VISOKA POSLOVNA ŠKOLA

STRUKOVNIH STUDIJA

ČAČAK

SEMINARSKI RAD

Predmet: Informatika

Internet

Mentor:_________ Student: ___________

Profesor: _________ Br.Indeksa: ___________

[Seminarski rad: Informatika]

2 Internet

INTERNET

Internet je računalna informacijska mreža, sastavljena od velikog broja manjih međusobno povezanih računalnih mreža, koja omogudava prijenos informacija između računala koji čine mrežu. Dakle internet bismo mogli definirati kao mrežu svih mreža. To doslovce znači da je to najveda mreža koja povezuje milijune osobnih računala, lokalne (LAN) i raširene (WAN) mreže u zajedničku mrežu. Računala i pojedine mreže pritom su u internet povezani na različite načine.

Slika izrađena u program Visio

INTERNET

Računala i pojedine na internet su povezani na različite načine. Tako razlikujemo više vrsta veza kojima se služi internet . S jedne strane prosječni se korisnik u vedem dijelu svijeta spaja na internet putem modema.S

druge strane postoje veze kojima se povezuju računala koje

zovemo serveri, hostovi ili čvorovi. TO SU VEĆINOM IZNIMNO

[Seminarski rad: Informatika]

3 Internet

SNAŽNA RAČUNALA SPOSOBNA ZA OBRADU OGROMNIH KOLIČINA

PODATAKA, A UPRAVO PREKO NJIH SE POJEDNICI SPAJAJU

MODEMOM NA INTERNET. SERVERI SU NAJČEŠĆE UMREŽENI

SATELITSKIM I RADIJSKIM VEZAMA TE SVJETLOVODNIM I

TELEFONSKIM KABLOVIMA. Ta računala su povezana specijaliziranim računalima koje nazivamo usmjernicima (routerima). Usmjernici provjeravaju kamo idu podaci koji se kredu preko interneta te odlučuju kojim de ih putem poslati.

Danas je teško zamisliti život bez interneta te tako i i u Hrvatskoj internet postaje integralni dio života. Gotovo polovica ljudi u Hrvatskoj internet koristi svakodnevno, odnosno tri četvrtine to čine na razini tjedna. Putem ovog medija korisnici se dopisuju, pretražuju, koriste ga za dnevno informiranje... Statistički gledano internetom se koristi oko 38% Hrvatskih građana štp iznosi nešto preko 1,32 milijuna građana suvremene pismenosti.

Premda Internet korisnicima u Hrvatskoj čini dnevni život jednostavnijim ipak ga se još nedovoljnono iskorištava. Statistikama je dokazano da ljudi u Hrvatskoj internet koristi za plaćanje računa, sređivanje administrativnih potreba, za kupovanje vrlo rijetko. Naime, brojni oblici korištenja Interneta ne ovise samo o pojedincu - već, u velikoj mjeri, i o državnim i drugim poslovnim subjektima (prvenstveno na području usluga) koji se još nisu organizirali na adekvatan način pa i nisu dostupni ili dovoljno jednostavni za ovaj suvremeni način sveobuhvatnog komuniciranja, informiranja, pružanja/korištenja usluga. Kako god bilo ljudi u poslovnom i privatnom životu, sve više ovisni o «cyberspaceu». Ta naša ˝on-line˝ populacija počinje se koristit Internetom još više i sve raznolikije – za različite aktivnosti (bilo da prati vijesti, pretražuje razne izvore, dopisuje se, piše blog, sluša/skida željenu muziku, planira putovanja, plaća račune, traži recepte, kupuje…). Korištenje ovog medija sve više postaje i njihov stil života. Dakako, putem Interneta brže se postaje i dijelom današnjeg globalnog sela. Internet je postao komunikacijsko sredstvo pretočeno u interaktivni medij kojim se dnevno koristi više od dvije milijarde ljudi u svijetu.

Danas, 26 godina nakon pojave prvog PC-a i 16 godina od pojave

WWW-a (World Wide Web), prosječna svjetska Internet populacija obuhvaća oko 17% ukupnog stanovništva. Raspon je od oko 4% u Africi do gotovo 69% u Sjevernoj Americi, ili 76% u Švedskoj. Prosječna penetracija u Europi je na razini od 39%. Dakle, Hrvatska je upravo

[Seminarski rad: Informatika]

4 Internet

negdje na tom prosjeku. Može se konstatirati da je Internet zaista uspio promijeniti svijet pa i stvorio onaj virtualni. Tako je, na primjer, on-line kupnja u nekim segmentima nadmašila tradicionalnu. Internetom se može kupiti sve što je na prodaju, kupac može biti u bilo kojem dijelu svijeta tj. gdje postoji pristup velikoj svjetskoj mreži. Kada se analizira pojedine zemlje razvijenost korištenja Interneta dosta varira. Uz SAD vrlo visok stupanj korištenja Interneta imaju mnoge zemlje u Europi.

