

re u UN, koju je predstavio

ambasador Austrije Gerhard

Fancelter, ina~e predsje-

davaju}e Evropske unije.

Crnogorski predsjednik

Filip Vujanovi} je, u obra-

}awu Generalnoj skup{ti-

ni UN, istakao da je Crna

Gora, kao nova ~lanica svje-

tske organizacije, spremna

da aktivno podr`i napore

za mirno rje{avawe konfli-

kata i da pru`i svoj dopri-

nos humanitarnim misijama

UN i misijama koje poma`u

izgradwi i o~uvawu mira.

Vujanovi} je zahvalio

~lanovima Generalne skup-

{tine, koji su pozitivno od-

lu~ili o prijemu Crne Go-

re u UN samo pet sedmica

nakon odluke crnogorskih

gra|ana da obnove nezavi-

snost.

Ispred zgrade UN u Wu-

jorku odr`ana je i ceremo-

nija podizawa crnogorske

zastave na jarbol, kojoj su,

osim Vujanovi}a, prisustvo-

vali i predsjednik General-

ne skup{tine UN Jan Eli-

jason i generalni sekretar

UN Kofi Anan. ¥

CRNA GORA POSTALA ^LANICA UN

Opredijeqena za mir

Prognoza vremena

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Na jugu Hercegovine i ponegdje u ostalim krajevima o~ekuje

se tropska no}. Tokom dana prete`no sun~ano, toplije i veoma

sparno uz malu do umjerenu obla~nost. Krajem dana i tokom no}i

na krajwem sjeveru i zapadu uz razvoj konventivne obla~nosti

mogu}a je ki{a mjestimi~no ili lokalni pquskovi sa grmqavi-

nom. Vjetar slab do umjeren, promjewiv. Jutarwa temperatura vaz-

duha od 15 do 25, najvi{e dnevne od 30 do 38 stepeni Celzijusa. ¥

Pastrmka s krastavcima

- 1 pastrmka (malo ve}a)

- 1-2 svje`a krastavca

- senf

- so

- biber

- biqni margarin (posni)

- limun

- per{un

- za~insko biqe

Na biqnom margarinu propr`iti krastavce

koje smo o~istili od sjemenki i izrezali na

polukrugove. U jednoj posudi pomije{ati

propr`ene krastavce, so, biber i limunov

sok. Sa ovom smjesom puniti pastrmku i do-

dati za~inskog biqa. U vatrostalnu posudu

staviti foliju i nauqiti je te polo`i-

ti ribu. U zagrijanoj rerni na 200 stepeni

pe}i dvadesetak minuta. Sok od pe~ewa

pomije{ati sa senfom, ostatkom limunovog

soka i per{unom te preliti preko servi-

rane ribe.

Svaki radni dan na televiziji u 18.42 ~asa

Prijatno!!!

MOZAIK

®N

VO

"A

LT

ER

" - S

TU

DI

O

JU^E se u Bawoj Luci temperatura, u jednom

trenutku, popela na ~ak plus 40! Obale Vrbasa

bile su pretijesne da prime sve one koji su osv-

je`ewe tra`ili u rijeci. O tome svjedo~i i ova

fotografija, snimqena na pla`i kod bawolu~kog

Zelenog mosta... ¥

FOTO-VIJEST

Bawa Luka na plus 40Bawa Luka na plus 40Bawa Luka na plus 40Bawa Luka na plus 40Bawa Luka na plus 40Bawa Luka na plus 40Bawa Luka na plus 40Bawa Luka na plus 40Bawa Luka na plus 40Bawa Luka na plus 40

MOSKVA - Ruski borbeni avion tipa "SU-25# sru{io

se ju~e u {umu nedaleko od grada Brijanska na zapadu Ru-

sije, a pilot je poginuo, javila je ruska novinska agencija

Interfaks.

- Borbeni avion bio je na rutinskom letu kada se sru-

{io - rekao je portparol ruskih vazduhoplovnih snaga Alek-

sandar Drobi{evski, prenijela je Srna.

Padovi aviona i nesre}e su ~esta pojava u ruskom va-

zduhoplovstvu zbog zastarjelih letjelica, a ponekad i zbog

lo{e obu~enosti pilota. ¥

SRU[IO SE RUSKI AVION

Poginuo pilot

LIJE@ - Belgijska policija je ju~e prona{la tijela dvi-

je djevoj~ice, koje su prije tri sedmice nestale u Lije`u. Wi-

hovi ostaci prona|eni su u odvodu nedaleko od pruge, samo

500 metara od restorana kod kojeg su posqedwi put vi|ene

10. juna.

Od wihovog nestanka policija u pritvoru dr`i 39-godi{weg

Abdalaha Aida Ouda, koji je ve} osu|ivan za silovawe. On,

me|utim, pori~e da je umije{an u nestanak djevoj~ica. ¥

Prona|ena tijela djevoj~ica

BELGIJSKA POLICIJA SAOP[TILA

U BR^KOM

PROMOVISANA NOVA

PO[TANSKA MARKA

Posveta

jubileju

BR^KO - Povodom odr`a-

vawa desete, jubilarne Vidov-

danske trke, "Po{te Srpske#

su ju~e pustile u prodaju

prigodnu po{tansku marku sa

motivom posve}enim ovoj spor-

tskoj manifestaciji, dok je u

br~anskom hotelu "Jelena#

odr`ana promocija ove marke.

Vr{ilac du`nosti direk-

tora Po{ta Srpske Jasminka

Krivoku}a istakla je tokom

promocije da je ovo preduze}e

odlu~ilo da izda po{tansku

marku posve}enu Vidovdanskoj

trci, zato {to je ona visoko

rangirana u svjetskim atlet-

skim krugovima.

Izvr{ni direktor za mar-

keting u Po{tama Srpske

Qubica Teqega upoznala je

prisutne sa osnovnim podaci-

ma o ovom izdawu, dok je su-

pervizor za Br~ko Suzan Xon-

son ~estitala po{tanskom op-

erateru Republike Srpske na

inicijativi da se trka ov-

jekovje~i na marki, istakav{i

"da je ovo put da se sport i grad

Br~ko promovi{u u svijetu#.

Potpredsjednik Olimpi-

jskog komiteta BiH Milanko

Mu~ibabi} zahvalio je Po{-

tama Srpske {to su prepoznale

vrijednost Vidovdanske trke,

dok je predsjednik Skup{tine

distrikta Milan Tomi} ovo

prigodno izdawe nazvao is-

torijskim, jer prvi put jedan

autenti~ni sportski doga|aj

ovog posavskog grada bi}e

prezentovan u svijetu putem

po{tanske marke.

¥ M. \.

Rane jo{ bole

BRATUNAC - Predstavni-

ci op{tinske Bora~ke orga-

nizacije, rodbina i pre`ivjeli

mje{tani paqewem svije}a i

polagawem cvije}a na grobqu

u Bratuncu obiqe`ili su ju~e

14 godina od stradawa osam srp-

skih civila u selu Loznica.

U napadu na ovo selo Bo{-

waci iz susjednih sela Piri}i

i Poloznik ranili su osam

civila, razorili i zapalili

skoro sve od 40 ku}a koje su se

nalazile uz lijevu obalu Drine.

- Muslimanske jedinice iz

Srebrenice upadale su, na ve-

like pravoslavne praznike u

neza{ti}ena srpska sela, u ko-

jima su ~inile stravi~ne zlo-

~ine nad civilima koji nisu

mogli pobje}i - rekao je pred-

sjednik bratuna~ke Bora~ke

organizacije Zoran Milosa-

vqevi}.

Govore}i o masakru na Vi-

dovdan 1992. godine Milosav-

qevi} je podsjetio da je na

\ur|evdan te godine u sre-

breni~kim selima Gniona i

Osredak ubijeno ~etvoro stara-

ca, na Petrovdan 69 civila u

selima Zalazje, Sase, Zagoni i

Biqa~a, a na Bo`i} 1993. god-

ine 49 Srba u Kravici.

Za zlo~ine po~iwene nad

Srbima u svim selima na po-

dru~ju Bratunca i Srebrenice

nije odgovarao nijedan Bo{-

wak, pa ~ak ni ratni koman-

dant Srebrenice Naser Ori}.

¥ K. ].

GODI[WICA STRADAWA SRBA KOD BRATUNCAPOZIV PALESTINSKOG

PREMIJERA IZRAELU

Prekinite

ofanzivu

GAZA - Palestinski premi-

jer Ismail Hanija pozvao je ju~e

Izrael da prekine ofanzivu u

pojasu Gaze koju je pokrenuo s

ciqem da oslobodi otetog

izraelskog vojnika prije nego

{to se, kako je rekao, "situaci-

ja zakomplikuje#. Hanija je,

tako|e, osudio stav Va{ingtona

koji je "dao zeleno svjetlo agre-

siji u pojasu Gaze i zatvorio o~i

pred ~iwenicom da je 1,5 milion

palestinskih civila suo~en sa

otvorenim ratom na kopnu, moru

i u vazduhu#, prenosi Beta. ¥

BEOGRAD - Uz prigodne go-

vore i aplauze ju~e je definitiv-

no ozvani~eno razdru`ivawe

fudbalskih saveza Srbije i Cr-

ne Gore, odnosno prestanak rada

dosada{weg zajedni~kog saveza.

Deklaraciju o razdru`ivawu iz-

glasalo je 37 prisutnih od 45 ~la-

nova Skup{tine, a sjednici su

prisustvovali i delegacije Fi-

fe i Uefe sa Pjerom Omdalom i

Evom Bastije na ~elu.

Sve~anu sjednicu otvorio je

dosada{wi predsjednik srpsko-

crnogorske "ku}e# fudbala To-

mislav Karaxi}, koji se osvrnuo

na protekli period:

- Kad smo prije nepunih godi-

nu dana preuzeli rukovo|ewe

fudbalskom organizacijom, ima-

li smo pred sobom tri ciqa: pla-

sman na Svjetsko prvenstvo,

poboq{awe regularnosti tak-

mi~ewa i bezbjednosti na stadi-

onima, kao i unapre|ewe finan-

sijske situacije. Danas mogu re-

}i da smo sve te zadatke

uspje{no obavili. [to se

ti~e u~e{}a na Mundijalu,

zabiqe`ili smo neuspjeh

koji je bio rezultat sujete

pojedinaca i neplaniranih

povreda. Selektor Ilija

Petkovi} je radio samostal-

no, uz na{u punu podr{ku,

ali jedinstvo i harmonija

reprezentacije su bili na-

ru{eni. Uprkos svemu Pet-

kovi} zaslu`uje na{e ~e-

stitke i zahvalnost Saveza

za ono {to je postigao u tro-

godi{wem ciklusu - rekao je

Karaxi}.

On je ocijenio da je

saradwa sa Fudbalskim sa-

vezom Crne Gore bila do-

bra i da politika nije uspje-

la da je pokvari.

Potpredsjednik Uefe

Pjer Omdal rekao je da }e

evropska ku}a fudbala u~i-

niti sve da proces razdru`ivawa

dva saveza protekne u najboqem

redu i da fudbal ostaje sport broj

jedan u obje dr`ave.

Potom su svoju rije~ dali

predsjednici dvaju saveza Zvezdan

Terzi} i Dejan Savi~evi}.

- Danas je veliki dan za srp-

ski i crnogorski fudbal, jer

ozna~ava opro{taj od prevazi|e-

ne dr`avne ideje. Svaki savez sa-

mostalno preuzima brigu o najpo-

pularnijem sportu, a ovaj gospod-

ski rastanak sa prijateqima do-

kaz je dosada{we, a vjerujem i bu-

du}e, odli~ne saradwe - rekao je

Terzi}.

Wegov kolega Savi}evi} obe-

}ao je da }e dati sve od sebe da

podsti~e {to bli`u saradwu dva-

ju saveza i da crnogorske selekci-

je {to prije budu ukqu~ene u zva-

ni~na takmi~ewa Fife i Uefe.

Deklaracija o razdru`ivawu

je usvojena bez ijednog glasa pro-

tiv, a zatim je odre|ena tro~la-

na komisija, koja }e uraditi di-

obni bilans. U woj su trojica ge-

neralnih sekretara: Zoran Da-

mjanovi}, Miroqub Raji} i Mo-

mir \ur|evac. Dogovoreno je da

raspodjela ~istog prihoda od u~e-

{}a na svjetskom prvenstvu po

odbijawu svih tro{kova bude u

odnosu 75 prema 25 odsto u ko-

rist Fudbalskog saveza Srbije, a

na isti na~in bi}e raspodijeqe-

na i postoje}a oprema.

¥ B. MARKOVI]

BERLIN - Nakon {to se Ronal-

do na me~u protiv Gane upisao u

strijelce, legendarni centarfor

reprezentacije Wema~ke Gerd

"Bombarder# Miler pao je na dru-

go mjesto liste strijelaca svjetskih

{ampionata. Miler je ~estitao

Ronaldu na rekordnom 15. pogotku,

{to je jedan vi{e od wegovog u~in-

ka na planetarnim smotrama.

- ^ak i prije nego {to je

po~elo prvenstvo bilo je jasno da

}e Ronaldo posti}i najmawe dva

gola i izjedna~iti ili oboriti

moj rekord. To nije iznena|ewe,

jer je Ronaldo napada~ ekstra

klase - rekao je Miler.

Sjajni napada~ "pancera# je

rekord postavio igraju}i na dva

{ampionata, 1970. i 1974. godine:

- Uvijek sam govorio da ja

nisam rekorder, ve} da je pravi

rekorder @ist Fonten, koji je

postigao svih 13 golova na jednom

turniru. Me|utim, iako je Ronal-

du ovo tre}e Svjetsko prvenst-

vo, to ne umawuje wegov uspjeh.

Po mom mi{qewu, Ronaldo je na-

jboqi i najpotpuniji centarfor

na {ampionatu u Wema~koj.

Brazilu je veoma potreban, jer

nemaju br`eg od wega u napadu.

Nije bio u formi na prva dva

me~a, ali je protiv Japana lako

mogao da postigne i pet golova -

dodao je Miler.

O dosada{wem toku Svjet-

skog prvenstva u Wema~koj Mil-

er ka`e:

- Nisam potpuno zadovoqan.

Neke od utakmica nisu bile na

nivou. Wema~ka me je prijatno iz-

nenadila, kao i op{ta atmosfera,

kako na stadionima, tako i van

wih. Nevjerovatno je koliko su

entuzijazma pokazali navija~i.

Govore}i o igrama izabrani-

ka Jirgena Klinsmana, Miler je

posebno pohvalio odbrambenu

liniju:

- Nema~ka odbrana je nev-

jerovatna. Na pripremnim utak-

micama je bilo mnogo razloga za

zabrinutost, ali ve} tri utakmice

nismo primili gol. Iako nismo

imali jake protivnike, a [veds-

ka me je naro~ito razo~arala, na-

jve}i test o~ekujem protiv Ar-

gentine. To }e biti te`ak, ali

izuzetno zanimqiv me~. Imaju pet

napada~a svjetske klase i nije bit-

no ko im igra. ¥

sport@glassrpske.com ℡ 051/223-211

ZNALI su

qudi, pogotovo

pa`qiviji ~i-

taoci "Glasa

Srpske# da }e se

sa "plavima# u

Nema~koj dogo-

diti ono {to se,

jednostavno, mo-

ralo dogoditi.

I, po{to kon-

statacija ovoga

dnevnika nije

zakasnela, ima-

mo pravo na rastanak od

jednog dirqivo tu`nog

poraza i nemo}i srpskog

roda na prvenstvu sveta u

fudbalu.

Ilija Petkovi} je u

posledwoj igri re~ima

(Boga pitajte zbog ~ega je

on pripadao vi{e igri

re~ima nego igri lopta-

ma) pred novinarima na

beogradskim Terazijama

bio gotovo nedu`no sme-

{an.

Neuspe{ni vo|a re-

prezentacije Srbije i Cr-

ne Gore opet je iza{ao

pred novinare sa napisa-

nim mu govorom, {to je

slu~aj bez presedana u no-

vijoj medijskoj praksi.

Naravno, {ekspirovski

ditiramb koji mu je pisac

govora, gospodin Alek-

si}, utkao u re~i posled-

we odbrane od mundijal-

skih zala, bio je komi~an,

kao {to je ranije govoro-

pisac postavqao Petko-

vi}a u uloge (Bo`e Go-

spode) vojvode @ivojina

Mi{i}a, majora Gavrilo-

vi}a i sli~nih srpskih ju-

naka.

Petkovi} je posle

sloma u Nema~koj ostao u

komadu isti: wegov ego

mora se kretati od zaslu-

ga do zabluda, a on je od za-

bluda i u posledwem svom

ne toliko ni potrebnom

odbrana{tvu - be`ao. Za-

{to? ^emu nezrelost

{ezdesetogodi{waka?

Govoropisac je sada,

kao {to je nekada medij-

ski modelirao Ivana

Stamboli}a, dok mu je bio

sekretar, u~inio Iliju

Petkovi}a najve}im kri-

ti~arom - Ilije Petko-

vi}a!

Evo citata, govoropi-

{~evog naravno, u ime od-

laze}eg selektora:

"Mo`da }emo shvati-

ti koliko je potrebno da

se jo{ br`e osloba|amo

la`nih vrednosti, la-

`nih vedeta, la`nog dru-

garstva i la`nog patrio-

tizma, ~iji je zajedni~ki

imeniteq - poraz#

Sve je, u slovo, ta~no,

jedino Petka pomalo te-

reti pitawe: pa, kada si

sve to lepo znao, prijate-

qski te mogu pitati - za-

{to smo se lagali? I, ko-

ga smo lagali. I

danas ne bih dao

Iliju, i kao tre-

nera i kao pri-

jateqa, za dese-

tine onih oko

wega koji ga sada

ismejavaju, osu-

|uju kao neznali-

cu i spremaju se

da jo{ jednom

(aman!) biraju

novog selektora,

novu ̀ rtvu. Bri-

ga tu bulumentu za "{e-

sticu# u Nema~koj, Pet-

kovi}a neka ona ugu{i. A

oni?

Evo u ~emu }e se oni

i lakoverni Petkovi},

koji je i glupo i naivno

uvu~en u novu igru, pro-

slaviti. Ho}e sada da nov-

~ano kazne Mateju Ke-

`mana, Ogwena Koroma-

na, Zvonimira Vuki}a,

Danijela Quboju i Al-

berta Na|a!!! Sto ti zna-

kova usklika, da li je ta-

ko ne{to mogu}e! Zbog

nezalagawa to ~ine i zbog

ru{ewa atmosfere - sme

jo{ da ka`e doju~era{wi

fudbalski predsednik

Tomislav Karaxi}, citi-

raju}i ~ak nagovorenog

selektora Petkovi}a da

tako bude.

Ovakav ~in sramote

osta}e zapisan u analima

srpskog fudbalskog spor-

ta, kao ~u|ewe kako je

fudbal uop{te mogao da

opstane kada su ga ovakvi

vodili.

Ina~e, novac sa Mun-

dijala - oko ~etiri i po

miliona evra - ve} je go-

tovo raskr~mqen. Od

ostatka (ostalo je dvade-

setak odsto) bi}e ispla-

}eni igra~i, sem mu~ki

ka`wene petorke.

U zavr{nom skoru,

Srbiji pripada 75 odsto,

Crnoj Gori 25 procena-

ta i - kud koji, mili mo-

ji, posle ju~era{weg ra-

stanka.

Srpski predsednik

Zvezdan Terzi} je objavio

da }e do 15. jula Srbija

imati i selektora i re-

prezentaciju. Ne ka`e ko

}e selektora birati, pa

se podrazumeva da }e to

u~initi on sam. Terzi}

se, ina~e, postavio kao

~ovek ~vr{}e ruke od to-

liko kqakavih prethod-

nika i to za sada imponu-

je, jer su nas kolektivno

odlu~ivawe i kolektiv-

na odgovornost bacili na

slepi kolosek.

Eto, tako nam bi sa se-

lektorom i Mundijalom.

Na kraju, bez odgovora

zbog ~ega nam tako bi, a sa

jo{ jednim govorom ume-

sto odgovora. @ao mi je

Petka, nije umeo da ima

nijednog saradnika. ¥

Posledwa igra re~ima

selektora Petkovi}a

Neuspe{ni vo|a reprezentacije

Srbije i Crne Gore opet iza{ao

pred novinare sa napisanim mu

govorom, {to je slu~aj bez presedana

u novijoj medijskoj praksi

SPORTSKA GALAKSIJASPORTSKA GALAKSIJA

RAZDRU@ILI SE FUDBALSKI SAVEZI SRBIJE I CRNE GORE

Tomislav Karaxi}: Ispunili sve ciqeve

Gerd Miler: Pao na drugo mjesto vje~ne listeRonaldo: U{ao u istoriju

PODR[KA TERZI]U

Skupu se ju~e obratio i

Ivan ]urkovi}, predsjednik

Olimpijskog komiteta Srbije,

koji je u kra}em govoru podr`ao

ostanak Zvezdana Terzi}a na

~elu srpske fudbalske organi-

zacije.

- Gospodin Terzi} ima i

mladost i iskustvo i entuzi-

jazam potreban za funkciju ko-

ju obavqa. Zato vjerujem da }e

fudbal i ubudu}e pru`iti ve-

liki doprinos na{em Olimpi-

jskom komitetu.

Pi{e Dobrivoje

JANKOVI]

Deklaraciju o razdru`ivawu izglasalo je 37 prisutnih od 45

~lanova Skup{tine, a sjednici su prisustvovali i delegacije

Fife i Uefe sa Pjerom Omdalom i Evom Bastije na ~elu

SVAKO SVOJIM PUTEM

LEGENDARNI GERD MILER POHVALIO BRAZILSKOG NAPADA^A

OD RONALDA BOQEG NEMA

^ak i prije nego {to je po~elo prvenstvo bilo je jasno da }e

Ronaldo posti}i najmawe dva gola i izjedna~iti ili

oboriti moj rekord, ka`e Miler

NAPADA^I

Gerd Miler se osvrnuo i na

ofanzivnu liniju Wema~ke:

- Miroslav Kloze je imao od-

li~nu sezonu u Verderu i tako

nastavio i na prvenstvu. Izuzet-

no je napredovao kao igra~. Lu-

kas Podolski tako|e radi sjajan

posao, tako da Wema~ka ima dva

opasna igra~a - rekao je Miler.

~etvrtak, 29. jun 2006.SPORT

2

HANOVER - Iako su ih

mnogi otpisali pred duel sa

[pancima, reprezentativci

Francuske pokazali su da jo{

nisu za "staro gvo`|e#. Isku-

sni "trikolori# su gubili, ali

su se strpqivom igrom brzo vra-

tili u me~, da bi u nastavku ka-

znili sve gre{ke mladih fud-

balera u crvenim dresovima, te

su zaslu`eno stigli do trijum-

fa (3:1) i plasmana u ~etvrt-

finale, gdje ih o~ekuje Brazil.

Jedan od najzapa`enijih na

me~u bio je Zinedin Zidan, ko-

ji je protiv "crvene furije#

podsjetio na izdawa iz najbo-

qih dana:

- Bila je ovo velika utakmi-

ca. [panci su nam jako ote`a-

li posao i ̀ ao mi je {to im mo-

ram re}i da ne}u u penziju na-

kon ovog me~a, nego se avantu-

ra nastavqa. Svi smo odu{e-

vqeni {to idemo daqe i nadam

se da smo svim dokazali da ima-

mo jaku ekipu koja `eli oti}i

do kraja.

Selektor "Galskih pijetlo-

va# Rejmon Domenek izjavio je

da je iskustvo wegovih igra~a

bilo presudno:

- Mi mo`da imamo "stare#

igra~e, ali sigurno znamo ka-

ko da igramo strpqivo. Mla-

di momci se kad-tad istro{e

{to se desilo sa [pancima.

Idemo daqe i siguran sam da

nas o~ekuju jo{ mnoge lijepe

stvari.

Strateg {panske reprezen-

tacije Luis Aragones je prije

susreta najavio da }e slaviti

onaj ko dobije bitku na sredi-

ni terena, a to se i ostvarilo:

- Nedostajalo nam je is-

kustva turnirskog na~ina

igrawa, kao {to je to na Mun-

dijalu. Na{ ciq je bio pri-

bli`iti se tom nivou na ko-

jem su ekipe koje znaju kako

se osvaja Svjetsko prvenstvo.

Francuska je sigurno jedna

od wih. Bili smo inferior-

ni na sredini terena, napra-

vili dvije velike gre{ke u

odbrani i platili skupu ci-

jenu za to.

Mladi napada~ koji se doka-

zao na ovoj planetarnoj smotri,

Fernando Tores, bio je razo~a-

ran nakon me~a:

- Svi smo uni{teni nakon

poraza, ali mi smo mlada eki-

pa, pred nama je svijetla budu}-

nost i svima smo pokazali da

smo spremni igrati na najvi-

{em nivou. Skoro svi }emo

igrati i na sqede}em Svjetskom

prvenstvu i kada sazrimo sigur-

no }e se jo{ ~uti za nas. ¥

Iskusni

"

trikolori " gubili, ali su se

strpqivom igrom brzo vratili u me~,

da bi u nastavku kaznili sve gre{ke

mladih fudbalera u crvenim dresovima

[PANIJA FRANCUSKA1:3

SVJETSKO FUDBALSKO PRVENSTVO U WEMA^KOJ - OD 9. JUNA DO 9. JULA

Zinedin Zidan: Podsjetio na najboqe dane

PRESUDILO ISKUSTVO

BERLIN - Ka`u da svijet

ovih dana ̀ ivi samo za fudbal.

Sve o~i (svih medija) uprte su

prema Wema~koj i de{avawima

u zemqi doma}ina Svjetskog pr-

venstva. Me|utim, kako se u sli-

ku o "planeti fudbal# uklapa-

ju qudi i zemqe koje ba{ nisu

u centru fudbalske pa`we? Ve-

}i dio Afrike, Bliski i Da-

leki istok, Novi Zeland, pa i

dijelovi Evrope, koji, ruku na

srce, po FIFA atlasu pripada-

ju prije Mjesecu nego "starom#

kontinentu.

Libijska medijska ku}a "Va-

tanona# prenosi da se Mundijal

prati u svakom kutku zemaqske

kugle - koji to mo`e sebi da

priu{ti. Predsjednik Libije,

Muamer el Gadafi, nedavno je

`estoko prozvao Svjetsku fud-

balsku organizaciju, nazvav{i

ih "korumpiranim trgovcima

robqem#. Kako ka`e prvi ~o-

vjek Libije, FIFA ve} godina-

ma ne dozvoqava da siroma{ne

zemqe dobiju doma}instvo Mun-

dijala, a kada ga dodijele nekoj

od razvijenijih zemaqa, toliko

podignu cijene prava distribu-

cije, da mnogi u svijetu ostanu

uskra}eni i za gledawe TV pre-

nosa. Da se ne govori o dolasku

na stadione i gledawu me~eva

u`ivo, to sebi ne mogu da pri-

u{te ni najbogatiji dr`avqani

nekih zemaqa.

"Sirotiwska igra je samo

za bogate# zajedni~ki je stav ve-

}ine novinara Bliskog istoka.

Kako pi{e Xamal Dajani, do-

pisnik ameri~kog "Berkli Dej-

li Planeta#, stanovnici Ara-

bije treba da izdvoje po 500 do-

lara ako `ele prenose iz We-

ma~ke. U Al`iru, gdje se gleda-

ju uglavnom francuski TV kana-

li, tako|e nema prenosa. Fran-

cuzi su Al`ircima ponudili

samo detaqe sa utakmica.

- Kako ih nije sramota - `a-

li se na ~istom francuskom je-

dan Al`irac. Dali smo im Zi-

nedina Zidana a oni nama ne da-

ju ni TV prenos.

Me|utim, i pored svega, u

fudbalski i uop{te siroma-

{nijim zemqama poput Kambo-

xe, Libije, Palestine i osta-

lih, kako prenosi "Doj~e Ve-

le#, ne mawka strasti za "bu-

bamarom#. Premijer Kamboxe,

Hun Sen, pokrenuo je akciju

spre~avawa svojih sunarodni-

ka da se klade na me~eve Mun-

dijala. Razol tome je {to se

Kamboxani ne klade u novac.

Wega je malo. "Ulozi# su naj-

~e{}e doma}e `ivotiwe, kra-

ve, bivoli i koze, od kojih ina-

~e ve}ina wih `ivi, ali kla-

de se i u ku}e, `ene, motoci-

kle... U Indiji, studenti su

upravo zbog tog problema or-

ganizovali "Me~ protiv kla-

|ewa# u kome je ekipa slonova

sa jaha~ima na le|ima remizi-

rala protiv ekipe studenata.

Rezultat je na kraju bio 3:3, a

dva gola za slonove, prave slo-

nove, postigao je "kqova{# ko-

ji je na stra`wici imao engle-

sku zastavu i ime Dejvida Be-

kama. ¥

I ira~ki mali{ani obo`avaju fudbal

Zbog visoke cijene distribucije TV prenosa iz Wema~ke,

mnogi u svijetu su ostali uskra}eni za gledawe utakmica

sa Svjetskog prvenstva

¹ Fudbalski dres koji je Xorx

Koen nosio kao reprezentativac

Engleske u finalu Svjetskog pr-

venstva 1966. godine prodat je na

aukciji za gotovo 70.000 ameri~-

kih dolara. Engleska je 1966. go-

dine u finalu pobijedila ekipu

tada{we Zapadne Wema~ke (4:2),

a Koen je po zavr{etku utakmi-

ce dres zamijenio sa wema~kim

igra~em Lotarom Emerihafte-

rom. Wegova porodica odlu~ila

je da proda dres koji je ~uvala 40

godina, tri godine nakon {to je

biv{i wema~ki reprezentativac

umro. Crveni dres sa brojem dva

na le|ima je kupio anonimni ko-

lekcionar.

¹ Argentinska meteorolo{ka

slu`ba, koja se nalazi pod inge-

rencijom vojske, dobila je strikt-

no nare|ewe o zabrani rada dva

~asa prije, za vrijeme i dva ~asa

poslije utakmica "gau~osa# na

Svjetskom prvenstvu. ^elnici

ove slu`be procijenili su da je

boqe ostaviti radnike "na mi-

ru# tokom prenosa me~eve, nego

dozvoliti eventualne gre{ke u

prognozama koje bi u slu~aju voj-

nog ili civilnog avio i pomor-

skog saobra}aja mogle da imaju

te`e posqedice. ¥

STRIJELCI: Viqa u 28. minutu iz penala za [paniju, a

Riberi u 41, Vijera u 84. i Zidan u 90. minutu za Francusku,

"AVD arena# u Hanoveru, gledalaca: 43.000, sudija Roberto Ro-

seti (Italija) 8, `uti kartoni: Pujol ([panija), Vijera, Ri-

beri, Zidan (Francuska).

[PANIJA: Kasiqas 6, Ramos 7, Pujol 6, Pablo 6, Pernia

7, Fabregas 7, ^abi Alonso 6, ^avi 7 (od 72. minuta Sena -),

Raul 6 (od 54. minuta Luis Garsija 7), Tores 7, Viqa 6 (od 54.

minuta Hoakin 7).

FRANCUSKA: Bartez 7, Sawol 7, Tiram 6, Galas 7, Abi-

dal 7, Vijera 8, Makelele 7, Riberi 8, Zidan 8, Maluda 7 (od

74. minuta Govu -), Anri 6 (od 88. minuta Viltor -).

IGRA^ UTAKMICE: Patrik Vijera (Francuska) 8.

KAKO SE PRATI MUNDIJAL U ZEMQAMA

"

TRE]EG SVIJETA"

SIROTIWSKA IGRA ZA BOGATE

OSLABQENI

Stru~ni {tab Republike

Srpske na raspolagawu ne}e

imati sve igra~a za turnir u

Novom Sadu. Tako }e zbog oba-

veza prema klubovima izosta-

ti: Ozren Peri} ([turm), Bo-

ris Savi} (Crvena zvezda), Sla-

ven Stjepanovi} (Zeta), @eqko

Trivi} i Aleksandar Radulo-

vi} (Borac).

WEMA^KA

Ni u zemqi doma}ina za one

siroma{ne ne cvjetaju ru`e.

Ipak, od oko 4 miliona nezapo-

slenih neki su dobili posao za

vrijeme Mundijala. Jedan od in-

teresantnijih poslova je spre-

~avawe ulaska navija~a na te-

ren, a da bi dobili taj posao,

potrebno je da pro|u trening

~iji je osnovni dio nau~iti ka-

ko sprije~iti da "izletnici#

poka`u svoje genitalije {iro-

kom fudbalskom auditorijumu.

Lo{ teren,

lo{a igra

LO[U i neatraktivnu igru Engleske

na ovom Svjetskom prvenstvu priznali su

~ak i sami igra~i, pa i trener Sven Go-

ran Erikson, a golman Pol Robinson

uzrok je prona{ao, vjerovali ili ne u

lo{im terenima.

Iako se radi o Svjetskom prvenstvu

gdje se o kvalitetu trave vode ~itave stu-

dije i brinu mnogi stru~waci, engleski

~uvar mre`e smatra da te travnata pod-

loga snosi dio krivice za lo{e predsta-

ve "Gordog Albiona#:

- Uslovi nam ote`avaju igru. Mislim

da nam tereni ne odgovaraju jer ih ne po-

lijevaju vodom. To usporava na{u pas igru

i te{ko pronalazimo pravi ritam.

On je dodao da vjeruje da }e ekipa bi-

ti najboqa kad bude najpotrebnije:

- Nismo pretjerano zadovoqni na~i-

nom na koji igramo. Me|utim, jo{ nismo

izgubili utakmicu, a nalazimo se me|u

posqedwih osam. Dakle, najva`nije je da

pobje|ujemo. Siguran sam da }emo biti

pravi kad nam najvi{e zatreba. ¥

GOLMAN POL ROBINSON PRAVDA ENGLEZE

\Pol Robinson: Pravi

kad je najpotrebnije

AUSTRALIJANCI QUTI

Kantaqeho

nepo`eqan

BIJES i ogor~ewe vlada me|u australij-

skim qubiteqima fudbala. Razlog wihovog

razo~arewa je Luis Medina Kantaqeho, koji

je u posqedwim sekundama utakmice osmine

finala u Kajzerslauternu "izmislio# penal za

Italiju.

Zbog toga su Australijanci {panskom ar-

bitru poru~ili da je persona non grata i da ni

u kojem slu~aju ne planira godi{wi odmor u Au-

straliji.

^ak su i politi~ari zaboravili na jezik di-

plomatije, pa je premijer Xon Hauard odluku

Medine Kantaqeha proglasio vrlo diskuta-

bilnom. Puno o{triji je bio vo|a opozicione

Laburisti~ke stranke Kim Bizli, koji je dosu-

|eni penal za "azure# nazvao pqa~kom.

Od australijskih fudbalera najogor~eni-

ji je bio vezista Tim Kejhil:

- Svi nas tap{aju po ramenima i govore da

smo pokazali da znamo igrati dobar fudbal.

Ali, {to nam to vrijedi. Umjesto da igramo u

~etvrtfinalu, idemo ku}i. Svi koji su gledali

utakmicu znaju da to nije bio jedanaesterac. Ne

mogu vjerovati da se to mo`e dogoditi na Svjet-

skom prvenstvu. Ogor~en sam i bijesan. ¥

SELEKTOR holandske reprezen-

tacije, Marko van Basten, volio bi

da Edvin van der Sar ostane me|u

"lalama# usprkos ~iwenici da ima 35

godina.

- Ve} sam razgovarao s wim, ali

`eli malo vremena da bi donio od-

luku. Mogu se samo nadati da }e

ostati sa nama. Edvin ne samo da je

odli~no pripremqen, dokazao se

kao savr{en kapiten, on je pravi

draguq na{e ekipe - rekao je Mar-

ko van Basten.

Holan|ani su se od Mundijala opro-

stili u osmini finala. Na me~u pro-

tiv Portugalaca Van der Sar je postao

rekorder po broju nastupa za reprezen-

taciju (113), ali mu nije bilo do slavqa:

- Zbog poraza, rekord mi ni{ta ne

zna~i. Sada nije pravi trenutak da raz-

mi{qam o reprezentaciji. Jo{ uvijek

se osje}am vrlo tu`no zbog eliminaci-

je. Dobro }u razmisliti, razgovarati sa

relevantnim qudima i na kraju doni-

jeti kona~nu odluku - istakao je Van

der Sar. ¥

MARKOS Evangelista de Mo-

raes, puno poznatiji kao Kafu, po-

stao je novi rekorder Brazila po

broju mundijalskih nastupa. Duel

osmine finala protiv Gane bila je

wegova 19 utakmica na Svjetskim

prvenstvima (1994, 1998. i 2002. go-

dina).

- Sve je to rezultat napornog ra-

da. Tako|e, treba imati i sre}e da

vas povrede zaobilaze. Ipak, najva-

`nije je strpqewe i mirno}a. Kad

imate protiv sebe igra~a koji je fi-

zi~ki superiorniji, samo vas str-

pqewe i mirno}a mogu spasiti - re-

kao je 36-godi{wi Kafu. ¥

SELEKTOR MARKO VAN BASTEN HVALI VAN DER SARA

Nadam se da }e ostati sa nama

KAPITEN REPREZENTACIJE BRAZILA OBORIO REKORD

Kafu na "koti 19"

DORTMUND - Poslije po-

bjede protiv Gane u osmini fi-

nala Svjetskog prvenstva u We-

ma~koj, aktuelni {ampioni

Brazilci imali su mnogo raz-

loga za zadovoqstvo. Ponovo

"karioke# nisu prikazale igru

kakva se od wih o~ekuje, ali su

i pored toga stigli do ub-

jedqivog trijumfa.

Selektor Karlos Alberto

Pareira istakao je da je susret

bio te`i nego {to to govori

kona~an rezultat:

- Mislim da zavr{ni ishod

vara, bila je to vrlo te{ka

utakmica. Imali smo dosta pro-

blema u kombinatornoj igri,

igrali smo brzopleto, a ne br-

zo, bez hitrih i dobro izra|e-

nih akcija. Ubudu}e moramo bo-

qe ~uvati loptu, bili smo lo-

{i u dodavawu, dok je obrana

bila dobra.

Pareira je u drugi plan ba-

cio kritike o neatraktivnoj

brazilskoj igri:

- Za{to je uvijek Brazil je-

dini od kojeg se tra`i atrak-

tivan fudbal? Istorijske

kwige ne biqe`e koja je ekipa

igrala najatraktivnije, ve} ko-

ja je uzela najvi{e trofeja, a mi

ih imamo pet. Trenutno nam je

jedini ciq do}i do jo{ jednog.

Me|u brojnim brazilskim

adutima u prvom planu je bio

Ronaldo, koji je prvim pogot-

kom na utakmici sru{io re-

kord Gerda Milera po ukupnom

broju golova na svjetskim pr-

venstvima. Napada~u Real Ma-

drida ovo bio 15. na planetar-

noj smotri, a o ovom podvigu je

rekao sqede}e:

- Trebalo je da naporno ra-

dim za sve {to sam postigao u

`ivotu, a ni s ovim nije bilo

druga~ije. Presre}an sam {to

sam postigao jo{ jedan pogo-

dak i sru{io rekord. Biti is-

pred Gerda Milera nije mala

stvar. ¥

~etvrtak, 29. jun 2006. SPORT

3

SVJETSKO FUDBALSKO PRVENSTVO U WEMA^KOJ - OD 9. JUNA DO 9. JULA

PAMTE SE SAMO TROFEJI

KAKO se Mundi-

jal bli`i kraju, sve je

mawe navija~a na uli-

cama wema~kih grado-

va. Otpali su [pan-

ci, Australijanci, ne-

ma vi{e predstavni-

ka Afrike... ali zato

Brazilci "odra|uju#

posao za sve wih. U

utorak je Dortmund

izgledao kao Rio de

@aneiro, bila je to

"Kopakabana# u srcu

Rajn Vestfalije. Za-

pravo, gdje god da igra, {ampion

kao da je doma}in. Velemajsto-

ri na terenu izlu|ivali su pro-

tivni~ke igra~e, a igra~ice

sambe na ulicama bacale su u

nesvijest fotografske objek-

tive.

Ko nije imao kartu za me~ na

"Vestfalenu#, nije mnogo za-

`alio. Brazilce, one prave, au-

tenti~ne prije }ete prona}i is-

pred stadiona, nego na tribi-

nama. Po gradu se ra{trkaju na

sve strane i nekad je te{ko

shvatiti ko je tu "original#, a

ko samo simpatizer. A simpati-

zera ima gotovo kao Lukasa Po-

dolskih. Cijene ̀ utih dresova,

{alova, ka~keta, zna~kica, ~e-

ga god ̀ elite ima na svakom ko-

raku u neograni~enim koli~i-

nama. Uzmite ili ostavite.

Porodica "karioka# je po

obi~aju na svakom Fan festu

uredno zauzela prve redove i

davala ritam onima koji su iza

wih nervozno i{~ekivali utak-

micu. Zaista su nevjerovatni,

ta energija i samopouzdawe ko-

je imaju brazilski navija~i. Na-

smije{eni su, dogo-

varaju se, i na znak

po~iwe ples. Slu-

{ati sambu u`ivo,

jo{ me|u hiqadama

Brazilaca, pred

me~, taj osje}aj je

nemogu}e opisati.

Svi oni neobi~ni

instrumenti sa

neobi~nim zvuci-

ma, kona~no u`ivo.

Oni samo igra-

ju, utakmicu kao da

ne gledaju. Samo za-

stanu kada Kaka i Kafu daju

pasove pred egzekuciju. Osje-

te to prije svih ostalih na tr-

govima, a onda se sve ponavqa.

Kre}u ples i pjesma i tako u

nedogled.

Radost za gol kao i radost

kada se ni{ta ne de{ava je go-

tovo identi~na. Bitno je samo

da se ne izgubi ritam koji dik-

tira tamnoputa ekipa sa stra-

ne. Rezultat protiv Gane, 3:0,

elegantno, jer Brazil nikada

ne poni`ava. Duga plesna for-

macija nakon novog trijumfa

iza{la je na ulice Dortmunda

i podsjetila Nijemce da je jo{

samo malo ostalo i da doma}i-

nima ne}e biti krivo, nego `ao

kada 9. jula budu ~uli sambu,

ali posqedwi put ovog qeta...

Dortmund je kona~no bio

svoj, `ut. Velemajstori su se

igrali na terenu, mada ne ona-

ko kako su neki o~ekivali.

Ali na kraju, ipak je bilo ona-

ko kako je moralo biti - ~e-

tvrta pobjeda, nedostaju jo{

tri za novi lovor, za {estu

zvjezdicu. ¥

Pi{e Branko

MARKOVI]

Duga plesna formacija nakon novog

trijumfa iza{la je na ulice Dortmunda

i podsjetila Nijemce da je jo{ samo malo

ostalo i da doma}inima ne}e biti krivo,

nego `ao kada 9. jula budu ~uli sambu, ali

posqedwi put ovoga qeta...

"Kopakabana" u srcu Vestfalije

MUNDIJALSKI DANI

4 gola: Kloze (Wema~ka),

3 gola: Tores, Viqa ([panija),

Krespo, Rodrigez (Argentina), Po-

dolski (Wema~ka), Ronaldo (Bra-

zil),

2 gola: Delgado, Tenorio (Ekva-

dor), Kejhil (Australija), Rozicki

(^e{ka), Bravo (Meksiko), Van~op

(Kostarika), Bosa~ki (Poqska),

Xerard (Engleska), Dindan (Obala

Slonova~e), [ev~enko (Ukrajina),

Anri, Vijera (Francuska), Frei

([vajcarska), Mani~e (Portugalija),

Adriano (Brazil),

1 gol: Jakinta, Pirlo, \ilardi-

no, Materaci, Inzagi, Toti (Itali-

ja), Kaka, Fred, @uniwo, @ilber-

to, Ze Roberto (Brazil), Pauleta,

Deko, Kristijano Ronaldo, Simao

Sabrosa (Portugalija), Gian, Munta-

ri, Draman, Apija (Gana), Mesi, Te-

vez, Saviola, Kambijaso (Argenti-

na), Nojvil, Frings, Lam (Wema~ka),

Rusol, Rebrov, Kalini~enko (Ukra-

jina), Drogba, Kone, Kalu (Obala

Slonova~e), Alojzi, Mur, Kjuel (Au-

stralija), Ziwa, Fonseka, Markez

(Meksiko)...

LISTA STRIJELACA

Karlos Alberto Pareira: Odbrana polo`ila test

POLUFINALE

[VEDSKA 0

ARGENTINA

13

11

12

MEKSIKO 1

UKRAJINA 0

EKVADOR 0

HOLANDIJA 0

GANA 0

WEMA^KA 2

WEMA^KA

Berlin,

30. jun, 17.00

POBJEDNIK 10

POBJEDNIK 9

Dortmund,

4. jul, 21.00

POBJEDNIK 14

POBJEDNIK 13

Berlin,

9. jul, 20.00

POBJEDNIK 12

POBJEDNIK 11

Minhen,

5. jul, 21.00

UKRAJINA

ITALIJA

Hamburg,

30. jun, 21.00

PORTUGALIJA

ENGLESKA

Gelzenkirhen,

1. jul, 17.00

FRANCUSKA

BRAZIL

Frankfurt,

1. jul, 21.00

ARGENTINA 2

ITALIJA 1

AUSTRALIJA 0

[VAJCARSKA 0

PORA@ENI 14

PORA@ENI 13

[tutgart,

8. jul, 21.00

ENGLESKA 1

PORTUGALIJA 1

BRAZIL 3

[PANIJA 1

FRANCUSKA 3

FINALE^ETVRTFINALE ^ETVRTFINALE

ZA TRE]E MJESTO

OSMINA FINALA OSMINA FINALA

9

10

14

SELEKTOR Gane Ra-

tomir Dujkovi} nije do-

~ekao kraj susreta sa Bra-

zilom na klupi. Poslije

prvog poluvremena zara-

dio je iskqu~ewe i dru-

gih 45 minuta morao je da

gleda sa tribina.

- Rekao sam sudiji da

bi nam bilo jednostavni-

je da je obukao `utu maji-

cu - objasnio je Dujkovi}

konflikt sa Slovakom

Lubo{om Mihelom, kod

kojeg je, naravno, aludi-

rao na brazilski `uti

dres.

Dujkovi} je zbog kri-

tika udaqen s klupe, ali

u razgovoru s novinarima

poslije utakmice nije se

previ{e bavio su|ewem:

- Zaista sam ponosan

na svoju ekipu i na~in na

koji su se borili, ne samo

protiv Brazila, nego od

po~etka Svjetskog prven-

stva. Idu}i put Gana mo-

`e posti}i i vi{e.

Strateg Gane se osvr-

nuo i na sastav ekipe, u

kojem nije bilo mjesta za

napada~a Razaka Pimpon-

ga, dok je kqu~ni vezista

Mikael Esijen izostao

zbog parnih `utih kar-

tona:

- Odabrao sam sastav

za koji sam smatrao da }e

biti najboqi, a ako nije

bilo Pimponga, to zna~i

i da sam smatrao da }e i}i

boqe bez wega. Esijenov

izostanak je nesumwivo

bio presudan, on kontro-

li{e na{u igru sve do

posqedwe, napada~ke tre-

}ine terena.

Dujkovi} je na kraju

pohvalio Brazilce, za ko-

je smatra da }e osvojiti

titulu:

- Na{e propu{tene

prilike tako|e su bile

kqu~ne u kona~nom isho-

du, razlika je bila u tome

{to Brazilci svoje pri-

like nisu proma{ili.

Oni su bili sjajni, ako im

se pru`i samo milimetar

prostora, odmah te kazne.

Mislim da su favoriti za

titulu, volio bih da eki-

pa koja je eliminisala Ga-

nu do|e do kraja i uzme

krunu. ¥

DUJKOVI] O SUSRETU S BRAZILOM

Ponosan na igra~e

ODLASKOM reprezentacije

Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava na

Mundijal u Wema~ku ponovo je do-

{lo do porasta interesovawa Jen-

kija za "najva`niju sporednu stvar na

svijetu#. Tako je jedna od uglednijih

medijskih ku}a "News Tribune# an-

ga`ovala ekipu svojih novinara da

odgovore na najpopularnija pitawa

u vezi sa fudbalom, Mundijalom i

pravilima igre. Neka od pitawa su

interesantna i smije{na, kao i od-

govori novinara.

"[ta je svjetski kup (World Cup)

i da li se iz wega mo`e piti? Za{to

fudbaleri ne koriste ruke (odgo-

vor: Ne znamo!). Ako je to najpopu-

larniji sport, za{to mu Amerikan-

ci poklawaju tako malo pa`we?#

Novinar Bil Ha~ins odgovorio

je na ovo posqedwe pitawe ovako:

- Zahvaquju}i na{oj staromod-

noj politici, predsjednici Edgar

Huver i Xozef Mekarti uspje{no

su ubijedili mnoge generacije da je

fudbal komunisti~ki pronalazak.

Od ostalih pitawa nacije fud-

balskih laika zanimqivija su i

sqede}a: "Postoji li kod nas fudbal-

ska liga? ̂ emu slu`e kartoni i {ta

zna~e? Kako se odre|uju doma}ini

Mundijala? (odgovor: Postoje neka

pravila, ali uglavnom podmi-

}ivawem). ¥

AMERIKANCI "STUDIRAJU" FUDBAL

Za{to ne koriste ruke?

Istorijske kwige ne biqe`e koja je ekipa igrala

najatraktivnije, ve} koja je uzela najvi{e pehara, ka`e Pareira

~etvrtak, 29. jun 2006.SPORT

4

BAWA LUKA - Biv{i

{ef stru~nog {taba Borca Zo-

ran Smileski ju~e je i zvan-

i~no dobio rje{ewe po kojem

se raspore|uje na novo radno

mjesto - trener pjetli}a tima

sa Gradskog stadiona. Me|u-

tim, iskusni stru~wak ne samo

da nije prihvatio ovaj prijed-

log ~elnih qudi "crveno-plav-

ih#, ve} je najavio tu`bu pro-

tiv Sportsko-fudbalskog pre-

duze}a Borca.

- Nije mi toliko krivo {to

sam smijewen, ali boli me

na~in na koji je to Uprava Bor-

ca uradila - ka`e Zoran

Smileski, jedan od najzaslu`ni-

jih {to je Borac izborio ek-

spresan povratak u Premijer

ligu BiH. Postavili su me za

trenera pjetli}a samo da mi ne

bi morali dati otkaz, jer bi u

tom slu~aju bili prinu|eni da

mi isplate preostale dvije go-

dine ugovora. E ne}e i}i ba{

tako kako su oni zamislili.

Tu`ba je ve} spremna i ako se

ubrzo ne{to ne promijeni, ju-

ri}emo se po sudu. @alosno je

to, ali izgleda da drugog na~ina

nema.

Smileski dodaje da je ve}

anga`ovao advokata i to jednog

od najpoznatijih u Bawoj Luci

- Miroslava Mike{a:

- On je ve} poslao opomenu

klubu i ako mi u narednih sedam

dana ne budu ispla}ene sve ugov-

orne obaveze, tu`i}u Sportsko

preduze}e Borac.

Najtragi~nije od svega, kako

ka`e Smileski, je to {to je

rje{ewe dobio kasno, pa nije

imao vremena da prona|e novi

klub.

- Ne znam ni sam {ta sada

da radim. Vra}am se u Skopqe

da tamo poku{am prona}i neko

rje{ewe. Zaista mi je `ao {to

ponovo moram da napustim Bo-

rac i Bawu Luku. Bio sam

~vrsto ubije|en da }u se ovdje

skrasiti, ali opet mi je neko

drugi promijenio sudbinu - ra-

zo~aran je Smileski.

I pored svega {to je do-

`ivio prethodnih dana, biv{i

strateg tima sa Gradskog sta-

diona isti~e da odlazi uzdi-

gnuta ~ela:

- Vrijeme }e najboqe pok-

azati ko je bio u pravu. Meni

niko ni{ta ne mo`e da zam-

jeri. Radio sam svoj posao

maksimalno odgovorno, ulo-

`io sam i posqedwi atom

snage da se Borac vrati tamo

gdje mu je i mjesto. Uspio sam

i ponosim se zbog toga. Nar-

avno, najve}e zasluge {to smo

osvojili titulu pripadaju

fudbalerima. I na wih sam

ponosan i `elim im sve na-

jboqe u novoj sezoni.

¥ D. PRA[TALO

BIV[I TRENER BORCA ZORAN SMILESKI OTVORIO DU[U

TRA@I]U PRAVDU NA SUDUTu`ba je ve} spremna i ako se ubrzo ne{to ne promijeni,

juri}emo se po sudu, rekao doju~era{wi strateg tima sa

Gradskog stadiona

ZAHVALNOST ]UBI]U

Od svih ~lanova Uprave

Zoran Smileski zahvaquje

samo Qubomiru ]ubi}u.

- On je jedini bio maksi-

malno korektan i zato mu ovom

prilikom zahvaqujem na svemu

{to je uradio za mene i Borac

- ka`e Smileski.

TREBIWE - Danas }e u Tre-

biwu po~eti prvi AND 1 risingstars kamp sa Dejanom Bodirogom,

dok je sve~ano otvarawe plani-

rano za nedjequ.

Popularni reprezentativac

"plavih# Dejan Bodiroga ve} je

doputovao u Trebiwe i sve vri-

jeme bi}e sa u~esnicima kampa.

- Trebiwe je po mnogo ~emu

idealno mjesto za ko{arka{ki

kamp za mla|e uzrasne kategori-

je. Mnogo igra~a poti~e iz ovog

regiona. Do sada u ovom gradu

ni{ta sli~no nije postojalo, pa

sam se i zbog toga odlu~io za

kamp. Organizacija je, hvala Bogu,

bila sasvim uspje{na i kamp

mo`e da po~ne. Ispunila mi se

moja velika `eqa da radim s

mladima i poma`em da se afir-

mi{u - ka`e popularni Dejan

Bodiroga, koji u gradu na Trebi-

{wici privla~i veliku pa`wu.

Zajedno sa Bodirogom u Tre-

biwe je doputovao i direktor

kampa, poznati ko{arka{ki

stru~wak Milivoje Karaleji}.

- Pokre}emo kamp u Trebiwu

u kojem }emo afirmisati ko{ar-

ka{ke i qudske vrijednosti u~es-

nika. Ime Dejana Bodiroge nas

obavezuje na to. Nadam se da }emo

uspjeti u svojim namjerama - rekao

je Milivoje Karaleji}.

Prema rije~ima {efa kance-

larije kampa u Trebiwu Dra`ena

[egrta, sve je spremno za po~etak

kampa.

- Danas se djeca okupqaju i

po~iwu sa radom na terenima

Sportskog centra "Dejan Bod-

iroga#, na Stadionu malih

sportova i Sportskoj dvorani

"Bregovi#. Radi}e se na ukupno

osam terena. U prvoj smjeni kam-

pa, koja }e u Trebiwu boraviti

do 7. jula, u~estvova}e 130 kade-

ta i kadetkiwa. Sa wima }e ra-

diti iskusni i provjereni

treneri. U planu je da u prvoj sm-

jeni gostuje i kadetska repr-

ezentacija Hrvatske te odigra

utakmicu sa u~esnicima kampa.

@eqa Dejana Bodiroge je da u dru-

goj smjeni jedan dan u kampu bo-

ravi i kadetska reprezentacija

BiH - ka`e [egrt.

Specijalni gosti kampa bi}e

Svetislav Pe{i} i Bogdan Taw-

evi}, uz poznate ko{arka{e. U

prvoj smjeni gostova}e Igor Rako-

~evi}.

¥ M. PIQEVI]

DANAS PO^IWE AND 1 RISING STARS KAMP SA DEJANOM BODIROGOM

Proslavqeni reprezentativac

"

plavih"

bi}e sve vrijeme uz mlade nade koji }e

imati {ta da nau~e od svog qubimca

Dejan Bodiroga: @eqan rada sa mladima

ISTO^NO SARAJEVO -

Fudbaleri Slavije po~eli sa

pripremama za novu takmi~ar-

sku sezonu u Premijer ligi BiH.

[efu stru~nog {taba Milomi-

ru Odovi}u na prvom okupqawu

javili su se: Mari}, Maslova-

ri} (golmani), Bjelica, Papaz,

Regoje, Gruba~i}, A. Simi}, G.

Simi}, Radovanovi}, Radowa,

\urovi}, Kokot, [e{lija,

Iwac, Vuksanovi}, Vitkovi},

Stankovi}, Muminovi} i Koso-

ri}. Od novih imena prisutni su

bili: Dujkovi}, Jovanovi} (Slo-

ga, Doboj), Reqi} (Borac, Ko-

zarska Dubica), Kne`evi}, Ja-

mina (Famos), dok je iz omla-

dinskog pogona radu sa prvom

ekipom prikqu~en talentovani

Milan Pandurevi}.

- @elio bih da vam po`elim

uspje{an rad i naravno, da vas

mimoi|u povrede. Nadamo se da

}e sve pro}i u najboqem redu i

da }ete maksimalno spremno do-

~ekati novu prvenstvenu sezonu

u elitnom dru{tvu BiH - ista-

kao je direktor kluba iz Isto~-

nog Sarajeva Bogdan ^eko.

[ef stru~nog {taba "pla-

vih# Milomir Odovi} iznio je

plan priprema.

- U prva tri dana obavi}emo

neophodna testirawa i nadam se

da }e u tom periodu svi oni ko-

ji nisu rije{ili status to i ot-

kloniti sa klupskim rukovod-

stvom. Ve} u subotu, 1. jula, od-

lazimo na sedmodnevne pripre-

me na planinsku qepoticu Ja-

horinu. Poslije toga slijedi dan

odmora, a potom odlazimo u Kru-

paw gdje }emo provesti devet

radnih dana - saop{tio je Milo-

mir Odovi}.

Kada su u pitawu odlasci,

treba da spomenemo da je napa-

da~ Milanko \eri} i defini-

tivno donio odluku da "oka~i

kopa~ke o klin#. Na prozivci

nisu bili ni Milan Sre}o kao

ni Ostoja Stjepanovi} koji su

se vratili u redove beogradskog

Partizana. Nepoznata je sudbi-

na Miodraga Stefanovi}a koji

se, prema nekim informacija-

ma, trenutno nalazi na probi u

Wema~koj.

¥ G. I.

BIJEQINA - Na prvom sa-

stanku odr`anom poslije neuspje-

le sjednice Skup{tine kluba

Upravni odbor Radnika je odlu~io

da pripreme za predstoje}u sezo-

nu po~nu 3. jula. Do tada }e biti

obavqen i izbor novog {efa

stru~nog {taba koji treba da oba-

vi prozivku i zapo~ne rad sa fud-

balerima od prvog dana priprema.

- Upravni odbor je zakqu~io

da vi{e nemamo vremena da se ba-

vimo sami sobom i da je krajwe

vrijeme da se okrenemo obaveza-

ma koje name}e naredna prvenstve-

na sezona. Zbog toga smo i odlu-

~ili da prozivku zaka`emo za

ponedjeqak, 3. jul, a do tada }emo

i imenovati novog kormilara. Ko-

misija koja je ranije formirana

da obavi ovaj posao dobila je za-

datak da sutra, a najkasnije u su-

botu, Upravnom odboru saop{ti

ime kandidata za obavqawe funk-

cije {efa stru~nog {taba. ^vr-

sto smo rije{eni da taj dio posla

uradimo do po~etka priprema, od-

nosno do prozivke - ka`e pred-

sjednik Upravnog odbora Mihajlo

Vidi}.

Jo{ uvijek je nepoznato ko su

najozbiqniji kandidati da sjednu

na u`arenu klupu Radnika. Iz klu-

ba ne `ele da licitiraju imeni-

ma, dok se me|u onim qubiteqi-

ma fudbala koji pored pra}ewa

utakmica sa Svjetskog prvenstva

imaju vremena i za pra}ewe pri-

lika u Radniku kao glavni kandi-

dati i daqe pomiwu Zoran Jago-

di} i Darko Nestorovi}, a u pos-

qedwe vrijeme i Rade Jovi~i}.

Ipak, ime glavnog stratega Bije-

qinaca u narednoj sezoni i daqe

je obavijeno velom tajne.

- Do rje{ewa te dileme osta-

lo je jo{ dva ili tri dana. Zna~i,

potrebno je jo{ malo strpqewa i

sve }e biti poznato - dodao je Mi-

hajlo Vidi}. ¥ T. N.

TREBIWE - Skup{tina Fudbal-

skog kluba Leotara bi}e odr`ana ve-

~eras (po~etak u 19 ~asova) u prosto-

rijama op{tine Trebiwe. Sjednicu

ovog tijela sazvao je wen dosada{wi

predsjednik Milan Gruba~ koji nema

namjeru da i daqe ostane na ovoj funk-

ciji.

- @elim da se povu~em sa mjesta

predsjednika Skup{tine kluba i na-

dam se da }e biti izabran novi ~o-

vjek. S obzirom na to da vremenski

kasnimo sa po~etkom priprema za na-

rednu sezonu, neophodno je da obavi-

mo kadrovske promjene. Pogotovo ka-

da se zna da Uprava prakti~no i ne

funkcioni{e. Jednostavno moramo

sve to brzo da obavimo, jer smo ve}

u dobroj mjeri zakasnili - rekao je

Milan Gruba~.

Na ovoj sjednici delegati }e biti

upoznati sa izvje{tajem o radu Uprav-

nog odbora izme|u dvije odr`ane Skup-

{tine kluba, kao i sa aktuelnim pro-

blemima sa kojima se Leotar susre}e u

svom radu i poslovawu. Potom }e dele-

gati izvr{iti izbor predsjednika Skup-

{tine dok }e biti imenovan i novi

Upravni odbor od devet ~lanova. Posli-

je ovog skupa trebalo bi da bude pozna-

to ko }e u narednoj sezoni sa klupe pred-

voditi ekipu koju je u minulom perio-

du sa dosta uspjeha vodio Vladimir

Peceq kao i kada }e po~eti pripreme

za naredni fudbalski {ampionat BiH

koji po~iwe 5. avgusta. ¥ M. P.

SA RADOM PO^ELI FUDBALERI SLAVIJE

Jahorina, pa Krupaw

Zoran Smileski: Boli na~in smjene

Rje{ewe iz pro{log broja:

O. Mazin, 1986.

1.Tf3 gf3 2.Sf3# (1...Sf5 2.Sg2#); (1...Kh3 2.Dh8#);

. . .

V. KALINA, 1925.

MAT U DVA POTEZA

PROBLEM BROJ 279.

TREBIWE CENTAR KO[ARKETREBIWE CENTAR KO[ARKETREBIWE CENTAR KO[ARKETREBIWE CENTAR KO[ARKETREBIWE CENTAR KO[ARKETREBIWE CENTAR KO[ARKETREBIWE CENTAR KO[ARKETREBIWE CENTAR KO[ARKETREBIWE CENTAR KO[ARKETREBIWE CENTAR KO[ARKE

POVODOM DANA OP[TINE MODRI^A

Priznawe Petru Jeli}u

MODRI^A - Povodom Vidovdana, ina~e Dana

op{tine Modri~a, kapiten i najboqi fudbaler Mo-

dri~a Maksime Petar Jeli} dobio je jo{ jedno vri-

jedno priznawe. Prvi strijelac Premijer lige BiH

za minulu sezonu dobio je plaketu Skup{tine op-

{tine.

- Priznawe mi je izuzetno drago, bez sumwe jed-

no od najdra`ih koje sam dosad dobio. Sasvim je si-

gurno da }u ovaj dan pamtiti dok sam `iv - rekao je

Petar Jeli}, pred kojim je svijetla fudbalska budu}-

nost.

Talentovani napada~ jo{ nije odlu~io gdje }e na-

staviti igra~ku karijeru.

- Za sada mogu re}i da sam ~lan Modri~a Maksi-

me i da sam se ukqu~io u pripreme za sqede}u sezo-

nu. Ponuda ima, a o wima drugi vode ra~una. Nigdje

ne}u `uriti i nije iskqu~eno da i daqe ostanem u

mati~noj sredini. U svakom slu~aju, u narednih ne-

koliko dana bi}e puno toga jasnije - kazao je Jeli}.

Mladi "as# je zaslu`io op{tinsko priznawe i ne-

ma qubiteqa fudbala u Modri~i koji ne bi po`e-

lio da Petar Jeli} i u sqede}oj sezoni predvodi

fudbalere Modri~a Maksime u eliti BiH.

¥ V. Bl.

NAPADA^I

Iako su bili najavqivani,

na prozivci se nisu pojavila

trojica napada~a Milan Mi-

jailovi} (Mladost, Lu~ani),

Bojan Golubovi} (Leotar) i

Ogwen @igi} (Sloga, Doboj).

- Mijailovi} nije mogao

do}i jer zavr{ava spor sa Ha-

jdukom iz Kule. Kada je u

pitawu Golubovi}, on }e se u

petak pojaviti na treningu, a

{to se ti~e @igi}a, imamo

informaciju da }e on sre}u

oku{ati u @ep~u - istakao je

sportski direktor Slavije

@eqko Radowa.

VE^ERAS ZAKAZANA SKUP[TINA FUDBALSKOG KLUBA LEOTAR

Gruba~ dobija nasqednika

UPRAVNI ODBOR RADNIKA DONIO ODLUKU

Pripreme po~iwu 3. jula

~etvrtak, 29. jun 2006. SPORT

5

PRIJEDOR - Prijedor je

oduvijek bio i ostao grad spor-

ta, ali je, ipak, najprepozna-

tqiviji po svojim uli~nim tr-

kama, najve}oj atletskoj mani-

festaciji u Republici Srp-

skoj.

I ove godine, 11. maja odr-

`ane su 13. uli~ne trke povo-

dom 16. maja Dana op{tine na

kojima je u~estvovalo vi{e od

4.000 takmi~ara svih uzrasnih

kategorija, od cicibana, do se-

niora i seniorki. Na Trgu ma-

jora Zorana Karlice i ulica-

ma u centru grada veliku atlet-

sku smotru pratilo je oko 20

hiqada qubiteqa "kraqice

sportova#.

Da podsjetimo: "plava# di-

va Sowa Stoli} je u konkuren-

ciji 15 seniorki bila ubjedqi-

vo najbr`a na 2.000 metara. Ia-

ko su joj "za petama# bile So-

wa Roman i Ana Suboti}. U

konkurenciji seniora drugi

put je trijumfovao i Goran

Stoiqkovi} na 4.500 metara.

Dvoje slavqenika odali su pri-

znawa Organizacionom odbo-

ru i gradu doma}inu, a ~estit-

ke najuspje{nijim takmi~ari-

ma, u svim disciplinama, upu-

tili su ministar za porodicu,

omladinu i sport u Vladi Re-

publike Srpske Branislav Bo-

renovi}, na~elnik Skup{tine

op{tine Prijedor Marko Pa-

vi} i promoter trka Dragan

Zdravkovi}, proslavqeni ju-

goslovenski prvak na 1.500 me-

tara. Gra|ani Prijedora i

okolnih mjesta s razlogom su

ponosni na tu veliku atletsku

manifestaciju, koja je ve} 13

godina imix i ponos grada na

Sani.

I prijedorski fudbalski

prvoliga{ Rudar Prijedor,

klub slavnih tradicija, imao je

uspje{nu ovogodi{wu sezonu.

Prvenstvenu trku zavr{io je

na {estoj poziciji sa 44 osvo-

jena boda. Osim toga bio je fi-

nalista Kupa Republike Srp-

ske. U Modri~i su "rudari# iz-

gubili 2:3 od Slavije iz Is-

to~nog Sarajeva. U Upravi klu-

ba ve} uveliko razmi{qaju ka-

ko bi stvorili {to boqe uslo-

ve za narednu takmi~arsku se-

zonu u kojoj je ciq plasman u

Premijer ligu BiH.

- Ovo je bila najuspje{ni-

ja sezona na{eg kluba u posqed-

wih deset godina. Dobro smo

konsolidovali svoje redove sa

aspekta organizacije i logi-

stike, a o~ekujem i boqe uslo-

ve u narednoj sezoni. Na{ kom-

pletan igra~ki kadar je sa pod-

ru~ja prijedorske regije i to

predstavqa izuzetan kvalitet

kojim smo vi{e nego zadovoq-

ni - rekao je predsjednik Ru-

dar Prijedora Stanko Vujko-

vi}, koji je odao veliko pri-

znawe dosada{wem strategu

Mihajlu Bo{waku i po`elio

mu mnogo uspjeha u bawolu~-

kom Borcu.