U tom svjetskom pregledu o Internetu, Hrvatska ima malu ulogu ali za nas u zemlji je vrlo bitna. Promatrano na ukupnoj populaciji u zemlji korištenje Interneta zastupljeno je kod približno 33% svih stanovnika, a gledano realnije, na segment osoba s 15 i više godina – udio korisnika je danas na razini od oko 38%, dok je na primjer u 2001.godini (kada je GfK Hrvatska počela s istraživanjima Interneta) «surfalo» samo oko 12% građana.

[Seminarski rad: Informatika]

5 Internet

Promatrajući prethodne globalne brojke, jasno je da je danas uloga Interneta gotovo nesaglediva. Mreža nad mrežama prepuna je web-stranica koje su stvarale modernu kulturu pa i promijenila mnogo toga kakvo smo do tada poznavali. Web nam je svijet doslovno uveo u naše domove ali i prikovao nas u sobe i za kompjutore. To je vrlo snažan alat svakodnevnog komuniciranja / informiranja, poslovanja, zabave. Ovaj otvoreni prozor u svijet raspoloživ je korisniku svih 24 sata na dan! Zaostajanje u današnjem elektroničko-informatičkim svijetu može biti opasno. Osim nekih specifičnih znanja od korisnika traži i stalno daljnje učenje. Hrvatska informatička stvarnost pokazuje da je još mnogo koraka pred nama. Za uspješan razvoj informatičkog društva država treba još više poticati sve napredne elektroničke usluge. Uz dostignutu razinu standarda tu je svakako vrlo bitna i razina obrazovanja, posebno - opća informatička pismenost kao i poznavanja stranih jezika – prvenstveno engleskog. U zadnje vrijeme i hrvatska vlada sve agresivnije promovira on-line poslovanje (one-stop shop, E-uprava, E-pravosuđe, itd.)

[Seminarski rad: Informatika]

6 Internet

Najčešće korištenje Interneta od kuće dominira u Lici, Kordunu i Banovini (97%), Slavoniji (81%) te u Sjevernoj Hrvatskoj (76%), zatim kod mladih između 15 i 24 godine (82%) kao i svih starijih od 65 godina. S druge strane – na poslu najčešće koriste Internet prvenstveno građani u Istri s Primorjem (28%), Dalmaciji (26%), Zagrebu s okolicom (25%), osobe između 55 i 64 godine (64%) i zatim oni od 45 do 54 godine (46%), visoko obrazovani (38%), zaposleni u stalnom radnom odnosu (37%).

[Seminarski rad: Informatika]

7 Internet

Usporedba s ponašanjem s kraja prošle godine raste segment svakodnevnih korisnika – povećao se od 42 na 49%. U okviru tjedna na Internetu je tri četvrtine netovaca! Po svakodnevnom surfanju ističu se posebno građani Zagreba s okolicom (66%), muškarci (57%), osobe između 25 i 34 godine (57%), visoko obrazovani (60%) i osobe najviših osobnih mjesečnih prihoda (57%), ali i neoženjeni (57%).

[Seminarski rad: Informatika]

8 Internet

Po korištenju elektronske pošte posebno se ističu građani Istre i Primorja te Zagreba s okolicom (po 77%). Iznad prosjeka su zastupljeni i mlađi netovci od 15 do 34 godine (između 74 i 79%) dok su najstariji tu najmanje zastupljeni - svega oko 20%. Osobe s najvišim obrazovanjem najviše koriste e-poštu (75%). Korištenje tražilica – pretraživanje posebno preferiraju surferi iz Dalmacije i Zagreba s okolicom (oko 70%) te mladi između 15 i 24 godine (74%). Bezbrižno kupovanje bez odlaska u trgovinu još nije uzelo maha pa se tek očekuje veći razvoj ovog sektora. Za sada je tu prisutan i strah i oprez . Informiranje o dnevnim zbivanjima više od prosjeka vole muškarci kao i osobe s najvišim stupnjem obrazovanja ( po 60%), te osobe u stalnom radnom odnosu (59%). U plaćanju putem Interneta najviše su prisutni u Istri s Primorjem (37%), muški 19%, mlađe osobe između 35 do 44 godine (22%), visokoobrazovani (19%), te osobe s najvišim mjesečnim primanjima (32%). Formula iz Microsoft Equationa:

SVdS

xxF

sin

[Seminarski rad: Informatika]

9 Internet

Gotovi seminarski, maturski, maturalni i diplomski radovi iz raznih oblasti,

lektire , puškice, tutorijali, referati - specijalizovan tim za usluge

visokokvalitetnog pisanja, istraživanja i obradu teksta za kompletan region

Balkana.

Posetite nas na sajtovima ispod:

WWW.MATURSKIRADOVI.NET

WWW.SEMINARSKIRAD.ORG

WWW.MATURSKI.NET

WWW.MATURSKI.ORG

WWW.SEMINARSKIRAD.INFO

Dostupni smo Vam 24h 365 dana u godini.

Za gotove verzije rada obratiti se na mail:

maturskiradovi.net@gmail.com

061/ 11-00-105