Prijedor je i grad fudbala

u kojem je Rudar Prijedor na

prvom mjestu, ne samo po do-

brim rezultatima, ve} i po

vjernoj publici i dobroj posje-

ti na Gradskom stadionu.

I direktor kluba Milan

Milunovi} ponosan je na usp-

jeh svog kluba od Druge i Pr-

ve "B# lige onda{we Jugosla-

vije do dana{wih dana, a bio je

i u~esnik polufinala Kupa Ju-

goslavije u kojem je pora`en

od Vele`a. Milunovi} ka`e

da je Rudar Prijedoru mjesto u

Premijer ligi BiH, ali bi se

moralo mnogo vi{e ulo`iti u

klub ukoliko se `eli obezbi-

jediti plasman u vi{i rang tak-

mi~ewa.

Ve} ~etiri godine, uzastop-

no, teniserke Stonoteniskog

kluba Prijedor iz prigradskog

naseqa Tukovi, osvajaju titulu

najboqih u Premijer ligi BiH.

Dva puta su pobjednik Kupa

BiH. Pro{le godine u finalu

su savladale STK Kreku iz Tu-

zle, a ove godine @eqezni~ar

iz Sarajeva.

Te velike uspjehe ostvarile

su Miqana Antoni}, Dragana

Iveqi}, Danijela Bali} i Ne-

vena Deli}. Dvije stonoteni-

serke ovog kluba Miqana Anto-

ni} i Dragana Iveqi} u~estvo-

vale su ove godine na Svjetskom

prvenstvu u wema~kom gradu

Bremenu od 21. aprila do 1. ma-

ja kada su u reprezentaciji BiH

zajedno sa Sawom Obradovi} iz

Sarajeva i Majdom Prle iz Tu-

zle ostvarile ~ak sedam pobje-

da i jedan poraz. Uz vrijedne

prijedorske stonoteniserke ne

treba zaboraviti i wihove

klupske kolege Marka Antoni-

}a, Bojana Mr{i}a i Gorana Un-

~anina koji, tako|e, biqe`e

vrijedne rezultate.

I teniseri i uprava kluba

Teniskog kluba "Doktor Mla-

den Stojanovi}# uspje{no su re-

alizovali plan rada u pro{loj

i do polovine ove takmi~arske

sezone. Kruna wihovog uspjeha

bila je izgradwa nove tenis-ha-

le, pa se tako tenis mo`e igra-

ti i trenirati svih 365 dana u

godini. Izgradwa hale povr{i-

ne 800 metara kvadratnih ko-

{tala je 185 hiqada maraka, a

sredstva su obezbijedili Vlada

Republike Srpske, Skup{tina

op{tine Prijedor i nekoliko

prijedorskih sponzora.

Teniseri ovog kluba po-

nosni su na 39 osvojenih meda-

qa u pro{loj godini, od kojih

12 zlatnih, 11 srebrnih i 16

bronzanih. Svi su u klubu

slavnih tradicija ponosni i

na ovogodi{wi odr`ani Tre-

}i ITF Futures "Prijedor 2006#

na kojem je triumfovao Ivan

Dodig iz BiH.

I u drugim prijedorskim

sportovima ostvareni, su zavid-

ni rezultati: u mu{kom

i `enskom rukometu,

ko{arci, sjede}oj od-

bojci, borila~kim

sportovima, karateu,

tekvondou, boksu, pado-

branstvu. Rukomet je

dosta cijewen u gradu

na Sani. Iako su pri-

je dvije takmi~arske

sezone RK Prijedor i

@RK "Mira# bili sko-

ro pred rasulom, agil-

ni sportski radnici

uspjeli su spasiti oba

kluba od wihovog ga-

{ewa. Rukometa{i

Prijedora na kraju ove

sezone bili su vice-

{ampioni Prve lige

Republike Srpske, dok

je "Mira# osvojila so-

lidno peto mjesto.

Izuzetno vrijedne

rezultate ostvaruju i

Tekvondo klubovi Qu-

bija Prijedor i Kozara ~iji tak-

mi~ari na brojnim turnirima

u Republici Srpskoj, BiH i na

evropskoj sceni osvaja-

ju zlatna i srebrna od-

li~ja.

Ipak, najmasovni-

ji su fudbalski klubo-

vi. Wih je na podru~ju

Fudbalskog saveza Prijedor

registrovano ~ak 30, 29 mu-

{kih i jedan `enski Sana, ko-

ja je ~lan Prve fudbalske li-

ge Republike Srpske. Svi ti

klubovi imaju 1.980 registro-

vanih igra~a.

¥ Lazo RADOVI]

PADOBRANI

Jedan od velikih sport-

skih doga|aja koji se ve} tra-

dicionalno odr`ava u Pri-

jedoru jeste i "Petrovdanski

padobranski kup#. Svake go-

dine ovo takmi~ewe okupi ve-

liki broj padobranaca iz ci-

jele Evrope, a nebo iznad

Prijedora u znaku je pravih

majstora visina.

SPORTSKA RAZGLEDNICA PRIJEDORA

ULI^NE TRKE PONOS GRADAPosqedwih 13 godina grad na Sani

okupqa sve same asove

"

kraqice

sportova" od cicibana do seniora

i seniorki. Prijedor je i grad

fudbala, stonog tenisa, rukometa,

tenisa, borila~kih sportova...

Atletska manifestacija i ove godine okupila vi{e od 4.000 takmi~ara svih uzrasta

(Snimio Dragan STOJNI])

\Ugqe{a Ostoji}: Teniski biser

\Karatisti [odana: ^etvrto mjesto na prvenstvu Evrope

\Miqana Antoni} i Dragana Iveqi}:

Stonoteniserke navikle na trofeje

\ Fudbaleri Rudar Prijedora: Imali uspje{nu sezonu

KARATISTI

Od borila~kih sportova

u Prijedoru predwa~i Ka-

rate klub [odan, ~lan Pre-

mijer lige BiH, koji posto-

ji tek tri godine. Wegov tre-

ner je Rajko Vu~i}e-

vi}, koji je i general-

ni sekretar Karate

saveza Republike

Srpske i me|unarod-

ni karate sudija. Tak-

mi~ari [odana Da-

vor, Petar @abi} i

Dra`en Vlajni} os-

vojili su ove godine

na Evropskom prven-

stvu u Bratislavi ~e-

tvrto mjesto u kata-

ma u konkurenciji

preko 50 ekipa iz 26

evropskih zemaqa.

Bo{ko Bo`i} u bor-

bama do 68 kilograma

u posqedwim sekun-

dama izgubio je me~

za bronzanu medaqu.

[odan trenutno ima

128 ~lanova svih uz-

rasnih kategorija, te

brojne karate sekci-

je po prijedorskim

mjesnim zajednicama.

~etvrtak, 29. jun 2006.SPORT

6

BR^KO - Atleti~arka iz

Srbije Olivera Jevti} i Keni-

jac Patrik Makao Musaoki po-

bjednici su desete, jubilarne,

"Vidovdanske trke Br~ko 2006#.

Reprezentativka Srbije bi-

la je ubjedqiva, a o tome najbo-

qe svjedo~i podatak da je is-

pred drugoplasirane sunarod-

nice Marijane Luki} trijum-

fovala sa ~ak tri minuta pred-

nosti, i tako se tako tre}i put

domogla pobjedni~kog pehara u

Br~kom. Tre}a je bila Simona

Stajku iz Rumunije (36:01).

Kenijac Patrik Makao Mu-

saoki pobijedio je sa vremenom

30:21 minuta. Drugi je bio atle-

ti~ar iz Srbije Mirko Petro-

vi} (30:42) a tre}i Dariju{

Kru{kovski iz Poqske (31:05).

Desetu "Vidovdansku trku#

u Br~kom posmatralo je vi{e

od 16 hiqada gra|ana ovog gra-

da i okolnih mjesta.

Plasman po kategorijama:

cicibanke 100 metara: 1. Kar-

mela Jovanovi}, 2. Jovana ^e-

di}, 3. Marijana Vasi} (svi

Br~ko), cicibani, 100 m: 1. Slo-

bodan Vidovi}, 2. Stefan Pe-

ranovi}, 3. Aleksandar \uri}

(svi Br~ko), pioniri 1998. go-

di{te, 300 m: 1. [efkija Fej-

zi}, 2. Edin Kesi}, 3. Bojan Vu-

janovi} (svi Br~ko), pionirke

1998 godi{te, 300 m: 1. Sara Pa-

ji} (Ugqevik), 2. Ivana Per-

kovi}, Vesna Petrovi} (Br~-

ko), pioniri 1997. godi{te, 300

m: 1. Aleksandar ^elikovi}

(U`ice), 2. Stefan Mi~i}

(Vlasenica), 3. Dejan Dunxi}

(Br~ko), pionirke 1997. godi-

{te, 300 m: 1. Tamara Slavuj

(Ma~vanski Prwavor), 2. Mo-

nika Pej~i}, 3. Milica @iv-

kovi} (Br~ko), pioniri 1996.

godi{te, 300 m: 1. Aleksandar

Grnovi} (Badovinci), 2. Bojan

Stani{i} (Rogatica), 3. Alek-

sandar Gruji} (Br~ko), pioni-

rke 1996. godi{te, 300 m: 1. Je-

lena ]iri} (Br~ko), 2. Ana Do-

der (U`ice), 3. Milica ^al-

mi} (Vlasenica), pioniri 1995.

godi{te, 300 m: 1. Bojan Luki}

(Vlasenica), 2. Nikola Mari}

(Br~ko), 3. Zoran Risti}

(Ugqevik), pionirke 1995. go-

di{te, 300 m: 1. Marijana Fe-

lakovi} (U`ice), 2. Tijana [e-

sti} (Prwavor), 3. Sretanka

Mi~i} (Rogatica), pioniri

1994. godi{te, 600 m: 1. Boris

Stani{i} (Rogatica), 2. Mi-

lo{ Tripkovi} (U`ice), 3.

Bogdan Panti} (U`ice), pio-

nirke 1994. godi{te, 600 m: 1.

Amela Kova~evi} (Prwavor),

2. Bo`idarka Ka-

levi} (Prwavor),

3. Marija Kraqe-

vi} (Br~ko), pi-

oniri 1993. godi-

{te, 600 m: 1. Vla-

dimir Mladeno-

vi} (U`ice), 2.

Aleksandar Dra-

gani} (Tesli}), 3.

Aleksandar Da-

nilovi} (Br~ko),

pionirke 1993.

godi{te, 600 m: 1.

Jelena Purkovi}

(Rogatica), 2. Sr-

|ana Vidovi}

(Br~ko), 3. Teo-

dora Petrovi}

(Bijeqina), pio-

niri 1992. godi-

{te, 800 m: 1. Bo-

rislav Bawac

(Br~ko), 2. Bojan

Niki} (Ugqe-

vik), 3. Radoslav

Novakovi} (Br~-

ko), pionirke 1992.

godi{te, 800 m: 1.

Alma Spahi} (Sa-

rajevo), 2. [ejla Kara~uji}

(Koraj), 3. Vladana \uri} (Br~-

ko), pioniri 1991. godi{te, 800

m: 1. Radoslav Furtula (Pale),

2. Aleksandar Paji} (Br~ko), 3.

Mladen Klisari} (Vlasenica),

pionirke 1991. godi{te, 800 m:

1. Zorica Paraxina (Pale), 2.

Jelena Gavrilovi} (Br~ko), 3.

An|ela Stavri} (Pelagi}evo),

juniori od 1988. do 1990. godi-

{ta, 2.000 m: 1. Darko Rosi}

(Sokolac), 2. Jovo Stani} (Tre-

biwe), 3. Sla|an Stojanovi}

(Leskovac), juniorke od 1988.

do 1990. godi{ta, 2.000 m: 1. Di-

jana Kova~evi} (Prwavor), 2.

Milanka \uki} (Prwavor), 3.

Ivana Peki} (Pale), seniori,

10.000 m: 1. Patrik Makao Mu-

saoki (Kenija) 30:21, 2. Mirko

Petrovi} (Srbija) 30:42, 3. Da-

riju{ Kru{kovski (Poqska)

31:05, seniorke, 10.000 m: 1. Oli-

vera Jevti} (32:32), 2. Marija-

na Luki} (Srbija) 35:31, 3. Si-

mona Stajku (Rumunija) 36:01...

¥ Sa{a GREKULOVI]

ODR@ANA JUBILARNA, DESETA, VIDOVDANSKA ULI^NA TRKA U BR^KOM

JEVTI]EVA PONOVO NAJBR@A

Najmla|i u~esnici trke: Pioniri privukli veliku pa`wu

Brana Radovi} i Anica Radi}-Savi}:

Popularni voditeq u dru{tvu jedne od

osniva~a "Vidovdanske trke"

U Br~kom se okupili takmi~ari svih uzrasnih kategorija

Olivera Jevti}: Ubjedqiva

"

plava" diva

Veliki broj gra|ana Br~kog posmatrao je takmi~ewa

Karmela Jovanovi}: Najbr`a

cicibanka

Atleti~arka iz Srbije po tre}i put

osvojila pobjedni~ki pehar.

U konkurenciji seniora trijumfovao

Kenijac Patrik Makao Musaoki

OTVARAWE

Desetu, jubilarnu, "Vi-

dovdansku trku Br~ko 2006#

otvorio je legendarni mara-

tonac Frawo Mihali}. Sve-

~anoj ceremoniji prisustvo-

vali su brojni gosti i gra-

|ani Br~kog. Prije po~et-

ka takmi~ewa prisutnima su

se predstavila kulturno-

umjetni~ka dru{tva "Boka#

iz Tivta te "Prosvjeta# iz

Br~kog.

PEHARI

Pobjedni~ke pehare naj-

boqim atleti~arima "Vi-

dovdanske trke Br~ko 2006#

uru~ili su ministar za po-

rodicu, omladinu i sport u

Vladi Republike Srpske

Branislav Borenovi} i gra-

dona~elnik Br~ko distrik-

ta Mirsad \apo.

NAGRADE

Ju~e je kroz ciq pro{ao

20-hiqaditi u~esnik "Vidov-

danske trke# u Br~kom. To je

bio Aleksandar Pajki} iz

Br~kog koji se takmi~io u

konkurenciji pionira ro|e-

nih 1991. godine, pa mu je u to

ime Kompanija "Ve~erwe no-

vosti# dodijelila nagradu.

Posebno je nagra|ena i Sa-

nela Peuli} iz Br~kog, ~ije

je ime, u konkurenciji svih

prijavqenih takmi~ara, iz-

vukao promotor trke Frawo

Mihali}.

SUTRA U #GLASU SRPSKE#

~etvrtak, 29. jun 2006. OGLASI

7

~etvrtak, 29. jun 2006.OGLASI

8REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA SRBAC

NA^ELNIK

Broj: 01/2 -475-190/06

Datum: 21.6.2006. godine

Na osnovu ~lana 45 Zakona o gra|evinskom zemqi{tu RS ("Sl. glasnik RS#, br. 86/03), od-

luke o na~inu i uslovima dodjele neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta ("Sl. glasnik

op{tine Srbac#, br. 9/2003), ~lana 27 Odluke o gra|evinskom zemqi{tu ("Sl. glasnik

op{tine Srbac#, br. 5/05) rje{ewa na~elnika op{tine o imenovawu Komisije broj: 01/2-

111-82 od 21.11.2003. godine), Komisija za sprovo|ewe konkursa o dodjeli neizgra|enog

gra|evinskog zemqi{ta na kori{}ewe uz naknadu, objavquje

JAVNI KONKURS

za dodjelu neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta

I

Raspisuje se konkurs za dodjelu na kori{}ewe neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta radi

gra|ewa poslovnih i poslovno-stambenih objekata.

1. Lokalitet "Koba{#, parcele ozna~ene sa k.~.n. br. 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40 ukupne

povr{ine 49.155 mŸ u KO Koba{, upisane u PL-88, SO-e Srbac sa 1/1 dijela, na kojoj je pred-

vi|ena izgradwa poslovno-proizvodnih objekata - plovnih objekata, povr{ine cca 3.500 mŸ.

S ciqem izgradwe prera|iva~kog kapaciteta i wegovog stavqawa u predvi|enu namjenu u

skladu s Odlukom o gra|evinskom zemqi{tu, utvr|uje se po~etna cijena po 1 mŸ zemqi{ta

u iznosu od 0,50 KM.

Renta se utvr|uje u iznosu od 1,2 KM po 1 mŸ povr{ine objekta a pla}a se istovremeno sa

naknadom za dodijeqeno zemqi{te.

Sa izabranim ponu|a~em nakon donesenog rje{ewa od strane Skup{tine }e se zakqu~iti

ugovor o regulisawu me|usobnih odnosa.

2. Lokalitet "Centar# Koba{, parcela ozna~ena sa k.~.n. br. 1170/1 povr{ine 475 mŸ i 1170/4

od 42 mŸ KO Koba{, PL-88 na kojoj je predvi|ena izgradwa poslovno-stambenog objekta

povr{ine cca 300 mŸ, spratnosti P+2 a u skladu sa Prostornim planom. Po~etna cijena

gra|evinske parcele iznosi 8 KM po 1 mŸ zemqi{ta i ista je predmet javnog konkursa, dok

renta (ure|enog gra|evinskog zemqi{ta) iznosi 12 KM po 1 mŸ korisne povr{ine objekta

(V zona ostalog gra|evinskog zemqi{ta) i pla}a se u postupku dodjele gra|evinskog

zemqi{ta.

II

Dodjela gra|evinskog zemqi{ta ozna~enog u ta~ki I ovog konkursa izvr{i}e se prib-

avqawem pismenih ponuda.

Na konkurs se mogu prijaviti sva zainteresovana pravna i fizi~ka lica koja po zakonu mogu

postati vlasnici objekata.

Za jednu gra|evinsku parcelu mo`e se prijaviti vi{e zainteresovanih lica za zajedni~ku

izgradwu.

U~esnici konkursa du`ni su polo`iti kauciju koja iznosi 10% od ukupne po~etne cijene

parcele za koju se podnosi ponuda, te podnijeti dokaz da podnosilac ponude niti ~lan we-

govog porodi~nog doma}instva iz 1991. godine ne koriste imovinu za koju je podnesen zaht-

jev za povrat tu|e imovine shodno Zakonu o prestanku primjene Zakona o kori{}ewu na-

pu{tene imovine ("Sl. glasnik RS#, br. 38/98, 12/99, 31/99, 38/99, 65/01 i 13/02), koji se prib-

avqa u Odjeqewu za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne djelatnosti op{tine Srbac.

Iznos kaucije je 10% od po~etne cijene, a tro{kovi konkursa su za u~esnike pod brojem 1.

100 KM po u~esniku, a pod brojem 2. po 30 KM, i isti se ne vra}aju u~esnicima, a upla}uju

se na odvojenim uplatnicama na blagajni op{tine Srbac - soba broj 18.

Ponuda na konkurs podnosi se u zatvorenoj koverti posebno za svaku parcelu na koju

se konkuri{e, sa naznakom: "NE OTVARAJ - PRIJAVA NA KONKURS ZA k.~.n.

br. ------ KO-----#, a predaje se neposredno u zgradi op{tine Srbac, soba broj 3, svakim rad-

nim danom od 8 do 14 ~asova.

U pismenoj ponudi (obrazac ponude mo`e se dobiti u sobi broj 3) potrebno je navesti: ime,

ime oca i prezime, JMB, te adresu u~esnika fizi~kog lica, odnosno naziv i sjedi{te firme

za pravna lica, oznaku parcele na koju se konkuri{e i katastarsku op{tinu (KO), te iznos

koji se nudi s tim {to ponu|eni iznos po 1 m ne mo`e biti mawi od po~etne cijene, kao i

navesti broj ~lanova doma}instva, odnosno broj zaposlenih radnika u pravnom licu.

Uz ponudu je potrebno prilo`iti dokaze o uplati kaucije, tro{kova konkursa te dokaz da

podnosilac ponude ili ~lan wegovog porodi~nog doma}instva ne koriste tu|u imovinu.

Rok za predaju pismenih ponuda je 30.6.2006. godine do 12 ~asova, a otvarawe ponuda izvr{i}e

se istog dana u 13 ~asova u sali broj 2, SO-e Srbac. Otvarawu ponuda mogu prisustvovati

zainteresovani ponu|a~i.

Da bi se izvr{ila dodjela gra|evinskog zemqi{ta neophodno je da se za svaku lokaciju pri-

jave najmawe dva u~esnika.

III

Pravo na dodjelu gra|evinskog zemqi{ta ima lice koje ponudi najve}i iznos.

Ako dva ili vi{e u~esnika konkursa imaju jednaku ponu|enu cijenu prednost ima u~esnik

koji ve} obavqa privrednu djelatnost i ima ve}i broj zaposlenih radnika (kod poslovnih

objekata) odnosno u~esnik koji ima ve}i broj ~lanova porodi~nog doma}instva (kod stam-

benih objekata), a kod poslovno-stambenih objekata prednost }e imati pravno lice ako je

prete`na povr{ina objekta poslovna, a fizi~ko lice ako je prete`na povr{ina objekta

stambena.

U~esnicima koji ne budu izabrani po konkursu upla}eni iznos kaucije od 10% bi}e vra}en

po zakqu~ewu konkursa.

IV

Komisija }e dostaviti zakqu~ak o rezultatu konkursa svim u~esnicima u roku od osam dana

po zakqu~ewu konkursa.

U~esnici konkursa imaju pravo prigovora SO-e Srbac u roku od osam dana od dana dobi-

jawa obavje{tewa o rezultatima konkursa.

V

Obaveze lica koje je izabrano po raspisanom konkursu kao najpovoqniji u~esnik su:

- da nakon sprovedene zakonske procedure u roku od osam dana uplati ponu|eni iznos, u pro-

tivnom gubi pravo na dodjelu zemqi{ta i pravo na vra}awe upla}ene kaucije.

- da u roku od jedne godine od pravosna`nosti rje{ewa o dodjeli zemqi{ta na kori{}ewe

radi gra|ewa poslovno-proizvodnih objekata po povoqnim cijenama a u skladu s Odlukom

o gra|evinskom zemqi{tu 5/05 pribavi svu potrebnu dokumentaciju, odnosno u naredne dvi-

je godine od izdavawa odobrewa za gra|ewe zavr{i predvi|eni objekat i pribavi upotreb-

nu dozvolu, jer }e u protivnom platiti ukupnu vrijednost zemqi{ta i rente, odnosno izgu-

biti pravo kori{}ewa zemqi{ta radi gra|ewa a {to }e se regulisati posebnim ugovorom,

a za dodijeqeno zemqi{te u redovnoj proceduri dodjele za izgradwu poslovnih i stambenih

objekata du`ni su po{tovati obaveze iz rje{ewa o dodjeli u skladu sa Zakonom o gra|evin-

skom zemqi{tu i Zakonom o ure|ewu prostora.

- da snosi tro{kove koji proiza|u u postupku pribavqawa urbanisti~ke saglasnosti, odobre-

wa za gra|ewe i odobrewa za upotrebu objekta.

VI

Za sve dodatne informacije zainteresovani se mogu obratiti Odjeqewu za prostorno

ure|ewe i stambeno-komunalne djelatnosti soba 31 ili na telefon: 051/840-001 lokal 107.

VII

Eventualne primjedbe na konkurs odnosno rad Konkursne komisije podnose se pismenim putem

na~elniku op{tine.

NA^ELNIK

AD "VEZIONICA# - U STE^AJU

ZVORNIK

Broj: 305

Datum: 26.6.2006. godine

Na osnovu odluke br. 304 od 26.6.2006. godine ste~ajni upravnik AD "Vezionica# - u ste~aju Zvornik,

uz saglasnost Odbora povjerilaca sa sjednice, odr`ane dana 26.6.2006. godine, objavquje

PONOVNI OGLAS

o prodaji NEKRETNINA, putem prikupqawa javnih ponuda u zatvorenim kovertima

PREDMET PRODAJE: Po~etne cijene

1. Objekat RESTORANA sa terasom, povr{ine 1.338 mŸ

sa zemqi{tem pod objektom i za redovnu upotrebu objekta,

ukupne povr{ine 5.932 mŸ. Objekat je izgra|en od ~vrstog

materijala i neposredno grani~i sa rijekom Drinom. 550.000,00 KM

2. Objekat tzv. DORADE, u povr{ini od 1.875 mŸ sa zemqi{tem

pod objektom i za redovnu upotrebu objekta, ukupne povr{ine 7.514 mŸ.

Objekat je izgra|en od ~vrstog materijala i neposredno grani~i

sa rijekom Drinom. 490.000,00 KM

3. Objekat UPRAVNE ZGRADE (prizemqe + dva sprata)

povr{ine 1.673 mŸ sa zemqi{tem pod zgradom i za redovnu upotrebu

zgrade ukupne povr{ine 1.898 mŸ.

Upravnoj zgradi pripadaju izdvojeni objekti - prodavnica i prostorije

za prijem stranaka povr{ine 42 mŸ. Upravna zgrada je izgra|ena

od ~vrstog materijala i nalazi se neposredno uz magistralni put

Bijeqina - Sarajevo i uz rijeku Drinu. Upravna zgrada raspola`e

sa veoma povoqnim poslovnim prostorom (kancelarije, sale za sastanke,

druge nusprostorije - ~ajna kuhiwa, sanitarni ~vorovi, prostor

za arhivu i dr.). Tako|e raspola`e sa ure|enim ve}im parking prostorom. 650.000,00 KM

Objekti od 1 do 3 su neposredno uz dr`avni grani~ni prelaz Karakaj - Zvornik. Opisane nekretnine

su upisane u katastarskim i zemqi{nim kwigama sa dijelom 1/1 na AD "Vezionica# u ste~aju Zvornik.

Prodaja nekretnina, putem prikupqawa javnih ponuda u zatvorenim kovertima sa naznakom

- NE OTVARAJ - PONUDA - obavi}e se dana 17.7.2006. godine u 11 ~asova u prostorijama AD

"Vezionica# - u ste~aju Zvornik - sala za sastanke.

Pismene ponude dostaviti najkasnije do 10 ~asova zakazanog termina i dokaz o uplati - u~e{}e - u

iznosu od 10.000,00 KM po objektu.

Prodaja se vr{i u vi|enom stawu i ista se mo`e pogledati svakog radnog dana od 8 do 14 ~asova do

dana odr`avawa prodaje.

Na~in i rok pla}awa kupoprodajne cijene regulisa}e se Ugovorom.

Kupcu }e se priznati u~e{}e u kupoprodajnu cijenu i nakon uplate izvr{i}e se predaja kupqenog

objekta.

Porez na promet i sve ostale tro{kove snosi}e kupac.

Za sve dodatne informacije obratiti se na telefone broj 056/260-501 ili 065/521-155.

AD "VEZIONICA# - U STE^AJU

ZVORNIK

WORK OPPORTUNITIES ABROAD ... do you have what it takes?

UK based Facilities Management Company has several vacancies foroverseas contracts. We require the following trades:

About the job

This is an opportunity to work with one of the UK's most successfulfacilities management companies for a period of 6 months (possibly leading toa 12 month contract). You will be on site for a period of 20 weeks with a 14day leave period, excluding travelling time; this is a 54 hour week andoffers €1100 per month for Trade positions and €1400 per month for Managementpositions, including leave periods. In addition you will receive a pro rata bonuspayment. You will be provided with food and shared accommodation whilston site; travel to and from site will be arranged by the Company.We have the following positions:

Electricians Building Services Manager

Plumbers Assistant Building Managers

Generator Mechanics Building Manager (B&CE)

Joiners PPM Planner

Air Conditioning Engineers New Works Planner

Stores Assistants CAD/DATA Administrator

What you need

You will be required to have all relevant certificates for the position you areapplying for, along with a good understanding of both written and oralEnglish. You will have a valid passport, with at least two years' validity.Successful applications will depend on satisfactory references and securitychecks.To apply for the position, please send an up to date CV with full details of yourexperience to date and contact details, in a sealed envelope, to:

Overseas Vacancies

Turner Facilities Management

Banja Luka Metal Factory

Ramici

Banja Luka

~etvrtak, 29. jun 2006. OGLASI

9

Na osnovu ~lana 6 Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# br. 75/04),

~lana 8 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni

glasnik Republike Srpske# br. 41/03) i Odluke Vlade Republike Srpske br. 04/1-012-1066/06 od 20.

aprila 2006. godine AD "PALE - STAN# Pale raspisuje

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe Nadzornog odbora Akcionarskog dru{tva "PALE-STAN# Pale

1. U Nadzorni odbor imenuju se tri ~lana.

NADLE@NOST NADZORNOG ODBORA:

Nadle`nost, poslovi, obaveze i odgovornosti Nadzornog odbora utvr|eni su Zakonom o javnim

preduze}ima i Statutom preduze}a.

MANDAT:

^lanovi Nadzornog odbora biraju se na period od ~etiri godine uz mogu}nost ponovnog izbora.

STANDARDI I KRITERIJUMI:

A. Op{ti uslovi za izbor Nadzornog odbora:

1. da su dr`avqani RS, BiH sa prebivali{tem u RS,

2. da su stariji od 18 godina,

3. da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti

u Bosni i Hercegovini ili entitetima, u periodu od tri godine prije dana objavqivawa konkursa,

4. da nisu osu|ivani za krivi~no djelo, privredni prestup ili prekr{aj za povredu propisa o

privrednom ili finansijskom poslovawu koje ih ~ini nepodobnim za obavqawe du`nosti u nave-

denom organu,

5. da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak,

6. da se na wih ne odnosi ~lan IX stav 1 Ustava BiH,

7. da nisu na funkciji u politi~koj stranci ili ~lan organa zakonodavne, izvr{ne ili sudske

vlasti.

B. Posebni uslovi:

1. VSS (VII stepen) tehni~kog, ekonomskog ili pravnog smjera,

2. najmawe pet godina radnog iskustva u struci.

POTREBNA DOKUMENTA:

Uz prijavu na konkurs sa adresom prebivali{ta i brojem telefona, kandidati su du`ni dostaviti

dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova i to:

1. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih,

2. Uvjerewe o dr`avqanstvu (ne starije od {est mjeseci),

3. Uvjerewe da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca),

4. Ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli VII stepen stru~ne spreme,

5. Uvjerewe o radnom sta`u,

6. Biografiju o kretawu u slu`bi.

Za dokaze iz ta~ke 3, 6 i 7 op{tih uslova kandidati dostavqaju pismenu izjavu, kao i izjavu o nepos-

tojawu sukoba interesa. Sa svim kandidatima koji ispuwavaju uslove konkursa i u|u u u`i izbor,

konkursna komisija obavi}e intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

PODNO[EWE PRIJAVA:

Potrebna dokumenta dostaviti li~no na protokol preduze}a ili putem po{te na adresu ul. Do-

broslava Jev|evi}a b.b. Pale, sa naznakom KONKURSNOJ KOMISIJI - NE OTVARATI.

Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od posqedweg objavqivawa u glasilu - "Slu`beni glasnik Re-

publike Srpske# i dnevnom listu "Glas Srpske#.

Nepotpune i neblagovremene prijave se ne}e uzimati u razmatrawe.

AD "PALE-STAN# PALE

DIREKTOR

^edomir Marinkovi}

BAWALU^KA BERZA AD BAWA LUKA

UPRAVNI ODBOR

Na osnovu ~lana 40 Statuta Bawalu~ke berze a.d. Bawa Luka ("Slu`beni glasnik RS# broj

20/02 i 7/04), Odluke broj 01-UO-997/06 od 23.6.2006. godine, Upravni odbor Berze na sjed-

nici odr`anoj dana 23.6.2006. godine raspisuje

JAVNI KONKURS

za izbor direktora Bawalu~ke berze a.d Bawa Luka

I Raspisuje se javni konkurs za izbor direktora Bawalu~ke berze a.d Bawa Luka.

II Nadle`nost direktora Bawalu~ke berza a.d. Bawa Luka odre|ena je Statutom berze,

Zakonom o preduze}ima i Zakonom o hartijama od vrijednosti.

III Direktor se bira na period od ~etiri (4) godine.

IV Kandidati za direktora Berze moraju da ispuwavaju sqede}e uslove:

Op{ti uslovi:

1. da su stariji od 18 godina,

2. da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak i da nisu osu|eni na bezuslovnu kaznu

zatvora.

Posebni uslovi:

1. da imaju visoku stru~nu spremu,

2. da imaju najmawe tri (3) godine radnog iskustva na rukovode}im poslovima u bankarskim,

finansijskim ili privrednim organizacijama,

3. da aktivno govore jedan svjetski jezik.

Kandidati uz prijavu podnose program rada i razvoja Berze.

V Uz prijavu na konkurs sa adresom prebivali{ta i brojem telefona kandidati su du`ni

dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova:

Ovjerenu fotokopiju diplome o zavr{enoj {koli,

Uvjerewe o radnom sta`u - iskustvo u struci,

Uvjerewe suda o nevo|ewu krivi~nog postupka i da nisu osu|ivani pravosna`om

presudom,

Biografiju o kretawu u slu`bi,

Izvod iz mati~ne kwige ro|enih,

Uvjerewe o dr`avqanstvu.

VI Ovaj konkurs }e biti objavqen u dnevnom listu "Glas Srpske#.

VII Konkurs traje osam dana od dana objavqivawa u dnevnom listu "Glas Srpske#.

Nepotpune i neblagovremene prijave se ne}e uzeti u razmatrawe.

Prijave se podnose li~no na Bawalu~ku berzu a.d. Bawa Luka ili po{tom na adresu Bawalu~ka

berza a.d. Bawa Luka, ul. Petra Ko~i}a b.b, 78 000 Bawa Luka, sa naznakom prijava na

konkurs.Predsjednik Upravnog odbora

Radovan Baji} s. r.

ME\UNARODNI FORUM BOSNA

PROJEKAT "BOSNA: ISTRA@IVAWA I RAZVOJ#

(III Faza)

XV JAVNI POZIV

ZA PRIJAVU ZAHTJEVA ZA FINANSIRAWE I

SUFINANSIRAWE NAU^NIH I KULTURNIH TEMA I PROJEKATA,

STIPENDIRAWE STUDENATA NA DODIPLOMSKIM

I POSTDIPLOMSKIM STUDIJAMA, DAVAWE POMO]I

ZA DOKTORSKA I POSTDOKTORSKA ISTRA@IVAWA

1.

Me|unarodni forum Bosna poziva pojedince, grupe, ustanove i organizacije iz

Bosne i Hercegovine da prijave nau~ne i kulturne teme i projekte koji bi bili fi-

nansirani ili sufinansirani u okviru realizovawa projekta "Bosna: istra`ivawa

i razvoj# - BOSRED III.

Pozvani su tako|e studenti dodiplomskih i postdiplomskih studija te kandidati

doktorskih i postdoktorskih istra`ivawa da se prijave za finansijsku pomo} ko-

ja je predvi|ena u okviru projekta BOSRED III.

2.

Svi projekti i teme koji su usmjereni boqem poznavawu i sna`ewu onih sadr`aja

bosanskohercegova~ke zajednice, koji doprinose povjerewu i dijalogu me|u u~esnicima

bosanskohercegova~ke raznolikosti bi}e razmatrani. Prednost }e biti data pro-

jektima i temama koji su predvi|eni u prijedlogu projekta "Bosna: Istra`ivawa i

razvoj# BOSRED III:

- Razumijevawe posebnih i zajedni~kih interesa u~esnika bosanskohercegova~ke

cjelovitosti;

- Razara~ki u~inci prepreka i podjela u bosanskohercegova~kom dru{tvu i mogu}nos-

ti wihovog otklawawa;

- Veza kulture i javnih politika u planirawu i gra|ewu bosanskohercegova~kog

dru{tva zasnovanog na povjerewu i dijalogu wegovih u~esnika;

- Razvoj svijesti znawa i djelovawa usmjerenih unapre|ewu qudskih prava, vla-

davine zakona i demokratije;

- Uloga religijskih znawa i organizacija u integracionim pojavama;

- Nauke i tehnologije u obnovi i sna`ewu povjerewa u gra|ewu bosanskohercego-

va~kog dru{tva;

- Uloga sistemskih istra`ivawa u podr{ci procesima evropske integracije;

- Tranzicija i rekonstrukcija bosanskohercegova~kih ekonomskih i obrazovnih

sistema;

- Promjena svijesti o dru{tvenoj ulozi `ene u razvoju bosanskohercegova~kog

dru{tva;

- Sociokulturne determinante dru{tvenog povjerewa u Bosni i Hercegovini:

3.

Svi studenti diplomskih i postdiplomskih studija u Bosni i Hercegovini is-

puwavaju uslove prijavqivawa za dodjelu finansijske pomo}i. Dodjela ove pomo}i

treba da doprinosi postizawu ciqa projekta BOSRED III - sna`ewu povjerewa i

dijaloga u Bosni i Hercegovini i izgradwi odgovaraju}e intelektualne mre`e u

funkciji harmonizovawa odnosa me|u u~esnicima bosanskohercegova~ke zajednice.

4.

Za doktorska i postdoktorska istra`ivawa, koja su u skladu sa ciqem i sadr`ajem

projekta BOSRED III predvi|eno je sufinansirawe, tako da u ta istra`ivawa ula`u

zajedni~ki Me|unarodni forum Bosna i istra`iva~.

5.

Predvi|ena je mogu}nost finansirawa i sufinansirawa i prate}ih nau~nih i kul-

turnih djelatnosti (nau~ni i kulturni skupovi, sna`ewe istra`iva~kih mogu}nos-

ti, stipendirawe i sl.).

6.

Istra`iva~ke teme i projekte treba prijaviti u skladu s Uputstvom o prijavi tema

i projekata BOSRED-a.

7.

Istra`iva~ke teme i projekti mogu biti finansirani ili sufinansirani za vri-

jeme od {est mjeseci do dvije godine

Teme i projekti ~ije }e finansirawe ili sufinansirawe zapo~eti u drugoj polovi-

ni 2006. godine treba da budu prijavqeni do 30. jula/srpwa 2006. g.

8.

Pri izboru prednost }e imati one teme za koje je unaprijed obezbije|eno sufinan-

sirawe.

9.

Projekat "Bosna: istra`ivawa i razvoj# (BOSRED III), kao i svi potrebni mater-

ijali za prijavqivawe tema i projekata BOSRED-a, dodjelu stipendija za diplomske

i postdiplomske studije i doktorska i postdoktorska istra`ivawa, te ostale po-

jedinosti u vezi s Pozivom bi}e poslati ili uru~eni mogu}im u~esnicima finan-

sirawa i sufinansirawa na wihov zahtjev. Sve potrebne materijale za prijavqi-

vawe tako|e mo`ete preuzeti sa na{e Web stranice.

10.

Prijave i sva pitawa u vezi s Pozivom treba da budu upu}eni na sqede}u adresu:

Me|unarodni forum Bosna

Projekat BOSRED IIISime Milutinovi}a 10

Sarajevo

tel: 033/217-665, 033/217-670, faks: 033/202-484

E-mail: if_bosna bih.net.bahttp://www.ifbosna.org.ba/

Upravni odbor Me|unarodnog foruma Bosna

OSNOVNI SUD U DOBOJU

BROJ: 058-0-Ip-06-000-022

Doboj, 23.6.2006. godine

Osnovni sud u Doboju po sudiji Vesni Mikerevi}, u izvr{nom predmetu tra`ioca

izvr{ewa Pavlovi} internacional banka AD Slobomir Bijeqina ul. Svetog Save

1 Doboj, protiv izvr{enika "Bosanka# Doboj, radi naplate duga, dana 23.6.2006. go-

dine, donio je

ZAKQU^AK

O PRODAJI POKRETNIH STVARI IZVR[ENIKA

PUTEM JAVNOG NADMETAWA

I ODRE\UJE SE RO^I[TE ZA II PRODAJU putem javnog nadmetawa pokretnih

stvari izvr{enika "Bosanka# Doboj i to:

1. linija za puwewe tetra brik aseptik, tip AB3, serijskog broja 68602, kapacite-

ta 3600 paketa na sat, godina proizvodwe 1982. proizvodwa "Tetrabrik# [vedska,

inventarski broj 5504, procijewene vrijednosti 119.118,00 KM,

2. linija za pakovawe tetra paketa tip 23883, snage 3,5 KW, godina proizvodwe 1998,

proizvo|a~a "Boivio# Italija, inventarski broj 5008, procijewene vrijednosti

18.054,00 KM,

3. transportna traka uz liniju za pakovawe tetra paketa procijewene vrijednosti

2.940,00 KM.

II Ro~i{te }e se odr`ati na dan ^ETVRTAK, 13. jula 2006. godine, sa po~etkom u

12 ~asova u sobi broj 9 u zgradi ovog suda.

III Vrijednost pokretnih stvari, bli`e ozna~enih u ta~ki I ovog zakqu~ka, utvr|ena

je na osnovu procjene sudskog izvr{iteqa.

IV Kupci mogu biti sva pravna i fizi~ka lica izuzev lica iz ~l. 88 Zakona o

izvr{nom postupku.

V Kupac je du`an polo`iti cijenu i stvari preuzeti odmah, a najkasnije u roku od

tri dana od dana objavqivawa rezultata prodaje.

Ako je tra`ilac izvr{ewa kupac, a ne postoje druga lica ~ije se potra`ivawe

namiruje iz prodajne cijene prije wega, nije obavezan polo`iti cijenu sudu do vi-

sine svog potra`ivawa.

VI Ovaj zakqu~ak bi}e objavqen na oglasnoj plo~i suda, a stranke mogu o svom

tro{ku objaviti ovaj zakqu~ak u sredstvima javnog informisawa.

POUKA:

Protiv ovog zakqu~ka nije dozvoqeno izjavqivawe pravnog lijeka.

AKTIVA Ukupan iznos EUR

Ostale

valute

1 Devizna aktiva 4.539.494.920 4.535.826.370 3.668.550

1.1 Gotovina 37.360.205 37.318.753 41.452

1.2 Kratkoro~ni depoziti 4.501.408.638 4.498.507.617 2.901.021

1.3 SDR u MMF-u 726.077 0 726.077

2 Ostala aktiva 91.946.422

UKUPNA AKTIVA ( 1 + 2 ) 4.631.441.342

PASIVA Ukupan iznos

3 Monetarna pasiva 4.356.308.039

3.1 Valuta u opticaju 1.906.598.113

3.2 Kreditni bilans rezidentnih banaka 2.201.668.474

3.3 Kreditni bilans ostalih rezidenata 248.041.452

4 Obaveze prema nerezidentima 1.007.992

5 Ostala pasiva 5.443.547

6 Kapital i rezerve 268.681.764

UKUPNA PASIVA ( 3+4+5+6 ) 4.631.441.342

Obja{wewa

Mjese~ni bilans stawa se izdaje da bi se obezbijedile informacije o radu

Centralne banke Bosne i Hercegovine prema pravilu currency boarda i

da bi se ponudile posebne informacije koje zahtijeva Zakon o Central-

noj banci Bosne i Hercegovine.

Neke posebne karakteristike bilansa stawa od 31. maja su:

Na dan 31. maja Banka je zadovoqila obaveze pravila currency boarda kako

to navodi ~lan 31 Zakona. Stawe neto strane aktive prevazilazi wenu mon-

etarnu pasivu u konvertibilnim markama (KM) za 182.178.889 KM. Ovo je

prikazano u stavki neto devizna aktiva minus monetarna pasiva.

Devizna aktiva je sa~iwena uglavnom od depozita koji se dr`e kod ino-

banaka.

Bilans stawa tako|e prikazuje kompoziciju dr`awa valuta tako {to ih

diferencira u evro i ostale valute.

Ban~ini devizni depoziti donose prihod od kamata za Banku.

Monetarna pasiva je u najve}em obimu predstavqala obavezu Banke za KM

novac u opticaju (1.906.598.113 KM) i depozite rezidentnih banaka

(2.201.668.474 KM).

Kapital i rezerve odra`avaju po~etni kapital, rezerve, dionice i aku-

mulirane dobiti Banke od po~etka wenog rada 11. avgusta 1997.

Kao depozitar za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u, Banka iskazu-

je u bilansu stawa MMF-ove ra~une 1 i 2 kao stranu pasivu, i ~uva vri-

jednosne papire Vlade Bosne i Hercegovine vezane za ~lanstvo. Is-

tovremeno djeluju}i i kao fiskalni agent u ime Vlade u wenim odnosima

sa MMF-om, Banka evidentira sredstva i obaveze Vlade vezane za ~lanst-

vo na povjerila~kim ra~unima odvojenim od bilansa stawa.

Konsolidacijom svih ra~una vezanim za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u

MMF-u izra~unava se obaveza kao neto ~lanska pozicija od 73.608.941 KM.

Banka tako|e vodi odre|ene ra~une stranih valuta u smislu sporazuma

izme|u Vlade Bosne i Hercegovine i stranih vlada i finansijskih orga-

nizacija, kao i devizne ra~une dr`avnih institucija i agencija za koje Ban-

ka djeluje kao agent. Kako ovi ra~uni nisu niti aktiva niti pasiva CB

BiH, oni nisu ukqu~eni u gore navedeni bilans stawa. Ukupni iznos sred-

stava koja se dr`e na ovim ra~unima je bio 320.982.492 KM.

Daqa pitawa koja se ti~u Mjese~nog bilansa stawa mogu se uputiti Odje-

qewu za ra~unovodstvo i finansije u Sarajevu na tel. (33) 27 81 19, faks

(33) 27 82 94. Predstavnici medija mogu se obratiti Slu`bi za odnose s

javno{}u na tel. (33) 27 81 23, faks (33) 27 82 96.

Centralna banka Bosne i Hercegovine je nezavisna monetarna institu-

cija BiH i nema nikakvih organizacionih veza sa bilo kojom poslovnom

bankom.

CENTRALNA BANKA

BOSNE I HERCEGOVINE

CENTRALNA BANKA

BOSNE I HERCEGOVINE

Mjese~ni bilans stawa (privremeni) od 31. maja 2006.

(iznosi u KM ekvivalentima)

~etvrtak, 29. jun 2006.OGLASI

10

Neto devizna aktiva minus monetarna pasiva (1 - 3 - 4 ) 182.178.889

AKCIONARSKO DRU[TVO

za eksploataciju i preradu ruda

"JAPRA# NOVI GRAD

Broj 979-1/06

Dana: 27.6.2006. godine

OBAVJE[TEWE

Obavje{tavaju se akcionari AD "JAPRA# NOVI GRAD da je u sudskom registru

Osnovnog suda u Bawoj Luci dana 5.6.2006. godine u registarskom ulo{ku br. 1-191-

00 upisano smawewe osnovnog kapitala sa 14.145.704,00 KM na 8.298.749,00 KM. Dana

26.6.2006. godine ovo Dru{tvo, saglasno odredbama Zakona o preduze}ima, podnije-

lo je zahtjev Centralnom registru hartija od vrijednosti.

U postupku smawewa osnovnog kapitala emitovana je druga emisija akcija, odnos-

no 8.298.749 obi~nih akcija klase "A#, nominalne vrijednosti 1 KM po jednoj ak-

ciji, {to predstavqa ukupan obim emisije u iznosu od 8.298.749,00 KM.

AD "JAPRA# NOVI GRAD

Direktor Goran Ili}, dipl. in`. rudarstva

AD DI "JADAR# u ste~aju

Zvornik

Broj: 304

Datum: 21.6.2006.

Na osnovu Odluke ste~ajnog upravnika broj 174 od 14.4.2006. godine i Odluke o saglasnosti Odbora povjerila-

ca broj 298 od 21.6.2006. godine AD DI "Jadar# u ste~aju ogla{ava

PRODAJU

osnovnih sredstava i opreme putem licitacije

1. Volvo BM, nekompletan 1 kom. = 10.000,00 KM

2. Traktor IMT, 560-047 1 kom. = 10.000,00 KM

3. Traktorska prikolica 1 kom. = 3.000,00 KM

4. Traktorska prikolica 2 kom. = 2.000,00 KM

5. Cisterna za gorivo (ve}a) 1 kom. = 4.000,00 KM

6. Viqu{kar, neispravan 6 kom. = 2.000,00 KM

7. Oklopi od viqu{kara 5 kom. = 1.000,00 KM

8. Metalni kiosk 1 kom. = 3.000,00 KM

9. Metalni kiosk 1 kom. = 3.500,00 KM

10. Jugo 55 "poli# 1 kom. = 1.200,00 KM

1. Ostala oprema koja se nalazi na prioritetnoj listi prodaje na oglasnoj tabli preduze}a.

Napomena: Po~etna cijena je po komadu.

Sredstva se prodaju u vi|enom stawu i mogu se vidjeti u poslovnom prostoru preduze}a svakog radnog dana od

7 do 14 ~asova, a porez na promet pla}a kupac.

Pravo licitacije imaju sva pravna i fizi~ka lica koja polo`e kauciju 10% od po~etne vrijednosti sred-

stava na blagajni preduze}a.

Licitacija }e se odr`ati 6.7.2006. godine sa po~etkom u 10 ~asova, u krugu preduze}a u Zvorniku.

Kontakt telefoni: AD DI "Jadar# u ste~aju: 056/260-196

ste~ajni upravnik: 065/521-155. Ste~ajni upravnik

Stojan Jovi}, dipl. ek.

BOSNA I HERCEGOVINA

REPUBLIKA SRPSKA

OSNOVNI SUD U SOKOCU

ODJEQEWE U ISTO^NOM SARAJEVU

BROJ P-251/04

Isto~no Sarajevo, 26.6.2006. godine

OGLAS

Kod ovog suda u toku je parni~ni postupak u pravnoj stvari tu`ioca Batini} - [akota Rade, protiv tu`enog Batini}

Gavrila sa posqedwim prebivali{tem V. R. Putnika 189, radi utvr|ewa imovine ste~ene u braku.

POZIV

ZA BATINI] GAVRILA iz I. Sarajeva, ul. Vojvode Radomira Putnika broj 189.

Pozivate se kao stranka na pripremno ro~i{te za dan ~etvrtak, 14.9.2006. godine u 13.30 ~asova u sobu broj 1.

Sudija

Lojo Nizama

NAPOMENA: Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~iwenice, na kojima zasnivaju za-

htjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremnom ro~i{tu donijeti sve isprave i

predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77 ZPP-a RS, "Sl. glasnik# br. 58/03).

Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravqati o pitawima koja se odnose na smetawe za daqi tok postupka, o prijed-

lozima stranaka i ~iweni~nim navodima kojima stranke obrazla`u svoje prijedloge (~l. 79, 80 ZPP-a).

Tu`eni mo`e najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. st. 1. ZPP-a).

Ako na pripremni ro~i{te ne do|e tu`ilac a bio je uredno obavije{ten smatra}e se da je tu`ba povu~ena osim ako

tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a).

Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{teni tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez wegovog prisustva (~l.

84. st. 2. ZPP-a).

NAPOMENA: Ukoliko iz zdravstvenih razloga niste u mogu}nosti pristupiti na zakazano pripremno ro~i{te, potreb-

no je da obezbijedite zastupawe po punomo}niku prema odredbama ~l. 301. ZPP-a, u protivnom pripremno ro~i{te

}e se sprovesti u Va{oj odsutnosti, a dostava predweg poziva za pripremno ro~i{te se smatra izvr{enim protekom

roka od 15 dana od dana objavqivawa na oglasnoj tabli suda i dnevnim novinama u RS.02953

AD DI "JADAR# u ste~aju

Zvornik

Broj: 301

Datum: 21.6.2006.

Na osnovu Odluke ste~ajnog upravnika broj 174 od 14.4.2006. godine i Odluke saglasnosti Odbora

povjerilaca broj 297 od 21.6.2006. godine, objavquje se

PONOVQENI OGLAS

o prodaji imovine kao cjeline

(osnovna sredstva, oprema, inventar, zaliha,

potra`ivawa kupaca)

Javna prodaja }e se izvr{iti na na~in dostavqawa pismenih ponuda u zatvorenim kovertama (sa naz-

nakom "NE OTVARAJ#) po tre}i put, a narednoj prodaji }e se PRISTUPITI PO ZAOKRU@EN-

IM TEHNOLO[KIM CJELINAMA PO PROCIJEWENIM VRIJEDNOSTIMA.

Po~etna cijena imovine kao cjeline iznosi 5.000.000,00 KM.

Prodaja }e se obaviti dana 14.7.2006. godine (petak) sa po~etkom u 12 ~asova.

Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja do (najkasnije) 11 ~asova na zakazani dan proda-

je uplate polog u iznosu od 10.000,00 KM na `iro ra~un Nove bawalu~ke banke: 551028-00007286-31 ili

blagajni preduze}a.

Prije po~etka prodaje saop{ti}e se sve potrebne informacije.

Imovina se prodaje u vi|enom stawu. Porezi i drugi tro{kovi padaju na teret kupca, a uslovi pla}awa

sa mogu}no{}u reprograma i ostali uslovi regulisa}e se Ugovorom.

Za sve potrebne informacije javiti se na telefone svakog radnog dana od 7 do 15 ~asova.

- AD DI "Jadar# u ste~aju: 056/260-196

- ste~ajni upravnik: 065/521-155 Ste~ajni upravnik

Stojan Jovi}, dipl. ek.

REPUBLIKA SRPSKA

Ministarstvo trgovine i turizma

Republi~ka direkcija za robne rezerve

Bawa Luka, Veselina Masle{e 1

Na osnovu Odluke Vlade RS broj 02/1-020-749/02 od 6.8.2002. godine o na~inu uskladi{tewa, ~uvawa i

raspolagawa oduzetom robom u postupku inspekcijskog tr`i{nog nadzora ("Sl. gl. RS# br. 55/02), Komisi-

ja za prodaju robe

OGLA[AVAprodaju oduzete robe javnim nadmetawem putem pismenih ponuda

1. Dana 3.7.2006. godine u 12 ~asova sprove{}e se javno nadmetawe prodaje robe oduzete u postupku in-

spekcijskog tr`i{nog nadzora.

2. Javno nadmetawe bi}e odr`ano u skladi{tu "Sava# Bijeqina.

3. Ukoliko se roba ne proda na prvoj licitaciji, druga licitacija }e se odr`ati 6.7.2006. godine u 12

~asova, a vrijednost robe bi}e umawena 30% od po~etne cijene. Tre}a licitacija }e se odr`ati

11.7.2006. godine u 12 ~asova po sistemu slobodne pogodbe.

Licitira se razna roba u ukupnoj vrijednosti od 86.311,76 KM.

Specifikacija licitirane robe od rednog broja 1 do 440 mo`e se dobiti u Direkciji robnih rezervi

svakim radnim danom od 8 do 14 ~asova.

U cijenu nije ura~unat PDV, a roba se kupuje u vi|enom stawu. U javnom nadmetawu imaju pravo u~e{}a

sva pravna lica i preduzetnici koji na dan nadmetawa uplate u~e{}e od 10% od iznosa vrijednosti

licitirane robe (koli~ine i vrste). Uplatu izvr{iti na blagajni Republi~ke direkcije za robne rez-

erve, ul. Veselina Masle{e 1/11, Bawa Luka dan prije javnog nadmetawa do 12 ~asova.

Ukoliko bude i tre}a licitacija, zainteresovani kandidati upla}uju 2.000,00 KM na ime u~e{}a na

slobodnoj pogodbi.

Svi prisutni licitanti na dan javnog nadmetawa bi}e upoznati sa pravilima nadmetawa.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 051/213-060.

UNIVERZITET U ISTO^NOM SARAJEVU

MUZI^KA AKADEMIJA

OBAVJE[TEWE

Obavje{tavamo javnost da }e OZRENKA BJELOBRK, diplomirani muzi~ar, braniti magistarsku tezu dana 30.6.2006.

godine sa po~etkom u 14 ~asova u sali Muzi~ke akademije u Isto~nom Sarajevu, na temu:

"OSOBENOSTI TRETMANA FORME KONCERTA I SIMFONIJE

U DJELIMA VOJINA KOMADINE

(SIMFONIJETA ZA GUDA^E, KONCERT ZA KLAVIR I ORKESTAR BR. 1,

KONCERT ZA KLAVIR IGUDA^KI ORKESTAR BR. 2 I DRUGA SIMFONIJA "WEGO[#

ZA BAS SOLOI SIMFONIJSKI ORKESTAR)#

POD MENTORSTVOM DR BRANKE RADOVI], VANR. PROF.

Magistarski rad se mo`e pogledati u prostorijama Akademije u Isto~nom Sarajevu, ulica Vuka Karaxi}a 30, u

vremenu od 7 do 22 ~asa.

OBAVJE[TEWE

Obavje{tavamo javnost da }e @ANA BABI], profesor teoretskih muzi~kih predmeta, braniti magistarsku tezu

dana 3.7.2006. godine sa po~etkom u 18 ~asova, u sali Fakulteta muzi~ke umetnosti u Beogradu, na temu:

"POVEZANOST INSTRUMENTALNE PEDAGOGIJE SA PSIHOFIZI^KIM

RAZVOJEM SLIJEPIH I SLABOVIDIH U^ENIKA#

POD MENTORSTVOM RED. PROF. MIRJANE IVANOVI]

Magistarski rad se mo`e pogledati u prostorijama Akademije u Isto~nom Sarajevu, ulica Vuka Karaxi}a 30, u

vremenu od 7 do 22 ~asa.

OBAVJE[TEWE

Obavje{tavamo javnost da }e GORDANA MITROVI], akademski muzi~ar - profesor, polagati zavr{ni ispit

na specijalisti~kim studijama violine, oblast "BAROK U VIOLINSKOJ MUZICI# dana 4.7.2006. godine sa

po~etkom u 19 ~asova u sali Muzi~ke akademije u Isto~nom Sarajevu.

POD MENTORSTVOM IRINE JA[VILI, RED. PROF.

N A R U X B E N I C A

Ta~an naziv i adresa pretplatnika _____________________________________

_____________________________________

Pretpla}ujem se na:

1. "Glas Srpske# broj primjeraka ____________________________

Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je

051/212-263

051/212-283 faks

051/212-264

Uplate na `iro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84

M. P. ^itak potpis i tel.

Po{tovani ~itaoci,

Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da budemo

novine - po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. To je na{ prilog

Republici Srpskoj kakvu svi ̀ elimo, tolerantnu, pomirenu i kreativnu. "Glas

Srpske#, na koji vas pozivamo da se pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome.

Va`no je da znate da se u na{em listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih

republi~kih i drugih institucija, kao i mnogih preduze}a s kojima imamo go-

di{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete redovne, u poslu va`ne in-

formacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, nudimo i popust, i

to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% i tromjese~nom 5%.

Tromjese~na

60 KM

Polugodi{wa

110 KM

Godi{wa

190 KM

ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE

~etvrtak, 29. jun 2006. OGLASI

11

Va`niji telefoni

Telekom Srpske, informacije 1185

A`urirawe podataka i

Informacije iz Centralnog registra 1369

Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370

Informacije o berzi 1371

Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372

Ta~no vrijeme i temperatura 1373

CJB 122, 337-100

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282

Ta~no vrijeme, datum,

temperatura, vazdu{ni pritisak 125

Vojna policija 335-937

Sektor sekjuriti 460-140, 461-115

Bolnica (stara lokacija) 216-725

Paprikovac 308-111

Op{tina 244-444

Aerodrom #Bawa Luka# 535-210

Uprava aerodroma u Bawoj Luci 211-626

Agencija za prodaju avio karata 219-974

Autobuska stanica 315-355, 315-867

@eqezni~ka stanica 301-229

Biletarnica (centar) 211-961

Rale turs 215-333

"A# taksi 1500

"Bawalu~ki# taksi 1544

"Bel# taksi 1550

Euro-taksi 1555

Maksi taksi 1551

"Patrol#taksi 1533

Mobil taksi Bawa Luka 1566

Vodovod i kanalizacija 212-480

Stambeni servis - Odr`avawe stanova 228-060

"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811

Prijava kvarova 300-384

Centar za obavje{tavawe 121, 212-500

Apoteka "Prvi maj# 223-540

Centralna apoteka 225-630

Apoteka "Zmijawe# 329-870

Apoteka "Zvijezda# 433-070

Apoteka "Boska# 226-990

Apoteka "Palas# 222-860

Apoteka "Nova varo{# 329-840

Veterinarska stanica 303-113

"^isto}a# 304-477

Meteorolo{ka stanica 307-943

"Gradsko grobqe# 051/216-412

Kvarovi na telefonima 1275

Op{tinski Crveni krst 301-065

Regionalni Crveni krst 303-463

faks: 307-715

Me|unarodni komitet CK 310-037

Kancelarija za tra`ewe zarobqenih

i nestalih lica Republike Srpske 302-150

Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881

Turisti~ka organizacija 349-910, 349-911

"Gra|a# 218-241, 218-242

Toplana - reklamacije 336-104

AMS RS 1285, 301-464

Narodno pozori{te RS 314-006

Muzej savremene umjetnosti RS 215-364

Dje~je pozori{te RS 215-907

Univerzitet u Bawoj Luci 218-997

Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986

Narodna i univerzitetska

biblioteka RS 215-859, 215-866

Autobuski red vo`we

Me|unarodne linije

Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u 12

~asova

Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

13.30 ~asova

Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u 9.30

~asova

Bawa Luka - Be~, svaki dan u 13.15 ~asova

Bawa Luka - Minhen, subotom, nedjeqom i srijedom u 12

~asova

Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30

Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova

Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa

Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kragujevac svaki dan u 6 ~asova

Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova

Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova

Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedjeqom

u 15 ~asova

Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, nedje-

qa, ponedjeqak u 20 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16 ~asova

Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova

Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni

Bawa Luka - Rijeka, ~etvrtkom, petkom i nedjeqom u 22

~asa

Bawa Luka - Vukovar, subotom u 7 ~asova

Me|uentitetske linije

Bawa Luka-Biha}, u 7.30 , 13.00 i 14 ~asova

Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45, 16.00 i 22.15 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00

Me|ugradske linije

Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00

Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00

Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova

Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,

13.05, 15.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kne`evo, u 18.30 ~asova

Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova

Bawa Luka - Kostajnica, u 11, 13, 15.30 i 17.05 ~asova osim

subote i nedjeqe

Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,

Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 ~aso-

va

Avionski saobra}aj

Bawa Luka - Istanbul, svakog ponedjeqka i srijede

Bawa Luka - Cirih, svake srijede i subote

sve informacije u agenciji "ARS turs# 219-973

Polasci vozova

Bawa Luka - Beograd, u 21.55 ~asova

Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.22, 15.45 ~asova

Bawa Luka - Doboj, u 4.31, 7.30, 10.16, 15.40, 19.30

Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.22, 12.18, 15.45, 19.16,

~asova

Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.22, 12.18, 19.16 ~asova

Zagreb - Plo~e u 13.16 iz Bawe Luke

Plo~e - Zagreb u 15.34 iz Bawe Luke

Hoteli

"Bosna# 215-681

"Slavija# 211-806

"Palas# 218-723

"Ideja# 217-444

"Merriot# 222-870, 217-801

"Vidovi}# 217-217, 245-800

Garni hoteli

" Firenca# 311-296

"Damjan# 213-900, 213-880

"Castello# 371-286, 371-281

"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335

Moteli

"Nana# 370-050, 370-471, 370-667

"Dragana# 413-050

"Grand# 380-105

"Golden kard# 313-100, 313-122

"Kamel# 319-922, 319-921

"Vidovi}# 217-883

"Pansion Jeti# 413-100

Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993

BAWA LUKA 051

CJB I. Sarajevo 226-930

SJB Isto~no Sarajevo 316-104

SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785

SJB Trnovo 610-130

SJB Sokolac 447-130

Stanica policije Pale 223-031

Vatrogasna brigada 123

Lukavica 340-734

Pale 223-159

Sokolac 448-359

Bolnica Kasindo 676-054

Bolnica Sokolac 448-177

Domovi zdravqa

Pale 223-256

Lukavica 340-782

Sokolac 448-543

Trnovo 610-299

Skup{tina grada

Pale 226-793

Lukavica 342-678

Op{tine

Pale 226-593

Sokolac 448-056

Isto~na Ilixa 317-870

Lukavica 342-336

Trnovo 610-237

Autobuska stanica

Isto~no Sarajevo 317-377

Taksi 340-200

"Elektro- Sarajevo# 226-626

"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113

Vodovod i kanalizacija

Pale 223-273

Lukavica 340-480

Apoteke

Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326

Lukavica 676-260, 677-902

Mati~na biblioteka

I. Sarajevo 340-778

Kulturni centar Pale 227-132

Toplane

Pale 227-033

Sokolac 447-125

Lukavica 340-610

GP "Put# 676-625

Auto-moto dru{tvo "Jahorina# Pale 222-303

Po{te

Pale 226-001

Sokolac 448-752

Trnovo 610-201

Isto~na Ilixa 676-168

Lukavica 340-139

ISTO^NO SARAJEVO 057

Policija 122

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124

Muzej 231-220

Umjetni~ka galerija 241-684

Narodna biblioteka 241-114

@eqezni~ka stanica 221-569

Autobuska stanica 241-399

Vodovod 231-381

Gradska toplana 241-955

Taksi 232-022

Op{ta bolnica 241-022

Skup{tina op{tine 242-022

"Elektro-Doboj# 241-344

Hotel "Bosna# 242-012

Radio Doboj 241-041

DOBOJ 053

Policija 216-855

Dom zdravqa 217-421

Bolnica 217-422

Elektrodistribucija 216-119

Vlada distrikta 216-011

Komunalno 216-713

Vatrogasno 216-511

Me|unarodni pres centar 217-771

Dom kulture 049/212-803

Biblioteka 049/212-709

Fond srpske solidarnosti 218-989

Autobuska stanica 215-657

Slu`ba za odr`avawe puteva

"Bijeqinaputevi# 218-854

Udru`ewe izbjeglih i raseqenih 216-481

Grand hotel "Posavina# 217-510

Hotel "Jelena# 232-870, 232-850

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771

Carina 217-670

Crveni krst 214-789

Apoteke 217-308, 212-609, 213-150

Centar za socijalni rad 215-164

@eqezni~ka stanica 218-203

Taksi 211-740

BR^KO 049

Autobuska stanica 220-466

Akademija likovnih umjetnosti 224-703

Porodili{te 261-246

"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050

Centar javne bezbjednosti 260-926

Muzej Hercegovine 220-220

Hotel "Leotar# 261-084

Centar za informisawe i kulturu

Dom kulture

i Radio Trebiwe 260-248, 220-132

TREBIWE 059

Policija (centrala) 232-811 ili 122

Hitna pomo} 231-294

Vatrogasci 231-811

Vodovod 213-300

Galerija 213-305

Muzej 211-334

@eqezni~ka stanica 211-021

Autobuska stanica 234-141

Bolnica 231-911

Op{tina 231-149

Apoteka Kozara 231-202

Hotel "Prijedor# 234-255

Kino 211-259

PRIJEDOR 052

Stanica javne bezbjednosti 813-522

Pograni~na policija 813-901

Hitna pomo} 813-277

Op{ta bolnica 813-433

Vodovod 813-624

Autobuska stanica 813-500

Skup{tina op{tine 813-377

Elektro-Gradi{ka 813-344

Taksi slu`ba 814-765

Srpski radio Gradi{ka 814-900

Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810

Profesionalna vatrogasna jedinica 123, 814-724

GRADI[KA 051

CJB Bijeqina 207-633

Vatrogasna jedinica 204-366

Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442

Muzej Semberije 201-292

Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472

Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603

@eqezni~ka stanica 204-275

Autobuska stanica 207-322

Vodovod 209-259

Gradska toplana 209-520

Meteorolo{ka stanica 202-442

Taksi 207-864

BIJEQINA 055

Policija 751-251

Dom zdravqa 752-231

Elektrodistribucija 751-740

Vodovod 752-674

@eqezni~ka stanica - informacije 752-150

Autobuska stanica - informacije 751-411

Vatrogasno dru{tvo 751-631

Carinarnica 751-294

Narodna biblioteka 751-260

Radio Novi Grad 751-271

NOVI GRAD 052

Stanica javne bezbjednosti (centrala) 733-010

Dom zdravqa, prva pomo} 734-194

Crveni krst 734-660

Autobuska stanica 731-045

Skup{tina op{tine (centrala) 734-710

Elektrodistribucija 733-520

Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555

Veterinarska stanica 733-209

Odsjek Ministarstva

za izbjegla i raseqena lica 734-877

Dom kulutre 733-248

Vodovod 733-233

Sredwo{kolski centar

"Milorad Vla~i}# 734-833

VLASENICA 056

Crveni krst 731-660

Hitna pomo} 124

Vatrogasna slu`ba 123

Apoteka 410-333

Bolnica (centrala) 410-663,

Taksi slu`ba 918

Autobuska stanica 410-585

Informacije - Po{ta 1185

Prijava smetwi, "Telekom# 1275

RJ Elektrodistribucija 410-066

Vodovod 412-144

Komunalno preduze}e

"Komunalac# 410-497

KOZARSKA DUBICA 052

Stanica policije 122

Hitna pomo} 210-100

Policija 210-008

Profesionalna

vatrogasna jed. 210-133

Vodovod 210-154

Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234

Bolnica 210-100

Autobuska stan. 211-635

Hotel "Drina# 211-603

Hotel "Vidikovac# 210-245

@eqezni~ka st. 210-041

ZVORNIK 056

Autobuska stanica 620-873

Hitna pomo} 620-625

Dom kulture 620-271

Radio Vi{egrad 620-701

Gradska galerija 620-397

Stanica policije 620-346

Carinarnica 630-460

Hotel "Vi{egrad# 620-224

Po{ta 621-353

Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635

Skup{tina op{tina - centrala 620-586

Rehabilitacioni centar "Vilina vlas# 620-311

Saobra}ajna policija 620-989

Apoteka 620-150

Benzinske pumpe 620-261, 620-655

Vatrogasno dru{tvo 123, 620-323

Vodovod 620-112

Komunalac 630-261

Elektrodistribucija 620-600

"Romanijaputevi# 620-722

Dr`avna grani~na slu`ba 610-480

Manastir Dobrun 612-603

VI[EGRAD 058

Autobuska stanica 210-113

Hitna pomo} 124

Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199

Stanica policije 210-906

Regionalna po{ta 210-096

"Elektrodistribucija# 572-993

AMD 210-349

Benzinska pumpa 210-863

"Srbiweputevi# 572-991

Carina 575-045

Klini~ki centar 210-417

Crveni krst 210-098

Skup{tina op{tina 210-202

Radio Fo~a 210-095

Hotel "Zelengora# 210-013

Hotel "Mladost#

Tjenti{te 520-118

Komunalno preduze}e

"Izvor# 210-310

FO^A 058

~etvrtak, 29. jun 2006.VODI^

12

Prodajem ku}u, dvori{nu ku}u, gara`u

i 767 m2

zemqe u gradu, tel. 051/359-

167 ili 065/630 619.

Ku}a spratnica 9,5 h 10 m prizemqe,

sprat, potkrovqe na 370 mŸ zemqi{te

u nasequ Lau{, tel. 065/ 511-121.

Dervi{i, ku}a 11 h 9 m prizemqe,

sprat, potkrovqe na 650 mŸ zemqi{ta,

novogradwa, nezavr{eno, povoqno, tel.

065/632-818.

Lau{, poslovno-stambeni objekat sa

oko 400 mŸ korisnog prostora na 440 mŸ

zemqi{ta, povoqno, odmah useqivo,

tel. 065/511-121.

Mi{in Han, ku}a prizemnica sa dvo-

ri{nim objektom na 940 mŸ zemqi{ta,

u blizini {kole, tel. 065/632-818.

Ku}a VP 9 h 9,5 m sa dvori{nim ob-

jektima na 2900 mŸ zemqi{ta u Trnu,

mogu}nost gradwe poslovno-stambenih

objekata, povoqno, tel. 065/511-121.

Ku}a prizemnica, useqiva sa

zapo~etom gradwom novog objekta na

oko 2200 zemqi{ta u Trnu kod kasarne,

cijena 95.000 KM, tel. 065/632-818.

Prodajem ku}u novija gradwa 10h7 na

tri eta`e 4 dun. zemqe pod vo}em 1

dun. ba{te sa puno ukrasnog drve}a, 9

km od Bawe Luke, tel. 065/624-480;

Prodajem u Drago~aju novu i staru ku}u

sa pomo}nim objektima i zemqi{tem,

tel. 051/483-910; 065/337-548

U Drakuli}u, 300 m od crkve, prodajem

zapo~etu ku}u 9h12 m, prva eta`a

ura|ena pod plo~om, na prostoru od

1000 mŸ, asfalt, telefon, gradska vo-

da, struja 1/1, UT, tel. 051/212-155

Prodajem ku}u na sprat u centru gra-

da, tel. 065/531-399

Prodajem ku}u i 14 dunuma zemqe u

[argovcu, 1 km od zadwe autobuske

stanice, cijena 27,00 evra, fiksno, tel.

065/633-114

Hitno prodajem ku}u u centru grada

sa bravarskom radwom, tel. 065/

531-399

Prodajem ku}u 40 mŸ, na placu od 120

mŸ, kod Zelenog mosta, 1/1 papiri, use-

qivo odmah, povoqno, ul. Gavrila

Principa, tel. 065/636-545

Prodajem ku}u na sprat uz cestu 2.400

mŸ, vo}waka, u Debeqacima papiri 1/1

odmah useqivo, ogra|eno povoqno, tel.

065/636-545

Prodajem dvije ku}e totalno sanirane,

sa gara`om, ogra|eno, plac, 5 dunuma

sa vo}em, papiri 1/1, odmah useqivo, u

blizini petqe, asfalt do ku}e, hitno,

povoqno, ul. Blagoja Parovi}a, tel.

065/636-545

Prodajem ku}u na sprat sa poslovnim

prostorom i 700 mŸ placa 1/1, ulica

Koste Vojnovi}a kod Alibabe, hitno

i povoqno, tel. 065/636-545

Prodajem ku}u v.p. novogradwa 2004.

godina, prizemqe useqivo, voda, stru-

ja, telefon, Rami}i, "Unis#, kod kafea

"Romb# cijena 48.000 KM fiksno, tel.

065/521-481

U centru Gradi{ke, prodaje se ku}a

sa dvije eta`e, gra|ena 1971. god, tel.

065/259-460

Prodajem ku}u na sprat u centru gra-

da, tel. 065/531-388

Prodajem ku}u v.p. novogradwa 2004.

prizemqe useqivo, voda, struja, tele-

fon, Rami}i "Unis# kod kafea "Romb#,

cijena 48.000 KM fiksno, tel. 065/

521-481

Prodajem ku}u u Trnu 1 dunum zemqe

i dvori{nu zgradu, tel. 051/586-587

Prodajem stariju ku}u sa oku}nicom od

tri dunuma u Gorwoj ^esmi, cijena

120.000 KM, hitno, tel. 065/422-686

Prodajem novoizgra|enu i useqivu

ku}u sa svim prate}im objektima u

selu Potkozarje ili mijewam za odgo-

varaju}i stan u Bawoj Luci, tel.

065/582-306.

Ku}u u Slatini mijewam za stan u Ba-

woj Luci ili prodajem, tel. 065/305-892.

Prodajem u Glamo~anima (14 km od B.

Luke) nedovr{enu ku}u na tri eta`e,

oko 430 mŸ, mo`e i zamjena za ve}i stan,

tel. 065/649-232.

Prodajem ku}u u Tesli}u, na sprat, dje-

limi~no namje{tena, tel. 053/436-551;

065/790-420 do 21 ~as.

Prodajem ku}u u Prije~anima 9 h 10 mŸ

i qetnu kuhiwu 6 h 3 mŸ i dunum i po

zemqe kod Zelene doline - Kiti}.

Prodajem ku}u sa poslovnim pros-

torom i placem za gradwu, Zelengorska

65, tel. 051/213-781.

Prodajem hitno ku}u u Trnu, Nikole

Pa{i}a 48, tel. 047/432-609; 091/

750-553.

Prodajem ku}u sa dubokim potkrovqem

i dvori{nom zgradom na 360 mŸ placa,

ul. Pionirska, cijena 65.000 evra,

lokacija Obili}evo, tel. 065/935-191.

Prodajem staru ku}u na 500 mŸ placa,

Kumsale, ul. Savska br. 3, cijena 85.000

KM tel. 065/935-191.

Prodajem prizemnu ku}u na 1.230 mŸ

placa, ul. Kraqa Petra, biv{a Kar-

la Rojca, cijena 450.000 KM, tel.

065/935-191.

Prodajem mawu ku}u u centru Gra-

di{ke, hitno i povoqno, 051/816-764.

Prodajem ku}u u Obili}evu 12 h 9 -

P+1, plac 400 mŸ - 80.000 evra, tel.

051/213-722; 065/239-082.

Prodajem ku}u u Trnu 9 h 9 useqiva,

ku}u 8,5 h 5 useqivu, fasada - gra|evin-

ska dozvola, plac 900 mŸ i gra|evins-

ka parcela - 120.000 evra, tel. 051/213-

722; 065/239-082.

Ku}a u Lazarevu, prizemnica, 100.000

KM, Debeqaci - ku}a 37.000 KM, tel.

051/213-722; 065/239-082.

Prodajem ku}u kod Novog Sada, cije-

na 24.000 evra, mogu} dogovor, tel.

051/315-132; 065/988-698.

Prodajem ku}u u Trnu, ul. Cara Du{ana

32, prvi plac do ulice 1.330 mŸ, zemqe,

tel. 065/915-730.

Prodajem ku}u u Dowem Vakufu sa dvi-

je gara`e, prate}im objektima i

oku}nicom od 2.000 mŸ, tel. 065/950-773;

051/371-366;

e-mail:burazica7@yahoo.comU Prije~anima prodajem namje{tenu

ku}u, 9 h 7 m i dunum zemqe, sve 1/1, ci-

jena 60.000 KM, tel. 065/649-064.

Prodajem ku}u u Zelenom viru u Vr-

bawi ili mijewam za stan, tel. 051/

351-478.

Prodajem ku}u u Hvarskoj kod Nove

Gradi{ke - Trnava 12, cijena po do-

govoru, tel. 051/816-889.

Prodajem u Srpcu pola ku}e, pri-

zemqe, useqivo, dvori{nu sa gara`om,

useqivo, papiri za prepis uredni, tel.

051/740-839.

Prodajem ku}u i prate}e objekte i

vo}wak u Lamincima kod Gradi{ke,

cijena 20 hiqada maraka, tel. 065/

841-258.

Prodajem ku}u u Kara|or|evoj, na

placu od 500 mŸ, tel. 352-504; 380-020.

Prodajem ku}u sa dubokim potkrovqem

i dvori{nom zgradom na 360 mŸ placa,

ul. Pionirska, cijena 65.000 evra, tel.

065/935-191.

Prodajem ku}u, dvori{nu zgradu na

854 mŸ, ul. Ilije Gara{anina 61, tel.

065/628-990.

Prodajem mawu ku}u u Prije~anima,

tel. 753-396; 065/450-548.

Prodajem ku}u na tri eta`e na 680 mŸ

placa, ul. Jovice Savinovi}a br. 103,

cijena 250.000 KM, tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u na sprat na 1.350 mŸ pla-

ca, Debeqaci br. 112, cijena 30.000

evra, tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u sa dubokim potkrovqem

na 360 mŸ placa, ul. Pionirska br. 28,

cijena 65.000 evra, tel. 065/935-191.

Prodajem stariju ku}icu 1.850 mŸ, pla-

ca, uz glavni put, Sara~ica, br. 435,

cijena 50.000 evra, tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u na sprat sa poslovnim

prostorom (biv{i restoran "Tica#) na

500 mŸ, palca, Ko~i}ev vijenac, ul. Ste-

vana Moqevi}a br. 8, cijena 160.000

evra, tel. 065/935-191.

Prodajem novu ku}u 78 mŸ, 1.000 mŸ

zemqe u Slatini, sa svim mogu}im

prikqu~cima, tel. 065/540-914; 065/

633-035.

Prodajem ku}u u Bo{kovi}ima sa

prate}im objektima ili mijewam za

odgovaraju}u na moru, tel. 065/540-914.

Prodajem ku}u na sprat sa dvori{nom

zgradom i 7,5 dunuma zemqe u selu Se-

ferovci, op{tina Gradi{ka, tel.

051/868-201; 051/307-516.

Prodajem ku}u spratnicu u Lazarevu

u blizini "Intereksa#, tel. 065/721-

636; 051/387-770.

Prodajem ku}u u Zalu`anima ulica

Blagoja Parovi}a 62, tel. 386-361.

Prodajem kompletno imawe - dvije

ku}e sa prate}im objektima, u Vr-

bawcima, kod lipe lijevo ili Zarika

bb, uz "Bosanku#, cijena po dogovoru,

tel. 065/698-388; 065/263-941.

Prodajem ku}u u Novoj Topoli, 9 h 9

m na placu od 950 mŸ, tel. 051/813-525

i 065/663-787.

Prodajem ku}u na sprat (10 h 8,30), sa

poslovnim prostorom i gara`om, tel.

051/380-964, zvati od 18 do 21 ~as.

Prodajem useqivu ku}u na 500 mŸ zemqe,

ul. Save Tekelije br. 18, tel. 319-353.

Prodajem ili izdajem ku}u u centru

grada, 200 mŸ stambenog i 100 mŸ

poslovnog prostora sa gara`om, tel.

051/306-467.

Prodajem hitno i povoqno ku}u sa

prate}im objektima, tel. 065/657-436.

Prodajem ku}u visoku prizemnicu

(novogradwa), u Rekavicama na putu B.

Luka - Jajce, povoqno, tel. 065/448-808;

065/635-354.

Prodajem ku}u u Ga{incima pored

magistralnog puta Gradi{ka - Kozars-

ka Dubica, udaqena 17 km od Gradi{ke,

tel. 065/446-044; 051/860-791 i 065/

912-531.

Prodajem ku}u - sa oku}nicom u [ar-

govcu - zvati od 17 do 20 ~asova, tel.

051/304-954.

Prodajem stariju ku}u i 6.200 mŸ (2.000

mŸ {ume) zemqe, 1 km od "Elektro-

prenosa#, Rami}i (cijena po dogovoru),

tel. 065/636-319.

Prodajem polunamje{tenu, useqivu

ku}a sa vrtom i oku}nicom, Istarska

ulica br. 5, Prijedor, tel. 052/214-616;

065/907-827 006988.

Prodajem ku}u na moru u Kra{i}ima

sa odli~nim pogledom na zaliv, mo`e

zamjena za Novi Sad, Beograd ili Bawu

Luku, tel. 051/223-590, 065/422-215.

Prodajem ku}u dva sprata, potkrovqe,

gara`u i farmu sa desetak dunuma

zemqe, tel. 057/373-005.

Prodajem u Debeqacima ku}u sprat-

nicu sa poslovnim prostorom, pro-

davnica mje{ovite robe, tel. 313-212;

316-321.

Prodajem ku}u u Prijedoru, 400 mŸ,

novogradwa, 300 m od bolnice, tel.

065/793-258.

Prodajem ku}u sa centralnim grijawem

u Prijedoru, tel. 065/331-629

Prodajem ku}u sa gara`om i 400 mŸ

oku}nice u centru Kozarske Dubice,

tel. 061/760-439.

Prodajem ku}u u ^esmi 9,5 h 8,5 1/1 na

500 mŸ, zemqe, ku}a nije zavr{ena, tel.

065/748-126; 370-618.

Prodajem devastiranu ku}u na placu od

2.800 mŸ kod benzinske pumpe u Bijelom

Brdu, nedaleko od Biha}a, cijena povo-

qna, tel. 065/671-349.

Prodajem ku}u u Hrvatskoj kod Nove

Gradi{ke - Trnava 12, cijena po do-

govoru, tel. 051/816-889.

Prodajem ku}u na Ilixi 9 h 8,50 m sa

prate}im objektom 8 h 5, uredni pa-

piri, 1/1, ul. Lu`ansko poqe 35, tel.

065/233-810.

Prodajem ku}u sa pomo}nim objekti-

ma i vo}wakom u selu Laminci - Gra-

di{ka, cijena 20.000 KM, tel. 065/

841-258.

Prodajem ku}e u ̂ esmi i dunum zemqe,

tel. 585-926.

Prodajem ku}u sa oku}nicom od 15

dunuma obradive zemqe u Malom

Qev~anskom Razboju, po~etna cijena

35.000 KM, tel. 051/316-433.

Prodajem novu ku}u dupleks, svaki stan

ima 100 mŸ, i 30 mŸ placa, sre|en unutra,

sve cijena 40.000 KM, svaka polovi~na,

tel. 065/437-400

Prodajem novu ku}u 9,5 h 8,5 m, visoka

prizemnica, 2,5 dunuma zemqe, struja,

voda - autobusko stajali{te 100 m

udaqeno, cijena 40.000 evra, tel.

065/437-400.

Prodajem ku}u spratnicu, novu, 700 mŸ

oku}nice 125.000 KM, povoqno, tel.

065/437-400.

Prodajem ku}u u Gradi{ci, dimenzi-

ja 10 h 7 m, na sprat, sa podrumom, ul.

Veselina Masle{e, naseqe Sewak, tel.

065/ 948-604.

Prodajem ku}u i dva plus osam dunuma

zemqe, struja, voda, telefon, asfalt,

ul. rasvjeta, 2 km, od Gradi{ke, tel.

065/859-005.

Prodajem ku}u u Kara|or|evoj br. 493,

tel. 273-001.

Prodajem ku}u sa oku}nicom od 15

dunuma obradive zemqe u Malom

Qev~anskom Razboju, 35.000 KM, tel.

051/316-433.

Prodajem ku}u povoqno, Kara|or|eva

423, tel. 065/546-654.

Prodajem monta`nu ku}e, "Promo#,

Dowi Vakuf, 295 KM/mŸ, gruba mon-

ta`a, kqu~ u ruke, cijena po dogovoru,

tel. 065/549-687.

Kupujem ku}u u okolini Bawe Luke do

60.000 KM, tel. 065/239-082; 051/

213-722.

Mijewam ku}u za trosoban stan ili

prodajem, 10h7 m, 4 dun. zemqe pod

vo}em 1 dun. ba{te sa puno ribizla, ma-

lina i ukrasnog drve}a, tel. 065/624-

480; 065/329-765

Mijewam ku}u i zemqu (u komadu 50

dunuma) Kutawa, Dowi Vakuf, za

sli~no od B. Luke do Gradi{ke, tel.

065/733-734.

Mijewam imawe od 50 dunuma u Hr-

vatskoj za pribli`no u Mi{inom

Hanu, tel. 065/969-764.

Ku}a u Drago~aju za stan u Bawoj Lu-

ci, uz doplatu, dokumentacija uredna,

tel. 051/225-951.

Mijewam ku}u sa imawem u Hrvatskoj

za odgovaraju}e u okolini Bawe Luke,

tel. 463-890.

Mijewam ku}u u Gradi{ci, 120 mŸ, za

stan u Bawoj Luci, tel. 065/220-528.

Mijewam ku}u na po~etku [u{wara,

10 h 7, ~etiri dunuma zemqe pod vo}em

i dunum ba{te za trosoban stan, tel.

065/624-480.

Prodajem vikendicu na sprat u Dowoj

^esmi sa 2,2 dunuma placa pod vo}em

1/1 ogra|eno, Lipova Glavica, ima

struja voda, tel. 065/636-545

Prodajem vikendicu ve}u sa 1 dunumom

vo}waka, ogra|eno sa vodom i strujom

uz cestu, asfalt doku}e u Slatini 1/1

hitno, povoqno odmah useqivo, tel.

065/636-545

Prodajem vikendicu Lakta{i (Koba-

tovci) sa vo}wakom i {est dunuma

obradivog zemqi{ta, tel. 051/319-801;

065/620-186

U Lakta{ima prodajem monta`nu

vikendicu - voda, struja, vo}e, ogra-

|eno, dunum placa, povoqno, tel.

065/660-459

Prodajem vikendicu u ^arda~anima,

tel. 00491753636706

Prodajem vikendicu u Kaocima, Sr-

bac, sa mawom dvori{nom zgradom

2.050 mŸ zemqe, 18 plemenitih vo}ki,

voda prirodnim padom, Sava 300 m,

planina 50 m, vrlo povoqno, tel.

065/717-820.

Prodajem vikendicu kod ^elinca uz

Jo{avku rijeku, tel. 051/ 281-720;

065/650-422.

Prodajem vikend-ku}u sa prate}im ob-

jektom, vo}wakom, dunumom zemqe, 171,

u Dervi{ima, tel. 051/469-232.

Prodajem vikendicu i 3.000 mŸ zemqe

u selu Kokori kod Prwavora - pored

puta, cijena po dogovoru, tel. 051/

439-576.

Prodajem vikend ku}u kod "Pivare#,

1.500 mŸ i objekat 150 mŸ, tel. 065/

585-860.

Prodajem povoqno vikendicu u Gorwoj

Slatini, ~vrsta gradwa, useqiva, stru-

ja, voda, odvod, uzemqewe i 500 mŸ pla-

ca sa vo}wakom, tel. 065/895-244;

065/448-640.

Slatina - prodajem useqivu vikend

ku}u sa 2.000 mŸ vo}waka i gara`om

udaqenu 150 m od puta Bawa Luka -

Slatina ili mijewam za stan u Bawoj

Luci, tel. 065/695-439; 065/695-439.

Predajem vikendicu u ^arda~anima,

tel. 065/581-773; 051/318-739.

Bawa Luka, Novakovi}i, 1.700 mŸ zem-

qi{ta uz autoput, mogu}nost gradwe

poslovnog objekta, povoqno, tel. 065/

632-818.

Bawa Luka, Novakovi}i, 6400 mŸ

zemqi{ta uz autoput, mogu}nost grad-

we poslovnih objekata, dogovor, tel.

065/511-121.

Dervi{i, zapo~eta gradwa stambenog

objekta 10 h 10 m na 500 mŸ zemqi{ta

sa projektnom dokumentacijom i odo-

brewem za gradwu, tel. 065/632-818.

Gra|evinska parcela 3.600 mŸ kod Po-

qoprivredne {kole, mogu}nost grad-

we poslovnog objekta cca 4000 mŸ ko-

risne povr{ine, tel. 065/511-121.

Prodajem 6. dun. zemqe sa 50 mladih

vo}aka, sun~ana strana, malo brda{ce,

vidi se Vrbas i Trn, jeftino 1 dun.

2500 KM, tel. 065/624-480; 065/329-765

Prodajem 1800 mŸ, zemqe u poqu na

po~etku [u{wara 150 m do glavne ces-

te, tj. autobuske stanice [u{wari, B.

Luka, tel. 065/624-480; 065/329-765

Prodajem 6 dun. zemqe u Glamo~anima,

150 m od autoputa, povoqno za ribwak,

tel. 065/692-136

Prodajem zemqi{te 5400 mŸ ili u

placevima u centru Aleksandrovca,

tel. 065/397-088; 065/977-492

Parcela zemqi{ta 5400 mŸ, ili u

placeve - centar Aleksandrovca - na

prodaju, tel. 065/397-088; 065/977-492

Prodajem dunum zemqe sa monta`nim

objektom 3h2 mŸ, papiri 1/1 dozvoqena

gradwa, sve ogra|eno, tel. 051/469-906,

Prijakovci

Prodajem 15 dunuma zemqe na Kr~mari-

cama sve 1/1 mo`e i placevi, tel.

051/312-127; 065/623-554

Prodajem 70 dunuma zemqe i {ume u ko-

madu - mo`e placevi, sve 1/1 u Bawoj

Luci, tel. 051/312-127; 065/623-554;

065/726-222

Prodajem 5 dunuma - gra|evinska,

parcela 1/1 na Petri}evcu, Bawa Lu-

ka, tel. 065/786-535; 051/362-899

Prodajem placeve u centru Aleksan-

drovca ili 5.400 mŸ, u komadu, 065/977-

492; 065/397-088

Prodajem placeve na Star~evici 400

mŸ tel. 437-217

Prodajem 6 dunuma zemqe u Glamo~an-

ima 150 m od auto puta, prema Popovi}

otpadu, tel. 065/692-136

Prodajem zemqu u Glamo~anima 6 dun.

udaqeno od Autoputa 150 m - voda, stru-

ja, 1/1 tel. 065/785-809

Prodajem 3.500 mŸ, placa na Kr~mari-

cama 1/1 + gratis vikendica, ima {ume,

hitno i povoqno, prelijep pogled na

Bawu Luku, tel. 065/636-545

Prodajem plac 1.000 mŸ, na Kr~mari-

cama voda, struja blizu cesta povoqno,

hitno, 1/1, tel. 065/636-545

Kod Zelenog vira u Vrbawi, prodajem

2,6 dunuma zemqe, tel. 051/421-037

Prodajem 2 placa vel. 700 mŸ, u Bar-

lovcima, tel. 051/461-640; 065/983-816

Prodajem dva placa u Drago~aju, uz as-

falt, stara Prijedorska cesta, grads-

ka voda, telefon, struju, rasvjeta, tel.

065/612-983; 051/463-891

Prodajem plac sa izgra|enim podru-

mom u Drakuli}u 1000 mŸ, ulica sa dvi-

je strane placa, voda, struja, tel. ci-

jen. 42.000 KM, tel. 065/437-400

Prodajem imawe u Drago~aju sa dva ne-

dovr{ena objekta uz asfalt, struja,

gradska voda telefon, rasvjeta, dva

ulaza, tel. 065/612-983

Prodajem plac 1.000 mŸ, monta`na

vikendica, gara`a, sa komunalijama,

vrlo povoqno, gudura, 400 m od bawe

Lakta{i, tel. 051/308-686; 308-686,

zvati od 19 do 23 svaki dan

Prodajem plac 1.400 mŸ, vikend naseqe

Glamo~ani, 750 mŸ je {qivik, a 650 mŸ

{uma, vrlo povoqno, plac je uz put,

spomenik Crni}a glavica, tel. 051/

308-686; 308-686, zvati od 19 do 23 sva-

ki dan

Prodajem 15 dunuma zemqe, selo Jazo-

vac, op{tina Gradi{ka, Bre`uqak,

povoqno za vo}arstvo, blizina as-

faltnog puta, hitno - povoqno, tel.

065/801-986

Prodajem 17,5 dunuma zemqe u Jablanu

(voda - struja - telefon) cijena 25.000

KM, tel. 065/549-687

Prodajem plac u Lazarevu 2.100 mŸ,

pored "AC-Ne{kovi}# dozvoqen st.

poslovni objekat Po+P+4+M, cijena

500.000 KM tel. 065/549-687

Prodajem plac u Lazarevu 700 mŸ, pored

"Krajinalijeka#, cijena 85.000 KM,

tel. 065/549-687

Prodajem zemqi{te sa vikendicom u

okolini centra Slatine, 1.650 mŸ, as-

faltni put, struja, voda i kanalizacija,

sve prikqu~eno, tel. 051/588-150.

Prodajem placeve u Kuqanima na

glavnom putu, tel. 385-086.

Prodajem 10,5 dunuma obradive zemqe

u Milosavcima, op{tina Lakta{i, uz

put, pogodna za gradwu ku}e, 1/1, cije-

na 1 KM/mŸ, tel. 065/512-822.

Prodajem plac sa {umom i pla`om na

Vrbasu, povr{ine 3.000 mŸ, Bawa Lu-

ka, naseqe Prije~ani, tel. 065/900-125.

Dajem {est dunuma zemqe da neko

pokosi i o~isti, tel. 380-590.

Prodajem plac sa temeqom u Glamo~an-

ima kod "Agi} kompanije#, mo`e i za-

mjena za automobil, tel. 065/577-753.

Prodajem 990 mŸ, zemqe u centru

Kozarske Dubice, gradwa dozvoqena,

tel. 065/755-574.

Prodajem plac u Motikama 1.100 mŸ,

ima voda, struja, asfalt, izlazi na dva

puta, blizu stanice gradskog autobusa,

tel. 051/207-147; 065/566-505.

Prodajem dunum zemqe, a mo`e i vi{e

na Star~evici, 2,5 km od kafi}a

"Voks#, povoqno za vikendicu, a i ci-

jena je povoqna, tel. 065/666-197.

Prodajem plac u Karanovcu, pored te~e

potok, tel. 427-205; 065/794-153.

Prodajem dva placa 894 mŸ, 662 mŸ, No-

va Topola, preko puta Fabrike sto~ne

hrane, 1/1, vodovod, rasvjeta, tel.

051/581-528.

Prodajem placeve u Lakta{ima 500 m

od hotela "San#, tel. 051/351-478.

Prodajem {est placeva u Rami}ima,

tel. 065/628-990.

Prodajem plac 471 mŸ, u Drakuli}u kod

crkve, UT uslovi, ekstra lokacija, tel.

065/514-117.

Prodajem placeve u Lakta{ima, 500 m

od hotela "San#, tel. 051/351-478.

Hitno prodajem plac zemqe od 1.300 mŸ,

sa ozidanim objektom pod plo~om,

veli~ine 8 h 6,5 m, u ul. Blagoja

Parovi}a kod br. 95, Zalu`ani, {upa,

struja, voda, tel. 065/691-542.

Prodajem dunum zemqe na Star~evici,

a mo`e i vi{e, 2,5 km od kafi}a

"Voks#, povoqno za vikendicu, tel.

065/666-197.

Prodajem osam dunuma zemqe u nasequ

Kraji{nika (Nova Topola), tel.

0038552543601 zvati od 10 do 20

~asova.

Prodajem dunum zemqe u Karanovcu,

tel. 427-205; 065/794-153.

Prodajem {est dunuma gra|evinskog

zemqi{ta, prikqu~ena voda, struja,

telefon, nasuto i uvaqano, tel.

065/518-181, 051/584-263.

Prodajem gra|evinski plac 600 mŸ kod

stadiona "Naprijed# slobodna grad-

wa, tel. 065/638-200.

Prodajem placeve u Pavlovcu - povo-

qno, zvati od 16 ~asova, tel. 051/

282-278.

Prodajem dva gra|evinska zemqi{ta

- dozvoqeno gradwa, asfalt, struja, vo-

da, tel. 281-349; 281-299.

Prodajem zemqu u Velikom Bla{ku

na putu za Slatinu, povoqno, tel.

051/501-412.

Prodajem 3.000 mŸ zemqe, kilometar

od "Elektroprenosa# (od toga 500 mŸ

{ume), cijena povoqna, tel. 065/

636-319.

Prodajem u Zalu`anima kod stadiona

devet placeva, od 450 do 500 mŸ, sa ucr-

tanim objektima, 10 h 10, tel. 065/

499-179.

Prodajem parcele u [argovcu, 650 mŸ,

750 mŸ, 800 mŸ, sa UT uslovima, voda,

struja, telefon, dozvoqena gradwa, 1/1

vlasni{tvo, 14 KM/mŸ, tel. 065/

950-370.

Hitno prodajem 2 h 4 dunuma luke pod

vodom, ima ribe za ribogojili{te, ci-

jena povoqna, tel. 065/303-860.

Prodajem devet placeva zemqi{ta u

Zalu`anima kod stadiona, tel. 065/

499-179.

Ku}a u [argovcu, dva trosobna stana,

oku}nice 500 mŸ, cijena povoqna, tel.

065/694-653.

Prodajem zemqu u Karanovcu pored

asfalta, jedna parcela pored potoka,

tel. 427-205; 065/794-153.

Prodajem zemqu u Velikom Bla{ku

(500 m od glavnog puta Kla{nice -

Slatina), komunalije obezbije|ene,

tel. 501-768.

Prodajem zemqi{te sa vikendicom

Slatina - 1.650 mŸ, asfalt, voda, stru-

ja i kanalizacija prikqu~ena, tel.

051/588-150.

Prodajem placeve u Gradi{ci, reg-

ulisana gra|evinska dozvola, sprove-

deni struja, voda i telefon, tel.

051/830-688.

Prodajem tri dunuma gra|evinskog

zemqi{ta 1,5 km od kasarne

Zalu`ani, mo`e i u placevima - povo-

qno, tel. 065/758-888, zvati poslije 16

~asova.

Prodajem sedam dunuma zemqe u

[u{warima, 3.000 KM po dunumu, ima

struja, voda i telefon, tel. 065/

786-832.

Prodajem plac 600 mŸ, u Ugrinovcima,

naseqe Grmovac, op{tina Zemun - Sr-

bija, tel. 065/581-773; 051/318-739.

Prodajem zemqu u Pavlovcu, tel.

051/272-475; 065/837-884.

Prodajem vi{e placeva u Kuqanima uz

glavni put, na jednom od wih i staru

ku}u, tel. 065/638-300.

Prodajem plac na Petri}evcu, vlas-

ni{tvo 1/1, tel. 065/902-598.

Prodajem plac 500 mŸ, Kuqani, 1.200 m

od Zalu`ana, tel. 065/306-147.

Prodajem zemqu u Karanovcu, tel. 427-

205; 065/794-153.

Prodajem plac 1.500 mŸ, Kosovska bb,

Lau{, tel. 065/362-756.

Prodajem devet dunuma zemqe Razboj,

Lijev~e poqe, tel. 051/468-653; 065/

306-272.

Prodajem sedam dunuma zemqe u cen-

tru Slatine u komadu ili parcelama,

tel. 051/588-046.

Prodajem plac u centru Slatine, povo-

qno, tel. 588-095.

Prodajem povoqno 2,5 dunuma zemqe u

Prije~anima, dozvoqena gradwa, tel.

051/315-134.

Atraktivan ve}i plac, idealan za

stambeno-poslovnu zgradu u Prwavoru

uz glavnu saobra}ajnicu, povoqno, tel.

318-296; 661-165.

Prodajem {est placeva, dozvoqena

gradwa, Lakta{i - Lug, tel. 051/533-

048 ili 065/384-102.

Prodajem zemqu sa vo}wakom u Ve-

likom Bla{ku, odli~no za vikendice,

put asfaltni, voda, struja, tel. 051/

318-609.

U Glamo~anima kod Trna povoqno pro-

dajem ku}u 11 h 8 m sa podrumom, 12

dunuma zemqe pod vo}em i dunum {ume,

tel. 051/214-427.

Prodajem 10 dunuma zemqe u

[u{warima, struja, voda, telefon, as-

falt, gradski prevoz, tel. 051/216-140;

065/310-057.

Prodajem povoqno placeve na

Kr~maricama od 2.300 mŸ i 600 mŸ, tel.

065/595-497.

Prodajem plac u Rebrovcu i Kuqani-

ma, od 530 i 700 mŸ, tel. 051/212-628;

065/322-834.

Prodajem u Jakupovcima sedam dunuma

zemqe, 1/1, povoqno za sve namjene,

tel. asfalt, struja i voda, tel. 051/539-

006; 065/650-289.

Prodajem na po~etku Jakupovaca 6,5

dunuma zemqe, 1/1, mo`e i za placeve,

asfalt, struja, telefon, blizu novog

autoputa, cijena 1 mŸ 12 KM, tel.

302-742.

Prodajem zemqu u Kolima, 11 dunuma

zemqe uz asfalt, tel. 051/463-694.

Gradi{ka naseqe Rovine, prodaje se

plac 516 mŸ sa svim papirima, vlas-

ni{tvo 1/1, hitno, povoqno, tel.

065/641-017.

Prodajem plac u Drago~aju, voda, stru-

ja, asfalt, tel. 065/546-420.

Prodajem 1.000 mŸ zemqe uz glavnu

ulicu Kla{nice - Prwavor kod

"\uki}# pumpe u Drugovi}ima, tel.

065/267-635; 051/461-739.

Prodajem 2.500 mŸ zemqe u Jo{avci,

pored puta ^elinac - Prwavor, tel.

065/561-600.

Prodajem {umu u Kara|or|evoj uli-

ci, Pavlovac, tel. 317-464.

Prodajem placeve u Rebrovcu, gradwa

dozvoqena, cijena povoqna, tel.

051/429-762.

Prodajem plac u Kuqanima, Rebrovcu

i Drakuli}u, povoqno, tel. 051/

212-628; 065/322-834; 065/277-647.

Prodajem dvosoban stan 64 mŸ drugi

sprat, novogradwa u ul. Novice Cero-

vi}a, tel. 065 632 818.

Prodajem trosoban stan 82 mŸ drugi

sprat u ul. N. Pa{i}a, tel. 065/

511-121.

Prodajem ~etvorosoban stan 110 mŸ dru-

gi sprat, salonski, strogi centar, tel.

065/632-818.

Prodajem ~etvorosoban stan, 106 mŸ,

tre}i sprat, detaqno saniran, odmah

useqiv, naseqe Borik, tel. 065/

511-121.

Prodajem jednosoban stan, 34 mŸ prvi

sprat, novogradwa, useqiv po~ekom ju-

la u nasequ `ute zgrade, Petri}evac,

tel. 065/511-121.

Prodajem jednosoban stan 40 mŸ peti

sprat lift, novogradwa, ekstra ure|en,

odmah useqiv, ul. Haxi Ruminova, Novi

Sad, tel. 065 511 121.

Prodajem jednosoban stan 30 mŸ, VP, u

nasequ Obili}evo, tel. 065/511-121.

Prodajem dvosoban stan 60 mŸ, dva

balkona - kod "Glasa#, 1.200 KM/mŸ,

tel. +381638853018;

Prodajem - mijewam za Beograd ili

Pan~evo trosoban stan u Gradi{ci,

80,37 mŸ, dvije terese, dobra lokacija,

ul. Vidovdanska 11 (zgrada apoteke),

tel. 065/360-640; 00381-13-348-353

Saniran stan 64 mŸ, I sprat, prodajem

ili mijewam za mawi, do 40 mŸ, do IIsprata u obzir dolazi Borik, Nova

varo{, blizina, grada, stan je na

odli~noj lokaciji, cijena 1400 KM po

1 mŸ, Borik, tel. 051/309-583

Prodajem stan 68 mŸ, kod Gimnazije,

Zmaj Jovina ulica 171, hitno povoqno

nema kapitalne, tel. 065/636-545

Prodajem stan 65 mŸ, 1/1 u suterenu na

Mejdanu, totalno sre|en, vodovod, ku-

Prodajem jednosoban stan, 44 mŸ,

lokal 16 mŸ i gara`u - sve na jed-

nom mjestu, Jevrejska, tel. 065/598-

373; 051/587-015 000019 G

Prodajem dvosoban komforan stan

u Tuzli ili mijewam za odgova-

raju}i u Bawoj Luci, tel. 051/

302-338, 065/780-565. (000029 G)

PRODAJA

STANOVI

Prodajem placeve u Trnu iza

restorana "Jezero#, tel. 065/622-

173; 051/508-711; 000003 M

Prodajem zemqi{te sa vo}wakom

1.500 mŸ, ogra|eno, u Prijakovci-

ma, papiri 1/1, hitno, tel. 065/516-

809; 065/561-336 000007 G

Prodajem 2,5 dunuma zemqe u

Ma|iru kod B. Luke sa svim

prikqu~cima, tel. 052/432-102;

065/427-478; 001455 BZ

PRODAJA

ZEMQI[TA

VIKENDICE

ZAMJENA

KUPOVINA

Prodajem ku}u u Boriku sa tri

trosobna stana i poslovnim pros-

torom, u prizemqu i gara`a, u

ra~un uzimam i stan; tel. 065/

776-748. 000006 G

Prodajem ku}u sa prate}im ob-

jektima na 700 mŸ placa u Rosuqa-

ma, tel. 051/351-064; 000021 M

Prodajem ku}u prizemnicu 60 mŸ,

oku}nice 700 mŸ i pomo}ni objekat

uz ku}u, prema Debeqacima, ul.

Te{ana Podrugovi}a, cijena povo-

qna, tel. 424-233 000015 G

PRODAJA

KU]E

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I

~etvrtak, 29. jun 2006. OGLASI

13

patilo, hitno i povoqno, tel. 065/

636-545

Prodajem dvosoban stan u Boriku,

prizemqe 64 mŸ, 1/1 odmah useqiv,

mogu}i dogovori nema kapitalne hit-

no ipovoqno, tel. 065/636-545

Prodajem trosoban stan 75 mŸ u centru,

tel. 065/733-555; 0038598460573

Prodajem trosoban stan u Gradi{ci,

ul. Kozarskih brigada, povr{ine 82.50

mŸ, ~etvrti sprat, tel. 051/831-232;

065/663-787

Prodajem trosoban stan 60 mŸ u ul. Ive

Andri}a, tel. 065/642-028

Prodajem trosoban stan u Gradi{ci 79

mŸ, ul. Hilandarska, tre}i sprat, tel.

051/831-232 i 065/642-028

Prodajem jednosoban stan, 34 mŸ, u novo-

gradwi na Petri}evcu, naseqe @ute

zgrade, tel. 051/223-596; 065/422-215

Prodajem stanove u novogradwi od 27

mŸ na Petri}evcu, tel. 051/223-590;

065/422-215

Prodajem trosoban stan kod Sama~kog

hotela, 75 mŸ, v. p. - povoqno, tel.

051/213-722; 065/785-526.

Prodajem jednosoban stan 46 mŸ, IIsprat, na Ko~i}evom vijencu, tel.

051/213-722; 065/785-526.

Prodajem u centru dvosoban stan 60

mŸ, II sprat, tel. 051/213-722; 065/785-526.

Prodajem trosoban stan u nasequ Ante

Jaki}a, tel. 051/213-722; 065/785-526.

Prodajem dvosoban stan, 50 mŸ, drugi

sprat, ul. Patrijarha Arsenija ̂ arno-

jevi}a 3, tel. 065/542-008.

Prodajem trosoban stan, centar 86 mŸ,

II sprat, novija gradwa, tel. 065/277-647.

Prodajem stan u Srpcu, 63 mŸ, cijena po

dogovoru, tel. 065/754-249.

Prodajem dvosoban stan 60 mŸ, dva

balkona, kod "Glasa#, 1200 KM/mŸ, tel.

+381638853018.

Prodajem trosoban stan 77 mŸ (dva

balkona) u Mrkowi} Gradu, cijena

povoqna, tel. 051/314-432; 309-185.

Prodajem u Gradi{ci jednosoban stan

41 mŸ, prvi sprat, centralno grijawe,

kablovska, telefon, pogodan za

poslovni prostor, u blizini grani~nog

prelaza, tel. 051/814-584; 814-989.

Prodajem stan 55 mŸ, prvi sprat,

po~etak Dervi{a i 68 mŸ, Star~evica

- nema kapitalne, tel. 061/577-965,

051/311-609.

Prodajem stan kod "Integralove#

zgrade 38 mŸ, IV sprat - 1200 KM/mŸ tel.

051/213-722; 065/785-526.

Prodajem stan Borik, 62 mŸ - 1.300

KM/mŸ; tel. 051/213-722; 065/785-526.

Prodajem stan 48 mŸ - II sprat - 70.000,

tel. 051/213-722; 065/785-526.

Prodajem stan, Ko~i}ev vijenac, 87 mŸ

- 1.300 KM/mŸ, tel. 051/213-722; 065/

785-526.

Prodajem stan od 70 mŸ, u samom cen-

tru Doboja, vlasni{tvo 1/1, povoqno,

tel. 065/638-984; 051/381-320.

Prodajem dvosoban stan, 64 mŸ ili mi-

jewam za mawi uz doplatu, tel. 065/

299-735.

Prodajem stan 63 mŸ, I sprat, 13.000

KM/mŸ, ul. Jovana Jan~i}a.

Prodajem dvosoban stan ili mijewam

za jednosoban, tel. 051/212-628 i pro-

dajem poslovni prostor 47 mŸ uz Tranz-

it, tel. 065/322-834; 051/212-628.

Prodajem dvoiposoban stan 71 mŸ,

Ko~i}ev vijenac, tel. 051/213-920;

065/497-708.

Hitno prodajem dvoiposoban stan 80 mŸ,

u centru Bawe Luke, Vase Pelagi}a

34 d, tel. 065/956-085.

Kupujem stan u B. Luci do 1.000 KM/

mŸ, isplata odmah, tel. 065/663-104

Kupujem garsoweru ili mawi jed-

nosoban stan do 35.000 KM, prednost

imaju oni koji su bli`e fakultetu,

bez posrednika, tel. 065/343-833

Hitno kupujem stan u Bawoj Luci, tel.

065/696-604

ZKupujem garsoweru bli`e centru,

tel. 319-489

Kupujem garsoweru ili jednosoban

stan, tel. 051/501-156

Kupujem jednosoban stan na pravcu

Centar - Star~evica, tel. 051/318-359;

065/323-142, zvati od 20 do 22 ~asa

Kupujem garsoweru ili mawi jed-

nosoban stan u Bawoj Luci, tel.

065/974-337.

Kupujem jednosoban stan do 40 mŸ ili

mijewam za dvosoban od 53 mŸ u nasequ

\. \akovi}a, prednost Nova varo{ i

Rosuqe, tel. 065/322-834; 051/212-628.

Kupujem dvoiposoban ili trosoban

stan u Bawoj Luci, bez posrednika,

tel. 065/627-591.

Kupujem stan novije izgradwe do tre}eg

sprata, oko 65 mŸ, u centru Bawe Luke,

tel. 065/720-174.

Kupujem mawi stan u Boriku ili Novoj

varo{i, tel. 065/526-543.

Kupujem stan u N. Sadu ili mijewam

za ku}u u B. Luci, tel. 065/663-104.

Kupujem stan do 45 mŸ u B. Luci, hit-

no, tel. 065/425-752.

Kupujem jednosoban ili mawi dvosoban

stan, tel. 051/308-925.

Kupujem stan u Bawoj Luci, oko 60 mŸ,

tel. 065/638-788.

Kupujem jednosoban stan ili garsoweru

povr{ine od 25 do 35 mŸ, po mogu}nos-

ti sa balkonom, tel. 065/322-834;

051/212-628.

Kupujem garsoweru ili mawi jed-

nosoban stan bez posrednika, tel.

065/579-931.

Kupujem garsoweru ili mawi jed-

nosoban stan, tel. 065/591-861.

Kupujem mawi dvosoban stan - bez

posrednika, prednost A. Jaki}a i No-

va varo{, tel. 065/538-246.

Kupujem garsoweru u Boriku ili

Star~evici, tel. 065/607-160.

Kupujem stan u B. Luci, hitno, tel.

065/425-752.

Izdajem dvosoban namje{ten stan u

centru grada, tel: 065/656-377, 065/

241-551.

Izdajem dvoiposoban nenamje{ten

stan, 67 mŸ, u Bawoj Luci na I spratu,

naseqe Sunce, tel. 065/983-892

Izdajem dvoiposoban nenamje{ten stan

67 mŸ, u B. Luci na I sptaru dvosprtnice,

naseqe Sunca, tel. 065/983-892

Izdajem prazan jednosoban stan pose-

ban ulaz, ul. Rade Marjanca 26 Pa-

prikovac

Izdajem konforan jednosoban stan u

stambenom objektu centar grada, tel.

065/721-032

Izdajem namje{tenu garsoweru, ul.

Sopo}anska 15, u Lazarevu 2 ni`e In-

tereksa, za samce, tel. 371-473

Izdajem prazan konforan stan na

Star~evici, 4 sp. sa kablovskom an-

tenom 200 KM, ostali tro{kovi po

dogovoru, tel. 065/376-354

Izdajem dvosoban, prazan stan u nase-

qu Obili}evo, sve informacije na

tel. 065/651-605

Izdajem namje{tenu garsoweru u Novoj

varo{i, (kod motela "Kamel#, tel.

051/301-893; 065/983-404

Izdajem namje{ten jednosoban stan ul.

Kozarska, tel. 207-332

Izdajem namje{tenu sobu c. grijawe -

kupatilo i upotreba kuhiwe djevojka-

ma centar 1 tel. 051/208-334 cijena

povoqna

Izdajem trosoban stan - sprat ku}e -

Kosovska 83 A, B. Luka, cijena 200 KM

tel. 051/280-607; 065/596-416

Izdajem stan 50 mŸ, na Lau{u, ul

U`i~ka 28 A, tel. 051/280-115; 051/

280-153

Izdajem mawi jednosoban stan gar-

sowere sobe sve namje{teno i poseb-

no, veoma povoqno, tel. 065/636-195;

051/212-691

Izdajem prazan jednosoban stan pose-

ban ulaz telefon udaqen od centra

grada 3-4 KM, cijena 150 KM, tel. 381-

196; 065/710-314

Izdajem prazan jednosoban stan u ul.

Kraqa Petra II 57 (na du`i period),

tel. 312-329

Izdajem namje{tenu garsoweru djevo-

jci - djevojkama, tel. 065/079-003

Izdajem stan, garsowere i sobe nam-

je{teno i sve posebno, veoma povoqno,

Kraji{ka 28, tel. 065/636-195; 051/

212-691

Izdajem prazan jednosoban stan pose-

ban ulaz - telefon, udaqen od centra

grada 3-4 KM, tel. 381-196; 065/710-314

Izdajem namje{tenu sobu c. grijawe

kupatilo upotreba kuhiwe djevojakma

centar 1, cjena povoqna, tel. 051/

208-334

Izdajem konforan jednosoban stan u

stambenoj zgradi u centru bez nam-

je{taja, tel. 065/721-032

Izdajem namje{tenu dvori{nu ku}u u

ulici Stevana Bulaji}a 47, Obili}evo,

vrlo povoqno, tel. 051/460-520; 065/

292-399

Izdajem djevojkama dvije namje{tene

sobe sa kuhiwom i kupatilom cen-

tralno grijawe vlastito, poseban ulaz,

tel. 051/291-054

Izdajem jednokrevetnu i dvokrevetnu

sobu, povoqno, tel. 065/897-594

Primam djevojku u namje{tenu

dvokrevetnu sobu, udobnost, mir i sig-

urnost na prvom mjestu, Borik, tel.

051/309-583, cijena povoqna po do-

go’voru.

Izdajem prazan trosoban stan u stam-

benoj zgradi ulica Du{ka Ko{~ice,

hitno i prazan, tel. 065/636-545

Izdajem stan prazan jednosoban

Bo`idara Axije 51 B, tel. 281-463

Lau{

Izdajem povoqno namje{tenu sobu

Marka Lipovca 45, u obzir dolaze

`ene, tel. 351-493

Izdajem trosoban komforno nam-

je{ten stan u centru B. Luke poslovn-

im qudima i strancima, tel. 065/

618-241

Izdajem trosoban lijep namje{ten stan

u centru - prvi sprat, tel. 065/645-876

Izdajem dvokrevetnu sobu za studente,

|ake mu{karace upotreba kuhiwe i

kupatila Ravnogorska 3, Bawa Luka,

tel. 051/307-736

Izdajem dvokrevetnu sobu u centru,

tel. 065/733-555

Iznajmqujem namje{tenu garsoweru

(povoqno), tel. 065/776-172

Izdajem prazan stan sa telefonom

prednost dajem bra~nom paru sa djete-

tom cijena 150 KM, tel. 381-196;

065/423-373

Izdajem dvosoban stan sa centralnim

grijawem u centru Zvornika, mo`e

prodaja ili zamjena za odgovaraju}e u

Tuzli ili Sarajevu, tel. 035/287-715.

Izdajem jednosoban stan u Obili}evu,

cijena 250 KM, 6 mjeseci unaprijed

pla}awe, tel. 004179-7777709

Izdajem jednokrevetnu i dvokrevetnu

sobu bez gazda sa upotrebom kuhiwe i

kupatila sa centralnim grijawem u

Bawoj Luci u nasequ Sunca, tel.

065/523-768

Izdajem sobe u Zelenici kod H. Novog,

sa kupatilom i upotrebom kuhiwe

blizu pla`e, tel. 00381-88 678-251

U ulici Koste Jari}a izdajem povo-

qno jednosoban stan sa centralnim

grijawem i posebnim, tel. 065/679-057

Izdajem renoviran dvosoban stan, nam-

je{ten drugi sprat, dva balkona, tel.

065/662-834

Izdajem namje{ten dvosoban stan sa

gara`om u nasequ Lazarevo II, tel.

051/225-360; 065/948-698; 065/587-304

Izdajem stan u Boriku sa centralnim

grijawem, poseban ulaz, tel. 051/304-171

Izdajem dvosoban namje{ten stan u

centru grada, tel. 065/656-377; 065/

241-551

Izdajem `enski osobama ili mla|em

bra~nom paru namje{ten dvosoban stan

kod naseqa Sunce, tel. 051/207-711

Izdajem jednosoban namje{ten stan sa

centralnim grijawem, ulaz poseban,

Nova varo{, tel. 065/525-010

Izdajem dvosoban namje{ten stan, tel.

051/351-681

Izdajem jednosoban namje{ten stan u

Obili}evu, tel. 051/218-959; 065/

644-931

Izdajem namje{ten jednosoban stan u

ul. Kraqa Petra II, br. 43 (crvene

zgrade), tel. 051/436-009

Izdajem stan u centru Lakta{a, nam-

je{ten 52 mŸ, sa grijawem, tel. 533-531;

065/765-066

Izdajem poslovnim qudima i stranci-

ma trosoban komforno namje{ten stan

u centru B. Luke, tel. 065/618-241

Bao{i}i kod Herceg Novog, izuzetno

povoqno izdajem sobe i apartmane, 100

m od mora, tel. 033/641-793; 00381 88

671 134

U ul. Jasmira Mal~i}a br. 11 izdaje se

namje{tena garsowera, tel. 065/

519-100.

Izdajem jednosoban namje{ten stan sa

centralnim grijawem - slobodan od

1.7.2006. godine, tel. 051/301-689

Izdajem garsoweru u ul. St. Stepa-

novi}a 133 kod Studentskog doma, tel.

065/919-636

Izdajem garsoweru na spratu ku}e sa

centralnim grijawem, poseban ulaz,

namje{teno, tel. 051/362-794.

Izdajem jednosoban prazan stan, tel.

061/327-409.

Izdajem dvosoban stan zavr{etak

Kara|or|eve, zvati na tel. 272-195.

Izdajem stan bra~nim parovima ili

samcima stan - soba, kuhiwa, grijawe,

namje{teno, povoqna cijena, Stepe

Stepanovi}a 29, tel. 464-991.

Izdajem jednosoban stan bra~nom paru

- povoqno, tel. 051/311-505.

Izdajem jednosoban namje{ten stan u

ul. @arka Zgowanina 4 D, cijena 150

KM, tel. 051/463-973; 065/776-606;

065/592-225.

Izdajem sobu, cijena 100 KM, plus

re`ija, iskqu~ivo samo za `enske os-

obe tel. 065/464-170.

Izdajem jednosoban stan, dvori{ni ob-

jekat, ure|eno, ul. Stepe Stepanovi}a

235, tel. 307-548, zvati u ve~erwim

~asovima.

Izdajem dvosoban namje{ten stan, tel.

065/758-849.

Izdajem sobe kod Gimnazije, tel.

051/211-892.

Izdajem dvosoban prazan stan, Srp-

skih rudara 48, tel. 280-922.

Izdajem jednoj ili dvjema osobama nam-

je{ten stan, poseban ulaz, Fru{ko-

gorska 2, zapadni tranzit, tel. 051-

318-703.

Izdajem kancelariju 30 mŸ, sa upotreb-

nom dozvolom, ul. Mom~ila Popovi}a

br. 18, 065/681-398.

Izdajem stan, poseban ulaz, Lau{ D. i

V. Kopawe, tel. 312-497.

Izdajem jednosoban namje{ten stan sa

dva le`aja, poseban ulaz, privatna

ku}a, ul. Lazari~ka 24 - Rosuqe, tel.

065/977-320; 061/340-747.

Izdajem jednosoban i dvosoban stan,

ul. Bo`idara Axije 12, tel. 051/

281-491.

Izdajem namje{tenu dvori{nu zgradu

ul. Ilije Gara{anina 84, tel. 302-051.

Izdajem sobu dvjema djevojkama, imaju

sve {to im treba, osim za li~nu higi-

jenu, zvati od 8 do 23 ~asa B. Luka,

Borik, Beogradska 2, tel. 300-587.

Izdajem sobu u centru grada sa cen-

tralnim grijawem dvjema studentki-

wama, tel. 065/622-173.

Izdajem stan studentima, blizu fakul-

teta, sa posebnim ulazom, centralno

grijawe, tel. 461-869.

Mijewam ~etvorosoban dvoeta`ni

stan, novogradwa u centru Bawe Luke

povr{ine 102 mŸ za dva mawa stana,

tel. 215-218 od 18 do 22 ~asa

Mijewam trosoban stan u Novoj

varo{i, Bawa Luka, 78 mŸ, za jednosoban

uz doplatu, tel. 065/519-628

Mijewam trosoban ure|en stan 76 mŸ,

III sprat, sre|en, Borik, za dvosoban

do tre}eg sprata u nasequ Ante Ja-

ki}a, i bli`a okolina tel. 065/696-

347; 065/696-422

Mijewam garsoweru, 30 mŸ, prvi sprat,

u Obili}evu, za ve}i do 55 mŸ, ulica

Carice Milice, cijena 45.000 KM +

3% poreza, tel. 051/310-933; 065/

307-741.

Sanski Most, stan i gara`u mijewam

za stan ili ku}u u Bawoj Luci ili pro-

dajem, tel. 051/313-399.

Stan od 73 mŸ u nasequ Obili}evo mi-

jewam za jednoiposoban uz doplatu ili

isti prodajem, tel. 051/461-464 ili

065/668-896.

Mijewam dvosoban stan u Bawoj Luci

za sli~an u Bijeqini, tel. 051/302-805.

Mijewam jednosoban stan u Boriku 39

mŸ za dvosoban uz doplatu, tel. 065/

538-109.

Mijewam trosoban stan 74 mŸ u centru

[ipova za sli~an u Bawoj Luci, Dobo-

ju, Bos. Brodu i Br~kom, a mo`e i pro-

daja, tel. 050/371-683.

Mijewam garsoweru u prizemqu 22 mŸ

- [argovac, pogodno za poslovni pros-

tor za jednosoban stan, tel. 065/450-

308, 065/209/743.

Borik, jednosoban stan 42 mŸ, prizemqe

sa odobrewem pro{irewa za 30 mŸ i

pretvarawa u poslovni prostor, atrak-

tivna lokacija, povoqno, tel. 065/

511-121.

Prodajem kafi} sa ku}om i ku}u sa 2

lokala, tel. 065/348-559; 689-635

Prodajem restoran brod "Onazis# u

Gradi{ci, restoran, sobe, 900 mŸ, hit-

no, tel. 065/533-519

Prodajem poslovni prostor u Gra-

di{ci, Zanatski centar autobuska

stanica, dimenzija 4,70 h 3,60 m, sa do-

brim podrumom u kojem je smje{ten i

sanitarni ~vor, tel. 051/831-232;

065/642-028.

Prodajem poslovni prostor 410 mŸ na

povr{ini zemqi{ta 6.000 mŸ, u Dra-

go~aju, tel. 065/512-893.

Prodajem ugostiteqsko-monta`ni ob-

jekat preko puta osnovne {kole u Ba-

woj Luci - brza hrana, tel. 065/900-125.

Prodajem poslovni prostor 36,50 m,

ul. Bra}e Ma`ar i majke Marije br. 18,

tel. 065/681-347.

Prodaje se ili izdaje poslovni pros-

tor 32 mŸ, Pe}ani C-3, Prijedor, tel.

052/214-616; 065/907-827.

Prodajem ili mijewam lokal u Gra-

di{ci 55 mŸ, nov, sa gara`om za stan

ili lokal u Bawoj Luci, useqiv 1/1,

tel. 065/524-646.

Povoqno prodajem lokal u Gradi{ci

32 mŸ, nova gradwa; 065/220-528.

Ustupam - prodajem lokal, brza hrana

- tr`ni centar "^ajavec Zenit#, tel.

065/520-193.

Prodajem u centru grada kod zgrade

Vlade poslovni prostor 235 mŸ, 24 mŸ

i 28 mŸ, 2.200 KM/mŸ - 3.650 KM/mŸ, tel.

051/310-994.

Prodajem poslovni prostor 36,50 mŸ, ul.

Bra}e Ma`ar i majke Marije,

Hani{te, tel. 065/681-347.

Izdajem poslovni prostor od 30 mŸ u

Wego{evoj 115a, Petri}evac, Bawa

Luka, tel. 065/640-333.

Izdajem poslovni prostor povr{ine

75 mŸ namjena apotekarska i sl. u u`em

centru, dogovor, tel. 065/511-121.

Tra`imo poslovni prostor do 70 mŸ, u

Gospodskoj ulici ili u`i dio

Gospodske, tel. 063/496-900

Izdajem poslovni prostor 50 mŸ, cen-

tar, ul. Vojvode R. Putnika 11, tel.

065/465-156

Povoqno izdajem poslovni prostor sa

upotrebnom dozvolom za ordinacije i

kancelarije tel. prikqu~ak i park-

ing novo na putu za Bawa Luku, ul. Jo-

vana Ra{kovi}a 7 tel. 051/303-722;

065/367-413; 065/529-614

Izdajem poslovni prostor u ul. Vo-

jvode @ivojina Mi{i}a bb, tel.

065/542-621

Izdajem poslovni prostor u ul. Zmaj

Jovina - Simeuna \aka, 74, tel.

427-242

Iznajmqujemo poslovne prostore u ul.

V. Masle{e 3, ekskluzivni prostor za

trgovinu, vel. 220 mŸ, kancelarijski

prostor 100 mŸ, opremqeno i 50 mŸ i 100

mŸ, prazan prostor - prostori su kli-

matizovani, imaju obezbje|ewe i

odr`avawe, tel. 065/522-802; 051/216-384

Izdajem poslovni prostor 16 mŸ sa

upotrebnom dozvolom, telefonom,

klozetom i parkingom, tel. 065/

834-042

Iznajmqujem tri kancelarije pov. od

23, 22 i 16 mŸ, u Bawoj Luci, Gr~ka br.

7, tel. 065/600-323; 065/546-399

Izdajem poslovni prostor od 14 mŸ sa

upotrebnom dozvolom, naseqe Nova

varo{, od 1.7.2006. godine, tel. 051/315-

890; 065/530-861.

Iznajmqujem povoqno pansion "Jeti#,

mo`e i na du`i period, tel. 065/

513-631.

Izdajem restoran na samoj obali mo-

ra sa 50 le`aja u Pr~wu kod Kotora,

tel. 069/047-332.

Izdajem poslovni prostor od 40 mŸ,

preko puta "Karingtonke#, vi{enam-

jenske svrhe, tel. 051/ 363-314; 065/

494-157.

Izdajem poslovni prostor u Trnu na

glavnom putu - 300 mŸ, asfaltirano

dvori{te, upotrebna dozvola, cen-

tralno grijawe, ogra|eno, tel. 065/518-

181, 051/584-263.

Izdajem ku}u u centru Aleksandrovca

neposredno uz magistralni put B. Lu-

ka - Gradi{ka, povr{ine 100 mŸ, za

vi{e vrsta poslovnih aktivnosti, tel.

051/580-247.

Hitno prodajem razmontiranu metal-

nu gara`u u B. Luci, ul. Starine No-

vaka 12/II - Obili}evo, dimenzije 5,40

h 40 sa krovom i vratima, cijena 200

KM, tel. 065/668-946

Izdajem gara`u u ul. Du{ka Ko{~ice

br. 2, tel. 218-028; zvati od 14 do 19

~asova.

Prodajem zidanu gara`u sa kanalom

16 mŸ, Star~evica, Srpskih dobrovo-

qaca 20, tel. 051/302-210

Prodajem zidanu gara`u, 16 mŸ, kod

Ekonomske {kole, tel. 065/620-463.

Izdajem zidanu gara`u Jevrejska 103,

cijena povoqna, tel. 310-758

Kupujem gara`u na ^airama, tel.

065/241-618.

Hitno prodajem limenu gara`u, tel.

065/516-069.

Prodajem razmontiranu metalnu

gara`u 5,40 h 2,40 sa krovom i vrati-

ma, ul. Starina Novaka 12-2, Obi-

li}evo, tel. 065/668-946

Prodajem gara`u u centru grada, tel.

065/973-116

Dajem instrukcije iz matematike,

povoqno, tel. 061/461-835.

Tra`imo zgodne djevojke za egzoti~ne

masa`e u Sloveniji, zarada od 1.300

evra - stan obezbije|en, tel.

0038641935-625

Zapo{qavamo radnike, rad u Bawoj

Luci, tel. 051/466-701; 065/753-058

Pekar bez radnog iskustva sa za-

vr{enom odgovaraju}om {kolom

potreban za rad u pekoteci, tel.

051/463-199 od 9 do 16 ~asova

Dajem ~asove engleskog jezika zvati

ujutro, tel. 051/462-086

Preduze}e u Bawoj Luci tra`i ma{in-

skog in`ewera ili tehni~ara sa

iskustvom za poslove rukovodioca

voznog parka, zvati do 15 ~asova na,

tel. 213-700; 065/935-387

STALNI SUDSKI

TUMA^ ZA ENGLESKI

I RUSKI JEZIK

Prevod i ovjera dokumenta.

Tel/faks: (051) 302 584; (065) 535 820

E-mail: hope.school@blic.net

[KOLA STRANIH JEZIKA

THE HOPE

[KOLA ENGLESKOG

ZA ODRASLE I DJECU

KRATKI INTENZIVNI KURSEVI

SERBIAN FOR FOREIGNERS

POSLOVNA KORESPONDENCIJA

BUSINESS ENGLISH

TOEFL/TOEIC

SEMINARI ZA ME\UNARODNE

ISPITE

PRIPREMA-PROBNI TEST

- POLAGAWE

U P I S

OD 10 DO 14 I OD 17 DO 19

^ASOVA

SUBOTOM OD 10 DO 13 ^ASOVA

Tel/Faks: (051) 302 584; (065) 535 820

E-mail:hope.school@blic.net

www.hopeschoolbl.org

USLUGE

POSAO

GARA@E

Izdajem poslovni prostor 40 mŸ,

ul. Mladena Stojanovi}a kod

"Mqekare#, namjena trgovinska

djelatnost, tel. 065/607-942;

000002 G

Izdajem poslovni prostor 18 mŸ

prizemqe, ul. Kraqa Petra I

Kara|or|evi}a 109, kod robne ku}e

"Centar#, tel. 310-884; 000001 G

Izdajem u zakup pet kancelarija,

ul. [o{e Ma`ara 52, strogi cen-

tar, tel. 218-345 000008 GA

IZNAJMQIVAWE

PRODAJA

POSLOVNI

PROSTORI

ZAMJENA

Izdajem ku}u u Obili}evu (sa

novim namje{tajem) - mladom

bra~nom paru ili dvjema studen-

tkiwama, tel. 051/429-608; 065/

510-196 000012 M

Izdajem ku}u u centru Bawe Luke

sa novim namje{tajem mladom

bra~nom paru ili dvjema studen-

tkiwama, tel. 065/510-196, 051/

429-608; 000012 M

IZNAJMQIVAWE

KUPOVINA

Povoqno prodajem stan, odmah use-

qiv, naseqe Sunce, povr{ina 75 mŸ,

tel. 065/583-235. (000005 G)

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I

~etvrtak, 29. jun 2006.OGLASI

14

STR "KOMPO# Bawa Luka, vl.

Nenad Popovi},

- distribucija plina, dostava na

ku}nu adresu,

- garantovano:

- 10 kg plina u boci

- kvalitetan plin

- atestirane boce

Tel. (051) 301-983; 065/611-617

Radno vrijeme od 8 do 20 ~asova

000010+000011 M

Preduze}e u Bawoj Luci tra`i elek-

troin`ewera ili tehni~ara sa is-

kustvom za poslove rukovodioca elek-

troodjeqewa, zvati do 15 ~asova na,

tel. 213-700; 065/935-387

Pru`am kwigovodstvene usluge

kvalitetno i povoqno, tel. 065/

914-766

Kvalitetno i povoqno dr`im ~asove

harmonike, tel. 208-868

Usluge selidbe i prevoza robe sa rad-

nom snagom, povoqno, tel. 065/663-104

Salivam stravu i lije~im glavoboqe,

gu{ewa u prsima, skidam crnu magiju,

tel. 065/303-860

"Logos Lambda# DOO povoqno nudi

obuku na ra~unaru: poslovni kurs i

Excel, tel. 051/228-941; 051/481-546

"Logos Lambda# DOO kvalitetno i

povoqno servisira ra~unare i {tam-

pa~e, tel. 051/228-941; 051/481-546

"Logos Lambda# DOO - servis

ra~unara, {tampa~a, kopira, puwewe,

zamjena kertrixa, tel. 051/228-941;

051/481-546

"Logos Lambda# DOO prodaje ra-

~unare, {tampa~e i ostalu ra~unarsku

opremu, tel. 051/228-941; 051/481-546

"Logos Lambda# DOO pru`a kvalitet-

nu informati~ku obuku iz Office igrafi~kih programa. diploma veri-

fikovana, tel. 051/228-941; 051/481-546

Izvodimo molerske radove, lakirawe,

gletovawe, farbawe, tel. 065/226-848

Brzo, kvalitetno, povoqno, izvodimo

molerske radove, lakirawe i farbawe

stolarije, tel. 051/219-572

Brzo i kvalitetno {tampam diplom-

ske, seminarske maturske i druge

radove, tel. 051/469-516; 065/581-738

Izvodim molerske radove, lakirawe,

gletovawe, farbawe, tel. 065/226-848

Brozo, kvalitetno, povoqno izvodi-

mo molerske radove, lakirawe i far-

bawe stolarije, tel. 051/219-572

Hitno potrebni komercijalisti pro-

pagandisti, plata po dogovoru,

"Adria#, tel. 051/218-490; 065/591-823

Tra`im posao, u obzir dolazi wega

bolesnika, ~uvawe djece od 3 i vi{e

godina ili ~i{}ewe stana, stepeni{ta

u zgradi i dvori{tu, tel. 065/201-128

Kucam seminarske maturske, diplom-

ske, kwige i sli~ne radove, tel.

065/224-551

Vr{im obuku plivawa i vo`we bi-

ciklom prirodno nadaren za obuke,

tel. 353-302

Dajem ~asove engelskog zvati izjutra,

tel. 051/462-086

Instrukcije iz Engleskog jezika za os-

novce ~as 5 KM, tel. 051/211-057

Vr{im prevoz robe, kombijem na ter-

itoriji cijele BiH, tel. 065/512-945

Vr{im prevoz putnika i robe, po povo-

qnim cijenama, kombijem, tel. 065/738-

643; 051/280-296

Zaposlewe u Kanadi! @elite da ra-

dite u Alberti, Kanada? Limari,

voza~i, varioci, tel. Europlus, Doboj,

tel. 053/226-237

Povoqno, sigurno i na vrijeme vr{im

autoprevozni~ke usluge do 5 t, u obzir

dolaze i usluge u inostranstvu, tel.

065/416-882

Pru`amo pomo} pri iseqewu u zemqe

EU, skandinavske zemqe, SAD, Aus-

traliju, N. Zeland i Kanadu, tel.

065/857-834

Radim sve poslove u ku}i, kao i pomo}

starim osobama, lokacija nije bitna,

u obzir dolaze samo ozbiqne ponude,

tel. 065/670-159

Dajem instrukcije iz wema~kog jezika,

5 KM/sat, prevodim tekstove, doku-

menta, rje{avam sve probleme vezane

za penzije iz Wema~ke, Austrije i

[vajcarske, tel. 065/282-750.

Vr{im usluge prevoza robe i selidbe

kombijem, povoqno, tel. 065/985-890.

Brzo, kvalitetno i povoqno sudski

tuma~ za engleski jezik vr{i prevode,

tel. 065/583-266

Momak 28, ozbiqan, vrijedan, per-

fektno znawe wema~kog i engleskog

jezika, SSS, poznavawe rada na ra-

~unaru, tra`i posao, tel. 065/282-750.

Ozbiqna gospo|a ~istila bi poslovne

prostore ordinacije, stanove, peglala

ve{ i ostalo, tel. 065/305-892.

Djevojka, medicinska sestra, polo`en

dr`avni ispit, hr. paso{, tra`i posao,

tel. 065/305-892.

[kola ra~unara GigaComputers izvo-

di sqede}e kurseve: Windows, Word,Ehcel, kwigovodstveni kurs, internet,

Autocad, Corel Draw i Photoshop i os-

tale kurseve po potrebi, tel. 051/213-

088; 065/520-223.

Zaradite pakuju}i koverte u va{em

domu, primawa od 150 do 200 nedjeqno,

tel. 065/386-293.

Radimo sve vrste aran`mana za svad-

bu pravqewe cvjetova bidermajera i

ostalo, tel. 065/311-845; 065/972-522.

Dajem instrukcije iz hemije |acima,

studentima, pripremam za prijemne

ispite, tel. 065/833-345.

Dajem instrukcije iz engleskog jezika,

cijena 5 KM sat, tel. 065/387-656.

Brzo, kvalitetno i povoqno, sudski

tuma~ za engleski jezik, prevodi sve

vrste dokumenata, li~na dostava doku-

menata, tel. 065/583-266

Sastavqam tu`be, ugovore, ̀ albe, za-

htjeve, prijedloge, molbe punomo}ja i

registracije preduze}a DOO, tel.

065/518-079.

Povoqno pravim kuhiwe, ormare, re-

gale, kompjuterske stolove, ameri~ke

plakare i ostali plo~asti namje{taj,

tel. 065/662-219.

Ku}ni majstor radi moleraj, lakirawa,

zatvarawe balkona, popravke voda -

struja, pro~i{}avawe, kanalizacije i

ostalog, tel. 065/882-511; 314-671.

"VELA IN@EWERING#, gra|a od

temeqa do krova, izvo|ewe svih

gra|evinskih radova, instalacije,

vodoinstalacije, keramika, rigips,

fasada, sve vrste adaptacija ku}a i

krovi{ta, tel. 065/518-181; 051/584-263.

Salivam stravu, skidam crnu magiju,

bolovi glave, gu{ewe u prsima, tel.

065/303-860.

Naru~ite windows, word, excel za samo

10 dana, iskusan instruktor infor-

matike - pouzdan metod 1-1, tel. 051/

305-836.

Budite Web dizajner za samo 10 dana

kurs dreamweaver, flush, fireworks.Iskusan instruktor informatike -

pouzdan metod 1-1, tel. 051/305-836.

Nau~ite corel draw i photoshop za samo

10 dana. Iskusan instruktor infor-

matike - pouzdan metod 1-1, tel. 051/

305-836.

Izrada internet web prezentacija i

grafi~ki dizajn. Profesionalno, br-

zo, povoqno, tel. 065/538-163.

Tra`im konobaricu za rad u kafi}u

na Bor~evom stadionu, tel. 065/815-

443; 065/793-441.

Kucam maturske, seminarske,

diplomske radove, kori~ewe radova

po dogovoru, tel. 065/603-179.

Instrukcije i kursevi engleski, we-

ma~ki i francuski, simultano pre-

vo|ewe, pripreme za Toefl, Iielst,Goethe - diploma, tel. 065/337-840.

Kurs za ra~unovo|e, komercijaliste,

marketing u "Europlusu# u Doboju or-

ganizuje kurseve prilago|avaju}i se

polaznicima, tel. 053/226-237 E-mail:euro.do@teol.netPrevoz robe i putnika kombijem po

vrlo povoqnoj cijeni, tel. 065/738-643;

051/280-296.

Brza i efikasna usluga - dostava gasa

na ku}nu adresu, tel. 061/314-607;

065/510-356.

Svaki dan se mo`ete informisati i

upisati u {kolu ra~unara GigaCom-puters na neki od sqede}ih kurseva:

windows, word, internet, excel, kwigov-

odstveni kurs, corel, photoshop, auto-cad i drugo, tel. 051/213-088; 065/

520-223.

Izrada web stranice va{e firme, in-

stalacije OS i ostalog softwera, in-

strukcije (windows, word, excel...),

dolazak na va{u adresu, tel. 065/

488-034.

Izvodimo sve vrste molersko-far-

barskih radova, kre~ewe 00,60 KM/mŸ,

gletovawe, dekorativne tehnike,

fasadni program, 1 mŸ demit fasade

ko{ta 25 KM, (posjedujemo sopstvenu

skelu), popust penzionerima, tel.

065/935-412.

Brzo i povoqno postavqam kerami~ke

plo~ice, tel. 065/775-837; 051/352-416

Instalacija WindoWs-a i dodatnog

softvera. Rje{avawe problema sa

konekcijom, zvukom i slikom na

ra~unaru danijell@student.etfbl.net, tel.

065/497-141.

Popravqam i rje{avam probleme sa

ra~unarima. Instalacija i reinsta-

lacija Windows-a. Instaliram dodat-

ni hardver i softver po `eqi be-

splatan dolazak danijell@student.etf-bl.net, tel. 065/497-141.

Puwewe tonera sa dolaskom na va{u

adresu. danijell@student.etfbl.net 065/-

497-141

Problem sa kompjuterom. Sa pro-

gramima ili ure|ajima. Trebate an-

tivirusni program. Vra}awe iz-

gubqenih podataka, nakon formati-

rawa ili slu~ajnog brisawa. Povo-

qno. danijell@student.etfbl.net, tel.

065/497-141.

Brusim i lakiram parket i brodski

pod, tel. 051/428-070; 065/545-943.

VKV zidar - jeftino i kvalitetno mal-

terisawe samo 3 KM/mŸ, tel. 065/

617-177.

Prodajem novu, otkqu~anu "nokiju#

6630, cijena 410 KM. Javiti se na tel.

065/930-399.

Prodajem nove ma{ine, mrvilicu,

{rotilicu, kombinovanu, stolarsku

ma{inu "mio Osijek# 89, hoblaricu

sa cirkularom, bu{ilicom i brusil-

icom za ̀ eqezo, korpu za traktor i au-

to-prikolicu, tel. 051/532-426

Prodajem trosjed u odli~nom sawu ci-

jena 150 KM, tel. 065/894-611

Prodajem traktor IMT, plug brna~e

sija~ za kukuruze, tel. 051/392-421

Prodajem {ator za kamp za ~etiri os-

obe, sa kabinom, tel. 065/513-672

Prodajem automatski digitalni aparat

za mjerewe krvnog pritiska, tel.

065/696-734

Prodajem nov zamrziva~ 210 l, povo-

qno, cijena 465-663

Novi stoli}i za dnevni boravak, ci-

jena izuzetno povoqna, tel. 065/

512-945

Prodajem kombinovani fri`ider i

zamrziva~ sve za 80 KM, tel. 051/

429-541

Izuzetno povoqno nov trosjed na

razvla~ewe braon boje, tel. 051/

211-057

Prodajem novu mawu garnituru mod-

ernog dizajna - povoqno, tel. 065/

512-945

Pokretni bar za pi}e (nov), u obliku

Globusa - jeftino, tel. 051/211-057

Prodajem zamrziva~ od 210 litara

"Gorewe# doboro o~uvan u ispravnom

stawu. Prodajna cijena povoqna, tel.

312-708

Kupujem ribro plo~u-`aba (za beton-

sku galanteriju), tel. 065/930-320

Prodajem ve}u koli~inu ~istog bagre-

movog meda, tel. 052/215-661; 065/801-229

Prodajem dva filadendrona pogodna za

uqep{avawe radnih prostorija, kao

{to su kancelarije, {kolski hodnici

kafi}i i stambeni prostori, tel.

301-312

Prodajem motokultivator UMT 509

dizel. sa prikqu~cima, tel. 051/

428-317

Prodajem polovne elektro motore,

tel. 051/450-281; 065/763-669

Prodajem 2 kau~a, tel. 465-908

Prodajem tri ventilatora "@abaq#

400 mm, komplet sa sklopkom, novi,

neraspakovani, tel. 065/533-519

Prodajem 1,50 m3 suve nove dske, 300

kom novog crijepa "Vinkovci#, tel.

051/280-713; 065/373-915

Prodajem trosjed u odli~nom stawu,

cijena 150 KM, tel. 065/894-611

Prodajem hrastov ambar (baraku) u

odli~nom stawu vel. 4h3,5 m, tel.

051/461-640; 065/983-816

Prodajem grobnicu {esticu u

Pravoslavnom grobqu u Boriku, tel.

065/239-129

Prodajem betosku grobnicu za 4 osobe

na Novom grobqu, pravoslavni dio,

tel. 065/697-037

Prodajem dva grobna mjesta na Grad-

skom grobqu, (Novo grobqe), tel.

065/294-053

Elan gliser sa prikolicom dobro

o~uvan povoqno prodajem, tel. 051/

218-220

Prodajem traktor "vladimirac# sa

kosilicom gp. 1981. cijena 3000 KM,

tel. 065/627-784

Prodajem dobro o~uvan fri`ider

marke luh 55+240 zapremine visina

140 h 60 cm, tel. 051/370-711; 065/

206-060

Prodajem pr`ionicu kafe kombino-

vana struja-plin "Bra}a Milo{evi}#

sa kamenim mlinom nova, povoqno,

tel. 065/525-010

Prodajem ve{-ma{inu "gorewe# povo-

qno, tel. 051/303-212

Prodajem traktor "ferguson 539# u

odli~nom stawu, 1.463 radnih sati, tel.

065/841-258

Prodajem IMT 540 u dobrom stawu,

zvati poslije 14 ~asova na tel. 051/

814-054

Prodajem skuter "pe`o# spid diht 2,

registrovan trajno od 2004. godine, ci-

jena 1.600 KM, tel. 065/519-918

Prodajem univerzalni mlin UM-11

"standard Osijek# sa {est operacija

za drvo, nov, vrlo povoqno, tel.

051/308-686 zvati od 19 do 23 ~asa sva-

ki dan

Prodajem traktor "vladimirac# sa

kosilicom gp 1981 cijena 3000 KM tel.

065/672-784

Prodajem auto-prikolicu, fabri~ka

izrada 170 h 110 h 40 cm, skoro nova,

povoqno, tel. 051/308-686 zvati od 19

do 23 ~asa svaki dan

Prodajem staklenu ciglu - prizemnu,

cijena po komadu 3,00 KM, ul.

Lazari~ka 24, B. Luka, tel. 061/340-

747; 065/375-808

Prodajem 200 komada novog crijepa

"mediteran#, wema~ki rubin, cijena

po dogovoru, tel. 051/380-046

Prodajem puwa~ akumulatora "poko

5#, specijalnu limenku kantu za ben-

zin 20 l, cijena povoqna, tel. 302-151

Prodajem akusti~nu gitaru "fender#

(kopija) crne boje sa futrolom, nova,

tel. 065/679-416.

Prodajem kori{}en namje{taj za

dnevnu sobu i kuhiwu, tel. 065/687-541.

Prodajem veliki akvarijum 240 l, di-

menzija 100 h 55 h 45 cm, tel. 065/

780-565.

Prodajem ve{-ma{inu "gorewe# u is-

pravnom stawu - dobro o~uvana, tel.

314-257; 065/595-412.

Prodajem povoqno vezene pe{kire,

tel. 051/896-073.

Prodajem 500 litara garantovano ~iste

prepe~enice ({qiva) ja~ine 19 gradi,

cijena po dogovoru, tel. 065/718-340.

Povoqno prodajem romanijsku no{wu,

mo`e u dijelovima, tel. 063/411-698.

Po veoma povoqnoj cijeni prodajem

aparat za razvijawe acetilenskog gasa

(punu bocu kiseonika, dva manometra,

acetilenska crijeva sa razdjelnicom

te brenerima), tel. 352-923.

Prodajem dvosjed i trosjed, povoqno,

tel. 065/726-593.

Prodajem povoqno grobnicu sa ~etiri

mjesta, na ^eni}a grobqu, Podgr-

me~ka 3.

Prodajem bagremovo koqe za ograde,

vinovu lozu, pulceve za gra|evinare i

10 m bagremovih drva, iscijepana za

{poret prodajem novu harmoniku, 60

basova 3 registra i polovnu 80 baso-

va 8 registara, prodajem TV "simens#

sa daqinskim, ekran 66 cm odli~an,

ispravan, tel. 051/370-711; 065/206-060.

Prodajem prikqu~ke za traktor,

prikolicu, kosilicu, brna~e, korpu i

lance, tel. 065/846-494.

Prodajem indijsku bi`uteriju za

`enske, povoqno, dvogled, "sokolovo

oko#, tel. 051/742-206.

Prodajem nova klizna vrata dimenzi-

ja: visina 260 cm, du`ina 280 cm, tel.

065/684-028.

Prodajem trofazni mlin, tel. 525-200

Prodajem nov PVC prozor dvokrilni,

du`ina 130 - {irina 120 cm, tel.

065/900-365.

Prodajem monta`ne police za pro-

davnicu ili sli~nu djelatnost, tel.

065/347-247.

Prodajem trgova~ku vagu atestiranu,

povoqno - Doboj tel. 065/347-247.

Prodajem automobil "opel vektru#

20I, godina proizvodwe 1992, reg-

istrovan, u odli~nom stawu, tel.

051/310-566, zvati od 9 do 13 ~asova.

Prodajem "ford eskort# dizel. 16, cl

g.p. 1988, registrovan do 21.8.2006. go-

dine, dobro o~uvan, tel. 051/385-917

Prodajem povoqno "reno 5 GTH#, god.

1987, registrovan do oktobra 2006, mo-

tor 1,7 ccm, 64 kW, u dobrom stawu,

informacije na tel. 065/622-179,

051/371-297

Prodajem "mercedes C-200#, dizel, au-

tomatik, g. p. 94, sivi 14.900 KM ili

mijewam za mawi automobil, tel.

051/310-017; 065/522-838

Prodajem "audi 80# sa skoro novim

dizel motorom, 1,6 l, godina proizvod-

we 1980, cijena 1.250 KM, tel. 065/

611-872

Prodajem "ladu 1.300 m¿, u voznom

stawu, neregistrovana, cijena 300 KM,

tel. 065/713-592

Prodajem "pe`o 406# - bezolovni, god.

proizvodwe 1997, dobro o~uvan, tel.

065/668-623

Prodajem auto "moskvi~# sa pre|enih

50.000 KM, kao nov, auto-prikolicu

"brako# 600 KM nosivosti, alumini-

jumska dupla gara`na vrata i novo

bagremovo bure slovena~ke izrade od

70 l, tel. 051/304-914

Prodajem "audi# 80 sa skoro novim

dizel motorom 1,6 l. godina proizvod-

we 1980, cijena 1.250 KM tel. 065/

611-872

Prodajem "ladu# 1.300 m¿ u voznom

stawu, neregistrovana, god. proiz. 1991,

cijena 300 KM, tel. 065/713-592

Prodajem "ford fiestu# 1.4 i, god.

proizvodwe 1988, registrovana do

6.3.2007. god., cijena po dogovoru, tel.

065/894-605

Prodajem "ford sieru# 2,0 godina 1989,

neregistrovana u ispravnom stawu,

rezervni motor, cijena 2500 KM, tel.

051/662-682; 065/867-975

Prodajem "reno 19# dizel 90 g. 4.300

KM, ili mijewam za "fiestu#, "punto#,

"klio# do 5000 KM, tel. 065/799-330

Prodajem "golf 2# dizel. kraj 86 reg-

istrovan do kaja godine, tel. 065/

630-310

Prodajem kombi "mercedes 208#, put-

ni~ki 8+1, ispravan, registrovan god-

inu dana, g.p. 89, tel. 065/738-643;

051/280-296

Prodajem "ladu nivu# 1,7 + 4h4 kraj

2004 godine, tel. 051/380-964

Prodajem "kadet 1,3# D luks (kocka),

godina proizvodwe 1983, o~uvan, cije-

na 1.400 KM, tel. 065/687-444

Kupujem Jugo ne stariji od 89. g. do

1200 KM, tel. 065/799-330

Prodajem "zastavu 101 skala#, u

odli~nom stawu, g. pr. 1990, crvena bo-

ja, tel. 065/712-334

Prodajem "audi 80# sa skoro novim

dizel motorom 1,6 l, godina proizvod-

we 1980, cijena 1.250 KM, tel. 065/

611-872.

Prodajem "zastavu 101# LUX reg-

istrovana, do kraja 2006. godine, tel.

051/483-140

Prodajem "mercedes# 190, dizel, 85.

godi{te, registrovan 5.500 KM, tel.

065/561-423

Prodajem "golf# III GTD - dizel, god.

pr. 1993, u odli~nom stawu, reg-

istrovan do kraja godine, tel. 065/

523-768.

Prodajem "ford orion# u voznom

stawu, tel. 051/271-193.

Prodajem "golf# II, dizel 84, g. pr. u

dobrom stawu, registrovan, Bawa Lu-

ka, tel 065/634-899.

Prodajem "jugo 55# A, 1987, registrovan

u martu, tel. 065/541-147.

Prodajem "opel rekord# 2,2 I god. pr.

1986. servo, {iber, centralna, plin,

tel. 065/543-662.

Prodajem traktor "ferguson# 565 u

dobrom stawu sa novim gumama, cije-

na povoqna, tel. 065/610-109.

Prodajem "suzuki vitaru#, 94, god.

proizvodwe, 1,6 16 V, u odli~nom stawu,

tel. 065/402-759.

"Pasat# karavan, 91. god. proizvodwe,

metalik tamnoplavi. registrovan, tel.

065/875-502.

Prodajem "reno 25#, u odli~nom stawu,

registrovan do 11 mjeseca 2006, tel.

052/214-616; 065/907-827.

Prodajem "golf#, 88, dobro sre|en,

tel. 065/679-758.

Prodajem "ford eskort 1.8 16#, god.

proizvodwe 95, karavan, tel. 065/

823-088.

Prodajem "ford mondeo# karavan, ben-

zinac, ful oprema god. pr. 2000, pre{ao

30.000 KM, povoqno, tel. 065/758-888.

Prodajem "ford orion# 1,3 benzin,

god. pr. 86, registrovan do 3. mjeseca

2007, hitno, tel. 065/472-389.

Prodajem dijelove za "{iroko#, tel.

211-892.

Prodajem "reno 5#, god. pr. 1993, ben-

zin 1108 CC3, 5 vrata, 5 brzina, u do-

brom stawu, neocariwen, cijena - 1000

KM, tel. 065/803-992; 051/684-485.

Prodajem motor 1,5 za "alfu# 33, god-

ina 1988, mjewa~ i ostale dijelove,

tel. 065/966-210.

Prodajem motor za "jugo# 55, tel.

065/966-210.

Prodajem "tojotu tercel# 1.3 benzin

1983, u dobrom stawu povoqno, tel.

065/966-210.

Prodajem trabant i TAM, u ispravnom

stawu i slovena~ku sija~icu za krom-

pir, tel. 581-202.

Prodajem "opel korsu# god. pr. 1997, 1,2

u dobrom stawu, cijena po dogovoru,

tel. 065/565-209.

Prodajem male ze~eve, tel. 065/613-556

Prodajem {tenad zlatnog retrivera,

tel. 065/624-611

Prodajem {tenad wema~kog ov~ara

vrhunskog kvaliteta stara ~etiri

mjeseca, tel. 065/716-802

Izuzetno kvalitetan sa svim titula-

ma engleski seter, slobodan za parewe

ili na prodaju (star sedam godina),

tel. 065/716-802

Prodajem lova~ku {tenad, tel. 065/

696-191

Odgajiva~ica wufaundlenderskih pasa

"darius land# prodaje {tenad

izlo`benog kvaliteta od roditeqa

{ampiona, tel. 065/528-414; 065/

646-284.

Prodajem rotvajlera sa papirima - 300

KM, tel. 065/638-986; 051/381-320.

@ena pedesetih godina `eli da upoz-

na slobodnog, iskrenog i plemenitog

~ovjeka sa podru~ja Bawe Luke, even-

tualno iz inostranstva, tel. 207-435

Srbin udovac tra`i `enu do 60 godi-

na `eqnu pa`we, razumijevawa,

we`nosti, milovawa radi qetovawa,

prijateqstva, mogu}eg braka, proslave

Vidovdana, u Hrvatskoj ili Republi-

ci Srpskoj, tel. 00385 98 223 684;

Mu{karac, 42 godine, poslom vezan za

inostranstvo, ~esto dolazi u B. L,

`eli da upozna slobodnu ̀ enu do 38 go-

dina radi osnivawa porodice, tel. i

SMS na broj 0031642442783

Slobodan 40-godi{wak situiran, li-

jep, zgodan, tra`i iskrenu `enu,

ozbiqna ponuda, tel. 065/648-008

Bawolu~anin 35 g. strani dr`avqanin

tra`i djevojku fakultetski obrazo-

vanu radi ozbiqne veze, SMS poruke,

tel. 0043 650 46 01 747

Momak, 42 godine, radi u inostranstvu,

povremeno dolazi u Bawu Luku, `eli

da upozna `enu do 38 godina radi

ozbiqne veze, SMS na tel. 0031-64-

244-2783.

Mu{karac, 60/183/79, sme|, situiran,

sa visokim primawima, tra`i `enu

radi braka, tel. 065/709-422.

Momak, 40/190/90, ̀ eli da upozna djevo-

jku od 28 do 34 godine, iskqu~ivo ra-

di braka, tel. 065/476-611.

Srbin, 45/86/172, momak, sme|, iskren,

po{ten, radi, ne pije, ne pu{i, ma-

terijalno obezbije|en, ima ku}u -

tra`i iskrenu `ensku osobu 35-40 go-

dina, bez obaveza, radi braka, kontakt

SMS na tel. 065/916-683.

LI^NI OGLASI

KU]NI

QUBIMCI

Autoradar-laser detektori na-

jnovije generacije, preventivna

za{tita od ure|aja za kontrolu

brzine, distribucija u BiH, garan-

cija 1 g. www.freewebs. com/radar

detektori, tel. 051/481-692, 065/466-

666, 062/179-949; 000033 G

AUTOMOBILI

Prodajem original sef velike

te`ine, zakqu~avawe {ifre -

kqu~, siguran za ~uvawe vrijed-

nosti, tel. 065/400-406; 000005 M

Povoqno prodajem farmu ^in-

~ila 12 - linija, mladih - 100 kom.

kavezi za odgoj mladih - 92 kom.

tel. 065/420-169; 065/536-042 UP

RAZNO

Bife "Deli} JR# u Gradskoj up-

ravi Bawa Luka, tra`i `enu -

kvalifikovanu kuvaricu, za

hladan bife, tel. 065/562-701;

000007 G

STR "KOMPO# Bawa Luka, vl.

Nenad Popovi},

- distribucija plina, dostava na

ku}nu adresu,

- garantovano:

- 10 kg plina u boci

- kvalitetan plin

- atestirane boce

Tel. (051) 301-983; 065/611-617

Radno vrijeme od 8 do 20 ~asova

000010+000011 M

Ukoliko imate zavr{enu sredwu

{kolu i nezaposleni ste, mi imamo

{ansu za vas nudimo, - stalni rad-

ni odnos, fiksnu platu, dodatnu

obuku, tel. 051/466-701; 065/753-058

000009 G

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I

~etvrtak, 29. jun 2006. OGLASI

15

OGLAS U OKVIRU 3 KM

OGLAS U NEGATIVU 5 KM

Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima),

putem po{te na adresu: #

Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka

ili e-mail adresu: malioglasi@glassrpske.com

Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

K U P O N ZA BESPLATNE MALE OGLASE

MUNDIJAL

[panci

pali u

fini{u

FK SLAVIJA

Odovi}

obavio

prozivku

FUDBAL

Strana 4.Strana 4.

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMADavid

Viqa

Zoran

Smileski

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMAStrana 2.

Milomir

Odovi}

Smileski

prijeti

sudom

Dean Bruji}, elektromehani~ar

(Prijedor):

- To je, bez sumwe, me~ izme|u Bra-

zila i Francuske. Gleda}emo reprizu

finala iz 1998. godine kada su slavili

Francuzi koji su tada bili doma}ini.

Mislim da sada Brazilci imaju motiv

vi{e da im se revan{iraju za taj poraz.

Uz to, obje reprezentacije igraju odli~-

no, mada su Francuzi imali i sre}e u

osmini finala protiv [panije. Sada je

pitawe da li }e imati snage da se suprot-

stave favorizovanim Brazilcima, kao

{to je to bilo prije osam godina.

Ilija Pletikosa, profesor

fizi~ke kulture (Bawa Luka):

- Susret koji se igra u subotu, 1. ju-

la, izme|u Brazila i Francuske bi}e

najinteresantniji i najuzbudqiviji.

Prije svega radi se o pojedincima ko-

ji igraju najja~e lige na svijetu, osim

toga u `utim i plavim dresovima su

sve sami fudbalski asovi i siguran sam

da }e "ginuti# na terenu kako bi izbo-

rili polufinale.

Veso Rupar, gra|evinski in`ewer

(Berkovi}i):

- Najzanimqiviji par i najneizvje-

snija utakmica svakako }e biti ona u

kojoj }e se sastati Argentina i We-

ma~ka. Nijemci su jaki, precizni, pro-

ra~unati i uz to i doma}ini. Na dru-

goj strani "gau~osi# su brzi, spretni,

razigrani i ma{toviti. Bi}e to sudar

dvije dobre, a sasvim razli~ite kon-

cepcije fudbalske igre.

Dada Blagojevi}, ekonomski

tehni~ar (Pale):

- Sasvim je sigurno da }e susret

izme|u Wema~ke i Argentine biti

najinteresantniji. Oba ova tima do

sada su prikazali odli~ne partije a,

osim toga, ubije|en sam da }e selekci-

ja koja u tom duelu pobijedi sti}i do

finala. Od po~etka Svjetskog prven-

stva navijam za "gau~ose#, ali u ovom

okr{aju minimalnu prednost dajem

Wema~koj, jer u ovakvim susretima do-

ma}i teren mnogo zna~i, a u isto vri-

jeme na wihovoj strani bi}e veliki broj navija~a.

Momir Vujasin, voza~

(Bawa Luka):

- Moj glas ide za susret Wema~ka

- Argentina. Obje ove selekcije do

sada su pru`ile odli~ne partije i ka-

ko se bli`imo kraju Svjetskog prven-

stva igraju sve po`rtvovanije, agre-

sivnije...Osim toga, ne smijemo zabo-

raviti da }e uz Wema~ku biti veli-

ki, ogroman broj navija~a i da doma-

}i teren mo`e da presudi. Li~no, Ni-

jemcima dajem najve}e {anse za osva-

jawe svjetske krune.

Braco Marin, ugostiteq

(Prijedor):

- To }e sigurno, bez dvoumqewa, bi-

ti utakmica izme|u Brazila i Francu-

ske. "Karioke# nisu na po~etku {am-

pionata igrale kako se to od wih o~e-

kivalo, ubojito, ali zbog toga u nastav-

ku takmi~ewa igraju sve boqe. Uz to i

Francuzi su "proradili#, i to u me~u

osmine finala protiv [panije. Pre-

ma dosada{wim igrama ove dvije se-

lekcije, s pravom se mo`e o~ekivati za-

nimqiva i uzbudqiva utakmica. ¥

ANKETA "GLASA SRPSKE"

KOJI ]E ^ETVRTFINALNI ME^ BITI

NAJZANIMQIVIJI NA MUNDIJALU?

"Karioke" }e se osvetiti

FORUM SPORTSKOG NARODA

NEKOREKTAN odnos

fudbalera prema nacional-

nom dresu te sve ve}i broj

sudijskih gre{aka, prema mi-

{qewu ko{arka{kog stru~-

waka Slobodana Simovi}a,

karakteristike su dosada-

{weg dijela Svjetskog pr-

venstva u Wema~koj.

- Bojim se da reprezen-

tativni fudbal nema budu}-

nost. Pona{awe fudbalera

u reprezentaciji, u odnosu

na to kako igraju za neki

klub, dosta je druga~ije. Do-

lazimo do zakqu~ka da kada

je u pitawu veliki novac

igraju mnogo boqe i anga`o-

vanije. Isto to odnosi se i

na sudije. Ne mogu da vjeru-

jem da najboqi arbitri u

evropskim klupskim takmi-

~ewima, na ovom Mundijalu

prave najve}e gre{ke. Mi-

slim da je sveukupno pona-

{awe problemati~no u odno-

su na klupske igre - ka`e

Slobodan Simovi}.

Kao favorite Simovi} je

izdvojio doma}e fudbalere.

- Poznaju}i Nijemce mi-

slim da }e dogurati daleko.

Oni su takvi, kada se na|u

u problemima onda su najja-

~i. A, kao glavni konkurent

mogao bi da im bude Brazil.

[to se ti~e selekcija sa

prostora biv{e Jugoslavi-

je mislim da su jo{ jednom

dokazali da mi `ivimo od

stare slave i te{ko }emo

se ukqu~iti u svjetske toko-

ve - istakao je ko{arka{ki

stru~wak Slobodan Simo-

vi}. ¥

BRANKA KUKAQ

@ao mi je Gane

VODITEQKA Televizije Re-

publike Srpske Branka Kukaq

razo~arana je zbog toga {to je se-

lekcija Gane ispala iz daqeg tak-

mi~ewa na Svjetskom prvenstvu u

Wema~koj.

- Odu{evile su me sve afri~-

ke selekcije, a posebno Gana. @ao

mi je {to je eliminisana ali dra-

go {to je ostavila jak utisak na

gledaoce. Tako|e, veliko razo~a-

rewe bio je i lo{ nastup Srbije

i Crne Gore, ali {ta da se radi.

Sada, kako se {ampionat pribli-

`ava kraju, mislim da }e se u fi-

nalu na}i Brazil i Argentina - ka-

`e Branka Kukaq, koja je naglasi-

la da Mundijal gleda iskqu~ivo

zbog fudbala a ne zbog igra~a, i

da je uop{te ne interesuje kako

ko od wih izgleda. ¥

NAJBOQI odbojka{ Re-

publike Srpske za pro{lu go-

dinu, Bijeqinac Dragan Sta-

ni{i}, vrele junske dane pro-

vodi uz televizor i Svjetsko

prvenstvo u fudbalu u We-

ma~koj.

- Kvalitet koji svi imamo

priliku da gledamo je na vi-

sokom nivou, ali je zato su|e-

we jako lo{e. Mislim da po-

jedinim arbitrima nije mjesto

na planetarnoj smotri - rije-

~i su Dragana Stani{i}a.

Kao i mnogi, i Dragan Sta-

ni{i} "karioke# smatra za

favorite na Mundijalu. Vje-

ruje da }e se popeti na tron, a

najve}i konkurenti }e mu bi-

ti doma}ini.

- Smatram da su Brazilci

do sada sve me~eve igrali sa

pola snage, onoliko koliko im

je bilo potrebno za pobjede.

Oni su fudbalski majstori, tu

nema dileme. Siguran sam da }e

"karioke# pravo lice pokaza-

ti tek u zavr{nici. No ni u

kom slu~aju niko ne smije za-

nemariti snagu Wema~ke. Si-

guran sam da }e sti}i do fina-

la i da }e se tamo suprotsta-

viti Brazilcima - istakao je

Stani{i}.

Najprijatnije iznena|e-

we Svjetskog prvenstva u

fudbalu, selekcija Gane osta-

vila je jak utisak i na prvo-

timca Odbojka{kog kluba

Radnik.

- Tvrdim da }e reprezen-

tacija Gane za nekoliko go-

dina biti broj jedan u svije-

tu. Fudbaleri ove reprezen-

tacije fizi~ki su odli~no

pripremqeni i ukoliko na-

stave sa ovakvim radom zasje-

ni}e mnoge - naglasio je Dra-

gan Stani{i}. ¥

DRAGAN STANI[I] FAVORIZUJE BRAZIL

Fudbalski majstori u `utom

Slobodan Simovi}: Sve se

vrti oko novca

JEDNA od najefikasnijih

rukometa{ica Premijer lige

BiH Vesna [u{a do sada je od-

gledala skoro sve me~eve Svjet-

skog prvenstva u Wema~koj.

- To je ne{to {to se de{a-

va svake ~etvrte godine, fud-

balska svjetska elita okupqa

se na jednom mjestu i bila bi

velika {teta da to propustim.

Kvalitet fudbala je odli~an,

ali su se sudije po{teno obru-

kale, oni su sasvim je sigurno,

ostavili ru`an trag na Mundi-

jalu i mislim da ve}ini nije

mjesto na ovoj planetarnoj smo-

tri - istakla je Vesna [u{a.

Od prvog dana Vesna [u{a

navija za Francuze, ali sumwa

u to da mogu sti}i do polufi-

nala.

- S obzirom na to da se u ~e-

tvrtfinalu sastaju sa nepreva-

zi|enim Brazilcima, vjerujem

da }e prvenstvo okon~ati me|u

osam najboqih. Moja prognoza je

da }e u finalu snage da odmje-

re Brazil i Wema~ka - naglasi-

la je Vesna [u{a.

Reprezentacija Gane izne-

nadila je mnoge kada se, potpu-

no zaslu`eno, na{la me|u 16

najboqih selekcija na svijetu.

No, u osmini finala ih je zau-

stavio Brazil.

- Sam plasman u osminu fi-

nala je ogroman uspjeh za ovu

selekciju. Igrom i zalagawem

su me odu{evili i sigurna sam

da tu le`i fudbalska budu}-

nost - kategori~na je Vesna

[u{a. ¥

KLUB VA@NIJI OD

REPREZENTACIJE

ALEKSANDRA MU[I]

Toni bez premcaBIV[A ko{arka{ica Mla-

dog Kraji{nika, koja se oprobala

i u inostranstvu, Austriji i Iz-

raelu, Aleksandra Mu{i} ne kri-

je da pored dobrog fudbala voli da

gleda i zgodne pojedince na zele-

nom tepihu.

- Na prvom mjestu je Italijan

Luka Toni, i to bez premca. Zatim

slijedi Meksikanac Rafel Mar-

kez, pa Francuz Zinedin Zidan.

Volim da gledam dobar fudbal,

ali uvijek uz to imam i svoje sim-

patije me|u igra~ima. A, kada su u

pitawu favoriti mislim da je We-

ma~koj otvoren put ka tituli - is-

takala je Mu{i}eva. ¥

RUKOMETA[ICA VESNA [U[A OGOR^ENA NA SU\EWE

Arbitri crna ta~ka Mundijala

BIV[I rukometa{ Kosig

Dunav osigurawa i Prijedora

Dejan [piri} pauzu u rukomet-

nom prvenstvu koristi za pra-

}ewe de{avawa na fudbalskim

terenima u Wema~koj.

- Ostali su oni najboqi i

vjerujem da nas o~ekuju izuzetno

interesantni me~evi. Naravno,

favorit broj jedan je Brazil.

Igraju najqep{i fudbal i vje-

rujem da }e sti}i do titule. Dva

dana pauze na Mundijalu }e svim

u~esnicima zavr{nice dobro

do}i i siguran sam da }emo su-

tra i u subotu posmatrati fe-

nomenalne utakmice - naglasio

je Dejan [piri}.

Najprijatnije iznena|ewe

Svjetskog prvenstva je, svakako,

reprezentacija Gane koja je us-

pjela da se plasira u osminu

finala, ali tamo je morala da

polo`i oru`je pred sjajnim

Brazilom.

- Drago mi je da su selek-

cije iz sjenke bqesnule, da su

dokazale da se dobar fudbal

igra i kod wih - rije~i su [pi-

ri}a.

Kada je rije~ o pojedinci-

ma [piri} isti~e Brazilca

Ronalda i Engleza Bekama.

- Smatram da Ronaldo nije

pokazao sve {to zna i umije, i

da }e zavr{nicu odigrati u pra-

vom svjetlu. Kapiten engleske

reprezentacije Dejvid Bekam

je pokazao i dokazao da su mu

dugi pasovi specijalnost - is-

takao je Dejan [piri}. ¥

DEJAN [PIRI] NAJVE]E [ANSE DAJE

"

KARIOKAMA"

Brazil broj jedan

Nacionalni

park Kozara

Strana 2.

[kola plivawa

na bazenu #[eher#

Strana 6.

Gdje }ete na

qetovawe?Strana 3.

GLAS SRPSKE ¹ OGLASNI DODATAK IZLAZI SVAKI DRUGI ^ETVRTAKVA[ VODI^ ZA PUTOVAWA

Provedite vrelo qeto na jednoj od najqep{ih pla`a na Crnogorskom

primorju. Na samo stotiwak metara od mora, pravi ugo|aj nudi hotel

#Tara# u Be~i}ima (na slici).

Strana 4.

HHaajjmmoo ssvvii

nnaa mmoorree!!

ODMOR.qxp 6/28/2006 12:54 PM Page 1

II ^etvrtak, 29.6.2006.

Dva nacionalna parka Republi-

ke Srpske, Sutjeska i Kozara

karakteri{e izuzetna qepo-

ta prirode sa velikom raznoliko{-

}u pejza`a. O ovim spomenicima is-

torije razgovarali smo sa minis-

trom trgovine i turizma Predragom

Gluhakovi}em.

¹ Kako vidite ulogu Nacional-

nog parka Kozara u poboq{awu tu-

risti~ke ponude RS?

Dosada{wi stepen organizacije

turizma je na jako niskom nivou.

Kapaciteti na prostoru Kozare i

Potkozarja su tokom rata devastira-

ni i potpuno uni{teni. Turisti~ki

smje{tajni kapaciteti uglavnom su

privatizovani i tek nedavno obno-

vqeni .

¹ Koji su to sadr`aji Nacional-

nog parka Kozara koji se stavqaju na

raspolagawe potencijalnom gostu?

Komparativna prednost parka

je {to prostor Kozare i Potkozar-

ja ~ini sedam op{tina. Blizina

emitivnih centara daje mogu}nost

razvoja izletni~kog i vikend tu-

rizma.

Sadr`aje turisti~ke ponude Na-

cionalnog parka trebalo bi, me-

|utim, obogatiti naro~ito sada kad

nacionalni park raspola`e ade-

kvatnim smje{tajnim kapacitetima

u novootvorenom privatnom hotelu.

Svakako bi trebalo da NPK kao no-

silac ponude turizma u za{ti}enom

podru~ju i hotel kao subjekt koji

raspola`e smje{tajnim kapaciteti-

ma koje je potrebno maksimalno is-

koristiti i na}i zajedni~ki je-zik u

formirawu raznovrsnije turisti~-

ke ponude. ^iwenica je da park ne

mo`e adekvatno funkcionisati bez

smje{tajnih kapaciteta, niti ima

svrhe gradwa hotela u parku bez tu-

risti~ke ponude koju park mo`e

pru`iti.

Trenutna ponuda parka svodi se

na lov, ture pje{a~ewa, priprema

sportskih ekipa te skijawe u zim-

skom periodu.

Mogu}e je, me|utim obogatiti

postoje}u ponudu parka svim obli-

cima turizma za koji park ima po-

tencijale; zdravstveni turizam, po-

smatrawe `ivotiwa, jahawe, razno-

vrsniji manifestacioni turizam,

ekolo{ki lov (luk i strijela), te

zimskim oblicima turizma (bord,

staza za brzo klizawe, skija{ko ho-

dawe itd.).

Budu}i da prostor Kozare i

Potkozarja obiluje zna~ajnim pra-

istorijskim gradinama, ostacima

rimskih i sredwovjekovnih gra|evi-

na, zemunica, ru{evina rimskih na-

seqa i nekropola svi spomenici i

sakralni objekti, te etnografske

vrijednosti predstavqaju izvanred-

ne antropogene faktore za razvoj

organizovanog turizma.

¹ Koliko Vlada RS vodi brigu

o nacionalnim parkovima i kako je

Zakonom regulisana nadle`nost nad

nacionalnim parkovima u RS?

Uloga Vlade u funkcionisawu

nacionalnih parkova u RS nije ade-

kvatna wihovom zna~aju u o~uvawu i

za{titi prirodnih resursa i poten-

cijalima za kompleksan razvoj odr-

`ivog turizma..

Mada je Vlada osniva~ NPK ona

bi trebalo da ima aktivnu ulogu u

finansirawu parka. Me|utim, budu-

}i da je oblast za{tite prirodno is-

torijskog i kulturnog nasqe|a regu-

lisana zastarjelim Zakonom o naci-

onalnim parkovima iz 1996. godine

koji nije jasno i precizno odredio

nadle`nosti, nacionalni parkovi

su funkcionisali bez ve}eg u~e{}a

osniva~a.

Naime do 2005. godine parkovi

su finansirani od strane Minis-

tarstva prosvjete i kulture (oko

10%) ali im je sa usagla{avawem

Zakona o nacionalnim parkovima sa

Zakonom o javnim preduze}ima i taj

izvor finansirawa ukinut.

¹ Koji su to prioriteti u rje{a-

vawu problema oko nacionalnih

parkova da bi oni bili i turisti~ka

destinacija (izgradwa puteva, in-

frastrukture i sl)?

Ve} je re~eno da je prioritet us-

postavqawe stalnih buxetskih iz-

vora finansirawa parka. To bi omo-

gu}ilo NPK da stvore unutra{we

preduslove za obavqawe onih dje-

latnosti zbog kojih su i osnovani, a

to su za{tita prirodnog i kultur-

nog nasqe|a ali i turisti~ka dje-

latnost.

[to se ti~e spoqwih faktora

mo`emo re}i da saobra}ajna mre`a

pokazuje da su atraktivnosti Kozare

i Potkozarja pristupa~ni turisti-

ma iz svih krajeva Evrope.

Nacionalni park "Kozara# na-

lazi se izme|u magistralnih puteva

koji idu sa juga na sjever, spajaju}i

Jadransku magistralu na jugu i auto-

put "Bratstvo - jedinstvo# na sjeve-

ru. Navedenim magistralnim prav-

cima povezana je sva putna saobra-

}ajna mre`a u ovom dijelu Republi-

ke Srpske. Za prostor Potkozarja

veoma je zna~ajna `eqezni~ka pruga

koja prolazi od Zagreba do Sarajeva,

Mostara i Plo~a. Za razvoj turi-

sti~ke privrede zna~ajan je aero-

drom u Mahovqanima koji se nala-

zi na obroncima Kozare u Lijev~e

poqu.

Me|utim, ne mo`e se re}i da su

komunikativni faktori NPK do-

bri jer za efikasnije funkcioni-

sawe turisti~ke ponude neophod-

no je poboq{ati saobra}ajnu in-

frastrukturu na lokalnim pravci-

ma tj. regionalnim putevima (pravac

Mrakovica - Gradi{ka i Mrakovica

- Dubica ).

Treba tako|e raditi na boqoj

povezanosti odre|enih ta~aka u sa-

mom NP "Kozara#, te kvalitetnijoj

organizovanosti stalnog autobuskog

prevoza.

¥ Daliborka Predragovi}

NACIONALNI PARK KOZARA-ISTORIJA ILI TURIZAM?

I n t e r v j u Ministar trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske Predrag Gluhakovi}

govori o o~uvawu nacionalnih parkova

Suo~ena sa ~iwenicom da se

nacionalni parkovi ne mogu samo-

finansirati tj. dio sredstava za za-

{titu }e morati da bude finansiran

iz Buxeta RS, Vlada je nedavno usvo-

jila Pravilnik o uslovima i krite-

rijumima za finansirawe nacional-

nih parkova iz buxeta RS. Sredstva

za finansirawe po Pravilniku nisu

jo{ predvi|ena u buxetu.

Ministarstvo trgovine i turi-

zma je 2004. doniralo 240.000,00 KM

za poboq{awe dodatnih sadr`aja tu-

risti~ke ponude parka .

Ministar Predrag Gluhakovi}

TURIST INFO

VA@NIJI TELEFONI

I ADRESE

Ministarstvo trgovine i turizma

Vuka Karaxi}a 4, 78000 Bawa Luka

Tel: 051/331-523; faks: 051/331-499

e-mail: mtt@mtt.vladars.net

Turisti~ka organizacija Republike Srpske

78000 Bawa Luka

Tel: 051/229-720; faks: 051/331-499

e-mail: tors@teol.net

Turisti~ka organizacija grada

Bawa Luka

Bana Lazarevi}a 6,78000 Bawa Luka

Tel: 051/349-910; faks: 051/349-911

e-mail: tobl@teol.net

Kraqa Alfonsa XIII br. 7

78000 Bawa Luka

Tel: 051/212-992; faks: 051/217-860

www.unistours.com

Veselina Masle{e br. 8

78000 Bawa Luka

Tel: 051/241-106;

faks: 051/241-136

www.zepterpassport.com

TURISTI^KE AGENCIJE

HOTELI

Vidovdanska 2. (stara

Autobuska stanica)

78 000 Bawa Luka

Telefon:++387 51 217 775, 219 473

Faks:++387 51 217 775

e-mail:kompas@blic.net

Telefon: 051/331-000

www.hotelcubic.com

Vidovdanska bb (PC Krajina - l: 21)

78000 Bawa Luka - R.S. / BA

tel: 051/226-081, faks: 051/226-082

Veselina Masle{e 4.

(PC Damjan, Gospodska ulica)

78000 Bawaluka, R. Srpska

tel/faks: +387(0)51- 218392

ODMOR.qxp 6/28/2006 1:16 PM Page 2

III^etvrtak, 29.6.2006.

Rade Radovi}

Isto~no

Sarajevo

- Jo{ uvijek

nisam siguran ka-

ko }u i gdje isko-

ristiti godi{-

wi odmor. Za sa-

da }u biti kod ku-

}e, a vjerovatno }u na nekoliko

dana oti}i i do mora. Obi~no qe-

tujem u Herceg Novom, tamo mi se

ba{ dopada i za sada ne bih mije-

wao navike. Jeste da je malo sku-

pqe, ali za toliko se mo`e izdvo-

jiti novca.

Milanka

Todorovi}

Bijeqina

- Ne vjerujem

da mogu da odem

bilo gdje van Bi-

jeqine jer nemam

finansijskih mo-

gu}nosti.

Ranijih godina, u dobra vre-

mena, kada su bila mawa djeca, re-

dovno me je more vi|alo, Makar-

ska i Budvanska rivijera - ka`e

Milanka Todorovi}.

Igor

Coci}

Doboj

- Ovoga qeta

zajedno sa djevoj-

kom odmara}u se

na moru.

Izabrali smo

Istru, jer smatra-

mo da je Jadransko more najqep-

{e. Posredstvom jedne turisti~ke

agencije tamo }emo provesti se-

dam dana.

Ostatak odmora iskoristi}u

da posjetim rodbinu u Srbiji.

Radomir

Pjani}

Gradi{ka

- Qetova}u sa

porodicom u Bud-

vi. Bilo bi lije-

po oti}i i na mo-

re negdje u ino-

stranstvo, ali je-

ftinije i pristu-

pa~nije je Crnogorsko primorje.

Odmor je potreban svakom ~ovjeku

i svako qeto bi barem sedam dana

porodice trebalo da provode na

moru.

Maja

Blagov~anin

Pale

- Imala sam u

planu da sa mu-

`em Dejanom, ako

budem mogla da

dobijem godi{wi

odmor, qetujem

na Malti. Ali Bog je htio i za-

trudwela sam. Rodi}u blizance.

Tako da od odmora ove godine si-

gurno nema ni{ta, a Malta ostaje

za neka druga vremena, kada }e nas

biti ~etvoro.

Zdravka

Panxi}

Bijeqina

- Iako imam

`equ da odem na

odmor, ne}u ni-

gdje i}i jer ne-

mam para.

Ina~e, posqedwi put sam na

moru bila 1991. godine u Kuparima

- ka`e Zdravka Panxi}.

A N K E T A : G D J E ] E T E N A Q E T O V A W E ? TTUURRIISSTTII^̂KKII

LLEEKKSSIIKKOONN

TIMESHARING (eng. time-vri-

jeme, share-podijeliti). Zakup

smje{tajne jedinice za kra}e

vremensko razdobqe {to podra-

zumijeva ograni~eno vlasni{tvo

nad smje{tajnim kapacitetima

(motela, hotela i sl.) na odre|e-

no vremensko razdobqe.

U vremenu planirawa i samog

~ina putovawa na{i putnici se

u kontaktu sa turisti~kim rad-

nicima susre}u sa izrazima:

BOOKING, BOOK-irati (eng.) -

unaprijed izvr{iti rezervaciju

smje{taja u hotelu ili drugoj

smje{tajnoj jedinici, odnosno

rezervisati mjesto na letu.

CHECK IN (eng.) - izraz sa kojim

se putnici susre}u na aerodromu

prilikom prijave na let. I samo

mjesto prijave, odnosno kont-

role podataka putnika je ozna-

~eno sa CHECK IN kako na stra-

nim tako i na doma}im aerodro-

mima. Uz mogu}e korekcije oko

poja{wewa nastanka rije~i.

ODMOR.qxp 6/28/2006 12:29 PM Page 3

IV ^etvrtak, 29.6.2006.

Kad ka`emo odmor, prvo

pomislimo na more. Ja-

dransko, Egejsko ili

Crno, na Vama je da odlu~ite.

Turisti~ke agencije su sprem-

ne za sve Va{e `eqe. Sad sve

zavisi od interesovawa i mo-

gu}nosti. A da ne biste bili u

dilemi, tu smo mi i na{ Vo-

di~ za putovawa da Vam pomog-

nemo.

Lutawa po agencijama samo

}e vas zamoriti, jer }ete na

kraju shvatiti da je to {to

vam nude uglavnom sve vrlo

sli~no. Razlika je samo u tome

- ko daje u {est, a ko u dvadeset

i ~etiri rate. Mi smo za Vas

obi{li nekoliko agencija i

evo {ta smo saznali. Najvi{e

gra|ana je zainteresovano za

Hrvatsko i Crnogorsko pri-

morje. U najatraktivnijem

gradu ekolo{ke dr`ave Budvi

spavati mo`ete u privatnom

smje{taju za od {est do osam

evra po le`aju dok su sobe u

Zelenici 16 evra dnevno po

osobi. U ovu cijenu, kako ka`u

u "Unis tursu#, ukqu~en je i

doru~ak. Iz svoje ponude, po-

red ovih, tako|e izdvajaju pan-

sion u \enovi}ima gdje iznaj-

mqivawe soba dnevno ko{ta

20 evra.

Na najqep{oj Be~i}koj

pla`i od ove godine mo`ete

ugodni qetni odmor da provo-

dite u hotelu "Tara# sa ~eti-

ri zvjezdice. Potpuno renovi-

ran sa novim sadr`ajima, ba-

zenom, klimatizovanim soba-

ma i apartmanima, kako tvrde

Turisti~ke agencije pripremile su bogatu ponudu gra|anima Srpske

BEZ MORA NEMA ODMORA

Hotel "Tara# na sopstvenoj

pla`i, pored aperitiv bara, nu-

di i iznajmquje suncobrane i

le`aqke po cijeni od po dva

evra dnevno a mo`ete da uzmete

i paket od pet evra koji podra-

zumijeva dvije le`aqke sa sun-

cobranom. Kremu, naravno, ku-

pite sami.

ODMOR.qxp 6/28/2006 12:30 PM Page 4

V^etvrtak, 29.6.2006.

u "Unis tursu#, zadovoqi}e i

najprobirqivijeg gosta. I ne

samo turiste, ve} i poslovne

qude jer pru`a mogu}nosti i

ima uslove za odr`avawe svih

vrsta prezentacija, konfe-

rencija i drugih manifesta-

cija. One `eqne novih isku-

stava i avantura pozivaju na

krstarewe Mediteranom.

Ako takav put rezervi{e-

te dva mjeseca unaprijed i pu-

tovawe }e biti 300 evra jef-

tinije. Ne{to novo mo`ete da

do`ivite na brodu "luks# ka-

tegorije, a nezaboravne tre- -

nutke priu{tite i Va{oj

djeci do 18 godina jer }e sa va-

ma, ali i "Unis tursom#, puto-

vati besplatno, poru~uju u

ovoj agenciji. Sva putovawa

je mogu}e platiti u {est ili

12 rata.

Sa "Cepter pasportom#

mo`ete da stignete i do Duba-

ija, nije daleko ni Majami,

Brazil a ni Meksiko. Ipak,

kako ka`u, {to je bli`e i

jeftinije je, pa tako upravo

izdvajaju Bugarsku i Crno mo-

re koje je i jeftinije od crno-

gorskog. Za 450 KM mo`ete 10

dana qetovati u Bugarskoj. Je-

ste da je u tu cijenu ura~unat,

osim prevoza, samo doru~ak,

vanpansionske usluge nisu to-

liko skupe.

Kafa je upola jeftinija ne-

go kod prvih nam susjeda. Za po-

la marke ili marku mo`ete po-

piti kafu, sok je tako|e mara-

ka, a za tri-~etiri marke mo-

`ete da dobijete i kompletan

ru~ak. Pore|ewa radi, ako

idete u Crnu Goru sve to po-

mno`ite sa dva. U zemqama kao

{to su Gr~ka, Italija, [pani-

ja faktor mno`ewa je od tri do

pet (kafa i do pet evra).

Avionom iz Beograda lako

sti`ete do Turske i Tunisa, a

kako napomiwu u "Cepter pa-

sportu# za 650 ili 690 KM

prove{}ete 10 dana kakvih

niste ni sawali. Naravno, po-

nesite ne{to novca jer je u

ovu cijenu ukqu~en samo doru-

~ak. Ako ste i daqe u dilemi i

sve ove destinacije su vam sku-

pe i daleke, svratite do hote-

la "Stela# u Neumu i za samo

47 KM dnevno po osobi u polu-

pansionskom smje{taju prove-

dite 10 dana. Ne samo da je

blizu ve} nije ni tako skupo.

Jer ne zaboravite - nema odmo-

ra bez mora.

¥ Daliborka Predragovi}

Popularna vo`wa vozi}i-

ma od Budve do Be~i}a ko{ta

dva evra u jednom pravcu.

U "Unis tursu# mo`ete da

na|ete aran`mane "Kontiki-

ja#, "Jolly travela#, MCS-a i od-

nedavno "Generalturista#.

ODMOR.qxp 6/28/2006 12:30 PM Page 5

Slobodno vrijeme Bawolu-

~ani, ali oni koji `ive u

okolnim gradovima mogu

upotpuniti kupawem na bazeni-

ma u [eheru. U`ivaju}i u toploj

termalnoj vodi ~iji se kvalitet

redovno kontroli{e, roditeqi

sebe i svoje mali{ane mogu pri-

premiti za kupawe u moru. Nai-

me, ovdje je organizovana i {ko-

la plivawa kako za najmla|e, ta-

ko i za starije koji su odlu~ili

da nau~e ovu lijepu vje{tinu.

U~iteqi plivawa Jasmina

[ipeti} i Branko Mi}in za ba-

zen imaju samo rije~i hvale.

- Trudimo se da mali{anima

bude {to zanimqivije, da to ni-

je samo rad. Igramo se loptom,

radimo razne vje`be, igre. Djeca

su uvijek vesela i najboqe je {to

se ne pla{e da poku{aju ne{to

novo - kazala je Jasmina.

Ovaj bazen ispuwava sve

uslove, pri~a u~iteq plivawa

Branko, za rekreaciju, u`ivawe

u slobodnom vremenu, a tu je i

mali bazen dubine pola metra u

kojem se mali{ani bez opasno-

sti mogu igrati.

- Najva`nije je {to je ovo je-

dini bazen u Bawoj Luci, i sa

svojim dugogodi{wim iskus-

tvom pliva~a, preporu~io bi

svima da do|u poslije radnog

vremena, jer je plivawe veoma

dobro za zdravqe - rekao je

Branko.

Bawsko-rekreativni cen-

tar "[eher# je otvoren i zimi,

a temperatura se prilago|ava

uslovima. U~iteqi plivawa

vele da imaju |ake ne samo qe-

ti, nego i zimi. To je posebno

va`no, pri~aju oni, da se djeca

nau~e plivati prije nego {to

po|u na more i savladaju strah

od vode.

- Koliko je ovaj bazen vrhun-

ski, govori i to da se ovdje pri-

premaju ~etiri pliva~ka kluba,

studenti Fakulteta za fizi~ko

vaspitawe i specijalna polici-

ja - kazao je vlasnik Bawsko-re-

kreativnog centra "[eher# Xe-

mil Kobiq.

Osim toga, u ovom centru

gra|ani mogu u`ivati u kupkama

koje su organizovane poput rim-

skih kupatila. Kako nam je Ko-

biq rekao, veoma ~esto ~etiri

do pet qubavnih parova zakupi

ove kupke za cijelu no}.

- Zbog ovakvih `eqa, u svim

kupkama smo napravili prigu-

{ena svjetla u bojama i razne

aromati~ne svije}e. Ne samo da

je ovo pripremqeno za rajske

u`itke, nego i za lije~ewe zglo-

bova, reume i sli~no - isti~e

Kobiq.

Qubiteqi sauna poslije ku-

pawa mogu do}i na dodatno opu-

{tawe i masa`u stru~nog medi-

cinskog tima. Osim toga, ovaj

centar, nudi i rekreaciju u te-

retani sa vrhunskim spravama.

Bawsko-rekreativni centar

"[eher# }e, prema rije~ima Xe-

mila Kobiqa uskoro upotpuniti

turisti~ku ponudu Bawe Luke,

jer je u toku izgradwa 30 soba.

- Ovdje imamo i vrhunsku ugo-

stiteqsku uslugu, kao {to je ro-

{tiq na terasama ali i dnevni

meni u restoranu. Mo`emo ovdje

da organizujemo konferencije i

seminare u vrlo mirnom i pri-

jatnom ambijentu - nagla{ava

Kobiq.

Svi koji `ele da se opuste u

vrelim qetnim danima, poru~u-

je on, na bazenima u [eheru mogu

na}i brojne sadr`aje. Mnogi ko-

ji ove godine ne}e putovati na

more, osvje`ewe i ugodan odmor,

tako|e, mogu potra`iti na [e-

heru u blizini svoje ku}e.

¥ Svetlana Du{ani}

VI ^etvrtak, 29.6.2006.

BAWSKO-REKREATIVNI CENTAR "[EHER#

Qeto na bazenima

CIJENE

Gra|ani mogu u`ivati u kupawu

i osvje`ewu na bazenima svaki dan

od sedam do 22.30 ~asova.

Jednodnevni ulaz na bazene u

Bawsko-rekreativnom centru "[e-

her# ko{ta pet maraka. Me|utim,

specijalne popuste imaju studenti

Fakulteta za fizi~ko obrazovawe

i specijalna policija. Tada cijena

ulaznice iznosi tri marke. Karta

za penzionere ko{ta dvije i po

marke.

NN AA GG RR AA DD NN AA

II GG RR AA

Prvih deset Bawolu~ana

koji u petak do|u u marke-

ting slu`bu "Glasa Srpske#

ul. Veselina Masle{e br. 13

do deset ~asova, dobi}e jed-

nodnevnu ulaznicu na bazene

u Bawsko-rekreativnom cen-

tru "[eher#.

Ovu kartu sre}ni dobit-

nici mogu iskoristiti bilo

koji dan u nedjeqi.

ODMOR.qxp 6/28/2006 12:58 PM Page 6

SRBAC - Sportsko-rekrea-

cioni centar

#

Barda~a# Akcio-

narskog dru{tva

#

Sloga# Sr-

bac, koji se nalazi u netaknutom

prirodnom ambijentu Barda~e,

proteklog vikenda i zvani~no je

ponudio svoje sadr`aje posjetio-

cima, ~ime je ozna~en po~etak

qetne sezone. Oko hiqadu posje-

tilaca okupilo se na velikom

olimpijskom bazenu, gdje su na-

{li spas od enormnih vru}ina, a

jedan broj posjetilaca iz op{ti-

ne Srbac i susjednih op{tina

u`ivalo je i u hladovini stogo-

di{wih hrastova i lipa, uz,

svakako, ro{tiq i osvje`ava-

ju}a pi}a. Tako }e biti i nared-

nih dana ukoliko potraju vru}i-

ne, uvjereni su zaposleni ovog

centra.

Kako nam je rekao direktor

Sportsko-rekreacionog centra

#

Barda~a# Momo Gu`vi}, bazen

za kupawe povr{ine oko pet hi-

qada kvadratnih metara je bla-

govremeno pripremqen za kupa-

~e, a u wemu je svje`a i ~ista vo-

da, bez upotrebe ikakvih hemij-

skih sredstava, koja se svako-

dnevno mijewa.

Ovaj centar raspola`e i je-

zerom za pecawe povr{ine od

oko 30.000 kvadratnih metara,

gdje ribolovci mogu da u`ivaju u

ovom zanimqivom sportu.

Rekreativci i sportisti na

raspolagawu imaju i terene za

male sportove. Po zahtjevima

gostiju mo`e se prirediti i fo-

to-safari na jedanaest jezera ov-

da{weg ribwaka.

Jezero je bogato ribom, me|u

kojom ima i kapitalnih pri-

mjeraka {tuke, amura, {arana i

soma.

Nedavno renovirani motel

sa 500 mjesta i 24 savremeno

ure|ene sobe, prema rije~ima

Gu`vi}a, osposobqen je za pru-

`awe ugostiteqskih usluga

visokog nivoa, a tu je i ve}

odavno poznata barda~ka kuhi-

wa sa doma}im specijaliteti-

ma i posebno specijalitetima

od ribe.

S ciqem zadovoqavawa po-

treba gostiju, na bazenu je orga-

nizovana prodaja pi}a i pripre-

mawe specijaliteta sa ro{ti-

qa. Zahvaquju}i velikom pro-

storu, postoje idealni uslovi za

kampovawe u hladovini stogodi-

{wih hrastova i lipa.

- Spremni smo za organiza-

ciju raznih kulturnih i drugih

manifestacija, kao {to su svad-

be, kr{tewa, seminari, pri-

vredni i politi~ki skupovi uz

povoqne cijene - ka`e direktor

SRC "Barda~a# Momo Gu`vi}.

¥ Savo Keser

VII^etvrtak, 29.6.2006.

PO^ELA QETNA SEZONA NA BARDA^I KOD SRPCA

Raj za rekreativcei qubiteqe prirode

Ovih vrelih dana posjetiocima su

na raspolagawu olimpijski bazen i bazen

za djecu koji mogu da prime nekoliko

hiqada kupa~a

Bazen na Barda~i

- spas za Srp~ane

ODMOR.qxp 6/28/2006 12:47 PM Page 7

VIII ^etvrtak, 29.6.2006.

BAWA VRU]ICA"Kora~ajte stazama `ivota#

Prirodne qepote, obiqe mineralne vode i savremeni

smje{tajni objekti ~ine Bawu Vru}icu najve}im i,

mo`emo slobodno re}i, najqep{im zdravstveno-turisti~kim

centrom u Bosni i Hercegovini.

U kompleksu od ~etiri hotela sa oko 1.000 le`ajeva, gostima je

na raspolagawu {irok asortiman usluga, tako da je ona danas poz-

nato prirodno qe~ili{te, konferencijski, rekreativni i tur-

isti~ki centar.

Hoteli:

Hotel "Kardial# - 400 le`ajeva, restoran sa terasom (600 mjesta),

aperitiv bar, kafana, butik, konferencijski sadr`aji: Kongresna

dvorana (450 sjedi{ta), pet salona (30-100 sjedi{ta), rekreativni

sadr`aji: bazen, trim kabinet, teretana, kuglana, sauna, masa`e i

drugi,

Hotel "Posavina# - 235 le`ajeva, restoran sa terasom (200 mjesta),

aperitiv bar, no}ni bar, terapijski prostor i butik,

Hotel "Srbija# - 179 le`ajeva, aperitiv bar, picerija, ~etiri

salona (20-100 mjesta),

Hotel "Hercegovina# - 155 le`ajeva, kompletan sadr`aj za dijag-

nostiku, prevenciju i rehabilitaciju.

Asortiman usluga:

1. Zdravstvene usluge:

...prirodni ambijent, qekovita mineralna voda, hotelski smje{taj,

terapijski prostori, savremena medicinska oprema i iskusan med-

icinski kadar, osnove su za:

- dijagnostiku: kompletna ultrazvu~na i ergometrijska testirawa,

laboratorijska ispitivawa,

- rehabilitaciju: kardiovaskularnih, reumatolo{kih i neuro-

lo{kih oboqewa.

2. Konferencijske usluge:

...konferencijska dvorana (450 mjesta), deset salona (20-100 mjes-

ta), prate}a oprema, turisti~ka ponuda... idealni su za organizo-

vawe kongresa, simpozijuma, seminara, sastanaka i drugih poslov-

nih susreta.

3. Rekreativne usluge:

...rekreativni sadr`aji u hotelu: bazen, sauna, trim kabinet, ku-

glana... kao i sportski tereni za mali fudbal, ko{arku, odbojku,

rukomet i tenis, izvanredni su za aktivni odmor, pripreme spor-

tista, sportska dru`ewa radnika i druge sportske aktivnosti.

Kontakt telefoni:

Uprava Dru{tva: tel. 0038753 431-270; faks: 0038753 431-391

Centrala: tel. 0038753 421-200; faks: 0038753 431-361

Prodaja: 0038753 410-030

WWW.banja-vrucica.comE-mail: marketing@banja-vrucica.com

ODMOR.qxp 6/28/2006 12:46 PM Page 8